8/9/2019 Zatitili austrijske tedie

1/2

V I S O K I R I Z I C I

D O D A T N I T R O K O V I

D E V I Z N I K R E D I T

N A T O M O R A T E O B R A T I T I

P A N J U

Devizni kredit poseban je oblik devizne pekulacije.

Sukladno tome raznoliki i visoki su rizicikoji ga prate:

rizik promjene kamatne stope,

rizik promjene deviznog teaja,

te mogui rizik nositelja kredita.

Devizni kredit takoer uzrokuje znaajno vee trokove od

kredita u eurima neke je mogue predvidjeti, no neki

mogu nastati neplanirano. Primjerice:

trokovi zamjene i trokovi osiguranja,

poveanje potrebnih sredstava osiguranja,

prisilna pretvorba deviznog kredita u kredit u eurima u

nepovoljnom trenutku.

Takoer je potrebno uzeti u obzir:

dodatne izdatke jer je izdatak banke znatno vei kod

deviznih kredita nego kod kredita u eurima;

dodatne trokove za dvostruko preraunavanje valuta

(devize/euro, euro/devize) s razmjerno visokim

minimalnim izdacima i deviznom provizijom;

mogue dvostruke trokove voenja rauna jer banka

mora voditi jedan korisniki raun u eurima i jedan u

stranoj valuti.

Devizni kredit pekulativno je poslovanje visokog rizika:

u dananje vrijeme nitko ne moe znati kako e setrenutno povoljna kamatna stopa razvijati ubudunosti.

u dananje vrijeme nitko ne moe znati kako e sedevizni teaj a time i iznos rate kredita

razvijati u budunosti. u dananje vrijeme nitko ne moe znati kolika e

biti kamatna stopa koju e u konanici ostvaritinositelj kredita.

Uzimajui u obzir sve trokove i rizike, nitko unaprijed ne

moe znati hoe li poetna povoljna kamata uiniti devizni

kredit povoljnijim od kredita u eurima.

P E T P RAVI LA Z A DE VI Z NE KRE DI T E :

1. Podignite devizni kredit iskljuivo ako si moete

priutiti takvo financiranje i kreditom u eurima!

2. Uvijek budite svjesni rizika kreditne kamatne

stope, devizni teajevi i prinosi kod financijskih

ulaganja iznimno su promjenjivi!

3. Imajte na umu temeljno ekonomsko naelo: vea

kamatna stopa na financijska ulaganja uvijek je

vezana uz ve i rizik!

4. Dosadanji razvoj, kod povoljnih kamatnih stopa ili

deviznog teaja, ni u kom sluaju nije jamstvo za

budunost!

5. Koristite iskljuivo financijske proizvode koje i sami

razumijete!

Medijski vlasnik, izdavaiproizvoa:

Nadzor financijskog trita FMA, 1020 Be, Praterstrae 23;

Austrijskanacionalnabanka, Otto-Wagner-Platz 3, 1090 Be.

Za sadraj odgovoran. Klaus Grubelnik, FMA, Stoerni odjel Opi

poslovi upravnog odbora i odnosi s javnou; Mag. Gnther Thonabauer,

Austrijska nacionalna banka, odjel za odnose s javnou.

e-mail: fma@fma.gv.at; oenb.info@oenb.at

Internet: www.fma.gv.at; www.oenb.at

Uredniki rok: 31.1.2006.

INFORMACIJE

O RIZICIMA DEVIZNIH

KREDITA

8/9/2019 Zatitili austrijske tedie

2/2

K O J I D O D A T N I R I Z I C I P O S T O J E K O D D E V I Z N I H K R E D I T A ?

R I Z I K P R O M J E N E K A M A T N E S T O P E

Kao to je poznato, kamatne stope predmet su znatnih

oscilacija. Prednost kamatne stope u usporedbi s kreditom

u eurima uslijed promjena ekonomskog okruenja na

podruju eura kao i na deviznom podruju - brzo se moe

izgubiti, ak i pretvoriti u gubitak.

Devizni krediti veinom imaju rok otplate od 20 do 25

godina. Gornji grafikon prikazuje kako se esto, naglo i

ekstremno mijenjala kamatna stopa od 1980. godine, u

odnosu eura prema jenu i eura prema vicarskim francima.

Postojala su razdoblja u kojima nije bilo prednosti kamatne

stope ni u jednoj od triju valuta, razdoblja kada su kamate

u eurima bile povoljnije i razdoblja u kojima je kamatna

stopa bila povoljnija u jenu ili u francima razlika je pritomiznosila do plus/minus 6 postotnih bodova. Izgubi li se

prednost kamatne stope, kredit je mogue pretvoriti u kredit

u eurima ili drugi devizni kredit, ali to stvara nove tro kove,

koji e prethodnu prednost financiranja brzo iscrpiti i u

konanici financiranje uiniti znatno skupljim u odnosu na

financiranje u eurima.

Zbog stalnog podmirenja deviznog kredita u stranoj valuti

(kamate/otplata) razvoj teaja valute odluujui je za stvarni

troak optereenja.

DRASTIAN PRIMJER :

U travnju 1990. godine prednost kamatne stope kredita u

jenu u odnosu na kredit u eurima i znosila je 1,69%. Kada se

uzmu u obzir trokovi koje su uzrokovale oscilacije teaja

euro/jen za vrijeme otplate kredita, tada je stvarno

optereenje kamatne stope (efektivna kamata) u eurima bilo

nie za otprilike 30%.

.

Efektivna kamata (optereenje kamatne stope ukljuujui teaj)

Kredit u eurima (rok otplate 4/904/00): 7,75%

Kredit u jenima (rok otplate 4/904/00): 10,95%

Kredit u eurima (rok otplate 4/934/03): 5,76%

Kredit u vicarskim francima (rok otplate

4/934/03):

6,37%

R I Z I K P R O M J E N E T E A J A

Devizni teajevi takoer su predmet brzih i nepredvidivih

oscilacija kao i kamatne stope. Na primjeru teajeva,

grafikon jasno prikazuje oscilacije u teajevima tijekom

duljeg vremenskog razdoblja.

Ojaa li strana valuta u kojoj ste uzeli kredit, vi e ete eura

otplaivati nego to ste dobili kod isplate kredita.

DRASTIAN PRIMJER :

Tko je poetkom devedesetih godina uzeo kredit u jenu u

visini od 100.000 na rok od 10 godina, na kraju je zbog

nepovoljnog razvoja deviznog teaja morao vratiti kapital od

190.000- bez obzira na kamatnu stopu. Kod istog kredita u

vicarskim francima jouvijek se radi o iznosu od125.000 -

takoer bez obzira na kamatnu stopu.

R I Z I K N O S I T E L J A K R E D I T A

Devizni krediti zakljuuju se u pravilu kao jednokratni

krediti: tijekom roka otplate otplauju se samo kamate,

glavnica na kraju roka otplate dospijeva jednokratno. Uz to

se dodatno ugovara takozvani nositelj kreditau pravilu je

to kapitalno ivotno osiguranje, fond polica ili plan tednje u

vrijednosnim papirima (investicijski fondovi) s kojim se tedi

kapital, a koji je potreban za zatvaranje kredita (stoga nositelj

kredita).

to je vea prosjena dobit ovog nositelja kredita, to je nii

mjeseni iznos utede da bi se kredit mogao zatvoriti. Ne

uspije li se ostvariti obeana kamatna stopa, kredit nije

mogue zatvoriti u punom iznosu.

PRIMJER:

Kako bi za kredit s rokom otplate od 20 godina, postojalo

100.000za zatvaranje kredita, mjeseno je potrebno 197 ,

uz pretpostavku da je prinos nositelja kredita 7%.

Ako primjerice nositelj kredita ne ostvari predvienih 7% ve

samo 5%, tada se umjesto 100.000 tedi samo 79.956 .

Rupa u financiranju iznosi 20.044 ; kod nedostatka od 3%

nedostaje ak 35.600 od potrebnih 100.000 .