za[tita na radu u poqoprivredidok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni...

8
R ad s poqoprivrednim ma- {inama, pogonskim i pri- kqu~nim, kao i wihovo odr- `avawe i reparacija zahteva posebnu opreznost i obave- zno kori{}ewe za{titne opreme. Svaki nemar i pro- pust mo`e biti uzrok povre- da rukovalaca ma{ine, vrlo ~esto s trajnim posledicama. Prema podacima Klini~- kog centra Vojvodine, u peto- godi{wem periodu je bilo 26 ambulantno i 43 hospitalno operisanih pacijenata s po- vredama {ake nastalim pri radu s poqoprivrednim ma- {inama. Pri tome, ~ak kod 35 pacijenata nastao je trajni invalidited. Najefikasnija mera za{ti- te u poqoprivredi, uz obave- zno kori{}ewe odgovaraju}e opreme, jeste preventiva na koju se ~esto zaboravqa, a obi~no se o woj razmi{qa kada do|e do nezgode, me|u- tim, tada je kasno. A zna~aj i dobrobit ulagawa u preven- tivne mere i za{titnu opre- mu daleko su ve}i od utro{e- nih nov~anih sredstava. Po- vrede koje nastaju usled ne- preduzimawa preventivnih mera ko{taju kako pojedinca, tako i dru{tvo mnogo vi{e od preventive. Obavqawe poslova u po- qoprivredi je ~esto ograni- ~eno vremenskim rokovima. U `eqi da se sve uradi {to pre, radnici ne pridaju do- voqno zna~aja sopstvenoj bezbednosti. To prepu{taju slu~aju u nadi da se ni{ta ne}e dogoditi i prilikom otklawawa nekih nepravil- nosti u radu i prilikom re- dovnog servisirawa i prove- re ispravnosti ma{ina. Koliko je bezbednost ko- ri{}ewa prikqu~ne, pogon- ske, kao i samohodne mehani- zacije va`na i koliki joj se pridaje zna~aj pokazuje to {to je bezbednost ma{ine za rad jedan od kriterijuma oce- wivawa inovacija u poqo- privredi. Tako su na nekoli- ko posledwih najve}ih evropskih i svetskih sajmova kao {to su SIMA u Parizu i Agritechnica u Hanoveru pro- izvo|a~i nagra|ivani za ino- vacije koje vidno unapre|uju ergonomske standarde, kao i bezbednost u radu. Savreme- na re{ewa na poqoprivred- nim ma{inama, pogotovo pri- mena ISOBUS podrazumeva da se skoro sva pode{avawa i upravqawe u radu prikqu~- ne ma{ine obavqa iz kabine traktora, pa je direktan kon- takt rukovalaca i prikqu~ne ma{ine sveden na minimum. Ipak, ovakve ma{ine su veo- ma malo zastupqene na doma- }im wivama, te rukovaoci moraju vi{e pa`we da posve- te sopstvenoj bezbednosti. Da bi se u~estalost i broj povreda koje nastaju u poqo- privrednoj proizvodwi sma- wili, potrebno je podi}i svest korisnika poqopri- vredne mehanizacije, koji u ciqu sopstvene bezbednosti treba da primewuju uputstva proizvo|a~a ma{ine i opre- me. Zna~ajan doprinos podi- zawu svesti korisnika po- qoprivredne mehanizacije o sopstvenoj bezbednosti daju i obrazovne ustanove. Ovom temom se ve} du`i niz godi- na bave i nau~ni radnici De- partmana za poqoprivrednu tehniku Poqoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji su autori monografije "Me- hani~ke i termi~ke povrede u poqoprivredi", zna~ajne kwige koja nam je bila od ve- like pomo}i u izradi ovog dodatka. Marija Antanaskovi} Preventiva najefikasnija Z Z A A [ [ T T I I T T A A N N A A R R A A D D U U U U P P O O Q Q O O P P R R I I V V R R E E D D I I

Upload: others

Post on 14-Feb-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

Rad�s�poqoprivrednim�ma-{inama,�pogonskim�i�pri-

kqu~nim,�kao�i�wihovo�odr-`avawe�i�reparacija�zahtevaposebnu� opreznost� i� obave-zno� kori{}ewe� za{titneopreme.� Svaki� nemar� i� pro-pust�mo`e�biti�uzrok�povre-da�rukovalaca�ma{ine,�vrlo~esto�s�trajnim�posledicama.

Prema� podacima� Klini~-kog�centra�Vojvodine,�u�peto-godi{wem�periodu�je�bilo�26ambulantno� i� 43� hospitalnooperisanih� pacijenata� s� po-vredama� {ake� nastalim� priradu� s� poqoprivrednim� ma-{inama.�Pri�tome,�~ak�kod�35pacijenata� nastao� je� trajniinvalidited.

Najefikasnija�mera�za{ti-te�u�poqoprivredi,�uz�obave-zno�kori{}ewe�odgovaraju}eopreme,� jeste� preventiva� nakoju� se� ~esto� zaboravqa,� aobi~no� se� o� woj� razmi{qakada� do|e� do� nezgode,� me|u-

tim,�tada�je�kasno.�A�zna~aj�idobrobit� ulagawa� u� preven-tivne� mere� i� za{titnu� opre-mu�daleko�su�ve}i�od�utro{e-nih� nov~anih� sredstava.� Po-vrede� koje� nastaju� usled� ne-preduzimawa� preventivnihmera�ko{taju�kako�pojedinca,tako� i� dru{tvo� mnogo� vi{eod�preventive.

Obavqawe� poslova� u� po-qoprivredi� je�~esto�ograni-~eno� vremenskim� rokovima.U�`eqi�da�se�sve�uradi�{topre,� radnici� ne� pridaju� do-voqno� zna~aja� sopstvenojbezbednosti.� To� prepu{tajuslu~aju� u� nadi� da� se� ni{tane}e� dogoditi� i� prilikomotklawawa� nekih� nepravil-nosti�u�radu�i�prilikom�re-dovnog�servisirawa�i�prove-re�ispravnosti�ma{ina.

Koliko� je� bezbednost� ko-ri{}ewa� prikqu~ne,� pogon-ske,�kao�i�samohodne�mehani-zacije� va`na� i� koliki� joj� se

pridaje� zna~aj� pokazuje� to{to� je�bezbednost�ma{ine�zarad�jedan�od�kriterijuma�oce-wivawa� inovacija� u� poqo-privredi.�Tako�su�na�nekoli-ko� posledwih� najve}ihevropskih�i�svetskih�sajmovakao� {to� su� SIMA u� Parizu� iAgritechnica u� Hanoveru� pro-izvo|a~i�nagra|ivani�za�ino-vacije� koje� vidno� unapre|ujuergonomske� standarde,� kao� ibezbednost� u� radu.� Savreme-na� re{ewa� na� poqoprivred-nim�ma{inama,�pogotovo�pri-mena� ISOBUS podrazumeva�dase� skoro� sva� pode{avawa� iupravqawe� u� radu� prikqu~-ne�ma{ine�obavqa�iz�kabinetraktora,�pa�je�direktan�kon-takt�rukovalaca�i�prikqu~nema{ine� sveden� na� minimum.Ipak,� ovakve� ma{ine� su� veo-ma�malo�zastupqene�na�doma-}im� wivama,� te� rukovaocimoraju�vi{e�pa`we�da�posve-te�sopstvenoj�bezbednosti.

Da�bi�se�u~estalost�i�brojpovreda�koje�nastaju�u�poqo-privrednoj�proizvodwi�sma-wili,� potrebno� je� podi}isvest� korisnika� poqopri-vredne� mehanizacije,� koji� uciqu�sopstvene�bezbednostitreba�da�primewuju�uputstvaproizvo|a~a� ma{ine� i� opre-me.� Zna~ajan� doprinos� podi-zawu� svesti� korisnika� po-qoprivredne�mehanizacije�osopstvenoj� bezbednosti� dajui� obrazovne� ustanove.� Ovomtemom�se�ve}�du`i�niz�godi-na�bave�i�nau~ni�radnici�De-partmana� za� poqoprivrednutehniku� Poqoprivrednogfakulteta�u�Novom�Sadu,�kojisu� autori� monografije� "Me-hani~ke� i� termi~ke� povredeu� poqoprivredi",� zna~ajnekwige�koja�nam�je�bila�od�ve-like� pomo}i� u� izradi� ovogdodatka.

Marija�Antanaskovi}

Preventiva najefikasnija

ZZAA[[TTIITTAA NNAA RRAADDUU UU PPOOQQOOPPRRIIVVRREEDDII

Page 2: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

2 ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

NAJVE]I BROJ TE[KIH POVREDA U POQOPRIVREDI NASTAJE U RADU S BERA^IMA

Pravilnik� o� tehni~kim� nor-mativima�za�poqoprivredne

ma{ine� obuvata� i� zahteve� kojetreba�da�ispune�ubiraju}e�ma{i-ne,�a�izme|u�ostalog�i�bera~i�ku-kuruza.

Prikqu~ne�ma{ine�u�radu�ko-riste�snagu,�obrtni�moment,�kre-tawe�i�energiju�traktora.�Pogonese� vu~nom� silom,� prikqu~nimvratilom�traktora�ili�na�drugi

na~in,� na� primer,� hidro� ilielektromotorima.� Pogon� na� ma-{inama�je�potencijalna�opasnostza� korisnike.� Na� prikqu~nimma{inama,� u� zavisnosti� od� wi-hove�konstrukcije�i�primene,�po-stoji� vi{e� delova,� sklopova� imesta� koja� mogu� da� izazovu� po-vrede�u�radu�i�rukovawu�wima.

To�potvr|uju�i�podaci�klini~-kih�centara�u�Srbiji,�a�kao�najo-pasnije�ma{ine�isti~u�se�one�na-mewene� za� ubirawe� kukuruza.Naime,� najve}i� broj� te{kih� po-vreda�u�poqoprivredi�u�Srbiji,s�amputacijom�{ake�ili�ruke,�de-{ava�se�upravo�pri�radu�s�bera-~ima�kukuruza.�U�konstrukcijskojizvedbi�bera~i,�izme|u�ostalog,imaju� i� delove� koji� se� rotiraju,one� koji� izazivaju� prigwe~ewe,ali�i�mesta�na�kojima�dolazi�dookliznu}a�i�padova.

S�obzirom�na�to�da�je�kukuruzbiqna� vrsta� najzastupqenija� uratarskoj� proizvodwi� u� na{ojzemqi,� i� bera~i� su� me|u� najza-stupqenijim� ma{inama� koje� sekoriste�za�ubirawe.�Bez�obzirana�to�{to�se�mnogi�ratari�odlu-~uju�na�`etvu�`utog�zrna�`itnimkombajnima�jo{�uvek,�pogotovo�namawim�gazdinstvima,�proizvo|a-

~i�ubiraju�kukuruz�u�klipu.�Ber-ba�u�klipu�im�omogu}uje�da�uspe-{no�o~uvaju�i�uskladi{te�zrno�u~ardacima,� uz� minimalne� tro-

{kove,�kao�i�da�ga�krune�i�plasi-raju�na� tr`i{tu�u�najpogodnijemtrenutku,�odnosno�kada�wima�od-govara.

Bera~i� kukuruza� su� vu~enema{ine�koje�u�radu�pogon�dobija-ju� preko� prikqu~nog� vratilatraktora.�Sastoje�se�iz�vi{e�po-kretnih� elemenata� {to� ih� ~iniopasnim�za�rukovaoce.�Otkida~-

ki� vaqci� na� bera~ima� koji� po-vla~e� stabqiku� do� otkida~kihplo~a� gde� se� otkida� klip� pred-stavqaju� najopasnije� mesto� nama{ini.�Za�berbu�se�koriste�vu-~eni�bera~i�komu{a~i,�naj~e{}ejednoredni�i�dvoredni,�kao�i�sa-mohodni�bera~i.�

Mogu}e�povrede�mo`e�izazva-ti� nedovoqno� za{ti}eno� kar-

dansko�vratilo,�koje�u�slu~aju�danema� odgovaraju}u� oplatu� mo`eda�povredi�radnika.�Tako|e,�pripode{avawu� radnih� elemenata

dok� je� ma{ina� u� radu� pokretnidelovi� ma{ine� mogu� prouzroko-vati�povrede,�te�se�pode{avawedok�su�delovi�ma{ine�u�pokretune� preporu~je.� Najve}i� broj� po-vreda�u�radu�s�bera~ima�kukuru-za�de{ava�se�kada�se�zagu{e�ot-kida~ki�vaqci,�a�rukovalac�po-ku{a�da�ih�odgu{i,�a�da�pre�toganije�iskqu~io�pogon�ma{ine.

U�ciqu�preventive�koja�je�naj-boqa�mera�za{tite�treba�se�pri-dr`avati� osnovnih� pravila� uradu�s�bera~ima.�U�slu~aju�da�do-|e� do� zagu{ewa� otkida~kih� va-qaka,�kao�i�kada�se� javi�nepra-vilnost�u�toku�rada�pre�nego�{tose�preuzme�bilo�kakva�radwa�dabi�se�ma{ina�odgu{ila,�odnosnoispravila� nepravilnost� u� radu

potrebno� je�pre�svake�interven-cije�iskqu~iti�pogon�kardanskogvratila.

Ako� je� {titnik� kardanskogvratila�o{te}en,�treba�ga�zame-niti.�U�radnoj�zoni�ma{ine�tre-ba� izbegavati� prisustvo� drugihqudi.�Kada�se�ma{ina�otka~i�odtraktora,� mora� imati� stabilnupotporu� na� koju� se� oslawa.� Nazadwem� delu� ma{ine� treba� da

postoji�za{titno�ku}i{te.�Ruko-valac�treba�da�odredi�re`im�ismer� obrtawa� prikqu~nog� vra-tila.� Zglobovi,� kao� i� klinoviure|aja� za� prikop~avawe� trebada�budu�ispravni.�Kada�se�ma{i-na� otka~i� od� traktora,� trebaobezbediti� ure|aj� za� wenu� imo-bilizaciju� kao� {to� je� ko~nicaili�ko~ni~ka�papu~a.�Ure|aj�tre-ba�dr`ati�u�ispravnom�stawu.�Uradu� je� potrebno� obezbediti� iza{titnu� mre`u� koja� ima� zada-tak� da� spre~i� da� klipovi� ispa-daju�izvan�sanduka.

U�praksi�je�veoma�~esto�da�be-ra~i�usled�pove}ane�vlage�usevai�zakorovqenosti�parcele�radeu�ote`anim�uslovima.�Ako�se�ta-kvim� uslovima� ne� prilagodiradna�brzina,�odnosno�ako�je�onave}a�od�adekvatne,�dolazi�do�za-gu{ewa� otkida~kih� i� komu{a~-kih�vaqaka.�Neretko�se�de{avada�u�`eqi�da�se�ma{ina�{to�predovede� u� rad� korisnici� rukom~upaju� zaglavqene� stabqike,� ada� pri� tome� ne� iskqu~e� pogon{to� je� i� glavni� uzrok� nesre}e.Otkida~ki� vaqci� se� u� trenutkuodgu{e�i�nastavqaju�da�se�obr}uvelikom� brzinom� uvla~e}i� sta-bqiku.� U� tom� trenutku� rukova-

U slu~aju da bez obzira na dobru pode{enost iadekvatan izbor radne brzine ma{ine do|e dozagu{ewa uvek prvo treba iskqu~iti pogon be-ra~a, pa tek onda pristupiti odgu{ivawu

NAJOPASNIJI DELOVI PRIKQU^NIH MA[INA

Delovi,�sklopovi�i�mesta�koja�mogu�da�izazovu�povrede�su:delovi�koji�rotiraju,delovi�koji�mogu�da�izazovu�prigwe~ewe,uvlaka~ki�delovi,delovi�za�se~ewe,odba~eni�predmeti,akumulirana�energija,mesta�na�kojima�dolazi�do�okliznu}a�i�padova.

Bera~�kukuruzaOtkida~ki�vaqci�-�mesto�

naj~e{}eg�zagu{ewa

Preventivne mere najboqa za{tita

Page 3: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

lac� jo{� uvek� dr`i� stabqiku� uruci,� jer�ne�mo`e�da�reaguje�ve-}om� brzinom� od� otkida~kih� va-qaka�i,�na`alost,�ruka�biva�uvu-~ena� izme|u� vaqaka� pre� nego{to� pusti� stabqiku.� Vaqci� sutakve�konstrukcije�da�usled�obr-tawa� lako� prihvataju� i� uvla~esve� {to� do� wih� do|e.� Vaqci� uovom�slu~aju�izazivaju�te{ke�te-lesne�povrede,�a�neretko�i�smrtrukovaoca.�Usled�velikog�trewazahva}eni�deo�ruke�strada�i�odopekotina,�pa�je�amputacija�neiz-be`na.�U�najve}em�broju�slu~aje-va�vaqci�prvo�uhvate�rukav�ilidrugi� deo� ode}e,� pa� onda� prstili�{aku.�Nastanku�nesre}e�u�ra-du�bera~a�doprinose�i�impulsiv-ne� reakcije� rukovalaca,� nepa-`wa,�umor,�konzumirawe�alkoho-la,� povr{nost,� nedostatak� zna-wa�i�iskustva...

Pravilnim�rukovawem�u�radubera~a�mogu�da�se�spre~e�nesre-}e.� Da� bi� ma{ina� efikasno� ibezbedno�radila,�potrebno�je�dastabqike� budu� u� sredini� otki-da~kih�vaqaka.�Privodni�lancii�otkida~ki�vaqci�treba�da�bu-du� pode{eni� tako� da� zahvatajucelu� stabqiku� bez� wenog� lo-mqewa.�Veoma�je�va`no�i�da�br-zina�rada�privodnih�lanaca�bu-de� uskla|ena� s� brzinom� kreta-wa�samog�bera~a.�Ako� je�brzinakretawa� bera~a� suvi{e� mala,stabqike� se� nagiwu� suvi{e� kazadwem�kraju�otkida~kih�vaqa-

ka�pa�klipovi�mogu�upasti�u�iz-baciva~� stabqike� i� izazvatiwegovo� zagu{ewe.� U� slu~aju� daje� brzina� kretawa� bera~a� ve}anego� {to� je� potrebno,� velikestabqike� se� ne}e� dovoqno� po-merati� unazad� i� nasta}e� zagu-

{ewe�u�predwem�delu�otkida~-kih� vaqaka� kao� kod� lan~anikaprivodnih� lanaca.� Stoga,� za-kqu~ak� je� da� se� odgovaraju}impode{avawem� otkida~kih� va-qaka�kao�i�odabirom�adekvatnebrzine�kretawa�mogu�izbe}i�za-

gu{ewa.�U�slu~aju�da�bez�obzirana�dobru�pode{enost�i�adekva-tan�izbor�radne�brzine�ma{inedo|e� do� zagu{ewa� uvek� prvotreba� iskqu~iti� pogon� bera~a,pa�tek�onda�pristupiti�odgu{i-vawu.

NAJVE]I BROJ TE[KIH POVREDA U POQOPRIVREDI NASTAJE U RADU S BERA^IMA

3ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

Rad�s�bera~em�iziskuje�oprez

Page 4: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

Uradu� s� poqoprivrednim� ma-{inama,� pa� tako� i� `itnim

kombajnima� neophodne� su� mereodr`avawa�i�popravke�da�bi�ma-{ina� radila� na� najefikasnijina~in.� U� sprovo|ewu� mera� odr-`avawa�i�popravki�na�kombajni-ma�neophodno�je�da�su�rukovaociupoznati� sa� svim� bezbednosnimi� radnim� procedurama.� Pri� po-pravci�i�odr`avawu�potrebno�jeruke,�noge�i�ode}u�dr`ati�daqeod� opasne� zone� pogowenih� kom-ponenti.

Pre�sprovo|ewa�mera�poprav-ke,�odr`avawa�i�~i{}ewa�obave-zno� treba� iskqu~iti� pogonskivod,� zaustaviti�motor�i�izvadi-ti� kontakt-kqu~� iz� brave.� Priradu�na�kombajnu�ili�wegovim�po-kretnim�delovima�ne�treba�nosi-ti�{iroku�ode}u�i�nakit,�kao�nimarame.� Ako� je� potrebno� raditiintervenciju�na�motoru,�neophod-no�je�da�se�on�najpre�ohladi.

U�ciqu�adekvatnog�rada�kom-bajna� neophodno� je� obavqatipregled� ma{ine,� jer� rukovalactreba�da�se�uveri�da�su�svi�delo-vi� u� dobrom� stawu� i� da� su� pra-vilno�pode{eni.�O{te}ene�i�is-tro{ene� delove� potrebno� je� za-meniti.

Posle� obavqawa� popravkiobavezno�treba�proveriti�fiksi-ranost�svih�vijaka,�a�sve�za{tit-ne�ure|aje�i�{titnike�postavitina� svoje� mesto.� Tako|e,� trebaobratiti�pa`wu�na�to�da�li� je�uku}i{tu�motora�ili�drugom�deluna� kojem� je� bilo� intervencijeostao�alat�ili�pribor�za�rad.

Prilikom� zamene� i� posta-vqawa� novih� komponenti� i� de-lova�kao�{to�su�le`ajevi�i�zup-~anici� period� servisirawa� iprovere�ispravnosti�isti�je�kaoi�za�novu�ma{inu.

Prilikom� zamene� o{te}enogdela�novim�rezervnim�delovima

neophodno�je�da�on�odgovara�teh-ni~kim� zahtevima� proizvo|a~a,

a� najboqe� je� koristiti� origi-nalne�rezervne�delove�proizvo-|a~a.

Sanirawe�curewa�te~nosti

Te~nosti� kao� {to� su� gorivo,hidrauli~no�uqe�mogu�pod�veli-kim�pritiskom�da�iscure�iz�cevii�vodova.�Pri�tome�mogu�da�pro-dru� u� ko`u� i� izazovu� ozbiqneozlede.�U�slu~aju�da�do|e�do�po-vre|ivawa� ovim� te~nostimaneophodno� je� odmah� pozvati� le-kara,� jer� postoji� velika� mogu}-nost�da�do|e�do�infekcije.�Da�bise� izbegla� iznenadna� curewate~nosti�pre�odvajawa,�obaveznotreba� proveriti� da� li� je� ispu-{ten� pritisak� iz� cevi� i� creva.Pre� startovawa� ma{ine� trebaproveriti�da�li�su�svi�vodovi�zate~nost�~vrsto�zaptiveni.

U� slu~aju� da� se� javi� curewe,da�bi�se�prona{lo�o{te}eno�me-sto,�potrebno�je�koristiti�poma-gala,� na� primer,� par~e� kartona.Ruke�i�telo�treba�za{tititi�oddirektnog� kontakta� s� te~no{}ukoja�curi.

Goriva�i�maziva

U� odr`avawu� ma{ina� trebakoristiti�uqe�i� gorivo�odre|e-ne� specifikacije� ili� ekviva-lentnog� kvaliteta.� Minimalnizahtev� koji� treba� da� bude� ispu-wen�jeste�da�se�koriste�uqa�i�go-riva�kvaliteta�u�skladu�sa�spe-cifikacijom.� Posebno� trebaobratiti� pa`wu� pri� ispu{tawuvrelog� uqa,� da� bi� se� izbegleopekotine.

Elektri~na�oprema

Pre�nego�{to�se� zapo~ne�radna�elektri~nom�sistemu�uvek�semora�ukoniti�kabel�s�negativnogpola�akumulatora.�Koristiti�sa-mo� osigura~e� specificiranihnominalnih�vrednosti.�U�slu~ajuda�se�koristi�osigura~�ve}e�no-

4 ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

ODLAGAWE OTPADA, ZA[TITA @IVOTNE SREDINE

Uqa,�goriva,�ko~iona�te~nost,�filteri,�akumulatori�i�dru-gi�sklopovi�i�komponente�sadr`e�supstance�{tetne�po�`ivot-nu�sredinu.�Zbog�toga�moraju�da�se�odla`u�u�skladu�s�propisi-ma�ili�recikliraju.

Za�privremeno�skladi{tewe�i�drenirawe� (ispu{tawe)� go-riva�koristiti�samo�nepropusne�i�zaptivene�posude.�Otpadnete~nosti�ne�treba�sipati�na�zemqu,�u�otpadne�vode�ili�vodoto-ke.�Ne�koristiti�posude�namewene�za�hranu�ili�pi}e�jer�lakomo`e�do}i�do�zabune.

Sve�supstance�koje�treba�reciklirati�ili�odbaciti�morajuda�pro|u�odgovaraju}i�put.

Delovi�kombajna�i�materijali�koji�naj~e{}e�zahtevaju�eko-lo{ko�uklawawe�i�odlagawe�su�uqni�filteri,�filteri�gori-va,�akumulatori,�elektri~ni�delovi,�kori{}eni�pneumatici,zaptivni�prstenovi,�obloge�protiv�trewa,�metali�koji�sadr`eili�ne�sadr`e�gvo`|e.�Zatim�uqe,�gorivo,�sredstvo�za�hla|e-we,�sredstvo�za�~i{}ewe,�krpe�za�~i{}ewe,�ko~iona�te~nost,sredstvo�za�hla|ewe�s�antifrizom�i�sredstvom�za�zaptivawe.

BEZBEDNO TEHNI^KO ODR@AVAWE I POPRAVKE KOMBAJNA

Pre bilo kakve intervencije obavezno

iskqu~iti pogon, zaustaviti motor i

izvaditi kontakt-kqu~

U ciqu adekvatnog rada kombajna neophodno je obavqati pregled ma{i-ne, jer rukovalac treba da se uveri da su svi delovi u dobrom stawu i dasu pravilno pode{eni

O{te}ene i istro{ene delove potrebno je zameniti

Page 5: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

minalne� vrednosti,� elektrosi-stem�mo`e�da�bude�uni{ten.

Ukoliko� je� potrebno� raditielektrozavarivawe,� kabloviakumulatora� i� alternatora� mo-raju�biti�otka~eni,�a�kabel�uze-mqewa�aparata�za�elektrozava-rivawe� da� bude� povezan� {tobli`e�spoju�koji�se�zavaruje.

Akumulator

Uvek� je� potrebno� proveritida� li� je� akumulator� ispravnospojen.� Pri� povezivawu� prvo� jepotrebno� spojiti� negativan� pol,a�pri�odvajawu�se�postupa�obrnu-tim� redosledom.� Napuwenostakumulatora�treba�proveriti�ko-ri{}ewem� voltmetra� ili� mera-~em�kiseline,�a�nikako�spajawemdva�pola�metalnim�predmetom.

Ne� treba� poku{avati� ni� pu-wewe� zamrznutog� akumulatora,jer� postoji� opasnost� od� eksplo-zije.�Da�bi�se�punio�akumulator,najpre�se�mora�zagrejati�na�tem-peraturu�od�najmawe�15�stepeni.Tako|e�treba�voditi�ra~una�o�ga-sovima� iz� akumulatora,� s� obzi-rom�na�to�da�su�oni�izuzetno�eks-plozivni.�Zato�u�blizini�akumu-latora� treba� izbegavati� kori-{}ewe�ure|aja�koji�varni~e�kaoi�otvoreni�plamen.

Posebnu�pa`wu�treba�obrati-ti� prilikom� manipulacije� kise-linom�akumulatora,�s�obzirom�na

wenu� visoku� toksi~nost.� Elek-trolit�akumulatora�sadr`i�sum-pornu�kiselinu�i�druge�toksi~nesupstance� koje� su� prisutne� u� ta-kvoj�koncentraciji�da�pri�wiho-vom� kontaktu� s� ko`om,� odnosnoode}om�mogu�nastati�opekotine�ipregorevawe� ode}e� i� drugih� ma-terijala.� Ako� kiselina� prsne� uo~i,�mo`e�do}i�do�slepila.

Mere�predostro`nosti�tokomodr`avawa�i�puwewa:

dosipati�kiselinu�u�akumu-lator�samo�u�prostorijama�s�do-brom�ventilacijom;

obavezno� nositi� nao~are,gas-masku�i�gumene�rukavice,�kao

i�odgovaraju}u�za{titnu�ode}u;izbegavati� udisawe� kise-

linskih�isparewa;ne�prosipati�kiselinu;voditi� ra~una� pri� brzom

startovawu� sa� spoqa{wim� aku-mulatorom� ili� spoqa{wim� ve-zivnim�kablovima.

U� slu~aju� povrede� kiselinomili� sli~nom� hemijskom� supstan-com�potrebno�je�temeqno�ispratizahva}ene� delove� ko`e� vodom� ineutralisati�posipawem�sode�bi-karbone�ili�kalcijumovog�pudera.O~i�ispirati�10�do�15�minuta�vo-dom�i�odmah�pozvati�lekara.

U�slu~aju�da�se�kiselina�pro-guta�popiti�velike�koli~ine�vo-de�ili�mleka.�Zatim�popiti�biq-no� uqe,� razmu}ena� jaja� ili� mag-nezijumovo�mleko�i�odmah�pozva-ti�lekara.

Zamena�delova�i�pribora�koji�sadr`e

azbest

Nijedan�proizvod�koji�sadr`iazbest�ne�bi�trebalo�da�se�na|ena�tr`i{tu.�Ipak,�ima�proizvo-da,� to� jest� delova� koji� sadr`eazbest� kao� {to� su� zaptivni� pr-stenovi,� frikcione� obloge,obloge�ko~nica.�Oni�se�vi{e�nesmeju�koristiti�i�moraju�se�pre-dati�na�odgovaraju}e�mesto,�radibezbednog� odlagawa.� Ako� ipak

mora�da�se�radi�sa�tim�delovi-ma,� treba� se� pridr`avati� merapredostro`nosti:

raditi� samo� na� otvorenomili�u�prostoriji�s�dobrom�venti-licijom;

azbestnu� pra{inu� trebauklawati�uz�pomo}�vakuuma,�a�niu� kom� slu~aju� kori{}ewem� kom-presora;

ako�se�komponente�koje�sa-dr`e�azbest�seku,�mequ�ili�se�uwih� bu{e� rupe,� najpre� ih� trebaovla`iti;

alat�koji�se�koristi�u�ra-du� s� ovim� komponentama� morabiti� ru~ni� ili� ako� ima� pogon,

treba� da� radi� na� malom� brojuobrtaja;

za�bezbedno�odlagawe�svihdelova� koji� sadr`e� azbest� po-trebno�je�na�wima�navla`iti�svupra{inu�i�staviti�ih�u�zaptive-ne�i�obele`ene�posude.

Pneumatici,�to~kovi�i�pode{avawe�pneumatika

Pode{avawe�to~kova�i�pneu-matika�zahteva�specijalizovanoznawe�i�odgovaraju}i�alat.�Uko-liko� rukovaoci� nemaju� dovoqnoiskustva� ili� neophodnu� radio-

ni~ku� opremu,� ovaj� posao� treba-lo� bi� prepustiti� dileru� poqo-privrednih�ma{ina�ili�specija-lizovanoj�radionici.

Redovno,�odnosno�svakog�danapotrebno� je� proveravati� priti-sak�u�pneumaticima.�Tako|e�tre-ba�pregledati�pneumatike�da�bise�proverilo�da�li�ima�o{te}e-wa�kao�{to�su�prorezi�i�ispup~e-wa.� Neophodno� je� pregledati� inaplatke�to~kova,�kao�i�to�da�lisu�neke�navrtke�i�vijci�to~kovaolabavqeni�ili�nedostaju.

Redovno� treba� dotezati� na-vrtke� na� to~kovima� na� vrednostzateznog�momenta�prema�specifi-ciranoj� tabeli� odr`avawa� pri~emu�treba�uzeti�u�obzir�i�prepo-ru~ene�vremenske�intervale.

Eksplozija�pneumatika�i�raz-letawe�prstenova�naplatka�ilidrugih� delova� mogu� da� izazovuozbiqne,�pa�i�fatalne�povrede.Da� bi� se� ovo� predupredilo,� po-trebno� je� da� u� pneumaticimauvek� bude� odgovaraju}i� priti-sak.� Prekora~ewe� maksimalnihpritisaka� treba� izbegavati,� adozvoqeno�je�samo�u�periodu�to-kom�instalacije.

Da�ne�bi�do{lo�do�eksplozije,ne� treba� zagrevati� pneumatikeili� zavarivati� naplatke,� s� ob-zirom� na� to� da� toplota� dovodido�ekspanzije�vazduha�u�pneuma-ticima.� Zavarivawe� tako|e� mo-`e� da� deformi{e� ili� o{tetito~ak.

Pri� naduvavawu� pneumatikamora�da�se�koristi�ventil�za�pu-wewe.� Nikad� ne� treba� stajatipored� ili� ispred� pneumatikadok�se�naduvava.

Bezbedno�tehni~koodr`avawe�sistema�za

hla|ewe

Isticawe� sredstva� za� hla|e-we�pod�pritiskom�mo`e�da�prou-zrokuje� ozbiqne� opekotine.� An-tifriz�ili�agens�za�konzervacijukoji�se�dodaju�sredstvu�za�hla|e-we�sadr`e�toksi~ne�supstance.

Pre� uklawawa� poklopcaotvora�za�puwewe�i�kontrolu�si-stema� za� hla|ewe� potrebno� jeuvek�zaustaviti�motor.�Nikad�neotvarati�zagrejan�sistem�za�hla-|ewe.�Va`ne�delove�kao�{to�suzaptivna�kapica�i�rashladne�ce-vi�ne�treba�dirati�kad�su�vreli.

Kompresorski�sistem�za�hla|ewe

Godi{wi�servis�i�sve�poprav-ke� klima-ure|aja� i� sistema� zahla|ewe� moraju� da� se� sprovodesamo� u� specijalizovanim� radio-nicama.� Sredstvo� za� hla|ewe� irashladno� uqe� ukloniti� sa� de-lova�koji�treba�da�se�popravqajui�odlo`e�na�odgovaraju}e�mesto.

Izbegavati� svaki� kontakt� sasredstvom�za�hla|ewe.�Ako�sred-stvo�za�hla|ewe�dospe�u�o~i�ilisluznice,�odmah�pozvati�lekara.Ne� treba� obavqati� zavarivawebilo�kog�dela�rashladnog�siste-ma�za�hla|ewe,�kao�ni�obavqatiovu� operaciju� u� wegovoj� nepo-srednoj�blizini,�s�obzirom�na�toda�postoji�opasnost�od�trovawatoksi~nom�parom.

Maksimalna� dozvoqena� am-bijentalna� temperatura� sred-stva�za�hla|ewe�je�80�stepeni.�Usistemu�za�hla|ewe�treba�kori-stiti� samo� odobrena� sredstva,pri�~emu�se�mora�voditi�ra~unao� maksimalno� dozvoqenoj� koli-~ini�puwewa.

5ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

BEZBEDNO TEHNI^KO ODR@AVAWE I POPRAVKE KOMBAJNA

Laka�pristupa~nost�neophodna�za�odr`avawe�ma{ine

Neophodna�redovna�kontrola

Page 6: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

6 ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

Prema� posledwem� po-pisu� poqoprivrede

iz�2012.� godine,� u�Srbijise�koristi�ne{to�vi{e�od400.000�traktora�svih�vr-sta.� Velika� ve}ina� ovihma{ina� je� starija� od� 10godina.� Na� mnogim� trak-torima� nedostaje� i� pro-pisana� saobra}ajna� sig-nalizacija� {to� ugro`avabezbedno� u~e{}e� u� sao-bra}aju.� Problem� pred-stavqa� i� to� {to� mnogitraktori�nemaju�ugra|eneodgovaraju}e� za{titnestrukture,� odnosno� kabi-ne� i� za{titne� ramove,� akoji� su� neophodni� u� za-{titi� rukovalaca� odspoqnih�uticaja.�Wihovafunkcija� najuo~qivija� jekada� do|e� do� prevrtawatraktora�u�radu.�U�praksise� mnogo� puta� pokazaloda�su�upravo�ove�struktu-re� na� traktoru� sa~uvale`ivot�voza~a.

Traktori� rade� u� spe-cifi~nim,� ~esto� nepo-voqnim� uslovima.� To,

kao� i� nedovoqna� obu~e-nost� rukovalaca� i� po-mo}nih� radnika� dovodi

do�povre|i-vawa.� Ne-retko� su� tote{ke� po-vrede� kojemogu� da� do-vedu� i� doinvalidi-teta�i�ampu-tacija� ne-kih� delovatela.

Na� dvoo-sovinskimtraktorimapostoji� vi-{e�mesta�koja�usled�nea-dekvatnog� pona{awa� irukovawa�mogu�da�dovedudo� povre|ivawa� radni-ka.�U�jeku�poqoprivrednesezone� ~esto� se� de{avada�se�lica�prevoze�na�po-diznim� polugama,� kao� ina�blatobranima.�Ovakavna~in� prevoza� mo`e� daprouzrokuje�pad�tih�licas� traktora� i� wihovo� po-vre|ivawe.

Treba� obratiti� ppa-`wu� i� prilikom� sila-ska� i� pewawa� na� trak-tor�kada�je�on�u�pokretu,jer� mo`e� do}i� do� okli-

znu}a� i� nezgodnog� pada,pa� i� do� ga`ewa� to~komtraktora.�

Pode{avawe�i�prikop-~avawe�radne�ma{ine�iz-iskuje�posebnu�opreznost,pogotovo� kada� se� delujehidraulikom.� U� tom� slu-~aju� radnik� treba� da� iz-begne�blizinu�mesta�spojakako�ne�bi�do{lo�do�pri-gwe~ewa.

Traktoristi� koji� radeu� traktoru� bez� za{titneili� lo{e� izolovane� ka-bine� pri� obavqawu� rad-nih� operacija� treba� danose� za{titne� slu{ali-ce� kako� ne� bi� do{lo� doo{te}ewa�sluha.

Rad� s� traktorima� bezkabine,�kao�i�kabine�kojanema� adekvatnu� izolaci-ju� i� ventilaciju� iziskujei� kori{}ewe� za{titnihmaski� pri� obavqawu� od-re|enih� poqoprivednihoperacija.

Sistemi� upravqawa,ko~ewa,� elektri~ne� in-

stalacije,� prikqu~novratilo� traktora,� crevakoja� su� pod� visokim� pri-tiskom� tako|e� mogu� bitimesta�povre|ivawa.

Kao� preventivne� mereza{tite�u�vo`wi�trakto-ra�preporu~uju�se�opreznavo`wa� i� manevrisawe,pogotovo�u�slu~aju�prevo-za� drugih� osoba.� Nikadane�treba�ulaziti�ni�izla-

ziti� dok� jetraktor�u�po-kretu.�

Osoba�kojau p r a v q at r a k t o r o mmora�da�budeobu~ena�i�dauvek�ima�do-stupno� uput-stvo�za�ruko-vawe� i� odr-` a v a w etraktora.

T r a k t o rmora� da� is-puwava� teh-ni~ke�propi-

se�koji�su�u�skladu�s�odgo-varaju}im� standardima,kao� i� da� poseduje� svuopremu� za� bezbedan� radkako� u� obavqawu� opera-cija�u�poqu,�tako�i�u�tran-sportu�na�tvrdoj�podlozi.

Bez�obzira�na�to�da�lise� prikqu~ivawe� ma{i-ne� na� traktor� obavqa� ujednoj,�dve�ili�tri�ta~ke,svi�delovi�spajawa�mora-ju� biti� izra|eni� premava`e}im� standardima.Moraju�biti�ispravni,�a�uslu~aju� da� postoje� o{te-}ewa�potrebno�ih�je�zame-niti.

Opasnost vreba i na naizgled bezopasnim mestima

Rad traktora u specifi~nim, ~esto nepovoqnim uslovi-ma, kao i nedovoqna obu~enost rukovalaca i pomo}nihradnika dovodi do povre|ivawa, odnosno do nastajawate{kih povreda zbog kojih mo`e da do|e do invalidite-ta i amputacija nekih delova tela

U RADU SA TRAKTORIMA

Traktor�bez�kabine�mora�imati�za{titni�ram

Ta~ke�ka~ewa�na�traktoru

PRIKQU^NO VRATILO TRAKTORA

Prikqu~no�vratilo�traktora�u�zavisnosti�odizvedbe�radi�obi~no�na�540�i�1.000�obrtaja�u�mi-nuti,�odnosno�od�devet�do�16�obrtaja�u�sekundi.Statisti~ki�podaci�ukazuju�na�to�da�povrede�u�50odsto� slu~ajeva� nastaju� u� radu� sa� stacionarnimma{inama.�I�u�slu~aju�rada�s�ma{inama�koje�su�upokretu�najve}i�broj�povreda�nastaje�kada�je�agre-gat� traktor-ma{ina� u� mirovawu,� a� prikqu~novratilo�radi.�Veliki�broj�nezgoda�koje�je�izazva-lo�prikqu~no�vratilo�nastao�je�kada�su�propisa-ne�za{titne�strukutre�nedostajale.

Da� ne� bi� do{lo� do� zahvatawa� delova� ode}eradnika�i�izazvalo�povrede,�za{tita�mora�posto-jati�na�izvodnom�vratilu�traktora,�kao�i�prijem-nom�vratilu�ma{ine.�Za{tita�kardanskog�vrati-la� mora� biti� pri~vr{}ena.� Prilikom� odvajawaod�traktora�kardansko�vratilo�mora�imati�odgo-varaju}u�potporu.�Na�prikqu~noj�ma{ini�na�kar-danskom�vratilu�mora�postojati�sigurnosni�ele-ment,�odnosno�grani~nik�momenta�uvijawa.

Kardansko�vratilo�mora�imati�za{titnu�oplatu

Page 7: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

U`eqi� da� se� neki� posao� {topre�obavi�~esto�se�zanemaru-

je�~iwenica�da�je�u�radu�potreb-na� za{titna� oprema.� Pri� tomeradnik� je� uverewa� da� mu� se� ni-{ta ne� mo`e� dogoditi,� ali� po-vrede�do�kojih�dolazi�~esto�de-mantuju�ovakav�stav.�Da�bi�se�ne-ke� povrede� u� poqoprivrednojproizvodwi� predupredile,� po-trebno� je� obratiti� pa`wu� nauputstva�u�rukovawu�i�koristitipropisanu�za{titnu�opremu.

Na�porodi~nim�poqoprivred-nim�gazdinstvima�rukovalac�po-qoprivrednih�ma{ina�uglavnom

ne�nosi�adekvatnu�za{titnu�obu-}u.�Isto�se�doga|a�i�kada�se�oba-vqaju�neke�druge�radwe�u�poqo-privrednoj� proizvod-wi�koje�iziskuju�no{e-we�gumenih�~izama.

U�rukovawu�i�mani-pulaciji� poqopri-vrednim� ma{inama,kao� i� u� radu� u� radio-nicama,� servisirawui� popravci� potrebnoje� nositi� za{titnuobu}u.� Cipele� trebada�imaju�|on�koji�je�do-bar� izolator� elek-tri~ne� energije.� \onza{titne� cipele� jedodatno� oja~an� te� ek-ser,�na�primer,�ne�mo-`e� da� ga� probije.Osim� toga,� |onovi� naovim� cipelama� su� na-pravqeni� od� materi-jala� koji� spre~avajuokliznu}a�na�povr{i-nama�na�kojima�je�pro-liveno� uqe� ili� nekadruga� te~nost.� U� gor-wem� predwem� deluovakva� obu}a� ima� me-talno�oja~awe�koje�~u-va� stopalo� od� lomapri�padu�predmeta�nanogu,� kao� {to� je� uda-rac� rude.� Za{titnaobu}a� ~uva� stopalo� ipri�prosipawu�te~no-sti� na� nogu,� na� pri-mer,�toksi~nih�te~no-

sti�ili�kiselina�koje�u�kontaktus� ko`om� mogu� da� izazovu� trova-we�i�opekotine.

Adekvatna�ode}a,�radni�man-tili� i� odela� treba� radniku� dapru`e� odgovaraju}i� komfor� priradu,� kao� i� za{titu.� Interven-cije� na� poqoprivrednim� ma{i-

nama� ~esto� iziskuju� rad� ispodma{ine,�rad�na�visini�i�na�odre-|enim�sklopovima�koji�~esto�ni-

su�lako�pristupa~ni.�Ode}a�tre-ba� da� bude� takva� da� je� kretaweradnika� nesmetano,� a� da� isto-vremeno� nije� {iroka� da� delovima{ine�u�radu�ne�bi�mogli�lakoda�je�zahvate.

I� kori{}ewe� za{titnih� ru-kavica�je�neophodno�u�radu�s�po-

qoprivrednim� ma{inama,� oba-vqawu�radwi�u�poqoprivrednojproizvodwi,� kao� i� u� radionici

pri�odr`avawu�ma{ina�i�ma{in-skoj� obradi� metala.� U� zavisno-sti� od� posla� koji� se� obavqa,� uizboru� je� vi{e� vrsta� za{titnihrukavica.

U� radionicama� pri� obradimetala,�kao�i�zavarivawu�neop-hodno�je�i�kori{}ewe�za{titnihkeceqa�koje�spre~avaju�prodira-we�opiqaka�kroz�ode}u.

Pri� operacijama� bru{ewa,kao�i�radu�s�glodalicama,�bu{i-licama� potrebno� je� u� ciqu� za-{tite�o~iju�od�metalnih�opiqa-ka� nositi� adekvatne� za{titnenao~are.

Za�za{titu�o~iju,�lica�i�vra-ta�pri�zavarivawu,�kao�za{tituod�toplote�i�zra~ewa�elektri~-

nog�luka,�zatim�lete}ih�varnicatreba� koristiti� razli~ite� vr-ste�za{titnih�maski.�Tamna�za-{titna� stakla� koja� se� ugra|ujuna�maskama�imaju�razli~it�ste-pen�zatamwewa,�a�koja�}e�se�ko-ristiti�zavisi�od�vrste�zavari-vawa.�Pri�tvrdom�lemqewu�ko-risti�se�staklo�s� jednim�stepe-nom� zatamwivawa,� dok� se� prigasnom,�kao�i�elektrolu~nom�za-varivawu� preporu~uje� drugistepen� zatamwewa.� Potrebanstepen�zatamwewa�zavisi�od�ja-~ine� struje� zavarivawa.� I� za-{titne� maske� i� respiratori� suneophodni� u� ciqu� za{tite� oddejstva� isparqivih� te~nosti� igasova.

7ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

OPREMA ZA LI^NU ZA[TITU

^uva zdravqe i spre~ava povre|ivawe U rukovawu i manipulaciji poqoprivrednimma{inama, kao i u radu u radionicama, priservisirawu i popravci potrebno je nositi za-{titnu obu}u, ode}u, rukavice i odgovaraju}emaske

Rukavice�obavezne�pri�servisu

Maska�za�zavarivawe

Za{titne�cipele

^izme�~esto�neophodneRadna�keceqa

Page 8: ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDIdok˜ je˜ ma{ina˜ u˜ radu˜ pokretni delovi˜ma{ine˜mogu˜prouzroko-vati˜povrede,˜te˜se˜pode{avawe dok˜su˜delovi˜ma{ine˜u˜pokretu ne˜ preporu~je.˜

8 ZA[TITA NA RADU U POQOPRIVREDI

Neki od simbola upozorewa i na~inaizbegavawa opasnosti na traktorima i

drugim poqoprivrednim ma{inamaBezbedonosni� upozoravaju}itrougao.�Op{te�upozorewe.��

Va`no�-�ozna~ava�obavezno�od-re|eno� dr`awe� ili� rukovawema{inom.� Nepridr`avaweovog�uputstva�dovodi�do�kvaro-va�na�ma{ini.�

Savet� -� ozna~ava� naro~itokorisne�informacije�i�savete.

Opasnost� od� posekotina� i� od-secawa�prstiju�i�ruke�od�stra-ne�pristupa~nih,�pokretnih�de-lova�ma{ine�koji�su�aktivni�uradnom�procesu.

Opasnost� od� hvatawa� iliodvrtawa� kroz� dostupnedelove�ma{ine�koji�rade.�

Opasnost� od� prigwe~ewa� pr-stiju� ili� {ake� usled� prikqe-{tewa�prouzrokovanog�pristu-pa~nim,� pokretnim� delovimama{ine.

Pa`qivo� pro~itati� uputstvoza�upotrebu�i�sigurnosna�uput-sva�pre�nego�{to�pustite�ma{i-nu�u�rad.�

Opasnost� od� materijala� istranih� tela� koje� ma{ina� iz-bacuje.� Ne� zadr`avati� se� uopasnom�podru~ju�ma{ine.�

Opasnost�usled�ispu{tawa�hi-drauli~nog� uqa� pod� visokimpritiskom� prouzrokovanog� ne-zaptivawem�hidrauli~nih�cre-va.

Opasnost� od� prigwe~ewa� ce-log� tela� usled� zadr`avawaispod� otka~enih� tereta� ilipodignutih�delova�ma{ine.�

Opasnost� od� prigwe~ewa� zacelo�telo�prouzrokovana�zadr-`avawem� u� podru~ju� hoda� ve-{awa� u� tri� ta~ke� pri� aktiva-ciji�hidraulike�u�tri�ta~ke.

Opasnost� za� {ake� ili� rukeusled� uvla~ewa� i� zahvatawaprouzrokovanog� pokretnim� de-lovima�jedinice�za�prenos�sna-ge.

Opasnost� od� posekotina� i� od-secawa� no`nih� prstiju� i� sto-pala� od� strane� pokretnih� de-lova�ma{ine�koji�su�aktivni.

Ozna~avawe� ta~ke� za� pri~vr-{}ivawe� grani~nika� pri� uto-varu�ma{ine.�

Opasnost� od� pada� prouzroko-vanog� zbog� vo`we� na� stepeni-cama�ili�platformama.�

Opasnost� za� celo� telo� usledprikqe{tewa� prouzrokovanogboravkom� u� radnom� podru~judelova� � ma{ine� koji� se� spu-{taju.

Opasnost�od�strujnog�udara�iliopekotina� prouzrokovanihslu~ajnim� dodirom� elektri~-nih� nadzemnih� vodova� ili� ne-dozvoqenim� pribli`avawemvodovima� pod� visokim� napo-nom.�

Opasnost�usled�zahvata�na�ma-{ini,�pri�monta`i,�pode{ava-wu,� otklawawu� smetwi,� odr-`avawu� i� remontu� prouzroko-vana� nenamernim� pokretawemtraktora�i�ma{ine.