Zaštita okoliša u jugoistočnoj Evropi

Case study

“Potrebno je razumjeti veze

između okoliša i razvoja kako bi sedonijele razvojne odluke koje de biti

ekonomski efikasne, i odgovorne, te

prijateljske prema okolišu”

Izvor:Keating1993.,Centre for Our Common

Future Ženeva

Zemlje u regiji imaju realnu priliku uspostaviti moderno i napredno društvo, te istovremeno očuvati dobar kvalitet okoliša o kojem uveliko ovisi ljudska sigurnost, razvoj i blagostanje.

Održivo iskorištavanje prirodnih resursa, sprečavanje onečišdenja i zaštita prirode osiguravaju boljitak zajednice, a to bi trebao biti primaran cilj svake lokalne samouprave.

Lokalni akcioni program zaštite okoliša (LEAP) je metoda koja služi i pomaže

lokalnim zajednicama da odluče o najboljem načinu zaštite svog okoliša.

Taj standardizirani proces, u kojem je važno sudjelovanje lokalne zajednice, vodi

konkretnim ulaganjima u zaštitu okoliša.

LEAP-om se određuju prioriteti zaštite okoliša, te odabiru najprikladnije aktivnosti

za rješavanje tih prioritetnih problema uzajednici.

Preporuke iz tog plana postaju dio odluka i planova lokalne samouprave i državnih tijela.

Ti se prioriteti i aktivnosti objedinjuju u Planu aktivnosti zaštite okoliša koji služi kao nacrt za bududa ulaganja u zaštitu okoliša u zajednici.

Ti pojedinci zajedno rade u partnerstvu s lokalnim vlastima radi dogovora oko zajedničkih prioriteta i aktivnosti za rješavanje problema zaštite okoliša u zajednici.

Tokom procesa osigurava se forum za okupljanje “zainteresiranih strana.

Trojanski program aktivnosti zaštite okoliša (Bugarska), započet 1992., odabran je za studiju slučaja kao jedan od prvih programa lokalne aktivnosti zaštite okoliša.

Nakon njega takvi se programi (LEAP - Local Environmental Action Programme) su implementirani u vedini zemalja Srednje i Istočne Evrope.

Program je pokazao kako zajednica, uz aktivno sudjelovanje građana i djelotvorne načine planiranja, može probleme zaštite okoliša pretvoriti u prioritete, osmislitiekonomične strategije koje de rješavati te probleme i stvoriti nova partnerstva radi provedbe željenih aktivnosti.

Izrada smjernica za održiv razvoj opdine Jelsa odabran

je kao studija slučaja radi naglašavanja važnosti procesa planiranja uz

sudjelovanje javnosti u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu.

U okviru procesa planiranja definirana je vizija, te su s

njom upoznate lokalne vlasti, tako da je napravljen prvi korak (koji je obično i najteži) prema planiranju

održivog razvoja.

Ovaj je primjer prepoznat i priznat na skupu u Johanesburgu kao jedna od šest uspješnih praksi iz Srednje i Istočne Europe na području urbane tehnologije zaštite

okoliša.

Primjer cjelovitog upravljanja otpadom u gradu Ramnicu Valcea (Rumunija) prikazuje uspješna praktična rješenja za upravljanje komunalnim otpadom, jednim

od najvedih problema u zaštiti okoliša u regiji i šire.

Aktivnosti u porječju rijeke Drine usmjerene prema rješavanju

problema krutog otpada predstavljene su kao studija slučaja

iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Uzimajudi u obzir nedavnu povijest sukoba na tom području, vrijedno je

spomenuti da postoji volja za zajedničkom akcijom u rješavanju problema zaštite okoliša na razini

pograničnih područja, koju su potaknule lokalne zajednice.

Eko-centar osnovan u sklopu zaštite supa služi kao vrijedna turistička atrakcija, provodi obrazovanje o okolišu, te promovira volonterski rad.

Lokalna zajednica je bila uključena i radilo se na zaštiti ne samo ugrožene vrste, ved i njenog prirodnog staništa.

Zaštita bjeloglavog supa (Hrvatska) odabrana je kao studija slučaja koji pokazuje očuvanje ugrožene vrste.

Pozorišni susreti “Glumci u Zagvozdu” i pratedi projekt“Prijatelji okoliša” rijedak

su primjer uspješnogpokretanja i organiziranja zajednice, te oživljavanja

društvenog života ururalnom području.

Ovaj primjer ujedno je uspostavio sinergiju

između kulture i zaštiteokoliša s ciljem

promoviranja prirodne i kulturne baštine.

Trojan (Bugarska), grad je od 46.000 ljudi, 145 km

istočno od Sofije, smješten na sjevernim obroncima Balkanskog gorja na rubu rezervata biosfere i parka

prirode.

Projekt je vodio Institut za održive zajednice (ISC) iz

USA , koji promovira zaštitu okoliša sudjelovanjem

zajednice u postupcima odlučivanja na lokalnoj

razini u Srednjoj i Istočnoj Evropi i osiguravanjem

tehničke pomodi i provođenjem pilot

projekata.

Problemi zaštite okoliša doveli su u pitanje ljepotu i ekonomski napredak grada:

loš način zbrinjavanja krutog otpada i neodgovarajudi tretman otpadnih voda

zagađivali su lokalne izvore vode i uzrokovali zdravstvene probleme;

izgaranje uglja s visokim postotkom sumpora ilož ulje za zagrijavanje domova i industrijske

procese zagađivali su vazduh

Grad je želio poboljšati stanje okoliša, ali nije imao puno iskustva u upravljanju okolišem.

Specifične zadade trojanskog programa bile su:

- ocjena rizika za javno zdravlje, ekologiju i kvalitetu života (socijalni i ekonomski faktori),

- rangiranje problema na temelju njihovih relativnih rizika,

- razvoj i provođenje akcionih planova za rješavanje najtežih problema.

evaluacija.

provođenje strategije i kontroling;

izrada plana aktivnosti u okolišu i odabir strategija;

identifikacija problema i komparacija rizika okoliša;

organizacija projekta i početni trening;

Projekt se sastojao od sljededih faza:

Identificirana su dva problema kao prioritetna za poduzimanje

aktivnosti:

loš kvalitet i nisku količinu pitke vode

sve vede zagađenjezraka.

Objavljen je nacrt LEAP-a kako bi se prikupilamišljenja građana.

Nakon prikupljanja primjedbi i njihovog uključivanja u nacrt,

Gradsko vijedeTrojana odobrilo je konačan Akcioni plan za okoliš.

Grad je kupio opremu za otkrivanje isticanja, a inozemni expert je pomogao osoblju lokalnog vodovoda u osmišljavanju i primjeni programa.

Otkrili su da gotovo 50% pitke vode u Trojanu nekontrolirano ističe iz cijevi.

U saradnji s gradom i lokalnim vodovodom izradili su sveobuhvatan program otkrivanja i popravljanja mjesta isticanja vode u podzemnim glavnim i

distribucijskim cjevovodima.

Tretirano je i industrijsko iskorištavanje vode, obzirom da industrija troši više od 60% trojanske opskrbe vodom.

Strani expert je proveo reviziju rješavanja otpadnih voda u pet najvedih industrija u Trojanu.

Ta je revizija otkrila ogromne mogudnosti uštede vode i smanjenja tokova otpadnih voda.

Kao rezultat, grad je proveo kontrolu trošenja industrijskih voda i osmislio program za smanjenje industrijske potrošnje vode.

Grad Trojan popravio je 70 oštedenja na podzemnoj mreži

cjevovoda i zamijenio gotovo 1 kilometar

cijevi, što je rezultiralo uštedom vode otprilike 10%.

Digitalizirana je karta podzemne mreže

cjevovoda.

Odredba zahtijeva od najvedih industrijskih korisnika vode da razviju vlastitu opskrbu vodom gdje god je to mogude.

Prihvadena je nova odredba o zaštiti okoliša koja od industrije zahtijeva pladanje doprinosa na temelju potrošnje vode, te slanje podataka o potrošnji vode gradskoj

vladi.

Grad Jelsa smješten je u sredini otoka Hvara (Hrvatska), ima oko 3800 stanovnika i

pokriva područje od 118km.

Kao i kod mnogih lokalnih zajednica, lokalne vlasti u gradu Jelsi više

improviziraju nego planiraju svoj razvoj.

Izvještaj "Smjernice za održivi razvoj opdine Jelsa" nastao je kao osnovni dokument

planiranja za lokalnu upravu.

Neke od tema pokrile su biološku raznolikost mora i zaštidenih morskih područja, sunčeve energije, organske poljoprivrede, programe kreditiranja poput poticaja za

otočki turizam, prirodno i istorijsko naslijeđe, eko i nautički turizam.

Organiziran je "Skup održivog razvoja otoka" radi predstavljanja koncepta održivosti, konkretnih primjera i potencijala za održivost na različitim područjima

rada.

Glavna područja razvoja Negativni aspekti (glavni uzroci Pozitivni aspekti

Provedbeni kapacitet otokaUrbanizacija otoka je dostigla

maximalan kapacitet

Postojedi smještaj turista i cestovna infrastruktura dovoljni

su za razvoj turizma, koji je neškodljiv za okoliš

Planiranje lokalnog razvoja

Sistem planiranja, saradnje, ideja i pregovaranja ne postoji.

Upravom dominiraju improvizacije

Prepoznata je potreba za definiranjem uzajamnih interesa lokalnih vlasti i sudjelovanjem javnosti

Lokalna privreda, zapošljavanje

Turizam nije povezan sa ostalim poslovima i nisu osigurani

mehanizmi za razvoj poduzetništva, ni za plasman

domadih proizvoda

Postoje potencijali u porodičnim obrtima, poljoprivredi,, turizmu

i razvoju novih proizvoda i usluga

Socijalni kapital, naslijeđe, okoliš

Smanjuje se broj lokalnih stanovnika, a sve je vedi pritisak turista, čime je ugrožen kvalitet

lokalnog života

Očuvano naslijeđe (priroda, autohtonost, tradicija, istorija,

arhitektura)

Lokalna zajednica i uprava morale bi prepoznati svoju odgovornost za osiguravanje kvaliteta okoliša za budude generacije.

Regionalna uprava morala bi preuzeti zadade koje od njih očekuju ministarstva i/ili lokalnauprava.

Lokalni resursi bi se morali ujediniti u zajedničkom interesu, posebno oko izgradnje ljudskih potencijala za održive poslove, poboljšanja u socijalnom kapitalu i dobrom vođstvu.

Ramnicu Valcea glavni je grad pokrajine Valcea u Rumunjskoj i broji 125.000

stanovnika. Smješten je na obali rijeke Olt na 440 m nadmorske visine.

Značajnije industrije u gradu Ramnicu Valcea uključuju kemijsku industriju,

proizvodnju toplinske energije i proizvodnju struje.

Grad pokušava razviti turističku ponudu, uzimajudi u obzir poseban prirodni

potencijal područja.

te provođenje intenzivnih kampanja radi bolje informiranosti građana o zaštiti okoliša.

pripremanje investicijskih projekata,

izgradnju kompostane na probnoj lokaciji,

razvrstavanje otpada i odvajanje biorazgradivog otpada,

poboljšanje skupljanja otpada,

Gradska vlada je bila odgovorna za sljedede:

Prvi dio je uključio uvođenje i poboljšanje skupljanja komunalnog otpada donacijomnjemačke vlade koja se sastojala od 5000 kontejnera i 3 vozila za sabijanje otpada.

Drugi dio je uključivao razvrstavanjeotpada, koje su proveli njemački

konzultanti i 10 studenata ekologije

Analiza je pokazala kako je biorazgradivotpad zastupljen sa više od 55%.

Od skupljenog biorazgradivog otpada je u test periodu proizvedeno više od 500 tona komposta.

Lokalna je vlast je postavila kontejnere na probnom području, te osigurala informativni materijal za podizanje razine svijesti građana.

Tu je aktivnost podržala Njemačka sa kontejnerima od 7 litara i to podijeljenodomadinstvima na probnom području, te je osigurana oprema za pilot kompostanu.

Na temelju podataka dobivenih analizom otpada započelo je skupljanje odvojenog biorazgradivog otpada.

Tredi se dio projekta sastojao od otvaranja

nacionalnog informativnogcentra za upravljanje

otpadom s ciljem podizanja razine svijesti građana i educiranja zaposlenikakomunalnih preduzeda i

javnih službi.

Četvrta komponenta projekta bila je izrada

priručnika o cjelovitom upravljanju otpadom.

Cilj je projekta “Prekogranična suradnja na području zaštite okoliša: porječje rijeke Drine” identifikacija, osmišljavanje i priprema i traženje vanjskog finansiranja za rješavanje problema krutog otpada što rijekom Drinom dospijeva u jezero Peručac.

U okviru projekta prikupljene su informacije o praksi upravljanja otpadom u gradovima smještenim u porječju.

Postizanje dogovora svih zainteresiranih strana u području rijeke Drine i jezera Peručac oko predloženih tehničkih rješenja za sprečavanje daljnjeg onečišdenjakrutim otpadom.

Organiziranje foruma svih zainteresiranih strana radi razrade predloženih rješenja i izražavanja mišljenja.

Izrada prekograničnog sporazuma o potpori odabranim rješenjima među ključnim zainteresiranim skupinama.

Izrada studije izvedivosti koja de se predložiti donatorima za budude financiranje.