zavod za javno zdravstvo federacije · pojavu i sirenje: demografske, klimatske promjene, turizam i...
TRANSCRIPT
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBIH INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH FB&H
Sarajevo/Mostar, 2012. Godina XX Broj 31.
Ožujak / mart, 2013. godine
EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA
U FEDERACIJI BiH, 2012. GODINA
2
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ravnatelj: Prim.Dr Željko Ler SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU Voditeljica: Prim.dr.sci. Jelena Ravlija
ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI
ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI
3
SADRŽAJ I. ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U FBIH , U 2012.GOD 1.UVOD...................................................................................................................................... 4
2.KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2012.GODINI 5
2.1Vodeće zarazne bolesti.......................................................................................................... 7
2.2 Zarazne bolesti prema putu prijenosa................................................................................... 8
2.2.1 Respiratorne zarazne bolesti.............................................................................................. 9
Gripa............................................................................................................................... 10
Parotitis epidemica........................................................................................................ 11
Scarlatina....................................................................................................................... 13
TBC respiratornog sustava............................................................................................ 13
2.2.2 Crijevne zarazne bolesti.................................................................................................... 14
Enterocolitis acuta......................................................................................................... 15
Toxiinfectio alimentaris................................................................................................. 16
Salmonellosis................................................................................................................. 16
2.2.3 Parazitarne bolesti............................................................................................................ 17
Scabies........................................................................................................................... 17
2.2.4. Spolno prenosive infekcije............................................................................................... 18
Hepatitis virosa B........................................................................................................... 18
Hepatitis virosa C........................................................................................................... 18
HIV/AIDS..................................................................................................................... 19
2.2.5. Antropozoonoze............................................................................................................... 20
Brucellosis...................................................................................................................... 20
Hemoragijska groznica................................................................................................... 21
Antirabična zaštita.......................................................................................................... 21
2.2.6. Ostale zarazne bolesti....................................................................................................... 22
Herpes zoster.................................................................................................................. 22
3.Epidemije zaraznih i parazitarnih bolesti................................................................................ 23
4..ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................... 24
5.ANEKSI................................................................................................................................. 25
II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI 1.UVOD......................................................................................................................................
37
2. Aktivnosti zavoda u provedbi Programam imunizacije....................................................... 38
3. Opskrba vakcinom............................................................................................................... 38
4. Analiza provedbe programa imunizacije u FBiH................................................................ 39
4.1. Vakcinacija protiv tuberkuloze.......................................................................................... 39
4.2. Vakcinacija protiv hepatitisa B.......................................................................................... 40
4.3. Vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomielitisa........................................ 41
4.4. Vakcinacija protiv HIB bolesti.......................................................................................... 43
4.5. Vakcinacija i revakcinacija protiv morbila, rubeole i pertusisa ........................................ 44
4.6. Revakcinacija protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa u FBiH u 2012.g............ 46 5. Postvakcinalne reakcije......................................................................................................... 46 6. EPI bolesti............................................................................................................................. 47 7. Nadzor nad AFP.................................................................................................................... 49
8. Zaključak .............................................................................................................................. 51
9. Preporuke.............................................................................................................................. 51
4
1. UVOD
Premda su dobrim dijelom stavljene pod kontrolu, zarazne bolesti su i danas od posebnog
javnozdravstvenog znacaja i njihova kontrola i suzbijanje nije moguce bez odgovarajuceg
sustava nadzora. Nadzor predstavlja stalno, sistematsko prikupljanje, analizu i tumačenje
podataka o određenoj pojavi vezanoj za zdravlje, kao i povratnu informaciju onima koji
sudjeluju u prikupljanju podataka ili njihovom korištenju. Epidemiološki nadzor predstavlja
kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih bolesti i stanja , invalidnosti, smrti,
kao i praćenje čimbenika rizika za pojavu tih oboljenja.
Problem zaraznih bolesti, osobio moguca pojava novih kao i ponovna pojava „starih „
infektivnih bolesti uvijek je aktualan, njihovo održavanje, širenje, zaokupljuju opću pažnju
jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet, letalitet. U
Federaciji BiH smrtnost od zaraznih bolesti je niska, zahvaljujuci poboljsanju opcih uvjeta
zivota te razvoju medicine i zdravstva. Medjutim, različiti čimbenici mogu utjecati na njihovu
pojavu i sirenje: demografske, klimatske promjene, turizam i međunarodna putovanja,
prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete, Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na
pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske
populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama, ponašanju,
dr. Stanovnistvo razvijenih zemalja postaje sve starije sto mijenja osjetljivost populacije na
neke infekcije.
Nadzor se temelji na obveznom prijavljivanju zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti
stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05 i Pravilniku). Prijave oboljelih od
zaraznih bolesti koje podlijezu obveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih bolesti, izvješća o
provedbi programa obvezne imunizacije, služba za epidemiologiju Zavoda za javno
zdravstvo FBiH kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih bolesti, pokrivenost
cijepljenjem, vrsi procjenu epidemioloske situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i
suzbijanja. Zastita od zaraznih bolesti je moguca kroz efektivan sustav monitoringa i
evaluacije pri cemu „nadzor predstavlja informaciju za akciju“.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u 2012. godini epidemiološka situacija u Federaciji BiH
može se ocijeniti razmjerno povoljnom mada su registrirane bolesti niskog higijenskog
standarda kao što su scabies, hepatitis A, bacilarna dizenterija,
U prethodnom razdoblju su registrirane bolesti protiv kojih se cijepi (rubeola, zaušnjaci,
veliki kasalj) u epidemijskom obliku.
Iz takve relativno povoljne situacije izdvaja se tuberkuloza koja se redovito javlja među deset
vodećih zaraznih bolesti, ali pokazuje trend laganog opadanja.
Za efektivnu kontrolu zaraznih bolesti potrebno je dalje jacanje kapaciteta na svim razinama
nadzora, osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja
(ALERT), efektivno koristenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji,
reduciranje tereta bolesti sto je jedan od ciljeva EU Projekta (Public Health Reform II –B&H)
koji se implementira u BiH (2011-2013).
Služba za epidemiologiju
5
2. KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2012. GODINI
Na temelju važećih zakonskih propisa, stanje zaraznih bolesti u F/BiH se kontinuirano prati stalnim središnjim nadzorom, usmjeravanjem i koordinacijom mjera praćenja, sprječavanja i suzbijanja kroz stručno i funkcionalno povezivanje svih dijelova zdravstvenog sustava, od primarne do bolničke zdravstvene zaštite. U 2012. godini je prijavljeno 53878 oboljelih od zaraznih bolesti, od čega 33107 od gripe / bolesti sličnih gripi i 20771 od ostalih zaraznih bolesti. Tablica 1: Oboljeli/umrli od zaraznih i parazitarnih bolesti u FBiH, po prijavama sa terena
Godina Broj oboljelih Broj umrlih
2012 53878 51
2011 89731 40
2010 19973 39
2009 39511 49
2008 29959 55
Ukupan broj prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti u 2012.godini u odnosu na
2011.godinu je manji što se objašnjava manjim brojem registriranih oboljelih od gripe (uključivo i bolesti slične gripi/ILI). Broj prijavljenih umrlih od zaraznih bolesti (prema podacima s terena-prijave) u proteklom petogodišnjem razdoblju se kretao u rasponu od 39 u 2010. godini do 55 u 2008. godini.
Ciklično smjenjivanje stope obolijevanja u prethodnom petogodišnjem
razdoblju se objašnjava pojavom većeg odnosno manjeg broja oboljelih od gripe. Najmanji Mb (s gripom) registriran je 2010.broj, a najveći 2011. godinebroj.
Godina
Grafikon 1: Zarazne i parazitarne bolesti u FBiH (sa i bez gripe), 2008-2012.g. (Mb/100000)
6
Grafikon 2: Zarazne i parazitarne bolesti (bez gripe) u FBiH 2012. g. po dobi (indeks strukture)
Među registriranim oboljelim od zaraznih i parazitarnih bolesti (bez gripe) u FBiH u 2012. godini, 55,9% je mlađih od 15, odnosno 72,8% mlađih od 25 godina. Oko 52,9% oboljelih je muškog, a 47,1% ženskog spola.
Tablica 2. Zarazne i parazitarne bolesti (s gripom), u razdoblju 2008-2012.g., po kantonima
Godina 2008 2009 2010 2011 2012
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
Mb
/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
Mb
/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
Mb
/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
Mb
/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/
10
00
00
UNSKO-SANSKI 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 4765 1655,17
POSAVSKI 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 222 564,78
TUZLANSKI 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 6078 1217,79
ZENIČKO-DOBOJSKI
5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 6137 1535,73
BOSANSKO-PODRINJSKI
942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1545,52
SREDNJO-BOSANSKI
2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 856,89
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2264 1007,28
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI
721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 2023 2482,60
SARAJEVSKI 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 57584 13065,18
KANTON 10 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 336,73
Broj registriranih oboljelih od zaraznih bolesti se razlikuje po kantonima te se morbiditet Mb kreće u rasponu od 13065,18/100 000 u Sarajevskom (2012.godine) do 130, 82/ 100 000 u Posavskom kantonu (2008. godine). MorbiditetMb zaraznih bolesti u 2012. godini je u većini kantona manji u odnosu na 2011. godinu (što je rezultat manjeg broja registriranih slučajeva gripe/uključivo i bolesti slične gripi),
Dobne
skupine
7
2.1.VODEĆE ZARAZNE BOLESTI
Zarazne bolesti prikazane u tablici 3. su bile među deset vodećih zaraznih bolesti, u svakoj godini promatranog petogodišnjeg razdoblja.
Tablica 3 . Vodeće zarazne bolesti u FBiH, 2008-2012g.
Bolest Prosječan br. oboljelih
ILI/ gripa 27465
Varicellae 6811
Enterocollitis acuta 4150
TBC respiratornog sustava 1001
Angina streptococcica 960
Toxiinfecio alimentaris 651
Scabies 690
Među vodećim zaraznim bolestima bile su i dvije bolesti koje se mogu sprijeciti
cijepljenjem(cijepljenjem preventabilne bolesti CPB) – rubeola (2010. na četvrtom) i zaušnjaci (2011. na trećem i 2012.godine na četvrtom mjestu) kao posljedica njihova epidemijskog izbijanja.
Deset vodećih zaraznih bolesti u 2012.g. čine 92,20% svih registriranih slučajeva zaraznih bolesti.
Tablica 4: Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, 2012. i 2011.g. 2012 2011
Ra
ng
Bo
lest
Bro
j re
gis
trir
an
ih
slu
čaje
va
Mb
/1
00
00
0
Ra
ng
Bo
lest
Bro
j re
gis
trir
an
ih
slu
čaje
va
Mb
/1
00
00
0
1 ILI/ gripa 33107 1415,87 1 ILI/ gripa 67107 2869,94
2 Varicellae 8107 346,71 2 Varicellae 6733 287,94
3 Enterocolitis acuta 5113 218,66 3 Parotitis epidemica 5913 252,87
4 Parotitis epidemica 1989 85,07 4 Enterocolitis acuta 4341 185,65
5 Scabies 864 36,96 5 TBC resp. sustava 862 36,86
6 TBC resp. sustava 828 35,42 6 Angina streptococcica 843 36,05
7 Angina streptococcica 722 30,87 7 Scabies 832 35,58
8 Toxiinfecio alimentaris 645 27,58 8 Toxiinfecio alimentaris
685 29,30
9 Scarlatina 416 17,79 9 Herpes zoster 391 16,72
10 Herpes zoster 414 17,70 10 Salmonellosis 389 16,64
Među vodećim zaraznim bolestima U 2012. godini,, na visokom četvrtom mjestu je parotitis epidemica, TBC respiratornog sustava je na šestom mjestu sa manjom stopom obolijevanja u odnosu na prethodnu godinu, ali je i scarlatina ponovno, nakon 2008. godine među deset vodeć ihzaraznih bolesti
8
2.2. ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA
U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, u 2012.g., najveci udio (84,5%)
cine respiratorne zarazne bolesti (u 2011. taj udio je iznosio 91,5%).) Na drugom mjestu, kao i 2011. godine (6,13%), ali s većim udjelom
zastupljenosti (11,5%) su crijevne zarazne bolesti. Antropozoonoze, u 2012. godini (0,20%), sa većim udjelom zastupljenosti u
odnosu na 2011. godinu 0,14%), posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze.
Grupa parazitarnih bolesti u 2012. godini (1,68%), također, registrira povećan broj oboljelih u odnosu na 2011. godinu (0,97%). Svrab sa 864 oboljela se i 2012. godine registrira među deset vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti.
Neznatan udio registriranih krvlju/spolno prenosivih zaraznih bolesti (0,47%) treba uzeti s rezervom (podprijavljivanje/mogući problem stigma).
Grafikon 3: Zarazne bolesti u FBiH, 2012/2011. godine, prema putu prijenosa (indeks strukture)
9
2.2.1 RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Tijekom 2012.g registrirano je 45518 osoba oboljelih od respiratornih zaraznih bolesti Mb (1946,65/100000), manje nego 2011.godine (3513,43/100000).
Tablica 5: Respiratorne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2012 i 2011. g.
Bolest 2012 2011
Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000
ILI/gripa 33107 1415,87 67107 2869,94
Varicellae 8107 346,70 6733 287,95
Parotitis epidemica 1989 85,06 5913 252,87
Angina streptococcica 722 30,87 843 36,05
TBC respiratornog sustava 828 35,41 862 36,86
Scarlatina 416 17,79 288 12,31
Mononucleosis infectio 274 11,71 272 11,63
Pertussis 14 0,60 28 1,20
Meningitis epidemica 20 0,85 20 0,86
Infectio pneumococcica 11 0,47 18 0,77
Rubeola 9 0,38 12 0,51
Morbilli 12 0,51 5 0,21
TBC meningitis 1 0,04 3 0,13
Sepsis meningococcica 8 0,34 -
Među respiratornim zaraznim bolestima u 2012. godini, najčešća je skupina gripa/bolesti slicne gripi (ILI) sa znatno manjim brojem registriranih oboljelih u odnosu na 2011. godinu .
Grafikon 4. Respiratorne zarazne bolesi ( sa i bez gripe), u FBiH, 2008.-2012.g. (Mb/100000)
10
Kretanje respiratornih zaraznih bolesti u proteklom petogodišnjem razdoblju pokazuje ciklične promjene (ovisno o epidemijskom izbijanju sezonske gripe). Najveći morbiditet (s gripom i bez gripe) je registriran 2011. godine (uključene i ILI/ bolesti slične gripi).
Tablica 6: Respiratorne zarazne bolesti (Mb/100000) u FBiH, 2012. g. po kantonima
K A N T O N Mb/ 100000 sa gripom
Mb/ 100000 bez gripe
Unsko-sanski 945,68 461,03
Posavski 224,83 83,36
Tuzlanski 927,04 369,98
Zeničko-dobojski 1018,37 485,42
Bosansko-podrinjski 685,60 685,60
Srednjobosanski 485,43 485,43
Hercegovačko-neretvanski 640,72 416,18
Zapadno-hercegovački 1795,76 100,72
Sarajevski 6711,92 1046,14
Kanton 10 246,65 246,65
Najveća stopa obolijevanja od respiratornih zaraznih bolesti ( s gripom i bez gripe) je registrirana u Sarajevskom kantonu. GRIPA Prema dostavljenim smjernicama za prijavljivanje, na temelju ažuriranih definicija slučaja (SZO), počev od 12mj/2012.g. prati se kretanje ARI - akutne respiratorne infekcije odnosno ILI (bolest slična gripi,) u sezoni 2012/2013.
Klinički kriteriji Klinička slika kompatibilna sa gripom, npr. Iznenadan početak uz kašalj, groznicu, temperaturu iznad 38°C, bolove u mišićima i/ili glavobolju. Laboratorijski kriteriji - prisustvo antigena ili RNK specifične za virus gripe - izolacija virusa gripe - prisustvo specifičnih antitijela u serumu.
• u 2012. godini,na području FBiH, ukupno je registrirano 33107 slučajeva ILI/gripe.
• Mb je iznosio 1415,87/100000 • najveći Mb je registriran u Sarajevskom (5665,78/100000), te Zapadno-hercegovačkom kantonu (1695,04/100000)
• najviše oboljelih je u dobi 5-14 (43,75%) i 0-4 godina (25,9%)
11
Grafikon 5. Obolijevanje od ILI/gripe u FBiH, sezona 20010/11 i 2011/12.g., po tjednima
Obolijevanje od ILI/gripe po sezonama se znatno razlikuje od kalendarskog/godišnjeg praćenja gripe. Kretanje oboljevanja od grpe u prethodne dvije sezone prikazana je na Graf.5 U sezoni 2011/12, gripa je počela ranije ( 47. tjedan) i s dva epidemijska vala trajala je dulje od sezone 2010/11 koja je počela koncem 2010.
U sezoni 2012/13, gripa je počela u 49. tjednu 2012.godine u Sarajevskom kantonu.
PAROTITIS EPIDEMICA
Klinički kriteriji
Klinička slika kompatibilna sa zaušnjacima, npr. akutni otok jednostrano ili obostrano,ograničeni otok parotidne ili druge pljuvačne žljezde koji traje manje od dva dana bez vidljivog uzroka.
Laboratorijski kriteriji
- prisustvo IgM antitijela ili - značajan porast titra specifičnih antitijela u parnim uzorcima seruma (u akutnoj fazi i fazi rekonvalescencije) ili - izolacija virusa zaušnjaka (čiji soj ne odgovara soju virusa iz vakcine) u kliničkom uzorku ili - prisustvo nukleinske kiseline virusa zaušnjaka
Epidemiološki kriterij
Grupiranje slucajeva, kolektivne epidemije, epidemijsko sirenje
Epidemiološka slika 2012.g.
Epidemija je počela koncem 2010.g., zahvatila je skoro cijelo područje FBiH i trajala je do jeseni 2012.godine . U 2012.g. oboljelo je 1989 osoba. Najveći Mb je u Sarajevskom (126,65/100000), a najmanji u Zapadno-hercegovačkom kantonu (3,68/100000). Na području Posavskog kantona nije registriran nijedan slučaj oboljenja. Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP)
Sto
pa
Mb
Tjedni / sedmice
12
Grafikon 6: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH u razdoblju 12/10-12/2012.g., po mjesecima
Najveći Mb bilježe kantoni u kojima je počela epidemija: Sarajevski, Srednjobosanski, Zeničko-dobojski.
Grafikon 7: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH, 12mj /2010-12mj./2012.g., prema cijepnom statusu oboljelih
Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP).
Grafikon 8. Obolijevanje od zaušnjaka, u FBiH 12mj./2010-12mj./2012.g., po dobi i spolu
Većina oboljelih je u dobi od 15-19 godina, zatim 20-29 godina, sa većom zastupljenošću muškog spola.
Bro
j obo
ljel
ih
13
SCARLATINA
TBC RESPIRATORNOG SUSTAVA
Klinički kriteriji •Akutna visoko febrilna opća bolest s tipičnim sitnim gustim osipom jarkocrvene boje, koji puta kombinirana sa znakovima gnojne angine, s karakterističnim ljuštenjem kože u fazi rekonvalescencije.
Laboratorijski kriteriji
•Biokemijski nalazi koji govore za akutnu bakterijsku infekciju •Dokaz beta hemolitičkog streptokoka u uzorku uzetom s tonzila, •Dokaz beta hemolitičkog streptokoka skupine A u hemokulturi kasnije i povišen AST u krvi
Epidemiološka slika 2012.g.
• u 2012. godini je registrirano 416 oboljelih • čine 3,35% registriranih respiratornih zaraznih bolesti, bez gripe ; • na 9-om je mjestu među deset vodećih zaraznih bolesti, među vodećim bolestima nije bila od 2008.g. • najviše oboljelih je u dobi 0-6.g. (40,61%) i 7-14.g. (37,98%) • najveći broj oboljelih je u Sarajevskom kantonu (43,75%) •registrirana je jedna epidemija sa 8 oboljelih (30 eksponiranih) u Bihaću – dječiji vrtić.
Klinički kriteriji • znaci, simptomi i/ili radiološki nalazi aktivne tuberkuloze bilo koje lokalizacije, • lječnikova odluka da osobu liječi standardiziranom antituberkuloznom terapijom Laboratorijski kriteriji • izolacija kompleksa Mycobacterium tuberculosis (izuzev BCG-a M.bovis) iz bilo kojeg kliničkog uzorka • detekcija nukleinske kiseline M.tuberculosis complexa u kliničkom uzorku i pozitivan mikroskopski nalaz na acidorezistetne bacile ili fluorescentnim bojenjem bacila u svjetlosnom mikroskopu
• u 2012.g je registrirano 828 oboljelih osoba; manje nego 2011. g. (862 oboljela)
• na 6. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima • najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (31,03%) i 65+ ( 30,19%) što je isto kao i u 2011. godini. • 58,3% oboljelih je muškog spola
• najveći Mb registriran je na području
Tuzlanskog (58,51/100000), a najmanji Zapadno-hercegovačkog kantona (6,14/100000).
14
Grafikon 9: Registrirani oboljeli od TBC u FBiH, 2011. i 2012. g., po kantonima
Broj slucajeva
Uspostavom aktivnog nadzora tuberkuloze (sredinom 2011.godine) kroz NTP jedinice u
okviru projekta GF „Dalje jačanje DOT strategije u BiH i unaprjeđenje plana borbe protiv
TBC uključujući MDR TB i kontrolu infekcije“ za očekivati je preciznije podatke o
obolijevanju/umiranju od tuberkuloze.
2.2.2 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI Tijekom 2012. godine, na području FBiH je registrirano 6195 osoba oboljelih od
crijevnih zaraznih bolesti. Mb (264,98/100000) je veći nego u 2011.g. godini
(235,3/100000).
Tablica 7: Crijevne zarazne bolesti ( broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2012. i 2011.g.
Bolest 2012.g. 2011.g.
Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000
Enterocollitis acuta 5113 218,66 4341 185,65
Salmonellosis 291 12,44 389 16,64
Toxiinfectio alimentaris 645 27,58 685 29,30
Meningitis virosa 69 2,95 82 3,51
Dysenteria bacillaris 47 2,01 3 0,13
Hepatitis virosa A 29 1,24 2 0,09
E.colli 1 0,04 -
Enterocolitis acuta je nazastupljeniji (78,89%) u ovoj grupi zaraznih bolesti, na
drugom mjestu su trovanja hranom (10,41%), salmoneloze (4,69%) na trećem mjestu. Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je dobi 0-6.g. (27,86%), pa 25-49.g. (21,43%).
15
Grafikon 10: Crijevne zarazne bolesti (Mb/100000) u F/BiH u razdoblju 2008-2012. g.
Najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti u promatranom razdoblju (2008-2012.) je bio 2012 , a najmanji 2010. godine. Tablica 8: Crijevne zarazne i parazitarne bolesti u FBiH, 2012. i 2011 g., po kantonima
Kanton Mb/ 100000
2012.g. Mb/ 100000
2011.g
Unsko-sanski 201, 46 218,87
Posavski 198,43 214,73
Tuzlanski 121,81 171,66
Zeničko-dobojski 226,79 235,83
Bosansko-podrinjski 661,05 438,78
Srednja Bosna 308,36 221,65
Hercegovačko-neretvanski 115,28 134,7
Zapadno-hercegovački 36,81 73,7
Sarajevski 603,07 405,69
Kanton 10 98,29 396,85
U 2012. godini najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti je registriran u Bosansko-podrinjskom, a najmanji u Zapadno-hercegovačkom kantonu. ENTEROCOLITIS ACUTA
Klinički kriteriji
• proljev i/ li tenezmi, moguće s pojavom krvi i sluzi u stolici, moguća i povišena tjelesna temperatura
Laboratorijski kriteriji
•Dokaz nekog od uzročnika u stolici,
Escherichia coli, Yersinia, Campylobacter, Rotavirus, Adenovirus, Norovirus i dr.
• u 2012.g registrirano je 5113 oboljelih osoba što je više nego u 2011.g. (4341 oboljelih)
• na 3. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima
• najviše obolelih je u dobi 0-6.g. (29,02%) i 25-49.g.( 51,23%) slično kao i 2011g. • 60,21% oboljelih je muškog spola
• najviše oboljelih u 2012. godini je u Sarajevskom kantonu (43,94%)
16
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS
SALMONELLOSIS
Salmoneloze su u prvom redu bolesti životinja. Bolest se prenosi inficiranom hranom koja se jede sirova ili nedovoljno termički obrađena, zatim kontaktom sa bolesnicima i kliconošama.
Klinički kriteriji
Barem jedan od sljedeća četiri kriterija: • proljev • groznica • abdominalni bolovi • povraćanje
Laboratorijski kriteriji
Izolacija Salmonellae (netifusnih, neparatifusnih) iz stolice ili krvi
Epidemiološka slika 2012.g.
• u 2012. godini je registriran 291 oboljeli • čine 4,69% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti; • najviše oboljelih je u dobi 0-6.g. (32,64%) i 25-49.g. (20,27%) • najviše oboljelih je u Sarajevskom kantonu (69,41%) • registrirane su dvije epidemije sa 41 oboljelim (18 hospitaliziranih) u Sarajevu. Uzročnik-Salmonella enteritidis, inkriminirana hrana .
Klinički kriteriji mučnina i/ili povraćanje te enteralne ili enterokolitične smetnje, koji puta uz povišenu tjelesnu temperaturu i opću slabost Laboratorijski kriteriji Dokaz nekog od ovih uzročnika u stolici ili povraćenim masama Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Shigella sp. Campylobacter, rotavirus, norovirus, Clostridium perfringens, Bacillus cerreus ili dr.
• u 2012.g. je registrirano 645 slučajeva trovanja hranom, nešto manje u odnosu na 2011.g.(685 oboljela)
• najviše oboljelih je u dobi 15-24.g. (25,11%) i 25-49.g. (23,87%);
• 52,09% oboljelih je muškog spola
• čine 10,40% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti
• najviše oboljelih u 2012. godini je u Zeničko-dobojskom kantonu (57,05%)
17
2.2.3 PARAZITARNE BOLESTI
Udio parazitarnih bolesti (1,39%) u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti je u
2012. godini veći u odnosu na 2010.g. ( 0,97%). Od parazitarnih bolesti najčešće se, kao i 2011. godine, registrirao skabijes (95,25% svih parazitarnih bolesti).
SCABIES Scabies je kožna parazitarna bolest koja se javlja tijekom cijele godine.
Klinički kriteriji Infestacija parazitima Sarcoptes scabiei karakterizirana ekskorijacijama na karakterističnim mjestima koje intenzivno svrbe; Laboratorijski kriteriji •dokaz Sarcoptes scabiei, njihova fecesa ili jajašca mikroskopskom pretragom uzoraka površinskog sloja kože dobivenih struganjam lezija
• u 2012. godini registrirane su 864 oboljele osobe
nesto više nego u 2011. godini (832 oboljelih);
• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (19,21%) i 7-
14.g. (18,40%)
• 52,54% oboljelih su muškog spola
• najviše oboljelih je registrirano u Hercegovačko-
neretvanskom kantonu (36,65%)
• stopa Mb na području FBiH u 2012.g 36,95).,u
2008.g. je bila 20,69 sa trendom porasta u proteklih
5 godina
18
2.2.4 SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE
Spolno prenosive infekcije imaju neznatan udio (0,46%) u strukturi registriranih zaraznih bolesti (podprijavljivanje!). U 2012. godini je registrirano 253 oboljela, sa Mb 10,81/100000, nesto više nego 2011.godine kada je registrirano 235 oboljelih ( Mb 10,05/100000 stan).
HEPATITIS VIROSA B
HEPATITIS VIROSA C
Laboratorijski kriteriji •nalaz nukleinske kiseline HCV-a u serumu i/ili •nalaz antitjela specifičnih na HCV potvrđen drugim testom
Klinički kriteriji Diskretno nastupanje simptoma : umor, abdominalni bolovi, gubitak apetita, intermitentne mučnine i povraćanje, te vrućica i/ili žutica i povišene razine serumskih transaminaza; Laboratorijski kriteriji •pozitivno IgM antitjelo na jezgrovini antigen na hepatitis B ( anti- HBc);
• u 2012. godini je registrirano118 oboljelih, nešto više nego u 2011.g. (112 oboljelih);
• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (44,06%) i 50-64.g. (33,05%) • 77,11% oboljelih su muškog spola •najveći broj oboljelih je registriran u Zeničko-dobojskom kantonu
U 2012. godini registrirana je 101 oboljela osoba , nesto više nego u 2011.g (93 oboljelih)
Najviše oboljelih je u dobi 25-49.g.
(65,59%);
66,01% oboljelih su muškog spola
najveći broj oboljelih je registriran na području Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.
19
HIV/AIDS
.
Grafikon 11: Registrirani HIV/AIDS u BiH prema putu prijenosa, trend
Grafikon 12: Registrirani oboljeli, umrli HIV/AIDS slučajevi u BiH, 2004-2012.g.
Klinički kriteriji Uključene sve osobe zaražene virusom HIV koje imaju jedno od kliničkih stanja navedenih u definiciji slučaja Europskog sustava nadzora nad AIDS-om. Laboratorijski kriteriji •pozitivan rezultat skrining testa za antitjela na HIV potvrđen specifičnim testom za antitjela, ili • pozitivan rezultat 2 EIA testa na antitjela potvrđen pozitivnim rezultatom; ili •pozitivni rezultati u dva različita uzorka barem jednim od sljedeća tri testa: - dokaz nukleinske kiseline HIV-a, - nalaz HIV-a testom za antigen HIV p24 uključujući i test neutralizacije, - izolacija HIV-a
• Od registriranja prvog slučaja (1986.g.) do kraja 2012.g. u BiH su registrirane 223 osobe sa HIV-om, od kojih 120 u stadiju AIDS-a. • U 2012. godini u FBiH je registrirano 17 osoba sa HIV -om , od kojih 3 sa razvijenom kliničkom slikom AIDS-a. • Prosječna dob do sad ukupno oboljelih je 32,3 godine; • 80,71% oboljelih je muškog spola • Dominantni put prijenosa HIV infekcije u BiH je heteroseksualni (51,5%), homo/ biseksualni (29,4%) i injekcionim korištenjem droga (9,4%),
20
2.2.5 ANTROPOZOONOZE
Broj oboljelih od antropozoonoza u 2012.godini je 108, morbiditet 4,61/100000, a udio ove grupe u strukturi svih zaraznih i parazitarnih oboljenja iznosi 0,20%. U 2011. godini broj oboljelih od antropozoonoza bio je veći (130), morbiditet je iznosio 5,55/100000, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti 0,14%.
Antropozoonoze, premda s malim udjelom u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze.
Tablica 9: Antropozoonoze u FBiH , 2012. i 2011. g.
Bolest 2012 2011
Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva
Mb/100000
Brucellosis 59 2,52 70 2,29
Leptospirosis 12 0,51 33 1,41
Trichinellosis 5 0,21 10 0,43
Q febris 8 0,34 8 0,34
Febris haemorrhagica 21 0,89 6 0,26
Lyme borelliosis 2 0,09 2 0,09
Antrax - 1 0,04
Tularemia 1 0,04 0
BRUCELLOSIS
Klinički kriteriji sve osobe s povišenom tjelesnom temperaturom i barem jednim od: znojenje (profuzno, intenzivnog mirisa, posebice noću), zimica, artralgije, slabost, depresija, glavobolja, anoreksija Laboratorijski kriteriji • izolacija Brucella spp. iz kliničkog uzorka • dokaz specifičnih antitijela na Brucella spp. (standardna reakcija aglutinacije, reakcija vezanja komplementa- RVK, ELISA)
• u 2012g. registrirano je 59 oboljelih; manje nego 2011. (70 oboljela)
• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (52,54%) i 15-24.g. (22,03%) • 71,18% oboljelih su muškog spola
• najveći broj oboljelih u 2012.godini je registriran na području Unsko-sanskog kantona (Mb 7,64/100000) • najveći Mb je registriran 2008. godine (33,43/100000)
21
HEMORAGIJSKA GROZNICA Prirodni rezervoar i izvor infekcije su glodari (pacovi, miševi, voluharice).Inficirane životinje
izlučuju uzročnike mokraćom u spoljnu sredinu te je za ranu dijagnozu bolesti vazan
epidemiološki podatak o boravku oboljelog u prirodi i dodiru s mišolikim sisavcima i
njihovim ekskretima.
ANTIRABIČNA ZAŠTITA
U 2012.g. registrirano je 1247 osoba koje su bile ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom životinja (pas, mačka, lisica...) od čega je 21,57% (269 osoba) cijepljeno protiv bjesnoće (manje nego 2011. godine), a 4,97% ih je primilo humani rabični imunoglobulin (12,70% u 2011. godini).
Klinički kriteriji Febrilitet, često s različitim stupnjevima bubrežne insuficijencije, oligurijom i hemoragijama. Laboratorijski kriteriji
Signifikantni nalazi (titar ili dinamika) protutijela ELISA, IFA ili RVK testom u serumima bolesnika -IgM protutijela pozitivna na hantaviruse; u serumu pozitivna do šest mjeseci -IgG specifična protutijela (javljaju se od drugog tjedna bolesti)
• u 2012g. registrirana je 21 oboljela osoba; više nego u 2011. (6 oboljelih);
• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (61,90%). pa 15-24.g. (19,04%) • 76,19% oboljelih su muškog spola
• najveći broj oboljelih je registriran na području Središnje Bosne (Mb 5,12/100000) •najveći Mb je registriran 2012. g. (Mb 0,89/100000)
22
2.2.6 OSTALE ZARAZNE BOLESTI
U 2012. godini registrirano je 896 oboljelih od ostalih zaraznih i parazitarnih bolesti, stopa morbiditeta 38,32/100000, i udio od 1,66% u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti što je slično podacima za 2011. godinu, sa 889 oboljelih, Mb od 38,1/100000 stan. i udjelom u ukupnom broju svih zaraznih i parazitarnih bolesti sa 1%.
HERPES ZOSTER
Klinički kriteriji
Izbijanje vezikuloznog osipa jednostrano i
ograničeno na areale kože tzv. dermatome koji su inervirani osjetnim živcima korjenova dorzalnih ganglija kod većine bolesnika praćen bolovima, koji puta vrlo jakim te parestezijama uz ev. postherpetičke
neuralgije. Laboratorijski kriteriji
Visok titar IgG protutijela na varicella –
zoster virus u serumu
• u 2012g. registrirano je 414 oboljelih;
• najviše oboljelih je u dobi 60>.g. (34,78%), pa 50-64.g. (30,43%) • 55,79% oboljelih su ženskog spola • najveći broj oboljelih je registriran na području Bosansko-podrinjskog (Mb 134,07/100000) • 2012.g. registrirana je najveća stopa Mb (17,70/100000)
23
3. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI
Epidemija zarazne bolesti se definira kao neubičajeno povećanje broja oboljelih (najčešće u kratkom vremenskom razdoblju, na određenom području uglavnom povezanih slučajeva
matranom razdoblju prosječan broj epidemija po godini je 8.
Tablica 10: Epidemije zaraznih bolesti u FBiH 2008-2012.g.,prema putu prijenosa
Godina / broj epidemija oboljelih
Epidemija
Kapljična Alimentarna
2008. broj epidemija 5 2
broj oboljelih 85 83
2009. broj epidemija 2 3
broj oboljelih 625 83
2010. broj epidemija 4 7
broj oboljelih 133 45
2011. broj epidemija 1 1
broj oboljelih 5998 86
2012 broj epidemija 2 2
broj oboljelih 60 41
U 2012. godini prijavljene su 4 epidemije zaraznih bolesti sa ukupno 101
oboljelom osobom.
Tablica 11: Epidemije na području F/BiH, 2012. g.
R/B Bolest Kanton Općina Datum prijave
Broj oboljelih
1. Parotitis epidemica
Zeničko-dobojski
Tešanj 3.4.2012 52
2. Toxiinfectio alimentaris
Sarajevski Ilidža
/konzumenti / ”Panera” 8.4.2012 33
3. Toxiinfectio alimentaris
Sarajevski Ilidža
/Fast-Food / ”Bistro” 7.7.2012 8
4. Scarlatina Unsko-sanski Bihać- vrtić ”Park” 19.11.2012 8
Od izbijanja epidemije parotitis-a u Federaciji BiH (koncem 2010. god), -
epidemija je proglašena 25.03.2011.god. - do konca 2012.godine registrirano je 7987 oboljelih, (uz napomenu da je epidemija parotitisa završila u 2012.godini.).
24
4. ZAKLJUČAK:
o Morbiditet zaraznih bolesti u 2012.godini je manji u odnosu na 2011.godinu.
o Najveći udio čine respiratorne zarazne bolesti sa manjim Mb gripe u odnosu na prethodnu sezonu.
o Tuberkuloza i dalje zauzima visoko šesto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 35,42/100000, ali sa smanjenjem stope obolijevanja u odnosu na 2011. godinu (36,86/100000).
o Antropozoonoze u 2012. godini imaju manju stopu obolijevanja, 4,61/100000 u odnosu na 2011. (5,55/100000), ali sa većim udjelom u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti (0,20%) u odnosu na prethodnu godinu (0,14%),
o Parazitarne zarazne bolesti u 2012. godini, s Mb 38,78/100000 imaju nešto veću stopu obolijevanja od one registrirane u 2011. godini (37,24/100000). Svrab sa 864 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2011. godinu (832 slučaja).
o Spolno prenosive infekcije u 2012. godini, sa 253 prijavljena slučaja, pokazuju neznatno povećanje u odnosu na 2011. godinu. Pojedinačno promatrano, HIV infekcija s 17 novootkrivenih slučajeva u 2012. godini pokazuje neznatno smanjenje u odnosu na 2011. godinu .
o Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 896 registrirana slučaja u 2012. godini, bilježi neznatno povećanje u odnosu na 2011. godinu (889 registrirana slučaja).
o Cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe smanjenje stope obolijevanja u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, zahvaljujuci boljem obuhvatu cijepljenjem;
25
5. A N E K S I
26
REGISTRIRANE ZARAZNE BOLESTI, ZASTUPLJENOST I MORBIDITET PO GRUPAMA ZARAZNIH BOLESTI, FBiH ( 2012. i 2011.G. )
Tablica 1.
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI
G O D I N A
2 0 1 2 2 0 1 1
BROJ OBOLJELIH
INDEX STRUKTURE
MORBIDITET BROJ
OBOLJELIH INDEX
STRUKTURE
MORBIDITET
RESPIRATORNE BOLESTI 45518 84,48 1946,65 82104 91,50 3511,31
CRIJEVNE BOLESTI 6195 11,50 264,98 5502 6,1 235,30
PARAZITARNE BOLESTI 907 1,39 38,78 871 0,97 37,24
KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 253 0,47 10,8 235 0,26 10,05
ANTROPOZOONOZE 108 0,20 4,16 130 0,01 5,55
OSTALE BOLESTI 896 1,66 38,22 889 0,99 38,01
TRANSMISIVNE BOLESTI
U K U P N O 53878 2304,18 89731 3837,49
DESET VODEĆIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U RAZDOBLJU 2008. - 2012. GODINA Tablica 2.
BOLEST
G O D I N A
2008 2009 2010 2011 2012
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
RA
NG
BROJ OBOLJELIH
ILI/GRIPA 1 12166 1 22670 3 2277 1 67107 1 33107
ENTEROCOLITIS ACUTA 3 3991 3 3856 2 3452 4 4341 3 5113
VARICELLA 2 6902 2 6180 1 6136 2 6733 2 8107
SCABIES 9 484 7 565 7 707 7 832 5 864
ANGINA STREPTOCOCCICA 5 1129 4 1220 6 889 6 843 7 722
TBC PULMONUM ACTIVA 4 1271 5 1081 5 966 5 862 6 828
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 7 720 8 534 8 672 8 685 8 645
SCARLATINA 10 430 327 284 288 9 416
SALMONELLOSIS 8 531 10 347 9 366 10 389 291
HBsAg- NOSILAŠTVO 202 225 214 115 154
BRUCELLOSIS 6 778 9 381 154 70 59
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 6 692 25
RUBEOLLA 19 66 4 2018 12 9
HERPES ZOSTER 188 312 10 348 9 391 10 414
PAROTITIS EPIDEMICA 3 5913 4 1989
27
REGISTRIRANI SLUČAJEVI, MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2012. I 2011. GODINI Tablica 3.
B O L E S T
BROJ OBOLJELIH Mb/ 100.000
2012.G. 2011.G. 2012.G. 2011.G.
AIDS 3 5 0,13 0,21
HIV INFECTIO 17 20 0,73 0,86
AFP 6 6 0,26 0,26
ANGINA STREPTOCOCCICA 722 843 30,88 36,05
AMOEBIASIS 32 28 1,37 1,20
ANTRAX 1 0,00 0,04
BRUCELLOSIS 59 70 2,52 2,99
DYSENTERIA BACILLARIS 47 3 2,01 0,13
ENTEROCOLITIS ACUTA 5113 4341 218,67 185,65
ERYZIPELAS 29 48 1,24 2,05
ECHINOCOCCOSIS 9 8 0,38 0,34
ENCHEPHALITIS 9 15 0,38 0,64
FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 21 6 0,90 0,26
GONORRHOEA 6 - 0,26 -
GIARDIASIS 2 1 0,09 0,04
REZISTETNI E.COLLI 1 - 0,04 -
HEPATITIS VIROSA A 29 2 1,24 0,09
HEPATITIS VIROSA B 118 112 5,05 4,79
HEPATITIS VIROSA C 101 93 4,40 3,98
HEPATITIS VIROSA NON IDENTICIFICATA 3 0,13
NOSILASTVO HB ANTITJELA 154 115 6,59 4,92
NOSILASTVO HC ANTITJELA 2 3 0,09 0,13
HERPES ZOSTER 414 391 17,71 16,72
ILI/GRIPA 33107 67107 1415,88 2869,94
LYME BORELLIOSIS 2 2 0,09 0,09
LEPTOSPIROSIS 12 33 0,51 1,41
SYPHILIS 6 5 0,26 0,21
MRSA 36 51 1,54 2,18
NOSOCOMMIAL INFECTION 134 130 5,73 5,56
MENINGITIS VIROSA 69 82 2,95 3,51
MENINGITIS EPIDEMICA 20 20 0,86 0,86
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 19 49 0,81 2,10
MENINGOCOCNA SEPSA 8 - 0,34 -
TBC MENINGITIS 1 3 0,04 0,13
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 274 272 11,72 11,63
MORBILLI 12 5 0,51 0,21
MALARIA 2 0,09
MICOSIS 3 0,13
MYCETISMUS 2 - 0,09 -
PAROTITIS EPIDEMICA 1989 5913 85,06 252,88
PERTUSSIS 14 28 0,60 1,20
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 11 18 0,47 0,77
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2 0,09 0,09
RUBEOLA 9 12 0,38 0,51
SCABIES 864 832 36,95 35,58
SCARLATINA 416 288 17,79 12,32
SEPSIS 85 73 3,64 3,12
SALMONELLOSIS 291 389 12,45 16,64
TULAREMIA 1 - 0,04 -
TBC PULMONUM ACTIVA 828 862 35,41 36,86
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 645 685 27,58 29,30
TRICHINELLOSIS 5 10 0,21 0,43
TOXOPLASMOSIS 6 - 0,26 -
RICKESIOSIS 1 - 0,04
Q FEBRIS 8 8 0,34 0,34
VARICELLAE 8107 6733 346,70 287,95
UKUPNO 53878 89731 2304,17 3837,50
28
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2008 - 2012. GODINA Tablica 3a.
B O L E S T
2008
2009
2010
2011 2012
AIDS 4 2 3 5 3 HIV INFECTIO 7 4 3 20 17 AFP 1 5 6 6 6 ANGINA STREPTOCOCCICA 1129 1220 889 843 722 AMOEBIASIS 36 43 30 28 32 ANTRAX - 1 - 1 ANCYLOSTOMIASIS - 1 - - BRUCELLOSIS 778 381 154 70 59 DYSENTERIA BACILLARIS 10 16 2 3 47 ENTEROCOLITIS ACUTA 3991 3856 3452 4341 5113 ERYZIPELAS 27 32 45 48 29 ECHINOCOCCOSIS 20 19 9 8 9 ENCHEPHALITIS 22 23 14 15 9 FEBRIS HAEMORRHAGICA 16 5 2 6 21 FEBRIS RHEUMATICA - 1 - - GONORRHOEA 3 4 7 - 6 GIARDIASIS - 1 - 1 2 HEPATITIS VIROSA A 69 11 10 2 29 HEPATITIS VIROSA B 139 122 137 112 118 HEPATITIS VIROSA C 144 130 106 93 101 HEPATITIS VIROSA E - - 1 - HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 3 1 3 3 NOSILASTVO HB ANT. 202 225 214 115 154 NOSILASTVO HC ANT. 9 7 13 3 2 HERPES ZOSTER 188 312 348 391 414 CHLAMYDIASIS - 1 1 - NOVA GRIPA A(H1N1)09 / 692 25 - ILI/GRIPA 12166 22670 2277 67107 33107 LEISHMANIASIS - 1 1 - LYME BORRELLIOSIS 1 2 3 2 2 LEPTOSPIROSIS 25 17 41 33 12 LISTERIOSIS - - 1 - LUES 11 5 7 5 6 MRSA / / 229 51 36 NOSOCOMMIAL INFECTION / / 18 130 134 MENINGITIS VIROSA 57 48 26 82 69 MENINGITIS EPIDEMICA 18 20 16 20 20 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 34 35 43 49 19 SEPSIS MENINGOCOCCICA 14 8 5 - 8 TBC MENINGITIS 1 1 1 3 1 MONONUCLEOSIS 215 260 283 272 274 MORBILLI 8 16 25 5 12 MALARIA 1 - 1 2 MICOSIS 10 10 21 3 MYCETISMUS 6 2 11 - 2 PAROTITIS EPIDEMICA 54 35 170 5913 1989 PERTUSSIS 41 23 28 28 14 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 43 31 11 18 11 COMPLICATIO POSTVACCINALIS - 2 4 2 2 RICKESIOSIS 1 RUBEOLA 19 66 2018 12 9 SCABIES 484 565 707 832 864 SCARLATINA 430 327 284 288 416 SEPSIS 73 73 82 73 85 SALMONELLOSIS 531 347 366 389 291 KLICONO[TVO SALMONELE 4 11 5 - TBC PULMONUM ACTIVA 1271 1081 966 862 828 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 720 534 672 685 645 TRICHINELOSIS 2 3 2 10 5 TOXOPLASMOSIS 1 2 3 - 6 TETANUS - - 1 - TYPHUS ABDOMINALIS - - 2 - Q FEBRIS 19 21 33 8 8 VARICELLAE 6902 6180 6136 6733 8107
UKUPNO 29959 39511 19973 89731 53878
29
REGISTRIRANI MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2008. – 2012 GODINA Tablica 3a. Morbiditet / 100.000 stanovnika B O L E S T
2008
2009
2010
2011
2012
AIDS 0,17 0,09 0,13 0,21 0,13
HIV INFECTIO 0,30 0,17 0,13 0,86 0,73
AFP 0,04 0,21 0,26 0,26 0,26
ANGINA STREPTOCOCCICA 48,51 52,42 38,03 36,05 30,88
AMOEBIASIS 1,55 1,85 1,28 1,20 1,37
ANTRAX - 0,04 - 0,04 0,00
ANCYLOSTOMIASIS - 0,04 - -
BRUCELLOSIS 33,43 16,37 6,59 2,99 2,52
DYSENTERIA BACILLARIS 0,43 0,69 0,09 0,13 2,01
ENTEROCOLITIS ACUTA 171,49 165,68 147,67 185,65 218,67
ERYZIPELAS 1,16 1,37 1,93 2,05 1,24
ECHINOCOCCOSIS 0,86 0,82 0,39 0,34 0,38
ENCEPHALITIS 0,95 0,99 0,60 0,64 0,38
FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,69 0,21 0,09 0,26 0,90
FEBRIS RHEUMATICA - 0,04 - -
GONORRHOEA 0,13 0,17 0,30 - 0,09
GIARDIASIS - 0,04 - 0,04 0,04
HEPATITIS VIROSA A 2,96 0,47 0,43 0,09 1,24
HEPATITIS VIROSA B 5,97 5,24 5,86 4,79 5,05
HEPATITIS VIROSA C 6,19 5,59 4,53 3,98 4,40
HEPATITIS VIROSA E - - 0,04 - -
HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA 0,13 0,04 0,13 0,13 0,00
NOSILASTVO HB ANTITJELA 8,68 9,67 9,15 4,92 17,71
NOSILASTVO HC ANTITJELA 0,39 0,30 0,56 0,13 0,09
HERPES ZOSTER 8,08 13,41 14,89 16,72 17,71
CHLAMYDIASIS - 0,04 0,04 -
NOVA GRIPA A(H1N1)/09 - 29,73 1,07 -
ILI /GRIPA 522,78 974,08 97,41 2869,94 1415,88
LEISHMANIASIS - 0,04 0,04 -
LYME BORRELLIOSIS 0,04 0,09 0,13 0,09
LEPTOSPIROSIS 1,07 0,73 1,75 1,41 0,51
LISTERIOSIS - - 0,04 -
LUES 0,47 0,21 0,30 0,21 0,26
MRSA - - 9,80 2,18 1,54
NOSOCOMMIAL INFECTION - - 0,77 5,56 5,73
MENINGITIS VIROSA 2,45 2,06 1,11 3,51 2,95
MENINGITIS EPIDEMICA 0,77 0,86 0,68 0,86 0,86
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1,46 1,50 1,84 2,10 0,81
SEPSIS MENINGOCOCCCICA 0,60 0,34 0,21 - 0,34
TBC MENINGITIS 0,04 0,04 0,04 0,13 0,04
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 9,24 11,17 12,11 11,63 11,72
MORBILLI 0,34 0,69 1,07 0,21 0,51
MALARIA 0,04 - 0,04 0,09
MICOSIS 0,43 0,43 0,90 0,13
MYCETISMUS 0,26 0,09 0,47 - 0,09
PAROTITIS EPIDEMICA 2,32 1,50 7,27 252,88 85,06
PERTUSSIS 1,76 0,99 1,20 1,20 0,60
PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) 1,85 1,33 0,47 0,77 0,47
COMPLICATIO POSTVACCINALIS - 0,09 0,17 0,09 0,09
RUBEOLA 0,82 2,84 86,33 0,51 0,38
RICKESIOSIS 0,04
SCABIES 20,80 24,28 30,24 35,58 36,95
SCARLATINA 18,48 14,05 12,15 12,32 17,79
SEPSIS 3,14 3,14 3,51 3,12 3,64
SALMONELLOSIS 22,82 14,91 15,66 16,64 12,45
KLICONOŠTVO SALMONELE 0,17 0,47 0,21 -
TBC PULMONUM ACTIVA 54,62 46,45 41,32 36,86 35,41
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 30,94 22,94 28,75 29,30 27,58
TRICHINELLOSIS 0,09 0,13 0,09 0,43 0,21
TETANUS - - 0,04 -
TOXOPLASMOSIS 0,04 0,09 1,13 - 0,26
TYPHUS ABDOMINALIS - - 0,09 -
TULAREMIA 0,04
Q FEBRIS 0,82 0,90 1,41 0,34 0,34
VARICELLAE 296,58 265,54 262,48 287,95 346,70
UKUPNO: 1287,27 1697,71 854,40 3837,50 2304,17
31
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U F/BiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2008.-2012.GODINA Tablica 4.
K A N T O N
G O D I N A
2008 2009 2010 2011 2012
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/1
00
00
0
BR
OJ
OB
OL
JEL
IH
M
b/1
00
00
0
UNSKO-SANSKI 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 3490 1212,50
POSAVSKI 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 168 424,40
TUZLANSKI 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 5590 1119,74
ZENIČKO-DOBOJSKI 5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 5270 1317,97
BOSANSKO-PODRINJSKI 942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1538,79
SREDNJO-BOSANSKI 2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 855,50
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2149 955,53
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 1532 1881,74
SARAJEVSKI 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 32710 7455,15
KANTON 10 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 364,34
UKUPNO F BIH: 29959 1287,34 39511 1697,71 19973 854,40 89731 3837,50 53878 2304,17
32
VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2012. GODINU, PO KANTONIMA /Rang i broj oboljelih/
Tablica 5
B O L E S T
UNSKO- SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKO- PODRINJSKI
ZENIČKO- DOBOJSKI
BOSANSKO- PODRINJSKI
SREDNJE- BOSANSKI
HERCEGOV.-NERETVAN.
ZAPADNO- HERCEG.
SARAJEVSKI
HERCEG-BOSANSKI
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
Ra
ng
Bro
j O
bo
ljel
ih
ILI/GRIPA 1 1395 2 56 1 2781 1 2131 2 505 1 1380 1 2485
9
VARICELLAE 2 742 3 25 2 1013 2 1174 1 164 1 780 1 745 2 50 2 3275 1 139
ENTEROCOLITIS ACUTA 3 519 1 78 3 538 3 509 2 215 2 714 4 203 4 13 3 2247 2 77
PAROTITIS EPIDEMICA 4 325 4 437 5 357 3 235 4 554 3 41
TBC PULMONUM ACTIVA 5 165 4 8 5 292 5 19 4 79 5 6
HBsAg NOSILAŠTVO 5 1
TOXINFECTI ALIMENTARIS
4 368
HERPES ZOSTER 3 44
ANGINA STREPTOCOCCICA
4 31 5 66 5 404
SCARLATINA 5 64 4 7
SCABIES 3 329 3 19
MONONUCLEOSIS INFEFTIVA
5 11
33
BROJ I MORBIDITET OD ZARAZNIH BOLESTI NA 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2012. GODINI Tablica 6
B O L E S T
UNSKO-SANSKI /287.835/
POSAVSKI /39.585/
TUZLANSKI /499.221/
ZENIČKO-DOBOJSKI /399.856/
BOSANSKO-PODRINJINJSKI /32.818/
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
ANGINA STREPTOCOCCICA 21 7,29 12 2,40 152 38,05 31 94,87 AIDS 1 0,35 HIV - infectio 2 0,70 3 0,60 1 0,25 AFP 2 0,40 1 0,25 AMOEBIASIS 9 27,54 ANTRAX ANTIMIKROBNA R. MRSA 5 1,74 INFECTIO NOSOCOMIALIS BRUCELLOSIS 22 7,64 2 0,40 12 3,00 DYSENTERIA BACILLARIS 1 0,25 ENTEROCOLITIS ACUTA 519 180,28 78 198,44 538 107,79 509 127,41 215 658,00 ERYSIPELAS 1 0,20 15 3,75 ECHINOCOCCOSIS 1 0,20 2 0,50 ENCEPHALITIS 3 0,60 FEBRIS HAEMORRHAGICA 5 1,25 GIARDIASIS 2 6,12 HEPATITIS VIROSA A 2 0,70 12 2,40 4 1,00 HEPATITIS VIROSA B 1 0,35 13 2,60 84 21,03 HEPATITIS VIROSA C 7 2,43 26 5,21 28 7,01 HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA HBsAG NOSILAŠTVO 6 2,08 1 2,54 93 18,63 8 2,00 2 6,12 ANTI – HCV 2 0,40 HERPES ZOSTER 42 14,59 11 2,20 24 6,01 44 134,66 ILI/GRIPA 1395 484,57 56 142,47 2781 557,20 2131 533,44 LYME BORELIOSIS 2 0,40 LEPTOSPIROSIS 3 0,60 5 1,25 SYPHILIS 1 0,35 4 0,80 MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,35 5 1,00 5 1,25 MENINGITIS VIROSA 17 5,91 10 2,00 12 3,00 1 3,06 SEPSIS MENINGOCOCCIA 3 1,04 1 0,20 2 0,50 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,35 7 1,40 7 1,75 TBC MENINGITIS 1 0,20 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 19 6,60 39 7,81 93 23,28 1 3,06 MORBILLI 8 1,60 3 0,75 MICETISMUS 2 0,40 PAROTITIS EPIDEMICA 325 112,89 437 87,56 357 89,37 10 30,60 PERTUSSIS 9 3,13 1 0,20 1 0,25 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) POSVAKCINALNE KOMPL. RUBEOLA 2 0,40 4 1,00 SCABIES 95 33,00 165 33,06 77 19,27 4 12,24 SCARLATINA 44 15,28 36 7,21 48 12,02 SEPSIS 3 1,04 13 2,60 22 5,51 3 9,18 SALMONELLOSIS 18 6,25 17 3,41 12 3,00 KLICONOSTVO SALMONELE TBC PULMONUM ACTIVA 163 56,62 8 20,35 292 58,51 102 25,53 19 58,15 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 24 8,34 31 6,21 368 92,12 TRICHINELLOSIS 1 0,20 TOXOPLASMOSIS 1 0,35 1 0,25 Q FEBRIS VARICELLAE 742 257,74 25 63,60 1013 202,97 1174 293,88 164 501,91
U K U P N O 3490 1203,60 168 427,40 5590 1119,74 5270 1317,97 505 1538,79
34
NASTAVAK TABLICE 6. B O L E S T
SREDNJE-BOSANSKI /254.003/
HERCEGOVAČKO-NERETV /224.902/
ZAPADNO-HERCEGOV. /81.414/
SARAJEVSKI /438.757/
KANTON 10 /79.879/
U K U P N O FBIH
/2.338270/
BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
ANGINA STREPTOCOCCICA 34 13,41 66 29,38 2 2,45 404 91,66 722 30,88 HIV INFECTIO 1 0,45 1 1,23 9 2,04 17 0,73 AFP 1 0,39 2 0,45 6 0,26 AIDS 2 0,45 3 0,13 AMOEBIASIS 18 8,01 5 1,13 32 1,37 ANTIMICROBNA R.MRSA 9 3,55 22 4,99 36 1,54 INFECTIO NOSOCOMIALIS 134 30,40 134 5,73 BRUCELLOSIS 10 3,94 4 1,78 5 1,13 4 5,04 59 2,52 DYSENTERIA BACILLARIS 45 17,75 2 0,23 47 2,01 ENTEROCOLITIS ACUTA 714 281,55 203 90,36 13 15,95 2247 509,82 77 97,04 5113 218,67 ERYZIPELAS 2 0,79 7 3,12 4 0,91 29 1,24 ECHINOCOCCOSIS 3 1,18 1 0,45 1 1,23 1 0,23 9 0,38 ENCHEPHALITIS 2 2,45 3 0,68 1 1,26 9 0,38 FBRIS HAEMORRHAGICA 13 5,13 3 1,34 21 0,90 GONORRHOEA 6 2,37 6 0,26 GIARDIASIS 2 0,09 HEPATITIS VIROSA A 2 0,79 2 0,89 7 1,59 29 1,24 HEPATITIS VIROSA B 6 2,37 2 0,89 10 2,27 2 2,52 118 5,05 HEPATITIS VIROSA C 9 3,55 2 0,89 29 6,58 101 4,40 ANTI- HCV 2 0,09 HERPES ZOSTER 20 7,89 57 25,37 10 12,27 200 45,38 6 7,56 414 17,71 NOSILASTVO HBsAg 11 4,34 33 7,49 154 6,59 ILI/GRIPA 505 224,79 1380 1693,52 24859 5640,24 33107 1415,87 SYPHILIS 1 0,23 6 0,26 LEPTOSPIROSIS 2 0,79 2 0,89 12 0,51 LYME BORELIOSIS 2 0,09 MENINGITIS VIROSA 8 3,15 12 5,34 7 8,59 2 0,45 69 2,95 MENINGITIS EPIDEMICA 5 1,97 2 0,89 2 2,45 20 0,86 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,39 2 0,89 1 0,23 19 0,81 SEPSIS MENINGOCOCCIA 1 0,23 1 1,26 8 0,34 TBC MENINGITIS 1 0,04 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 22 8,68 38 16,92 11 13,50 48 10,89 3 3,78 274 11,72 MORBILLI 1 0,23 12 0,51 MICETISMUS 2 0,09 PAROTITIS EPIDEMICA 236 92,67 27 12,02 3 3,68 564 125,70 41 51,67 1989 85,06 PERTUSSIS 2 0,79 1 0,23 14 0,60 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 11 4,34 11 0,47 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2,45 2 0,09 RUBEOLA 1 0,39 2 0,89 9 0,38 RICKESIOSIS 1 1,23 1 0,04 REZISTETNI E. COLLI 1 0,04 SCABIES 58 22,87 329 146,45 19 23,32 115 26,09 2 2,52 864 36,95 SCARLATINA 64 25,24 26 11,57 9 11,04 182 41,29 7 8,82 416 17,79 SEPSIS 7 2,76 7 3,12 3 3,68 27 6,13 85 3,64 SALMONELLOSIS 8 3,15 27 12,02 6 7,36 202 45,83 1 1,26 291 12,45 TBC PULMONUM ACTIVA 79 31,15 30 13,55 5 6,14 124 28,13 6 7,56 828 35,41 TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 5 1,97 15 6,68 3 3,68 199 45,15 645 27,58 TRICHINELLOSIS 4 1,78 5 0,21 TULAREMIA 1 1,26 1 0,04 Q FEBRIS
9 2,67 2 2,45 8 0,34 VARICELLAE 780 307,58 745 331,62 50 61,36 3275 745,06 139 175,17 8107 346,71
UKUPNO 2173 855,50 2149 955,53 1532 1881,74 32710 7455,15 291 364,34 53878 2304,17
35
STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U F BIH U 2012.GODINI Tablica 7
BOLEST
DOBNE SKUPINE / SPOL
UKUPNO 0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato GRIPA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
ANGINA STREPTOCOCCICA 103 88 147 115 61 60 50 57 8 22 2 9 0 0 722
AIDS 3 0 0 0 0 0 0 0 3
HIV INFECTIO 2 14 1 17
AFP 1 1 1 3 6
AMOEBIASIS 4 4 4 1 1 3 2 5 1 4 2 1 32
ANTIMICROBNA R.MRSA 15 3 0 0 1 2 3 12 36
BRUCELLOSIS 0 1 1 0 10 3 23 8 6 3 2 2 0 0 59
DYSENTERIA BACILLARIS 14 13 6 6 1 4 1 1 1 47
ENCHEPHALITIS 1 1 2 2 0 1 1 1 9
ECHINOCOCCOSIS 0 0 1 1 0 0 2 2 1 1 0 1 0 0 9
ENTEROCOLITIS ACUTA 816 668 396 334 434 433 470 631 209 276 179 260 2 5 5113
ERYZIPELAS 1 1 1 5 5 2 4 3 3 3 1 29
FBRIS HAEMORRHAGICA 1 3 1 10 3 1 1 1 21
GONORRHOEA 0 1 5 6
GIARDIASIS 1 1 2
HEPATITIS VIROSA A 3 1 3 9 5 3 3 1 1 29
HEPATITIS VIROSA B 1 0 1 1 7 3 41 11 31 8 10 4 118
HEPATITIS VIROSA C 1 46 8 17 14 4 11 101
NOSILASTVO HBsAg 1 0 11 13 64 24 31 8 1 1 154
ANTI- HCV 1 1 2
HERPES ZOSTER 2 2 3 4 16 18 43 54 54 72 65 79 0 2 414
ILI/GRIPA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 33107 33107
INFECTIO NOSOCOMIALIS 28 11 1 1 2 1 11 5 12 13 20 27 2 0 0 134
LEPTOSPIROSIS 1 4 4 1 2 12
LYME BORELIOSIS 1 1 2
MENINGITIS EPIDEMICA 7 2 4 2 1 1 1 2 20
MENINGITIS VIROSA 10 1 21 6 14 5 7 3 2 69
MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 6 3 1 0 1 0 2 2 2 0 2 19
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 69 29 39 21 50 54 7 4 1 274
TBC MENINGITIS 1 1
SEPSIS MENINGOCOCCIA 3 5 8
MORBILLI 4 0 3 2 1 1 0 1 12
MICETISMUS 2 2
PAROTITIS EPIDEMICA 42 24 104 86 778 491 270 150 20 19 2 3 1989
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 5 3 2 1 11
PERTUSSIS 6 8 14
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 1 2
REZISTETNI E. COLLI 1 1
RUBEOLA 1 4 1 0 2 1 9
RICKESIOSIS 1 1
SCABIES 75 61 85 74 89 84 83 83 47 47 73 60 2 1 864
SCARLATINA 126 121 82 76 6 2 3 416
SEPSIS 24 8 1 4 9 4 9 3 11 12 85
SALMONELLOSIS 45 50 32 11 21 12 28 31 14 21 8 18 291
SYPHILIS 4 1 1 0 0 6
TBC PULMONUM ACTIVA 5 2 9 6 50 46 168 89 141 60 110 140 2 828
TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 58 47 48 53 86 76 88 66 35 34 20 28 4 2 645
TRICHINELLOSIS 1 1 2 1 5
TOXOPLASMOSIS 1 1 3 1 6
TULAREMIA 1 1
Q FEBRIS 1 1 3 2 1 8
VARICELLA E 1848 1598 1926 1852 268 270 153 166 8 11 3 3 1 8107
UKUPNO: 3324 2760 2924 2665 1930 1595 1630 1437 659 630 524 666 16 11 33107 53878
II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FBiH, 2012. GODINE
37
1. UVOD
Program obvezne imunizacije djece u FBiH, u 2012. godini se odvijao po istom rasporedu kao i
prošle godine (Tabela 1). Cijepi se protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloze, hepatitisa B,
difterije, pertusisa, tetnusa, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbila,
rubeole i parotitisa. Osnovni cilj Programa je da se, uz visoku precijepljenost, održava niska
incidencija oboljenja protiv kojih se cijepi, kao i da se održi status zemlje „slobodne od polija“.
Zavod za javno zdravstvo FBiH, u koordinaciji sa zavodima za javno zdravstvo svih deset
kantona su, kao i prethodnih godina, je odgovoran za nadzor i evaluaciju provedbe ove posebne
mjere prevencije i kontrole zaraznih bolesti.
Tabela 1: Kalendar imunizacije za 2012.godinu
Dob Vrsta cjepiva Napomena
Po rođenju HepB 1+BCG Hep B odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24 sata
1 mjesec HepB 2
2 mjeseca DTPa-IPV 1 + Hib 1 Razmak između pojedinih doza
najmanje 30 dana 4 mjeseca DTPa-IPV 2 + Hib 2
6 mjeseci DTPa-IPV3 + HepB 3
12 mjeseci MRP 1
18 mjeseci Hib 3 + OPV
5 godina DTPa-IPV
6 godina MRP 2
14 godina dT + OPV Završni razred osnovne škole
18 godina TT Završni razred srednje škole
(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije..... Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama....Sl.novineFBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija....Sl.novine FBiH br.8/13)
Tumač skraćenica: BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze HepB – cjepivo protiv hepatitisa B Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b DTPa – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno) DTPa-IPV – cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acel.) i inaktivno cjepivo protiv polija OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina TT – cjepivo protiv tetanusa
38
2. AKTIVNOSTI ZAVODA U PROVEDBI PROGRAMA IMUNIZACIJE U FBIH
Zavod za javno zdravstvo kontinuirano provodi:
- Planira potrebe u vakcinama, skladišti, distribuira vakcine prema kantonima, vrši
kontrolu hladnog lanca i nadzor nad potrošnjom cjepiva-ažurira smjernice,
izdaje stručno-metodološka uputstva;
- Prati provođenje Programa obvezne imunizacije na nivou općina, kantona i FBIH
(obuhvat, prati postvakcinalne reakcije)
- Nadzor nad potrošnjom cjepiva, održavanjem hladnog lanca, vođenjem evidencija
i izradom izvještaja.
- Vodi evidenciju o administriranju, potrošnji, rasturu cjepiva
- Planira i provodi edukativno-preventivne aktivnosti iz oblasti imunizacije
- Analizira probleme u redovitom provođenju programa (nedostatak cjepiva,
problem denominatora, široka lista kontraindikacija itd.)
3. OPSKRBA VAKCINAMA
Plan nabavke vakcina u FBiH, u 2012. godini, napravljen je u skladu sa godišnjim
preporučenim imunizacijskim rasporedom.
Nabavka vakcina financirana je od stane Vlade iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Nabavljene vakcine ispunajvaju kriterije sigurnosti i djelotvornosti:
- Proizvedene su u skladu s dobrom proizvođačkom praksom,
- Proizvedene su u skladu sa zahtjevima Europske farmakopeje i preporuka SZO
- Ovlaštenja se izdaju samo od strane nadležnog tijela za medicinske proizvode-
Agencije za kontrolu lijekova BiH, nakon kontrole svake serije vakcine uz
odgovarajuću prateću dokumentaciju
Nakon utvrđivanja kriterija za odabir vakcina i imunobioloških sredstava, raspisuje se
tender, poštujući Zakon o javnim nabavkama BiH i načela ekonomičnosti, učinkovitosti,
djelotvornosti, konkurencije među akterima, transparentnosti u javnoj nabavci i
jednakosti za dobavljače.
Vakcine se pohranjuju u centralnim skladistima, Sarajevo-Mostar i distribuiraju na
srednji nivo, te nivo doma zdravlja, prema planu, poštujući načela dobre distribucijske
prakse.
Zbog neadekvatnog prostora centralnog skladista u Zavodu za javno zdravstvo FBiH,
koncem 2012.godine su završene pripreme izmještanja hladne komore na lokalitet
„Phenix-a“ Vlakovo gdje će se cjepivo skladištiti i distribuirati na teren.
U 2012. godini, ukupno je distribuirano 494.490 doza, i administrirano 349.941 doza
vakcina. Zbog problema sa tenderskom procedurom nabavke cjepiva, došlo je do
nestašice BCG i Hib vakcine te je tokom godine centralno skladište bilo 50 dana bez
BCG-a i 30 dana bez Hib cjepiva što nije prouzročilo dulji prekid Programa jer su
nedostajuća cjepiva dijelom osigurana pozajmicom od Instituta za javno zdravstvo
Republike Srpske .
39
Federalni zavod za javno zdravstvo je evaluirao dostavljene godišnje izvještaje o
potrošnji vakcina.
Kontinuiranim monitoringom distribucije i potrošnje cjepiva praćen je i rastur, računat
prema preporučenoj formuli WHO za pojedine vakcine, ne prelaze zadate okvire.
(Tabela 2). Tabela 2: Stope i faktori rastura na kantonalnom nivou-ukupno u Federaciji BiH
Vrsta cjepiva BCG HepB Hib DTPa-
IPV MRP OPV
dT adul.
DT ped.
TT
Broj doza u bočici 20 1 1 1 1 10 10 10 10
Ukupno distribuirano na kantone u 2012.g.
126.500 60.330 50.090 79.691 43.039 69.100 31.500 4.200 30.040
Broj administriranih doza u FBiH,2012
21.848 60.845 52.568 74.970 39.978 50.639 26.975 2.310 19.808
Stopa rastura % 82,05 0,41 2,07 7,1 1,84 24,97 14,39 53,54 35,49
Faktor rastura 5,57 1,00 1,02 1,07 1,01 1,33 1,16 1,86 1,55
Dugortajna tenderska procedura i sukcesivna dostava vakcina su problemi koji su
prisutni već dugi niz godina i koji dovode do vještačkih nestašica vakcina, te odgađanja
vakcinacije.
4. ANALIZA PROVEDBE PROGRAMA IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Podaci o pokrivenosti, i u 2012. godini, su dobiveni administrativnim metodom-rutinski su
prikupljeni, počevši od mjesta gdje se imunizacija vrši, preko kantonalnih zavoda za javno
zdravstvo, do Federalnog zavoda za javno zdravstvo gdje su evaluirani. Izvještaji se dostavljaju
mjesečno, tromjesečno i godišnje. U izvještavanje nije uključen privatni sektor.
4.1. VAKCINACIJA PROTIV TUBERKULOZE
Pokrivenost vakcinom protiv tuberkuloze je tradicionalno dobra. Prosječna pokrivenost BCG
cjepivom u Federaciji BiH je nešto veća u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 98,4%. Većina
novorođenčadi primi ovu vakcinu u porodilištu. Svi kantoni imaju visoku stopu BCG cijepljenja,
osim Posavskog kantona gdje je postotak cijepljenja niži jer se određeni broj djece rođene u
R.Hrvatskoj tamo i cijepe.
40
Tabela 3 : Vakcinacija protiv TBC u FBiH i po kantonima u 2012.god, poređenje % 2011. i 2012.g.
Kanton U
nsk
o-
san
ski
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tva
nsk
i
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FBiH
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4700 220 470 800 21300
Cijepljeni 2460 159 3645 4549 1844 2245 4661 220 470 800 21053
Postotak 2012
96,5 83,7 99,4 99,4 98,1 99,9 99,2 100,0 100,0 100,0 98,8
Postotak 2011.
92,2 96,5 92,9 98,3 89,7 99,4 96,2 91,5 86,0 94,6 95,0
4.2. VAKCINACIJA PROTIV HEPATITISA B
Prosječna pokrivenosti sa tri doze Hep B vakcine (Tabela 4) u FBiH, u 2012. godini je
nešto niža (87,3%) u odnosu na prethodnu godinu ( 88,7%).
Pokrivenost niža od 90% registrirana je na području 5 kantona: Unsko-sanskom,
Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednje-bosanskom i Sarajevskom. Stopa
odustajanja (HepB1-HepB3), za FBiH iznosi 13,5 sto ukazuje na propuste u nastavku
cijepljenja po otpustu iz rodilišta.
Tabela 4: Vakcinacija protiv hepatitisa B u 2012. godini , uporedni podaci za FBiH sa 2011. god.
Cjepivo / Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tva
nsk
i
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FBiH
HepB 1
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4700 220 470 800 21300
Cijepljeni 2454 157 3661 4528 1838 2242 4653 217 436 800 20986
Postotak 96,2 82,6 99,9 98,9 97,8 99,8 99,0 98,6 92,8 100 98,5
HepB 2
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4400 215 470 800 20995
Cijepljeni 2347 179 3570 4416 1751 2196 4334 214 466 766 20239
Postotak 92,0 94,2 97,4 96,5 93,1 97,7 98,5 99,5 99,2 95,8 96,4
HepB 3 2012.
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20595
Cijepljeni 2227 175 3337 3877 1691 1967 3526 196 423 740 18159
Postotak 87,3 92,1 91,0 84,7 90,0 87,5 84,0 91,2 90,0 92,5 87,3
HepB 3 2011.
Postotak 81,6 88,6 87,4 96,2 93,1 97,1 79,1 97,0 91,8 91,8 88,7
41
4.3. VAKCINACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA, PERTUSISA I POLIOMIJELITISA
Od 2009. godine primarna vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i
poliomijelitisa, provodi se kombiniranom, četverovalentnom vakcinom (DTPa/IPV).
Vakcinacija protiv ove četiri bolesti provodi se po preporučenom rasporedu (sa 2
mjeseca, 3-4 mjeseca i 6 mjeseci). Prosječna pokrivenost sa tri doze ove vakcine, 2012.
godine, u FBiH (Tabela 5), iznosi 90,2%, što je za gotovo 2% više u odnosu na prethodnu
godinu (88,6%). Stepen odustajanja DTaP/IPV1 - DTPa/IPV3 iznosi 5,35%
Stepen pokrivenosti sa tri doze ove vakcine, niži od 90%, registriran je u Unsko-
sanskom, Posavskom i Sarajevskom kantonu. Nije postignut cilj od>95% ni najednom
kantonu u Federaciji BiH.
Tabela 5: Vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa u 2012.godini za FBiH, uporedni podaci za 2011. godinu
Cjepivo / Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tv
an
ski
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FB
iH
DTPa-IPV 1
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795
Cijepljeni 2297 167 3550 4342 1792 2148 4066 206 455 793 19816
Postotak 90,1 87,9 96,8 94,9 95,3 95,6 96,8 95,8 96,8 99,1 95,3
DTPa-IPV 2
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795
Cijepljeni 2279 154 3481 4246 1730 2082 3944 207 455 767 19345
Postotak 89,4 81,1 94,9 92,8 92,0 92,6 93,9 96,2 96,8 95,9 93,0
DTPa-IPV 3 2012
Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795
Cijepljeni 2218 161 3337 4213 1702 2069 3669 196 445 746 18756
Postotak 87,0 84,7 91,0 92,1 90,5 92,1 87,4 91,2 94,7 93,3 90,2
DTPa-IPV 3 2011
Postotak 84,5 89,5 86,3 96,4 98,1 90,7 77,4 98,5 96,2 93,3 88,6
Prema izvještajima redovne statistike, dopunjen je imunizacijski status za 638 djece, uzrasta do
5 godina života, a za još 656 djece, iste dobne skupine, započeta vakcinacija sa DTPa/ IPV.
Na grafikonu 1, prikazana je primoimunizacija djece u petogodišnjem periodu (2008-2012.
godina), u Federaciji BiH. Pad pokrivenosti u 2010. godini, je zbog koincidentalne smrti djeteta
nakon imunizacije, utjecaja antivakcinalnog pokreta, straha roditelja i zdravstvenih radnika od
postvakcinalnih reakcija. Od 2011. godine, stepen pokrivenosi ovom vakcinom pokazuje trend
rasta.
42
U sklopu istraživanja višestrukih pokazatelja MICS 2011.-2012., rađeno je istraživanje o
pokrivenosti, odnosno postotak djece uzrasta 18-29 mjeseci, koja su imunizirana protiv dječijih
bolesti u bilo kojem trenutku prije istraživanja i do navršene godine dana života, a za MRP do
navršenih 18 mjeseci života.
Prema rezultatima istraživanja MICS-a, u FBiH, postotak vakcinisanih sa POLIO 3, iznosi 90,6%.
Seroloških istraživanja u Federaciji BiH nije bilo.
Po prvi put isto istraživanje je rađeno u romskoj populaciji, gdje je pokrivenost POLIO vakcinom
jako niska. Problem migracija, stalnog mjenjanje mjesta boravka, neposjedovanje ličnih
dokumenata, siromaštvo, zdravstvena neprosvjećenost i neprihvatanje terenske imunizacije od
strane predstavnika Romskih zajednica, su problemi koji utječu na ovako nizak obuhvat svim
vakcinama iz Programa (osim onih koje se daju u porodilištu).
Grafikon 1: Primoimunizacija sa 3 doze vakcine protiv poliomijelitisa u Federaciji BiH, u periodu 2008.-2012. godine
92,3
90,2
83,2
90,2
89,5
82,0
84,0
86,0
88,0
90,0
92,0
94,0
2008 2009 2010 2011 2012
Pokrivenost Polio 3
Postotak revakcinisanih protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (u petoj godini
života) je znatno niži od ciljnog i iznosi 85,4% (Tabela 6).
Stepeni revakcinisanih sa vakcinom protiv poliomijelitisa u 2., 5., i 14 godini iznosi 81,4%,
85,4% i 92,9%.
43
Tabela 6: Revakcinacija protiv poliomijelitisa u 2., 5., i 14. godini i revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa, u 5. godini života
Cjepivo / Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tva
nsk
i
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FBiH
POLIO I
Planirani 2506 210 3290 4727 1900 2300 4000 205 476 800 20706
Cijepljeni 2305 178 3016 3802 1661 1652 2598 203 418 774 16607
Postotak 91,9 84,7 91,6 80,4 87,4 71,8 64,9 99,0 87,8 96,7 81,4
DTaP/ IPV ili (DTP/
DT +Polio
II)
Planirani 2878 219 3466 4552 1900 2350 3900 175 617 770 20827
Cijepljeni 2493 144 3228 3632 1641 2006 3267 174 571 630 17786
Postotak 86,6 65,7 93,1 79,8 86,4 85,4 83,7 99,4 92,5 81,8 85,4
POLIO III
Planirani 5027 456 4267 5128 3300 3150 3400 383 891 1360 27362
Cijepljeni 4721 395 3921 4389 3271 3028 3369 378 587 1357 25416
Postotak 93,9 86,6 91,9 85,6 99,1 96,1 99,1 98,7 65,9 99,8 92,9
Zadnji slučaj difterije u BiH, registriran je 1980, a zadnji slučaj poliomijelitisa 1974. godine.
Povoljna epidemiološka situacija po pitanju ove dvije bolesti, pripisuje se vakcinaciji. U tabelama
su prikazani podaci samo za djecu koja su na vrijeme cijepljena. Vjeruje se da je broj cijepljenih
mnogo veći, jer se prilikom svake posjete djeteta zdravstvenoj ustanovi, dopuni vakcinalni status
sa propuštenim vakcinama.
4.4. VAKCINACIJA PROTIV HIB BOLESTI
Prosječna pokrivenost Hib vakcinom u FBiH, 2012. godine sa dvije doze iznosi 84,7% i znatno je
niža u odnosu na 2011. godinu ( 92,2% ).
Tabela 7: Vakcinacija protiv Hib bolesti, u 2012. godini i uporedni podaci za FBiH, 2011. godine
Cjepivo / Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tva
nsk
i
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FBiH
Hib 1
Planirani 2550 216 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20821
Cijepljeni 2299 159 3474 3897 1790 2022 3814 206 450 795 18906
Postotak 90,2 73,6 94,8 85,1 95,2 90,0 90,8 95,8 95,7 99,4 90,8
Hib 2 2012
Planirani 2550 216 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20821
Cijepljeni 2299 151 3283 3347 1745 1904 3546 196 442 755 17668
Postotak 90,2 69,9 89,6 73,1 92,8 84,7 84,4 91,2 94,0 94,4 84,9
Hib 2 2011
Postotak 84,2 98,3 93,6 97,1 101 94,2 84,6 100 91,2 96,0 92,2
44
Prosječna pokrivenost sa trećom dozom vakcine iznosi 74,8% i također je znatno niža u odnosu
na predhodnu godinu (85,0%). Prošlogodišnji problemi u snabdijevanju ovom vakcinom, uveliko
se odražavaju i na pad pokrivenosti ovom vakcinom.
Tabela 8: Pokrivenost trećom dozom vakcine protiv Hib bolesti, u 2012. godini i uporedni podaci za 2011. godinu
Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tva
nsk
i
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FB
iH
Planirani 2510 210 3492 4843 1900 2300 4000 175 476 800 20706
Cijepljeni 2233 166 2921 3533 1657 1386 2328 174 423 662 15483
Postotak 2012
88,9 79,1 83,6 72,9 87,2 60,3 58,2 99,4 88,9 82,7 74,8
Postotak 2011.
87,1 98,4 93,5 82,5 96,6 85,8 68,6 100 100 90,9 85,0
4.5. VAKCINACIJA I REVAKCINACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA
Prosječan postotak primoimuniziranih vakcinom protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012.
godini (92,2%) znatno je viši u odnosu na predhodnu godinu (87,8%). Samo jedan kanton,
Zapadno-hercegovački, registrira procenat niži od 90%. Mada nije postignut cilj zacrtan u
Programu eliminacije morbila, rubeole i CRS (pokrivenosti >95%), ipak se može reći da je
procenat pokrivenosti ovom vakcinom dosta visok u odnosu na sve prethodne godine.
Tabela 9: Primovakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom
Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tv
an
ski
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FB
iH
Planirani 2550 190 3625 4577 1880 2247 4000 175 500 800 20544
Cijepljeni 2369 185 3340 4171 1827 2024 3649 173 498 695 18931
Postotak 2012
92,9 97,4 92,1 91,1 97,2 90,1 91,2 98,9 99,6 86,9 92,2
Postotak 2011.
88,6 87,9 93,2 82,4 94,8 97,3 77,7 97,7 93,0 94,6 87,8
45
Tabela 10: Revakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom
Kanton U
nsk
o-
san
ski
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tv
an
ski
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FB
iH
Planirani 2619 268 3498 4516 1950 2350 3900 165 695 1100 21061
Cijepljeni 2564 186 3273 3903 1553 2005 2914 163 584 814 17959
Postotak 2012
97,9 69,4 93,6 86,4 79,6 85,3 74,7 98,8 84,0 74,0 85,3
Postotak 2011.
76,2 82,9 91,5 76,8 97,3 96,7 83,3 97,5 100 80,8 85,5
Cilj da se postigne pokrivenost veća od 95% i drugom dozom ove vakcine, nije postignut.
Prosječna pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine, u Federaciji BiH, 2012. godine približna
je onoj prošle godine (85,5%) i iznosi 85,3% .
Grafikon 2: Pokrivenost MRP1 vakcinom, u Federaciji Bosne i Hercegovine,
u periodu 2002.-2012. godine
86
83,5
81
83,5
87,8
92,2
87,5
91,4
96,2
85,385,3
80
82
84
86
88
90
92
94
96
98
2002 2004 2006 2008 2010 2012
Pokrivenost MRP1
Procijepljenost ovom vakcinom je već dugi niz godina niža od ciljne, dijelom zbog problema u
snabdijevanju, ali i drugi problemi u provođenju Programa. Na grafikonu 2, prikazan je procenat
pokrivenosti prvom dozom MRP vakcine, date na vrijeme. Godine 2007. uočava se porast broja
vakcinisane djece, na što je utjecala prezentacija Programa eliminacije morbila, rubeole i CRS i
provedene edukativne aktivnosti na terenu. Međutim epidemija rubeole, krajem 2009. i u 2010.
godini, problemi u snabdijevanju vakcinama, antivakcinalni pokret i smrt djeteta koju se
pokušalo povezati sa vakcinom, značajno je utjecala na pokrivenost svim vakcinama iz
Programa.
46
4.6. REVAKCINACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA, ODNOSNO TETANUSA, U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, U 2012. GODINI
Prosječna pokrivenost djece sa dT vakcinom u 14 godini života, iznosi 89,1%, dok
pokrivenost sa vakcinom protiv tetanusa, u 18. godini života, iznosi 72,4%. (Tabela 8).
Vakcinacija školske djece na nekim kantonima se ne provodi za jednu generaciju u toku
izvještajnog perioda ( ne obuhvate se učenici do konca školske godine završnih razreda
osnovne, odnosno srednje škole), te je prikazani obuhvat niži od stvarnog.
Tabela 8: Revakcinacija protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa, u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom
Cjepivo / Kanton
Un
sko
-sa
nsk
i
Po
sav
ski
Ze
nic
ko
-d
ob
ojs
ki
Tu
zla
nsk
i
He
rc.n
ere
tv
an
ski
Sre
dn
jo-
bo
san
ski
Sa
raje
vo
Go
razd
e
Liv
no
Za
pa
dn
o-
he
rce
g.
FB
iH
dT 2012
Planirani 5027 456 4254 5128 3300 3150 3400 383 891 1360 27349
Cijepljeni 5027 395 3901 4516 3266 3045 1954 378 597 1298 24377
Postotak 100 86,6 91,7 88,1 98,9 96,7 57,5 98,7 67,0 95,4 89,1
dT 2011
Postotak 62,7 8,8 71,8 79,0 58,5 98,3 34,2 99,4 100 42,3 65,0
TT 2012
Planirani 4186 430 4197 5650 2600 3150 3300 230 911 1150 25804
Cijepljeni 2200 361 3732 4451 1804 2613 1356 220 911 1047 18695
Postotak 52,6 83,9 88,9 78,8 69,4 82,9 41,1 95,6 100 91,0 72,4
TT 2011
Postotak 81,4 90,4 82,3 76,7 78,2 97,4 93,8 98,8 100 87,2 85,2
Najčešći problemi u planiranju i izvještavanju, već dugi niz godina su: problem censusa i
problem denominatora. U kantonima koji graniče sa Republikom Hrvatskom, djeca do jedne
godine primaju vakcine u susjednoj Republici, tako da je planiranje i izvještavanje o obuhvatu
vakcinama iz Programa otežano. U sistemu informiranja inače se odstupa od dogovorenih
definicija, nomenklatura i metodologija, te stvarna operacionalizacija nije metodološki
usklađena.
5. POSTVAKCINALNE REAKCIJE
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2012.godini, registrirano je 39 reakcija nakon imunizacije.
Prijavljena je 1 lokalna reakcija na mjestu uboda poslije aplikacije Hib vakcine i 3 nakon
aplikacije DTPa/IPV vakcine. Razdražljivost, umor, plač javio se kod 1 djeteta nakon aplikacije
Hep B vakcine, kod 2 djeteta nakon aplikacije DTPa/IPV i Hib vakcine, kod jednog djeteta nakon
DTaP/IPV i kod jednog djeteta reakcija se javila nakon aplikacije DTaP+OPV+Hib. Urtikarija se
javila kod aplikacije Hep B vakcine (1), DTPa/IPV i Hib (2) i DTaP+OPV+Hib (1). Prijavljene su 2
febrilne konvulzije kod djece koja su primila MRP vakcinu. Najviše reakcija registrirano je nakon
aplikacije BCG vakcine (24 besežitisa). Istraga je pokazala da je u pitanju promjena kadra za
imunizaciju djece, koja nije prošla adekvatnu obuku u davanju BCG vakcine.
47
Probleme oko nastavka imunizacije djece sa prethodnim reakcijama na vakcine ili nekim
oboljenjima i stanjima koji zahtijevaju mišljenje eksperata za nastavak vakcinacije djece, rješava
Komisija na kantonalnom nivou, a za teže slučajeve, Komisija imenovana od strane Federalnog
ministarstva zdravstva.
6. EPI BOLESTI
Nadzor nad EPI bolestima i dalje, najčešće pasivan, osim za AFP, gdje se svaki slučaj mlitave paralize istražuje, laboratorijski i epidemiološki.
Pred kraj 2009.godine, u sklopu Programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti, u laboratoriji Kliničkog centa u Sarajevu i kontrolnom laboratoriju u Luksemburgu. Tabela 9: CPB u FBiH u 2012.god. po dobnim skupinama i cijepnom statusu
Bolest Vakcinalni
status Dobne skupine
Ukupno Uključen klinički, epidemiološki i
laboratorijski slučaj bolesti <1 1 - 4 5 - 9 10 - 14 15 - 19 20 - 29 >30
Parotitis
0 doza 4 11 22 47 255 404 151 894 1 doza 1 17 8 29 163 85 5 308 2 doze 28 33 175 73 16 325 Nepoznato 13 2 15 33 155 155 89 462
Rubella Nevakcinisan 5 2 7 Vakcinisan 1 1 Nepoznato 1 1
HepB (Akutni)
0 doses 2 10 56 68 1 doza 0 2 doze 1 2 3 Nepoznato 2 6 39 47
Pertussis
0 doza 8 3 1 12 1 doza 0 2 doze 0 3 i više doza 0 Nepoznato 1 1 2
Morbilli
0 doza 2 1 3 1 doza 1 1 2 2 doze 3 2 5 Nepoznato 1 1 2
U Federaciji BiH se još uvijek javljaju epidemije bolesti koje se mogu spriječiti imunizacijom
(Grafikon 3-5). Tako, nakon epidemije rubeole (2010.), uslijedila je epidemija parotitisa (2011.)
koja se, nastavila i u 2012. godini. Mada se bolest registrira u svim dobnim skupinama, najveći
broj oboljelih je u starijim dobnim skupinama: 20 – 29; 15 – 19; > 30 godina. Najčeše su to
nevakcinisani, nepoznatog vakcinalnog statusa ili su primili samo jednu dozu vakcine sa
parotitis komponentom. U Federaciji BiH su tek 2001. godine, uvodene u Program imunizacije,
dvije doze MRP vakcine, na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, u Federaciji BiH se ne prijavljuje,
tako da pouzdanim informacijama o njima Zavod za javno zdravstvo ne raspolaže.
Postoje poteškoće u realizaciji Strategije eliminacije morbila, rubeole i CRS, jer indikatori
kvaliteta nadzora ukazuju na pasivan nadzor. Postoje poteškoće u laboratorijskoj potvrdi u
48
referalnoj laboratoriji, odnosno u mreži laboratorija, po standardiziranim procedurama.
Neophodno je raditi na relizaciji planova proisteklih iz Strategije eliminacije- poboljšanju
nadzora, postizanju visokog obuhvata sa dvije doze MRP vakcine i dopunskoj imunizaciji .
Grafikon 3: Morbiditet od rubeole u FBiH, za period 1976.-2012. godine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
2201976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
2002
2004
2006
2008
2010
2012
Mb rubeola
Grafikon 4: Morbiditet od parotitisa u FBiH, u periodu 1996.-2012. godine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Mb parotitis
Grafikon 5: Morbiditet od morbila u FBiH, u periodu 1979.-2012. godine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
1979
1981
1983
1985
1987
1989
1991
1993
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
2009
2011
Mb morbili
49
7. NADZOR NAD AFP (AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA)
U 2012. godini, zemlje Evropskog regiona obilježile su 10 godina od kada su certificirane kao
zemlje bez poliomijelitisa (dječje paralize). Bilo je mnogo razloga za slavlje, priznanja da se uz
stalni trud, taj status zadrži, ali i izazova. Pad pokrivenosti POLIO vakcinom i izbijanje velike
epidemije poliomijelitisa u Tadžikistanu i tri susjedne zemlje, gdje je oboljelo 478 osoba -
uključujući i mnoge odrasle - i 29 smrti, doveo je u pitanje status Regiona. Rizik od smrtonosnih
epidemija i dalje raste, što iziskuje da se hitno poduzmu akcije i da se polio iskorijeni globalno.
Stručnjaci su upozorili da je prijetnja od uvoza divljeg polio virusa i izbijanja epidemije vrlo
realna, iako se u 2012. godini, prema izvještaju WHO, registrira najmanji broj slučajeva dječije
paralize u svijetu, u najmanje zemalja nego ikada do sad. Ostaju samo tri endemske zemlje, dok
Indija, koja je bila endemska, slavi svoju prvu godinu bez dječje paralize. Sve dok se u svijetu ne
iskorijeni dječija paraliza, sve polio-free regije, uključujući Europsku regiju, i dalje su u opasnosti
od uvoza divljeg polio virusa. Potpuno upravljanje ovim rizikom zahtijeva brzo otkrivanje virusa
i visok imunitet u svim europskim zemljama.
Regionalni certifikacioni komitet je u svom izvještaju pohvalio napore koje je BiH uložila zadnjih
godina u poboljšanju nadzora nad AFP, ali je zbog nejednakog nadzora u zemlji, podigao
vrijednosti indikatora kvaliteta nadzora nad AFP za svaki entitet (2/100000 djece<15 godina). U
Federaciji BiH, je tokom 2012. godine registrirano 6 slučajeva AFP, i indeks nadzora iznosi 1,42
na 100000 djece mlađe od 15 godina, ne dostiže zadatu vrijednost. Nedjeljne izvještaje šalju
kantonalni zavodi za javno zdravstvo. Postoje kantoni koji nikako ne prijavljuju bolest, mada je
zadnjih godina dosta rađeno na edukaciji kadra svih nivoa zdravstvene zaštite po pitanju
nadzora, prezentiran Plan za očuvanje statusa zemlje oslobođene od poliomijelitisa, izdat Vodič
za nadzor, sa listom oboljenja za istraživanje, definicijom slučaja, algoritmom.
Akutna flakcidna paraliza registrirana je na području 4 kantona, uglavnom u velikim centrima.
Tabela 10: Slučajevi AFP na području Federacije BiH, u 2012. godini
Administrativna područja /Kantoni Broj slučajeva AFP
Tuzlanski kanton 2
Srednje bosanski kanton 1
Kanton Sarajevo 2
Zeničko-dobojski kanton 1
Ukupno Federacija BiH 6
Oko 66,7% djece, prijavljene kao AFP je imalo 3 i više doza POLIO vakcine u svom kartonu
imunizacije. Slučaj djeteta koje je državljanin Francuske, je označen kao ND, zbog
neposjedovanja imunizacijskog kartona, a prema izjavi majke, dijete je uredno vakcinisano.
Drugo dijete koje je primilo samo jednu dozu vakcine protiv dječije paralize, je
imunokomromitirano dijete, kod kojeg je ljekar postavio kontraindikacije za vakcinaciju.
50
Tabela 11: Vakcinalni status djece prijavljene kao AFP, u 2012. godini
Dob oboljelog Broj primljenih doza POLIO vakcine
Ukupno 0 doza 1-2 doze 3 ili više doza
0-5 mjeseci
6 – 12 mjeseci
1 godina i više ND 1 4 6
Ukupno 1 1 4 6
Svi slučajevi su istraženi. Dva uzorka stolice uzete u razmaku 24-48 sati, unutar 14 dana od
pojave mlitave paralize su primljena u dobrom kondiciji, u Referalnu laboratoriju u Rimu. Svi
uzorci su negativni na POLIO virus, kod jednog slučaja iz Tuzle, identificiran je COXACKI virus.
Finalna klasifikacija od strane Komisije eksperata Ministarstva civilnih poslova BiH, izvršena je
za tri slučaja. Svi su klasificirani kao polio odbačeni. Ostali slučajevi su prijavljeni koncem
godine, tako da ocjena Komisije, tek slijedi u 2013. godini.
U FBiH je insuficijentan nadzor nad enterovirusima. Dijagnostika se vrši za neke slučajeve
(pretežno kardiološke slučajeve i kod nekih oboljenja djece), ali nema sistemskog nadzora, niti
sublimiranih podataka. Laboratorij ostaje prioritet u radu na poboljšanju nadzora nad polijom u
BiH.
Mada nije postignuta ciljna pokrivenost (>95%) ni na jednom kantonu Federacije, nalazi MICS-a,
te povećanje pokrivenosti u 2012. godini, u odnosu na prethodnu, ohrabruju.
Ono što je zabrinjavajuće i predstavlja rizik je niska pokrivenost POLIO vakcinom romske djece,
kao i stavovi vođa koji su protiv kampanjske imunizacije.
51
8. ZAKLJUČAK
Stepen pokrivenosti EPI vakcinama pokazuje porast u odnosu na prethodnu godinu, ali je
niži od poželjnog
Nizak obuhvat djece romske nacionalnosti vakcinama iz Programa
Epidemije cijepljenjem preventablnih bolesti među adolescentima kao posljedica
nedovoljnog obuhvata ranijih generacija
Problemi u aktivnom nadzoru nad EPI bolestima i provođenju strategija i planova
eliminacije bolesti, stalno prisutni
Problem planiranja, tačne metodologije izvještavanja, cenzusa, migracija i dalje utječu na
stepen pokrivenosti
Reforma zdravstva utječe na provedbu programa imunizacije (pitanje dostupnosti
zdravstvene zaštite, kadrovske promjene-pozicioniranje izvođača cijepljenja)
Problemi u nabavci i snabdijevanju vakcinama
Izvršioci Programa imunizacije nedovoljno „zainteresirani” za evidenciju
/prijavljivanje/izvještavanje
9. PREPORUKE
Jačanje koordinacije svih relevantnih aktera u Programu
Redovno snabdijevanje kvalitetnim vakcinama (nabavka na vrijeme, zaliha na svim nivoima,
obnova hladnog lanca)
Unapređenje Programa imunizacije, uvođenje petovalentnog cjepiva
Osigurano financiranje Programa (ne samo nabavke vakcina)
Višegodišnji plan finansiranja Programa imunizacije
Provesti dopunsku imunizaciju nepotpuno vakcinisane djece prema Programu vakcinacije
Kontinuiran rad sa zdravstvenim radnicima, roditeljima, medijima
Kontinuirana edukacija romskih medijatora o značaju vakcinacije
Rad na zdravstvenom osiguranju djece romske nacionalnosti
Intenzivirati akcije vakcinacije djece romske nacionalnosti
Jačanje i motiviranje kadra uključenog u provođenje programa imunizacije
Informatizacija provođenja programa, uspostava Registra cijepljenja
Supervizija- nadzor nad aktivnostima, nuspojavama cijepljenja
Jačanje Program imunizacije putem IEC (informacija, edukacija, komunikacija)