zavod za prostorno uređenje grada zagreba...54/13, 148/13 i 92/14) je problematiku projektiranja i...

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, travanj 2016.


SAŽETAK:

Vrijeme i praksa pokazali su da je nužno točnije odrediti tehničke elemente priključaka građevinskih čestica na postojeće nerazvrstane ceste u Zagrebu (normirati ih), a time minimalizirati negativni utjecaj priključka po glavni prometni tok i sigurnost svih sudionika u prometu. Gospodarska opravdanost, vlasnički i drugi odnosi nisu predmet Prijedloga. Zaštita ceste glede oštećenja, odvodnje, prometne signalizacije i ostale opreme, održavanje ceste u zoni priključka određuju se sukladno važećoj zakonskoj regulativi i normama.


SADRŽAJ:

1. UVOD

2. PROSTORNO PLANSKE ODREDNICE

3. GEOMETRIJSKO OBLIKOVANJE


1. UVOD: Donošenjem novog Zakona o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Uredbe o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12), Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti javne ceste (NN 44/12) i Odluke o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/2015), unutar administrativnih granica grada Zagreba nema praktično javnih cesta, već samo nerazvrstanih cesta, a što je vidljivo iz slijedećeg grafičkog priloga:


Unutar administrativnih granica grada Zagreba su »nerazvrstane ceste« koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona.

Kategorizacija cesta prema „starom” Zakonu o javnim cestama (N.N. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08 i 38/09) nije razlikovala ceste prema smještaju (izvan ili unutar naselja). Važeća kategorizacija cesta prema Zakonu o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) je problematiku projektiranja i oblikovanja gradske ulične mreže unutar administrativnih granica gradova s više od 35000 stanovnika prepustila jedinici lokalne samouprave. Neophodno je sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (N.N. 110/01) i Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu ( NN 95/14), izraditi sukladne pravilnike i za nerazvrstane ceste unutar naselja, a kako bi se predmetna problematika uredila.

Mnogi svjetski gradovi razvili su norme projektiranja i oblikovanja javnih prostora, s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreže. Navedene norme bave se svim aspektima projektiranja prometnica, od tehničkih (prometnih, građevinskih,..) preko prostorno-oblikovnih do socijalno-filozofskih.


Postoji nužnost određivanja tehničkih elemenata priključaka građevinskih čestica na postojeće nerazvrstane ceste u Zagrebu (normirati ih), a time minimalizirati negativni utjecaj priključka po glavni prometni tok i sigurnost svih sudionika u prometu. Važno je da priključak udovoljava kriterijima preglednosti, vidljivosti, protočnosti i optimalnoj udaljenosti od susjednih priključaka, mogućnosti ispravnog postavljanja prometne signalizacije i dimenzioniranja prometnih površina zone isplitanja i uplitanja. Danas se priključci projektiraju i grade prema odredbama: - Zakona o prostornom planiranju (N.N. 153/13); - Zakon o gradnji (N.N. 153/13); - Zakona o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 ); - Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08, 48/10,74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15); - Pravilnika o prometnim znakovima,signalizaciji i opremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05, 155/05 i 14/11); - Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (N.N. 95/14); - Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati

sa stajališta sigurnosti prometa (N.N. 110/01) - Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (SGGZ 16/07, 8/09 i 7/13).


2. PROSTORNO PLANSKE ODREDNICE: ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU (N.N. 153/2013) : Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.); Prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA (SGGZ 16/07, 8/09 i 7/13) :

GUP-om grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/2009 i 7/2013) i pripadajućem kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet predviđena je gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, kao i ostale infrastrukture (vodovoda, kanalizacije, elektroničke komunikacijske infrastrukture,VT(ST,NT)plinovoda,toplovoda,VN(SN,NN) elektroenergetskog razvoda ,..), te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. GUP-om Grada Zagreba su određeni prometni koridori izvorno u mjerilu 1:5000 na koje je preklopljena katastarska podloga u mjerilu 1:1000, ali je točnost i ograničenja izvornog mjerila ostala u pravilu nepromijenjena zbog čega su u članku 38 Odluke o donošenju GUP-a Grada Zagreba u mjerama provedbe date odrednice koje pojašnjavaju kada građevinska čestica ulice može biti šira, odnosno uža od planiranog koridora ulice ("ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini, te građevna čestica ulice može biti i uža od planiranog koridora ulice"), a tek kroz postupak ishođenja lokacijske dozvole se utvrđuje neupitna mogućnosti realizacije svakog pojedinog koridora i njegova konačna funkcionalna širina, te drugim aktima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za promet.


Osnovna ulična mreža određena Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proširenje postojeće ulice širine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju širine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m. U podsljemenskom području koridori ovisno o lokalnim uvjetima mogu biti uži. NOVE ULICE: Nove ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. Planirana pristupna cesta do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je najduža 75 m i na nju se veže najviše pet individualnih stambenih građevina s najviše po tri stana. Iznimno, planirana pristupna cesta do građevne čestice je najmanje širine 3,5m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je najduža 50 m i na nju se mogu priključiti samo dvije individualne stambene građevine s najviše po tri stana.


POSTOJEĆE ULICE: Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice prema prethodnom stavku (Postojećim ulicama koje nisu u osnovnoj uliĉnoj mreži ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne površine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine) ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena širina u naravi nije manja od: - 3,5 m za individualne stambene građevine do 400 m2 GBP s najviše tri stana; - 5,5 m za ostale individualne i niske građevine, osim građevina u zonama G, I, K1, K2; - 9 m za visoke građevine i građevine u zonama G, I, K1, K2.


UREĐENJE KOLNIH ULAZA U BLOK, GRAĐEVINU, GARAŽE I PARKIRALIŠTE

OSIGURATI, U PRAVILU, BEZ MIJENJANJA NIVELETE I ŠIRINE NOGOSTUPA, BEZ UKLANJANJA POTEZA DRVOREDA ILI DRUGOG ZELENILA

IZGRADNJOM PRIKLJUČKA NE SMIJE SE DOVESTI U PITANJE ODVIJANJE KONTINUITETA PJEŠAČKOG I BICIKLISTIČKOG PROMETA I KRETANJE OSOBA S INVALIDITETOM I SMANJENOM POKRETLJIVOŠĆU BEZ ARHITEKTONSKIH BARIJERA

GRAĐEVNA ČESTICA U STAMBENOJ I MJEŠOVITOJ, PRETEŽITO STAMBENOJ NAMJENI MOŽE IMATI IZNIMNO DVA ULAZA NA PARKIRALIŠTE, ODNOSNO GARAŽU


POJMOVNIK: a). koridor ulice za gradsku autocestu i gradske avenije, te za sve novo planirane ulice osnovne

ulične mreže, prema kartografskim prikazima, prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora. Za postojeće ulice osnovne ulične mreže: postojeće stanje izvedenosti prometne površine (postojeće stanje izvedenosti prometne površine predstavlja prometnu površinu koja se kao takva u naravi koristi, odnosno katastarska čestica prometne površine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj geodetskoj podlozi), a pri čemu je prometna površina, površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza za pristup do građevne čestice

b). rezervacija proširenja postojeće ulice je prostor rezerviran za proširenje postojeće

prometne površine, ulice, unutar kojega je do proširenja ulice moguće osigurati pristup građevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije (Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, bazeni, teniska igrališta, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren određen urbanim pravilima ove odluke, kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice). Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke. Širina prostora rezervacije proširenja postojeće ulice određena je odredbama članka 38. Odluke Plana ili kartografskim prikazima.


3. GEOMETRIJSKO OBLIKOVANJE: 3.1. Okomiti uljev/izljev:

3.2. Kosi uljev/izljev:


3.3. Klinasti uljev/izljev: 3.4. Prometna traka za usporenje: Prometna traka za usporenje primjenjuje se i izvodi prema normi U.C4.050


3.5. Prometna traka za ubrzanje: Prometna traka za ubrzanje primjenjuje se i izvodi prema normi U.C4.050

3.6. Traka za lijevo skretanje:

Prometna traka za lijevo skretanje primjenjuje se i izvodi prema normi U.C4.050


Hvala na pažnji !

Izradio: Dubravko Širola, dipl.ing.prom.

zavod za prostorno uređenje grada zagreba...54/13, 148/13 i 92/14) je problematiku projektiranja i...

Documents