zbirka priprema za oz - regodić (2003)

1. Nastavna jedinica: Odjelenjski ugovor22. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja33. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja54. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podrku95. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom uenju116. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge137. Nastavna jedinica: Pismo158. Nastavna jedinica: Kooperativno uenje179. Nastavna jedinica: Empatija1910. Nastavna jedinica: Lini karton2111. Nastavna jedinica: Potujmo razlike meu ljudima2312. Nastavna jedinica: Usaglaavanje ciljeva2513. Nastavna jedinica: Ja - identitet2814. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta)2915. Nastavna jedinica: Autoritet (Zato nam je potreban autoritet?)3116. Nastavna jedinica: Odgovornost3317. Nastavna jedinica: Analiza rada na kraju prvog polugodita3418. Nastavna jedinica: Djeija prava (vrste prava)3519. Nastavna jedinica: Umijee ivlenja3720. Nastavna jedinica: Privatnost4021. Nastavna jedinica: Misli- bilei - upari - podijeli4322. Nastavna jedinica: Srodne due4423. Nastavna jedinica: Strukturalni pristup4624. Nastavna jedinica: Osjeanja i gradivo4825. Nastavna jedinica: Poali problem4926. Nastavna jedinica: Razlike u slinostima5027. Nastavna jedinica: Zajedniko izgraivanje povjerenja5128. Nastavna jedinica: Stvaralako rjeavanje problema5229. Nastavna jedinica: Zajedniki cilevi uenika i nastavnika - izgraivanje povjerenja5330. Nastavna jedinica: Moje milenje o radionikom radu na asovima VROZ -a54

1. Nastavna jedinica: Odjelenjski ugovor

Cil rada na asu: pomo uenicima da napiu ugovor koji e u odjelenju osigurati viso- ke standarde ponaanja, razmjenu iskustva i pojedinih stavova u parovima i grupama.Oblik rada: rad u parovima i grupamaNastavne metode: diskusija, grupne aktivnosti, metoda pisanih radova.Potreban materijal: papir i olovka.Nain formiranja parova i grupa: I parove i grupe uenici formiraju samoinicijativno (po slobodnom izboru).

a) Na dan prije asa realizacije sugerisati uenicima da svaki pojedinano razmisli o 3 - 4 stvari o tome ta drugi ine u odjelenju a da to stvara tekoe u uenju (na bilo kojem asu).b) Neka svako, takoe, razmisli o 3 - 4 stvari koje drugi ine a da to olakava uenje svih uenika u odjelenju.v) Isto tako, sugerisati uenicima da razmi- sle o paru s kojim bi najradije razgovarali o ovim stvarima, kao i o grupi (etvorici uenika) u kojoj bi najradije radili (rjeavali naznaene zadatke).g) Prije poetka asa klupe u uionici razmjestiti u tri reda tako da uenici budu okrenuti jedan prema drugome licem u lice kako bi lake i bre mogli odabrati parove i grupe u kojima e raditi.d) Prije prelaska na rad rei uenicima da pripeme listove papira i olovke kako bi u toku rada mogli rjeavati postavlene zadatke.

1. Tok rada na asuUvodni dio asa: (oko 5 minuta): Vi vjerovatno na nekim asovima doivlavate nepri- mjerno ponaanja pojedinaca koji ometaju rad na asu i tako negativno djeluju na kon- centraciju uenika i shvatanje gradiva.Isto tako, u odjelenju ima uenika koji svojim aktivnim ukluivanjem u rad na asu , bilo da se radi nova lekcija ili se utvruje obraeno gradivo, doprinose da cijelo odjelenje bole razumije (shvati, zapamti) dotinu nastavnu oblast.

1. Isticanje cilaDa bismo odvojili negativno ponaanje od pozitivnog, danas emo se svi aktivno ukluiti u izradu zajednikog odjelenjskog ugovora.Na tabli zapisati sledee: Na asu vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici SEDMOG 2, uenici ovoga odjelenja zajedniki su napisali

3. Interaktivno vjebanje (25 - 30 minuta)1. Neka svako od vas napie na papiru 3-4 stvari o tome ta drugi ine u odjelenju a da vam to smeta u toku nastave. (To ete napisati u roku od pet minuta).2. A sada neka svako napie 3-4 stvari koje drugi ine u odjelenju a da to olakava uenje. (To ete napisati u roku od pet minuta).3. Pronaite svako sebi par s kojim ete razmijeniti svoje milenje o tome ta ste napisali. Dakle, prodiskutujte (razgovarajte) sa svojim parom o svom milenju. Zaokruite pitanja u kojima se podudarate sa svojim parom, pitanja kod kojih imate isto milenje. (Ovo moe trajati do lo minuta).4. Neka svaki par pronae sebi drugi par i tako formira grupu od 4 lana.Kad su to uradili, kae im se sledee: Neka svaka grupa od zabileaka koje ima pojedinano u grupi saini listu odjelenjskog ponaanja. Na toj listi trebaju biti zapisane stvari kojih bi se svi u odjelenju trebali pridravati, tj. stvari koje bi doprinijele pobolanju u ponaanju i uenju. Svaka grupa potom neka na svojoj listi zaokrui tri najznaajnije stvari, koje bi se po milenju grupe mogle unijeti u zaJedniki ugovor.5. Nakon toga neka svaka grupa izabere svog predstavnika (reportera) koji he pred odjelenjem proitati te tri najvanije stvari. (Ovo traje oko lo minuta).6. Dok uenici, reporteri grupa, itaju svoje sugestije, nastavnik ili jedan uenik te najvanije sugestije zapisuje na tabli (izbjegavjui one sugestije koje se eventualno budu ponavla- le). Na taj nain na tabli e biti zapisane take zajednikog ugovora.7. Komentari o zapisanim takama (zavrne aktivnosti - oko lo minuta)

Kada su sve take Ugovora zapisane na tabli, nastavnik pita uenike da li se slau da navedene take budu sastavni dio zajednikog Ugovora. Nakon izjanjavanje uenika o takama Ugovora, nastavnik predlae da se ovo napie na posebnom panou kao zvanini Ugovor koji e potpisati svi uenici i koji e biti izloen u kabinetu odjelenjskog starjeine.Rezultati interaktivnog vjebanja na ovom asu vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednicisadre se u takama UGOVORA koji izgleda ovako:

ODJELjENSKI UGOVOR Radi pobolanja uspjeha u vladanju i uenju, mi emo se ubudue pridravati sledeih taaka UGOVORA:1. Od svakog uenika u odjelenju zahti- jevaemo disciplinovano ponaanje na asovima i u koli.2. Na asovima emo biti maksimalno aktivni.3. Vodiemo rauna o uvanju namjetaja, reda i istoe u uionicama.4. Potovaemo trud nastavnika i uenika.5. Boli uenici pomagae slabijim u uenju.6. Neemo dozvoliti pojedinim uenicima da u toku asa hodaju po uionici bez potrebe i prethodne dozvole nastavnika.7. Obezbijediemo mir i neophodnu tiinu za uspjeniji rad na svim asovima.8. U startu emo kolektivno kritikovati i osuivati svako nedozvoleno ponaanje pojedinaca.9. Pojaaemo interesovanje za uenje svakog pojedinca i za uspjeh odjelenja u cjelini.10. Kada radimo u grupama, dogovaraemo se apatom.11. Na asu neemo dozvolavati istovremeno prianje vie uenika. Moe priati u isto vrijeme samo jedno (nastavnik ili jedan uenik).12. Svaka neozbilnost i nedozvolena igra na asovima treba se eliminisati.13. U kolu i uionicu ne smiju se unositi predmeti koji proizvode zvukove.14. Svaki trenutak na asovima koristiti racionalno za uenje i to bole shvatanje gradiva.Predlaemo nastavnicima da poslije obrade nove lekcije (u zavrnom dijelu asa) uvijek postave nekoliko pitanja iz te lekcije, posebno onim uenicima koji ometaju tok rada na asu.15. Napomena: Prema dogovoru u odjelenju, ovaj Ugovor je kao zvanini dokument napisan i potpisali su ga svi uenici odjelenja i njihov odjelenjski starjeina. Tako potpisani Ugo- vor izloen je u kabinetu srpskog jezika (kabinetu odjelenjskog starjeine).2. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja

Cil rada na asu: podsticanje uenikih sposobnosti da procijene svoje karakterne osobine i da realnije sagledaju osobine drugih; osposoblavanje za bole meusobno poznavanje i samopoznavanje, za razumijevanje razlika meu linostima, te za uvaavanje i toleranciju.Potreban materijal: papir, olovke i obini flomasteri (ovo he pripremiti uenici). Na- stavnik he, u nedostatku grafofolije, za svakog uenika pripremiti fotokopiju sistema skale sa 15 karakteristika linosti.

Tok radaPrije poetka asa razmjestiti stolide u krug, tako da uenici mogu sjedjeti okrenuti jedan prema drugom licem u lice. Nastavnik im najavluje nastavnu jedinicu i ispisuje je na tabli Danas emo na jedan neuobiajen i zanimliv nain pokuati da svako od vas nae prijatela sa kojim moe bliskije saraivati.Prije poetka asa na tabli su napisana sledea uputstva za rad:prijatelski x neprijatelski

ili ovako:prijatelski x neprijatelskiAli ako osjea da je pojam u bliskom odnosu, a nije sasvim blizak, onda to oznai ovako: prijatelski x neprijatelski

Ako nisi siguran kakav je tvoj odnos ili ako je stav neutralan, stavi svoj znak tano u sredinu ovako:prijatelski x neprijatelskiMolim da znakove stavite precizno, tako da budu dovolno jasni i vidlivi.

Napomena: Ovako izgleda jedna od popunjenih tabela u kojoj je uenik na asu opisao svoje karakteristike. (Uenicima se daju tabele bez oznaka X).Nakon ucrtavanja grafikog rjeenja o svojim karakteristikama, uenici uporeuju dobijene grafikone sa drugim uenicima. Prvo se uporeuju sa onim uenicima s kojima su imali slinosti u prethodnom pred- stavlanju, a zatim i sa ostalim uenicima. Uporeivanje se obavi jednostavnim stavla- njem jedne folije na drugu i pogledom prema izvoru svjetlosti ustanovi koliko su procje- ne sline ili razliite. Grafika rjeenja mogu se upisivati i na tankom papiru i tako dva popunjena papira staviti jedan na drugi na prozorsko staklo kroz koje dopire dnevna svjetlost. (Ovakav nain primijenjen je na ovom asu).Poslije utvrivanja slinosti i razlika uenici sa najveom slinou sjedaju jedan do drugoga i na taj nain se dobiju saradnike grupe. Zato se ova radionica i naziva Izaberi sebi prijatela.Kada su uenici sjeli ukrug, nastavnik ih podsjea da pripreme papir i flomastere.Potom im objanjava da se svi redom moraju predstaviti, ali ne krtenim imenom. To moe biti sledei nain predstavlanja: zanimanje (profesija) kojom se elite u i- votu baviti, naziv omilenog slatkia, naziv nastavnog predmeta koji volite, naziv kunog lubimca, bilke i slino. (Za smilanje imena kojim ete se predstaviti imate 4 minuta).Kada osmislite svoje novo ime, zapiite ga ili nacrtajte flomasterom na papiru koji ste pripremili.Po isteku etvrtog minuta uenici se redom predstavlaju novim imenima i svako od njih komentarie zato je izabrao ba to ime.Kad je predstavlanje zavreno, nastavnik im predlae da meusobno glasno prokomen- tariu i procijene koji je znak (novo ime) najsliniji njihovom i da taj znak upiu na svoj papir ispod svog novog imena. Obavezno zapiite koji je uenik svakom od vas najsliniji po znaku predstavlanja i sa kojim biste eleli dale saraivati.Sledei korak je podjela listova svakom ueniku na kojima je prikazan sistem skala pod naslovom JA SAM, sa petnaest linih karakteristika.Iza ovog slijedi objanjenje nastavnika (voditela) radionice: Svako od vas dobio je papir na kojem ima petnaest karakteristika linosti (proitati karakteristike s desne i lijeve strane paralelno, od prve do petnaeste karakteristike). Svako od vas treba da procijeni koliko je svaka karakteristika (pojam) blizak onome kako sebe opa- a i osjea, te da to oznai stavlajui znak "X" na odreeno mjesto u skali. To ete uraditi na ovaj nain: nastavnik objanjava na primjerima (prijatelski - neprijatelski), koji su prije poetka asa ispisani na tabli. Objanjenje se daje u pet razliitih varijanti. Uenicima skrenuti panju da znakove stavlaju precizno, tako da budu dovolno jasni i vidlivi.Kada su zavrili ucrtavanje grafikog rjeenja, uenicima se kae da uporede svoja rjeenja sa rjeenjima onih uenika s kojima su imali slinosti u prethodnom predsta- vlanju i to se poimenino kae na primjeru uenika koji su prethodno izabrali iste ili sline znakove za svoje predstavlanje. To ete uraditi tako to ete staviti ispunjene listove jedan na drugi i prisloniti ih na prozorsko staklo ili na drugi pogodan nain. Uporeivanje rjeenja potom se oba- vla i sa drugim uenicima.Poslije utvrivanja slinosti i razlika, uenicima s najveom slinou kae se da sjednu jedan do drugoga i da jedan meu slinima ispie na svom papiru broj i naziv linih karakteristika u kojima su slini uenici potpuno podudarni, ili priblini.Kada su ispisane slinosti i podudarnosti na papir, nastavnik objanjava da smo na ovaj nain otkrili ko nam je u odjelenju najsliniji i tako smo dobili saradnike grupe. Zato se radionica naziva "Izaberi sebi prijatela".Pitanja za zavrni razgovor:1. Jeste li iznenaeni izborom? Zato?2. Jeste li ikada pretpostavlali da e do takvog izbora doi?3. Koje od 15 karakteristika linosti, koje smo danas upoznali, su vane za razvoj prijatelstva i saradnje?4. Kako se sada osjeate? (Oputeno, nelagodno i slino) ?5. Hoete li i dale saraivati sa iza- branim prijatelem (prijatelicom)?

Prema rjeenjima grafikona sistem skale sa petnaest karakteristika linosti, uenici se mogu svrstati u devet grupa:1. g r u p a: 4 nastavnika (profesor geogra- fije, informatike, fizikog vaspitanja i uitelica). Podudarni su ili slini u: toleranciji, panji, iskrenosti, osjetlivosti, stabilnosti, prijatnosti, njenosti, sposobnosti i sigurnosti.2. g r u p a: 2 uenika (advokat i diplomata). Slini su ili podudarni u sledeem: toleranciji, iskrenosti, osjetlivosti, stabilnosti, grubosti, sigurnosti, sposobnosti.3. g r u p a: 3 uenika (farmaceut, lekar, pilot). Podudarni su ili slini u: toleranciji, iskrenosti, njenosti, kulturi, inteligenciji, razumnosti, sigurnosti.4. g r u p a: 3 uenika (2 inenjera i profsor informatike). Podudaraju se ili su slini u: toleranciji, panji, iskrenosti, stabilnosti, inteligenciji, kulturi, duhovitosti, sigurnosti, sposobnosti, grubosti, iskrenosti, razumnosti.5. g r u p a: 3 uenika (profesor biologije, veterinar, ekonomista). Oni imaju podudarne ili sline sledee karakteristike: tolerancija, panja, iskrenost, prIJatnost, stabilnost, kultura, sposobnost.6. g r u p a:2 uenika (voza i autome- haniar). Slini su ili podudarni u: toleranciji, iskrenosti, razdralivosti, prijatnosti, sposobnosti, grubosti, prostakluku.7. g r u p a: 4 uenika (zec, pas, papagaj, riba). Slini su u sledeem: toleranciji, osjetlivosti, panji, prijatnosti, njenosti, kulturi, duhovitosti.8. g r u p a: 5 uenika (3 frizera, rak, papagaj). Slini su u: toleranciji, iskrenosti, hladnokrvnosti, stabilnosti, njenosti, neduhovitosti, neinteligentnosti, boja- livosti.9. g r u p a: 3 uenika (inenjer, ekonomista, pjeva). Sline osobine su im: osjetlivost, stabilnost, prijatnost, njenost, iskrenost, neduhovitost, sposobnost, razumnost, sigur- nost.Napomena: Iz navedenih podataka moe se zakluiti da su se uenici, uglavnom, opre- djelivali za pozitivne karakteristike linosti.Ova analiza izvrena je na osnovu grafi- kih rjeenja prikuplenih od uenika po zavretku radionikog rada na asu.

3. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja

Cil rada na asu: aktivno sluanje sagovornika, uoavanje razlike izmeu govora prihvatanja i govora odbijanja (napad, agresija, optuba i slino).Oblik rada: individualni rad i rad u paro- vimaNastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova.Potreban materijal: papiri razliite boje i veliine, crte zmije i irafe, radni list sa tekstom "JEDAN DOGAAJ".

Tok rada na asuModerator pravi sledei uvod u rad: Raz- govor je najei nain komunikacije meu ludima. GTored lijepih i ludskih rijei, naalost, u razgovoru se esto mogu uti i rune rijei, a ponekad doe i do meusobnog vrijeanja i omalovaavanja, osude, napada i slino.Govor vrijeanja i netolerancije zove se govor odbijanja koji onemoguava dali dijalog meu ludima i rjeavanje iskrslih problema. Druga, prihvatliva vrsta razgovora, zove se govor prihvatanja (empatija). To je govor kojim pokazujemo razumijevanje druge osobe, njenih osjeanja, misli i stavova, ali pri tome ne naputamo ni svoje vlastito milenje i stavove. Veoma je bitno i samog sebe (empatiki) razumjeti. Nekada i sami sebi trebamo postaviti sledea pitanja: ta ja sada osjeam? Zato to osjeam? ta zapravo hou? Koju potrebu elim zadovoli- ti? Hajde da tu potrebu sada zadovolim. Za to ima vie naina... Mogu odabrati ovaj i slino.Razgovor prihvatanja trai od nas da znamo drugoga sluati s empatijom i govoriti u obliku linog iskaza (iskaza u prvom licu). Takav iskaz osloboen je okrivli- vanja, kritikovanja, optuivanja... Time pomaemo drugom, a istovremeno zadravamo svoj stav.Govor prihvatanja drukije se zove govor irafe. (Smatra se da irafa ima najvee srce meu sisarima). Govor odbijanja u kome se izraava srdba, lutnja, napad i osuda naziva se jezik zmije. Primjeri:a) govor odbijanja (govor zmije): Prodavaica kae muteriji koji razgleda izloenu robu: to toliko razgledate te police? Roba se ne smije dirati!b) govor prihvatanja (govor irafe): Proda- vaica: Oprostite, ali kupci do vas ele uzeti neto sa ove police. Mogu li vam pomoi nai robu koju elite?Nastavnik zatim podijeli uenicima list s naslovom JEDAN DOGAAJ.(Sadraj lista je u prilogu). Potom predlae uenicima da na datom papiru crteom prikau ta im se danas ili jue dogodilo, kako se zbog toga osjeaju, koje probleme i ele u vezi s tim imaju, te ta konkretno ele uiniti.Svaki uenik treba sebi pronai par s kojim razgovara o tome ta je napisao, a nakon toga uzajamno se predstave pomaui se listom.Potom uenici sjedaju ukrug i razbroje se na parove. Na sredinu kruga postave se kartice s Govornim situacijama. Jedne kartice su plave i predstavlaju govor zmije, a druge kartice su ute i predstavlaju govor irafe. Uenik broj 1 izvue karticu i proita tekst koji je na njoj. Negov par (broj 2) mora na to neto rei, reagovati. Zatim sledei par izvlai drugu karticu i ita s nje sadraj i tako sve redom dok se sve kartice ne izvuku.Svi uenici sluaju govorne situacije i reakcije na njih.Nastoje da shvate razliku izmeu sadraja na plavim karticama (ZMI- JA) i utim karticama koje predstavlaju govor irafe. Istovremeno uoavaju da li je tekst omoguio nastavak razgovora ili je uzrokovao prekid komunikacije. (Sadraj kartica je u prilogu ove pripreme). Uenici trebaju shvatiti da je govor na plavim karticama (Zmija) hladan, optuujui (govor odbijanja), a na utim (irafa karticama) iskren, govor koji omoguava nastavak dija- loga.Voditel radionice uzima sliku zmije u jednu ruku, a sliku irafe u drugu i izgovara nekoliko tekstova s kartica. (Tekst s plave kartice govori zmija, a tekst sa ute kartice govori irafa. Na primjer:a) ZMIJA - SESTRA: Laove jedan! Stalno lae i ogovara me pred tatom i mamom!b) IRAFA - SESTRA: Ja se lutim na tebe to ponekad ne govori istinu.Volela bih da si iskreniji i da se vie dogovaramo o svemu.PRILOG br. 1: Jedan dogaajPrikai stripom neto to ti se danas ili jue dogodilo, kako se zbog toga osjea, zato se tako osjea i ta eli s tim u vezi uiniti.Prikai crteom itekstom neto to ti sedanas ili jue dogodilo(moda neki susret,doivlar nezgoda,problem, konflikt...).

Prikai crteom i tekstom kako se zbog toga osjea (veselo ili tuno, radosno ili alosno, u nadi ili depresivno). Osjeanje prikai bojom i oblicima koji odgovaraju tom osjeanju.

Pokuaj utvrditi koje potrebe tim dogaajem jesu - nisu zadovolene, pa se stoga tako osjea. Je li to potreba za sigurnou, lubavi, za samopotovanjem ili pozitivnim milenjem o sebi?

ta eli uiniti u vezi s tim?Uvijek moe neto uiniti; ne prepustiti se oajanju i apatiji.Nacrtaj i napii ta eli uiniti.

PRILOG br. 2 : Kartice govorne situacijeOTAC: Ti si propalica. Samo spava. Brine me tvoje ponaanje.OTAC: Volio bih da se vie drui sa knjigom i da ne sjedi pred televizorom.

DJEAK: Probuio si mi loptu. Takav drug mi vie ne treba.DJEAK: Bilo mi je teko zbog probu- ene lopte. Kako emo je zakrpiti?

KOMINICA:Tvoj deran je udario mog sina. Vie se ne smije druiti s njim!KOMINICA: Mislim da bismo ozbilnije trebale razgovarati s naom djecom da se to vie ne ponovi.

UITELjICA: Tvoje zakanjavanje na asove dozlogr- dilo je svima, bitango jedna!UITELjICA: Mislim da samo redovnim dolaskom na asove moe ispraviti ocjene.

MAJKA: Na ta ti lii ova soba! Kao da su u njoj svinje bile.MAJKA: Mislim da ovu sobu treba dovesti u red kako bi i sebi ulepala ivot u njoj.

DRUGARICA: Ti si izdajica! Dogovorile smo se da zajedno radimo zadatke, a ti nisi dola.DRUGARICA: Razmilala sam to nisi dola. Mislim da bi se dogovor trebao potovati.

PRODAVAICA CVIJEA: Zato da vam pomognem u izboru buketa? Ima ih razliitih vrsta. Zajedno emo izvriti izbor.PRODAVAICA CVIJEA: Mogu li - toliko bulite u taj buket? Kupite ili ostavite!

SESTRA: Laove jedan! Stalno lae i ogovara me pred mamom i tatom.SESTRA: Ljutim se na tebe to ponekad ne govori istinu. Volela bih da si iskreniji i da se vie o svemu dogovaramo.

Napomena: Prvi uesnik u dijalogu (lijeva strana), kako se vidi, ima govor odbijanja, a drugi uesnik (desna strana) ima govor prihvatanja. Ovi sadraji nalaze se na plavim odnosno utim karticama koje uenici iz- vlae i komentariu o emu je bilo rijei.Rezultati rada na asu

PRILOG br. 1: Jedan dogaaj - odgovori uenikaBr.DogaajIzazvanoosjeanjeZadovol>enepotrebeta eli uiniti?

12345

1.PobjegaoautobusTunoosjeanjeelim drugi autobusOdsad u ii trinaestkom

2.OdlinaoijenaRadostSamoiouz-danjeNeka ostane ovako.

3.UmalonesreaTugaNezadovo-JBSTVOUkazatipomo

4.KanjenjealosnoNesigurnostNovibudilnik

5.Zlosta-vljanjeTuga i nadaelimpomoiKaznitisilnika

6.OdlinaocjenaZadovolstvoSamopou-zdanjeOdlianuspjeh

7.Nezgoda na asuTugaSigurnostIzviniti se

8.Nespora- zum na asuOsjeajkriviceSamopo-tovanjeBiu dobar na asu

9.AutobuspobjegaoG orak osjeajPotreba za sigurnouOdsad u ii trinaestkom

10.Nestaluk na asuTuga i alostNe znam ta uIzviniti se

11.RazredniasNiega se ne mogu sjetitiNisam zado- volna sobomDrag susret popodne

12.Nestaluk na odmoruTugaNegativnomilenjeMoram biti paliviji

13.R1auenalekcijaRadostSamopouz-danjeDa ovako bude

14.Konflikt oko zada- tkaDenresivnoSigurnostPomoi drugima

15.Nesporazu m na asuTunoNisu zadovolene moje potrebeDokazati da nisam kriv

16.DeurstvoRadostPozitivno milenje o sebiJo vieelimdeurati

17.AutobuspobjegaoSreaStigaodrugiautobusPutovatitrinaestkom

18.NeprijatnostTugaNesigurnostIzbjeiguvu

19.Zabora-vleniklueviKrivicaNesigurnostDuplikatklueva

20.Opomena na asuKrivicaNezadovole- no samopouz- danjeBiupalivija na asu

21.Opomena na asuOsjeajkriviceIzgublenosamoguz-danjeNeu vie ometati as

22.Opomena na asuKrivicaNegativno milenje o sebiBiupaliviji

23.Trojka i peticaRadost i tugaNepotpunosamopouz-danjePopravititrojku

24.Opomena zbog pre- pisivanjaDepresijaMijenjam milenje o sebiIskupiti se nekako kod nastavnice

25.Pogreno su mi aptali na asualostIzgublenosamopo-uzdanjeUi, sine, ui!

26.MojakrivicaOsjeam se tunoIzgublenosamopouz-danjeRedovno uraditizadatke

27.Nekorek-tnidrugoviTugaNezadovole ne potrebeelimdrugarskidogovor

28.Nedisci-plinaDepresijaIzgublenosamopouz-danjeVea panja na asu

29.Odlian iz lektireRadostDobijeno sa~ mopouzdanjeZadovoliti sebe i roditele

30.OdlinaocjenaRadostSigurnostPostii to boli uspjeh

Napomena: Navedene odgovore uenici su pisali anonimno, osloboeni straha da e odjelenjski starjeina prepoznati ta je ko odgovorio.Kad je rije o Prilogu br. 2 - GOVORNE SITUACIJE, i ovaj zadatak realizovan je u skladu s pripremom za as, to je omoguilo da uenici shvate razlike izmeu govora prihvatanja i govora odbijanja.4. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podrku

Cil rada na asu: ostvarivanje odgovarajueg nivoa kontrole nad emocijama koje ometaju uenje, postizanje grupne podrke promjeni linih stavova i emocija koje predstavlaju osnovu negativnog vrednovanja uenja, razvijanje smisla za korekciju stavova u okviru grupe. Razvijanje smisla za pozitivnu saradnju meu uenicima i zajedniko izgraivanje strategije za prevazilaenje uoenih ghroblema.Oblik rada: rad u parovima i grupamaNastavne metode: dijaloka metoda, timski rad, metoda pisanih radovaTok rada1. k o r a k: Podijeliti odjelenje u parove po principu boli i slabiji uenik.a. Neka svako ispria svome paru o tome ta ga najvie ometa u uenju, ta ga ometa u savlaivanju nastavnog gradiva u koli i kod kue, ega se najvie plai.2. k o r a k: Svaki par nalazi jo jedan ili dva para s kojim e raspravlati o svim pojedinanim problemima.3. k o r a k: Svaka grupa pred sobom ima list papira na kojem ispisuje ime svoje grupe koje je sama smislila. Na tom papiru sve grupe ispisuju tri najkrupnija problema ("ometaa") uenja, koji se odnose na sve lanove grupe.4. k o r a k: Predstavnik svake grupe ita"ometae" koje je grupa utvrdila i to obrazlae pred itavim odjelenjem, a nastavnik ili jedan uenik ispisuje ih na tabli onim redom kako su proitani.5. k o r a k: Ocjenama od 1 do 10 grupe na papiru oijenjuju koliko se pojedine stavke, koje su zapisane na tabli, odnose na njih, procjenjuju koliko to ometa uenje kod nji- hovih lanova grupe. Za svaku stavku istaknutu na tabli grupa usaglaava jednu ocjenu od 0=nimalo do 10=potpuno. Kod ocjenjivanja moe se primijeniti i ovakva metoda: svaki lan grupe daje svoju ocjenu za pojedine stavke, a potom iz pojedinanih ocjena lanova izvodi se srednja ocjena grupe.Ove ocjene ispisuju se na tabli pored svake stavke i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Tako dobijamo rang-listu ometaa uenja koja se odnosi na cijelo odjelenje.6. k o r a k: Na listu papira svaka grupa ispisuje svoje prijedloge za rjeavanje problema istaknutih na rang-listi.7. k o r a k: Predstavnici grupa redom itaju prijedloge svoje grupe i obrazlau, a nastavnik ili jedan uenik zapisuje prijedloge onim redom kako su oni izneseni.8. k o r a k: Na termometru stavova (od 0 do 10) grupe ocjenjuju koliko se pojedine stavke odnose na njih, procjenjuju koliko je to efikasan prijedlog za uklanjanje ometaa uenja. Za svaku stavku grupa usaglaava jednu ocjenu od 0=nimalo do 10=potpuno. Sve ocjene se ispisuju na tabli i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Sada smo dobili rang-listu koja predstavla strategiju borbe protiv ometaa uenja koji se odnose na cijelo odjelenje.

Napomena: U toku rada jedan uenik e zapisivati na poseban papir sve ono to bude zapisano na tabli radi dale obrade rezultata rada na ovom asu odjelenjske zajednice.

Rezultati rada na asuU odjelenju je radilo 14 parova, koji su se potom svrstali u pet grupa. U tri grupe radilo je po est uenika, a u dvije po pet. Nakon razmjene milenja u parovima, grupe su po svojoj slobodnoj procjeni zapisale na papiru po tri najvea ometaa u uenju, koji se odnose na sve lanove grupe.Pregled imena grupa i ometaa koje su grupe istakle:Prva grupa - MUMIJEVI:1. Galama u koli i kod kue,2. Sluanje muzike,3. Ljubav.Druga grupa - PILII :1. Ljubav je najvei ometa u uenju,2. Pretjerano sluanje muzike,3. Buka - galama.Trea grupa - REVOLUCIJA:1. Zalublenost nam najvie smeta,2. RJedovolna koncentracija,3. Buka.etvrta grupa - POGON 4:1. Ljubav,2. Televizija,3. Izlasci.Peta grupa - NINDA KORNAE:1. esto nas, dok uimo, hvata trema,2. Ometaju nas mlai brat ili sestra,3. Muzika i televizija.Iz navedenih podataka vidlivo je da su od pet grupa, etiri grupe meu istaknutim ometaima uenja navele lubav. Tri grupe su naznaile i to da predugo sluanje muzike predstavla jedan od problema.Kako su grupe ocijenile teinu istaknutih "ometaa uenja:1. Ljubav:0,5,5,3,7- skor: 202. Muzika:10,7,2, 8, 0 - skor: 273. Buka:10,10,10,10,0-skor: 404. Nedovolna koncentracija: 8,5, 9,8,1 - skor: 315. Televizija: 10,10,2,4,10 - skor: 366. Izlasci:6, 0, 0, 8, 0 - skor: 147. Trema:4,0,10,5,10 - skor: 298. Brat ili sestra: 10,1,1, 0, 2 - skor: 14

Prijedlog grupa za uklanjanje ometaa uenja:1. Manje prie, vie rada:8,10,10,10, 7 = 452. Kad se ui, biti sam u sobi: 5, 6, 3, 7, 8 = 293. Manje gledati televiziju: 9,10,10,10,8 = 474. Razgovarati s roditelima o ometaima: 2, 5, 9,3,4 = 235. Izvaditi osigura za televizor:6. 10,10,10,10,10 = 507. Manje misliti na lubav: 8, 8, 7, 6, 8 = 378. Manje sluati muziku: 7, 5, 8, 5, 6 = 319. Manje tekih predmeta u istom danu:10. 8, 9,10, 8,7 = 4211. U jednom danu samo jedan kontrolni rad:12. 10,5, 8, 6,8 = 3713. Kad se ui, misliti samo na uenje:14. 8, 6, 7,5,10 = 36Prema pavedenim ocjenama najvei skor dobio je prijedlog pod rednim brojem 5 (50). Sve grupe ovom prijedlogu dale su maksi- malnu oijenu (10). Izvaditi osigura za televizor (prestati gledati televiziju) nain je kojim bi se uklonio glavni ometa uenja. Na drugom mjestu je prijedlog: manje gledati televiziju, a na treem mjestu je prijedlog pod rednim brojem 1: manje prie, vie rada.

5. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom uenju

Cil rada na asu: iznoenje milenja o interaktivnom uenju u naoj koli, podsticanje uenika da sami iznesu svoj stav o ovom nainu rada, ali i da uvaavaju milenje drugih o istom pitanju, davanje mogunosti uenicima da sami predlau modele budueg uenja i pouavanja, meusobno konsultovanje o prednostima i nedostacima interaktivne nastave.Oblik rada: rad u grupamaNastavne metode: diskusija, analitiko- sintetika metoda, metoda pisanih radova.Radni materijal: Papir s pitanjima i olovka.

Tok rada na asu1. k o r a k: Priprema za rad na asuUvod: U naoj koli ve drugu godinu, pored klasine nastave, primjenjuju se razliiti modeli interaktivnog uenja i pouavanja. Pitati uenike da sami defi- niu interaktivnu nastavu. Ukoliko budu potrebna dodatna objenjenja u tom smislu, to e uiniti nastavnik - voditel radionikog rada.Danas ete imati priliku da sami u okviru svoje grupe iznesete svoje milenje o jednoj i o drugoj vrsti nastave. Da biste se slobodno izjasnili o ovome, svaka grupa do- bie list papira na kojem se nalazi nekoliko pitanja u vezi s temom koju smo istakli.2. k o r a k: Podjela listova papira sa sledeim sadrajem:Molim vas da u vaoj grupi prodisku- tujute o svakom narednom pitanju i kada se u grupi dogovorite o odgovoru na svako od njih, neka zapisniar vae grupe taj odgovor upie na dotini list. Takoe vas molim da pri davanju odgovora budete iskreni.

P I T A N A:1. Kada najlake uite novo gradivo iz nastavnih predmeta: kada nam nastavnik ispredaje i objasni lekciju, kada u grupi radimo sami, kada sami radimo u parovima?(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).

2. Koje gradivo due pamtite: ono to ste sami radili u okviru grupe ili para, ono to vam je izlagao i objanjavao nastavnik?(Zaokuite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).

3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja: to se pri rjeavanju problema uenici mogu meusobno dogovarati - pomagati, to se u rad smjelije ukluuju i uenici koji inae nisu aktivni (uenici sa slabijim ocjenama), to slobodnije i samostalnije moete iznijeti svoje milenje?(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).

4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja: nedovolna angaovanost svih lanova grupe ili para, to sami morate rjeavati date probleme (zadatke), to vam treba vie vremena za rjeavanje zadataka, pogorana disciplina kod ovakvog naina rada?(Zaokruite slovo ispred dva, po vama najbitnija odgovora).

5. Koji nain interaktivnog rada vam se vie svia i zato: kada u grupi rade uenici sa istim uspjehom (ocjenama), kada se radi u heterogenim grupama (s razliitim ocjenama)?(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora). Zato ste odabrali taj odgovor? ____________________________________________________________________

6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete: u nastavi primjenjivati samo interaktivno uenje, prepustiti nastavnicima da izlau i objanjavaju lekcije, primjenjivati i interaktivnu i klasinu nastavu?(Zaokruite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).

Napomena: Ako imate i neka druga zapaanja i milenja o interaktivnoj nastavi, zapiite ih na linijama: _______________________

3. k o r a k: Rad uenika na datim zadacimaDok uenici rade, nastavnik im objanjava da svoje milenje mogu otvoreno, slobodno i iskreno iznijeti i napisati. Jedan uenik u grupi moe imati i izdvojeno milenje koje se razlikuje od milenja ostalih o bilo kojem pitanju. Takva pojedi- nana milenja moete napisati na drugoj, istoj strani papira, koji je pred vama.Sve odgovore upisuje zapisniar kojeg je grupa imenovala.4. k o r a k: Kada su sve grupe zavrile rad na datim pitanjima, tada predstavnici itaju svoja rjeenja, upoznajui odjelenje istovremeno sa eventualnim izdvojenim pojedinanim milenjima. Kod izvjetavanja treba suelavati i razliita milenja grupa o istim pitanjima ukoliko razlika bude. Pri tome treba postavlati pitanja kao to su: Zbog ega? Kako? Zato vi mislite tako? Ili slino.5. k o r a k: Nastavnik e na kraju prikupiti pisana rjeenja svih grupa radi dale obrade i sumiranja svih rezultata.Rezultati rasprave o interaktivnom uenjuU ovu vrstu rasprave bile su ukluene 24 grupe (4 odjelenja X 6 grupa).Pregled dobijenih odgovora na data pitanja:

PITANA:

1. Kada najlake uite novo gradivo:a) kada nam nastavnik ispredaje lekciju: 14b) kada u grupi radimo sami:v) kada sami radimo u parovima:

2. Koje gradivo due pamtite:a) ono to ste radili u grupi ili paru:b) ono to je izlagao i objanjavao nastavnik:

3. ta vam se najvie svia kod interaktivnog uenja:a) to se kod rjeavanja problema uenici mogu meusobno pomagati:b) to se smjelije ukluuju i slabiji uenici:v) to slobodnije i samostalnije moete iznositi svoje milenje:

4. ta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog uenja:a) nedovolna angaovanost svih lanova: 22b) to sami morate rjeavati probleme izadatke:v) to vam treba vie vremena za rjeavanje zadataka:g) pogorana disciplina:

5. Koji nain rada vam se vie svia i zato:a) kada u grupi rade uenici sa istim uspjehom (zbog toga to su zadaci pri- mjereni njihovim sposobnostima):b) kada se radi u heterogenim grupama (jer boli uenici pomau slabijim):

6. Kako da se radi ubudue? ta predlaete:a) primjenjivati samo interaktivno uenje 3b) prepustiti nastavnicima da izlau i objanjavaju gradivo:v) primjenjivati i interaktivnu i klasinu nastavu:

Napomena: Kod 4. pitanja trebalo je zaokruiti dva odgovora.

6. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge

Cil rada: da uenici ostvare empatiju i privikavanje na uvaavanje razliitih stavova, vjebanje tolerancije iz razliitih perspektiva i razumijevanje drugih.Oblik rada: rad u heterogenim grupamaNastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova.Nastavni materijal: Tekst prie Pismo Soje ubrilove, kartice sa ispisanim imenima: Knez, Soja, Boro, uro Jerkovi, Petar okin

Tok rada na asuNapomena: Uenicima je prethodnog dana reeno da kod kue proitaju priu.1. k o r a k: Nastavnik dijeli odjelenje u pet heterogenih grupa. Svaka grupa dobija karticu sa ispisanim imenima iz prie: KNEZ, SOJA, BORO, URO JERKOVI, PETAR OKIN.Nastavnik prije itanja teksta Pismo Soje ubrilove skree panju uenicima da svako prati karakteristike i ponaanje lika iju ulogu trebaju preuzeti kako bi iz ugla lika, ije ime nosi njegova grupa, ispriao priu.2. k o r a k: itanje prie Pismo Soje ubrilove.3. k o r a k: Svaka grupa priprema svoju verziju prie iz ugla lika koji dotina grupa predstavla. Uenicima se sugerie da, tamo gdje je to mogue, priu pripreme u prvom licu, kako bi se to bole uivjeli u ulogu zadatog lika. Svaka grupa treba izabrati rukovodioca grupe. Pri stvaranju prie uenici se koriste tekstom opieve pripo- vijetke. Grupu e predstavlati uenik koji najbole interpretira dati lik. Nastavik naglaava da e interpretacija biti vre- dnovana.4. k o r a k: Prezentovanje prie svake grupe5. k o r a k: Vrednovanje grupne prezentacije - svi uenici vrednuju grupu koja je pre- zentovala priu. (Grupa ne vrednuje samu sebe). Pri vrednovanju prie u obzir se uzimaju sledea tri aspekta:a) nain prezentacije (izlaganje),b) uivlenost u misli i osjeanja lika,v) uloeni trud.Napomena: Navedena tri aspekta napisati na tabli pri podjeli zadataka, kako bi svaka grupa, prije pristupanja radu, imala pred sobom elemente koji se vrednuju.6. k o r a k: Frontalno razgovarati o tome kako su se uenici osjeali u toku rada u grupi, kako je tekao rad u grupi i kako im se svia ovaj nain rada.Napomena: Od uenika sakupiti sve sroene prie, analizirati tok rada u grupama i rezultate vrednovanja prie koje je izvreno na kraju rada u grupama.

Rezultati rada na asuEvo kako izgledaju prie grupa iz ugla literarnih junaka:

PRVA GRUPA - KNEZ"O, Sojo, ima li te ie u ivotu! Izai de, da ti neto pokaem.. .Nije pismo, nego neto drugo. Donosim ti novine to mi dadoe u opini, tu je tvoj Boro neto napiso. Evo ti, de proitaj. Ajde de, uspi mi au rakije da nazdravim tvom djetetu. De kad si navalila".Knez popi rakiju pa nastavi: "Na, veli, gospodine knee, ponesi ovo toj vaoj gla- sovitoj Soji to vam svima po selu pie pisma... Eto, ti si pismena pa proitaj. Ima ti tu, pisao je tvoj Boro, kako se uro Jerkovi zlopatio i muio sjekui po Grmeu jelike, da koricu kruva zaradi. Ima ovdje i kako je uro pogino... Knez malo zastade pa nastavi: "E, Sojo, vjere mi, valan ti je sin i pametan djeak. Na dri ove novine, urim se. Imam da razdijelim jo nekoliko poziv- nica za kuluk. Zbogom ostaj!"

DRUGA GRUPA - SOJA UBRILOVAKad se knez oglasi pred kuom, Soja krenu prema vratima. Pomisli da je pismo od njenog Bore. "E, jesi ti to, knee!? Da nema ta od mog Bore, odavno mi ne pie?" Soja prieka da se knez potpuno udali, kako bi sama bez iijeg prisustva proitala to to Boro pie. Htjela je nasamo razgovarati sa sinom koji je tako daleko."Jest, vidi tu je potpis moga Bore. Jest Boro ubrilov. Vidi gore pie:U PLANINI. Da, to Boro pie o nama. Boe moj, kako mi to nekoliko slova mnogo govori. Kao da je moj Boro pored mene. On eto sa mnom razgovara preko novina. Vidi, vidi, moj Boro kazuje kako je teko nama koji ivimo ovdje pod planinom. Vidi, vidi, on zna i kako se uro Jerkovi namuio. Eto moj sin kazao je samo neto o naim patnjama. Nije mogao sve turiti, valda, u ove povine. A koliko je jo toga to bi trebalo zapisati da se to jednom znade i uje. (Kli- majui glavom gore - dole, Soja nastavla): "Dobro si ti to sve kazao, sine, sve je to tako, ali ima jo dosta toga. Ej, ej, da si ti samo ove meu nama"...Potom Soja izvadi papir iz kovega i poe pisati pismo. A sve to pie govori glasno: "I, sine moj roeni, piem ja svijem naijem teacima pismo kad im e treba. Svi se oni preda mnom izjadaju, pa ja dobro znam sav njihov emer i kuburaciju".

TREA GRUPA - BORO"Daleko sam od svoje planine, ali pred oima su mi uvijek ti moji planinci i njihove patnje. O njihovim patnjama ne zna se u svijetu. Odluih da ja progovorim o tome, da makar dio o onome to znam zapiem u novine. Valda e bar neko to proitati. Kao da sada pred sobom gledam uru Jerkovia kako se mui onako star i slab sijekui grau da bi zaradio koru hleba. Moda e ovaj moj lanak U PLANINI doi i do moje majke Soje. Evo je ve vidim kako je rairila novine i ita moj tekst a u oima joj blista zadovolstvo i ponos, to sam se ba ja, njen sin, odluio da kaem neto o tom tekom ivotu pod planinom".

ETVRTA GRUPA - "URO JERKOVI"uro Jerkovi je itav ivot zaraivao slabu nadnicu sijekui jele po Grmeu za grau. Bio je to gorak hleb sa devet kora. Te teke poslove obavlao je i u poodmaklim godinama, jer se nekako moralo preiv- lavati. Tragino se zavrio njegov tuni ivot, ali niko nikad nije saznao koje je misli uro sa sobom odnio u grob.Godinama je uro posrtao i pentrao se po vrletnom Grmeu da bi pribavlajui grau odravao makar goli ivot svoje porodice.Iznad neograenog grobla pod planinom obani su pjevali: Planino moja, planino tugo! "Ova pjesma mogla bi biti i urina pjesma tugovanka, jer je sav njegov ivot bio satkan od emera, gorine i tuge".PETA GRUPA - PETAR OKIN"Petar okin je silom prilika morao da napusti svoj rodni kraj. On ode u svijet da bi ostvario boli ivot. Zaposlio se na grae- vini radei najtee poslove, zbog ega je veoma rano izgubio zdravle.Petra je neto duboko bolelo u dui, tugovao je zbog svog propalog ivota i neostvarenih ivotnih ela. Tugovao je Petar tako u dalini koja ga je odvajala od rodne kue i zaviaja.Petar je ivio u nekoj maloj i tronoj kuici za koju je svakoga mjeseca vlasniku morao izdvajati polovinu svoje bijedne pla- tice, mukom zaraene. Zbog tekoa koje su ga stalno pritiskale, ivot Petra okina i njegove porodice bio je prosjaki.Analiza rada na asuRukovodioci navedenih grupa uspjeno su koordinirali njihov rad, tako da se najvei broj lanova grupa aktivno ukluio u stva- ranje prie.Svoju priu grupe su zavravale sledeim redom: etvrta, peta, trea, prva, druga. Razumlivo je da je druga grupa - "Soja ubrilova" poslednja zavrila svoju priu jer ovaj lik u prii i zauzima najvie prostora. Ali je tumaenje ovog lika bilo i najzahvalnije. Oito su uenici imali u vidu naznaena tri aspekta koji su vrednovani.U toku prezentacije uenici, predstavnici grupa, uspjeno su se uivjeli u ulogu svojih likova. Najvie aplauza dobio je tuma lika Soje ubrilove, a potom tuma Borinog lika. Posebno su uspjeno inter- pretirani misli i osjeanja ovih likova.Uenici su se na kraju izjasnili da im je ovaj as bio veoma interesantan, samo je trebalo vie vremena za uvjebavanje glume, odnosno izraajnog itanja.

7. Nastavna jedinica: Pismo

Cil rada na asu: usaglaavanje stavova o uenju, nastavi, tekoama u radu i problemima socijalne interakcijeOblik rada: rad u grupamaNastavne metode: dijalog, metoda pisanih radovaPotreban materijal: papir i olovka, "termometar stavova

Procedura (koraci)

1. Nastavnik dijeli odjelenje na pet jednakih grupa. Svaka grupa bira rukovodioca i daje sebi atraktivno ime.

2. Zadatak svake grupe je da napie pismo u kojem trai savjet u vezi s jedpim problemom. Nastavnik sugerie uenicima da problem o kojem he pisati moe biti iz oblasti uenja, rada, druenja, meusobni odnosi u odjelenju i slino. Svi lanovi grupe trebaju uestvovati u pisanju pisma. Za pisanje pisma planirati oko petnaest minuta.

3. Kada su pisma napisana, predstavnik svake grupe ita pismo naglas pred odjelenjem. U odjelenju se poslije svakog proitanog pisma vodi razgovor kako rijeiti problem koji je opisan u pismu.Grupa pita, a svi ostali u odjelenju odgovaraju, predlau, diskutuju. Pri tom treba voditi rauna o vremenskom ogranienju.

4. Radionicu je neophodno zavriti dis- kusijom o koristi ovakvog naina rada. Ta korist se sadri u sledeem: saznali smo s kojim problemima se susreemo u odjelenju, uli smo vie prijedloga za rjeavanje problema, zajedniki smo izabrali najpogodnija rjeenja navedenih problema; putem ovakvog razgovora pomaemo jedni drugima i bole se meusobno razumijemo, imali smo mogunost da slobodno iznesemo svoje milenje, mogli smo razmijeniti svoje milenje sa drugima i sl.Napomena: Ukoliko nastavnik procijeni da se u toku rada uspjeno moe primijeniti "termometar stavova", predloie uenicima da svi pisma proitaju jedno za drugim, (svih pet pisama grupa), kako bi se uenici mogli izjasniti za koji su od opisanih problema "najzagrijaniji i da se potom raspravla o jednom ili eventualno dva opisana problema.U odjelenju imenovati zapisniara koji e zapisivati sve prijedloge koje su uenici dali za rjeavanje problema.Pohvaliti grupe u kojima su svi lanovi bili aktivni i koje su dale najvie konstruktivnih prijedloga. Takoe, na kraju asa odjelenjski starjeina prikupie pisma od svih grupa radi dale obrade.

Uenici su na ovom asu dali sledea imena svojim grupama: "Biseri, "Zlatni medvjedii, "Djeca zagledana u vidike budunosti, "Rivali, 1oo% filozofi.Evo koje su probleme grupe izabrale i ta su o njima rekle:Grupa Biseri: Istakla je problem nedovolne panje pojedinaca na asovima."Neki uenici u naem odjelenju ne po- tuju Odjelenjski ugovor koji smo ranije sami sastavili i potpisali. Jo ima onih koji ometaju rad na pojedinim asovima i tako umanjuju rezultate rada cijelog odjelenja. Posebno je to tetno po one uenike kojima je stalo da to bole shvate lekcije koje se obrauju na asu. Pitamo: Kako emo rijeiti ovaj problem?"Zlatni medvjedii: Opisali su problem nedovolnog uvanja kolske imovine.

Klupe, stolice, zidovi, ormari, ueni- ki radovi koji su izloeni na panoima, kolska ograda i zelenilo, lulake i to- bogani koji su namijenjeni nultim odjelenji- ma, ne uvaju se dovolno i trpe razna oteenja. Ne moemo se pomiriti sa onim

14

uenicima u naoJ koli koji unitavaju kolsku imovinu. Pitamo ostale u odjelenju:Kako emo suzbiti ovu pojavu? Grupa zagledana u vidike budunosti istakla je ovaj problem: U naem razredu ima nekoliko uenika koji su povueni u sebe, pa drugi misle da im ti uenici nisu dorasli. Tako nastaju nepotrebne razlike meu drugovima. Mi ne razmilamo o gome kako se oni osjeaju zbog tog odbacivanja. Iako oni znaju da nisu dovolno prihvaeni, ipak se nadaju lepoj budunosti.Neki od nas imaju vie novca, a neki manje. Ali novac nije vaan ako nema pravog prijatela. Kako emo pomoi povuenim drugarima? Grupa "Rivali rekla je sledee: "U naem odjelenju uenici se ne razlikuju samo po tome ko je odlian ili vrlo dobar ak, a ko slabije ui, ve se dijele na "zvje- zdae i "partizanovce. Zbog ovakve podje- le meu navijaima velikih rivala, esto dolazi do teke svae i ozbilnijih sukoba. Uenici se sukoblavaju oko toga koji tim igra bole, a koji slabije. Nekada su svae toliko teke da predstavlaju povod za tuu. Umjesto da spreavamo ovakva ponaanja, neki od nas budu samo posmatrai estokih sukoblavanja. ta uiniti da se sprijei ovakvo ponaanje pojedinaca u naoj ko-li?"Grupa 1oo% filozofi istakla je najnovije probleme s kojim se suoava nae drutvo, a posebno mladi. "To su kraa, droga i slino. este posledice toga su tue, privoenje u zatvor, a ponekad se dogodi i ubistvo. Poseban problem je u tome to se u vrtlog kriminala i raznih drugih prestupa baca veliki broj mladih, a ponekad se u tu prlavtinu uvuku i djeca.Iako je lijeenje od droge ponekad i mogue, kod osobe koja se drogirala ostaju teke posledice. Kako rijeiti problem droge?"Sve grupe su proitale navedena pisma nakon ega su se uz primjenu "termometra stavova izjasnili da je droga najvei problem, pa je odlueno da se u odjelenju ovoga puta raspravla samo o ovom problemu. Kod izjanjavanja o tome koji problem odabrati, nijedna grupa nije glasala o problemu koji je ona opisala. Grupe su davale poene od 1 do 10.Poene pojedinim problemima davale su grupe, a ne pojedinci. Sledea tabela pokazuje rezultate izjanjavanja:

Naziv grupeOpisani problemStavovi - - poeniZbirbod.

"BiseriNepanja na asu6, 3, 8, 831

"Zlatnimedvjedii"Unitavanje kolske imovine8, 9, 6, 730

" Djeca zagledana u vidike budunosti"Pomo povuenim drugovima u odjelenju6,10, 8, 933

"100 % filozofi"Problem mladih- droga10,10, 9, 938

"Rivali"Sukob navijaa C. zvezde i Partizana 8, 9, 6, 629

U toku rasprave o drogi uenici su predloili sledea rjeenja: Onaj koji se drogira, treba da prizna da je to tetno i da mu sredina u kojoj ivi pomogne u lijeenju. U svim kolama treba ee govoriti o tetnosti droge. Na televiziji treba biti vie emisija pod nazivom "STOP DROGI. Na vrijeme upozoriti roditele ije dijete poinje troiti drogu. Drogu unititi gdje god se ona pojavi. Strogo kanjavati lica koja proizvode i rasturaju drogu. Viestruko pomagati mladima koji su zagazili u drogu da napuste to zlo. as je zavren napomenama o koristi ovakvog naina rada: Saznali smo s kojim se problemima sreemo u koli i drutvu. uli smo vie prijedloga za rjeavanje jednog problema - droge. Na ovaj nain razmjenjujemo svoje milenje o raznim problemima. Mogli smo slobodno iznositi svoje milenje o svakom pitanju.

8. Nastavna jedinica: Kooperativno uenje

Cil rada na asu: podsticanje saradnje meu uenicima u radu na nastavnim sadrajima, meusobna razmjena iskustva u uenju, soci- jalna kompetencija.Oblik rada: rad u grupamaNastavne metode: rad s tekstom, diskusija, metoda pisanih radova.Materijal za rad: tekst lekcije KAKO BILjKE RASTU, kartice s pitanjima1) k o r a k: Odjelenjski starjeina pita: - Zato zasijano sjeme ne klija uvijek?ta je neophodno za klijanje sjemena? Klijanje nastaje nakon oplodnje. Kako se razmnoavaju bilke? Danas emo vjebati uenje uenja na lekciji koja glasi: KAKO BILjKE RASTU.Da li bilke rastu cijelog ivota?2) k o r a k: Formiranje maksimalno ujednaenih heterogenih grupa. (Grupe mogu biti formirane i ranije). etiri grupe radie na zadacima koje e dobiti na karticama, a peta grupa - Nastavnici ima ulogu nastavnika. Grupa Nastavnici se ras- poreuje i prati rad ostalih grupa, pomae im i na kraju rezimira rad svih ostalih grupa. Svaki lan grupe Nastavnici mora znati odgovor na svako pitanje grupe za koju je zaduen. Grupe su postale "eksperti" za pitanja na koja su pronalazile odgovore.3) k o r a k: Podjela zadataka po grupama odvija se putem kartica. Pitanja na karticama (listovima papira) formulisana su na osnovu sadraja lekcije KAKO BILjKE RASTU iz udbenika Biologija za peti razred osnovne kole, (autori: Tati, Karas, or- evi).

Zadaci za prvu grupuSva iva bia rastu. To je proces koji poinje od nastanka organizma i kod veine bilaka tee bre ili sporije, itav ivot. Rastenje sjemena, mlade i odrasle bilke ispolava se na razliit nain. Rastu ak i jednoelijski organizmi.Rastenje bilaka obuhvata rastenje elija, rastenje tkiva i rastenje organa.elije rastu do odreene veliine.To im omoguuju hranjive materije koje dolaze u svaku eliju. Kad dostigne odreenu velii- nu, elija prestaje da raste i dijeli se. Ne- nom diobom nastaju dvije nove, upola manje elije i proces se ponavla.Tkiva rastu diobom i izduivanjem e- lija. Isto se dogaa i sa bilnim organima. Brzina rastenja je po pravilu vea kod mladih bilaka. Starije bilke rastu usporeno. Jednogodinje zelaste bilke imaju ogranien rast, koji zavisi od vrste. To se najbole vidi ako se uporedi visina stablike kukuruza i neke trave.1. Dajte naslov navedenom tekstu ___________________________________________

2. Izdvojte bitne informacije ( podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima i zapiite ih: ___________________________

3. Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu usporeno?_______________________________________________________

4. Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju i ono u emu ste isti ili slini zapiite: __________________________________________________________

lanovi grupe:12 3 456

Zadaci za drugu grupuPoslije odreenog perioda rastenja bilka cvjeta i donosi plodove i sjemena.Mnoge alge, glive, liajevi i drvenaste bilke rastu itavog ivota. Meutim, svi organi ne rastu ravnomjerno. Korijen, stablo i izdanci neprekidno rastu, dok list, cvijet, plod i sjeme imaju ogranieno rastenje. Rastenje ne tee uvijek istom brzinom. Pri- likom ukorjenjivanja korijen nekih bilaka raste vrlo brzo. To je naroito izraeno za vrijeme klijanja.Stablo nekih bilaka brzo raste. Nasu- prot tome, stablo etinara i kaktusa raste veoma usporeno. Listovi viih bilaka, osim kod trava, imaju ogranien rast.Takoe, rastenje nije isto u svim dije- lovima jednog organa. Korijen raste najbre u oblasti izduivanja, a stablo u vrnom dijelu. Zapaa se da ni deblina pojedinih godova nije svuda ista. Rastenje je bre kada bilka ima povolnije uslove za ivot.

1. Dajte naslov gore navedenom tekstu:

2. Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapiite:

3. Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate direktan odgovor u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu sporije?

4. Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite bilogiju i ono u emu ste isti ili slini - zapiite:lanovi grupe:12 3456

Zadaci za treu grupuUslovi rastenja. Ako posmatrate bilke u prirodi, moete uoiti da one u oskudnoj i kamenitoj podlozi, u sunim uslovima, mnogo sporije rastu nego na podlozi bogatoj vlagom i mineralnim materijama. Ispitiva- njem je dokazano da na rastenje bilaka utiu odreeni spolani uslovi: sastav podloge, vlaga, toplota i svjetlost.Zapaeno je, takoe, da bilke bre rastu u tami. Na svjetlosti je njihov rast neto sporiji. Za rastenje su vane izvjesne materije koje se nalze u samoj bilci. Nazivaju se bilni hormoni. Oni se nalaze jo u mladoj klici. Naunicima je polo za rukom da izoluju i ispitaju nekoliko bilnih hormona, od kojih su dva najvanija za rastenje. Jedan od njih utie na rast itave bilke, a drugi na pravac rastenja. Ako se ove supstance vjeta- ki dodaju, moe se izmijeniti uobiajeno rastenje bilke.1) Dajte naslov navedenom tekstu:

2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom

3) Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke rastu usporepo?4) Ispriajte drugovima u grupi neto to o ovome odranije znate i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju i ono u emu ste isti ili slini zapiite:

lanovi grupe:123456

Zadaci za etvrtu grupuBez obzira na spolanje uslove, rast svake bilke povremeno se prekida. Taj peri- od se naziva mirovanje. Rastenje bilaka na- ih krajeva prekida se tokom zime, a na dalekom sjeveru neke bilke rastu ak i pod snijegom. Samo bilke tropskih predjela neprestano rastu.Najsporije rastu kaktusi, liajevi i bilke koje ive na krajnjem sjeveru Zemlie kugle. Arktika smreka za 98 godina naraste samo 28 cm. Najbre raste stablo bambusa - kod nekih vrsta i do 90 cm na dan.1) Dajte naslov navedenom tekstu:

2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapiite:

3) Meusobno se ispitajte. Postavlajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zato starije bilke sporije rastu?

4) Ispriajte drugovima u grupi neto to odranije znate o ovome i kako ste to nauili, kako inae uite biologiju. Ono u emu se kod uenja razlikujete zapiite na linijama:

lanovi grupe:123456

4. k o r a k: Izvjetavanje grupa o rezul- tatima rada. Svaka grupa daje odgovore na pitanja i ire ih obrazlae. Ostali uenici iz odjelenja mogu postavlati pitanja grupi koja vri prezentaciju. Na tabli se ispisuju naslovi koje su grupe dale zadatim tektovima, a pored tih naslova piu se najbitnije injenice, skice, teze i slino.

5. k o r a k: Peta grupa pomou zabileki na tabli rezimira sve to su iznijele prethodne grupe. Na osnovu zabileki koje su zapisane na tabli peta grupa prepriava gradivo ili poziva u pomo eksperte, lanove pojedinih grupa.

6. k o r a k: Razgovor o toku rada na asu i preporuka da bi se ovako ili na slian nain inae trebali uiti sadraji iz nastavnih predmeta.

Analiza rada na asuPrethodnog dana "nastavnici" su dobili zadunja da kod kue proue lekciju iz Biologije "Kako bilke rastu", s cilem da na ovom asu pomognu u radu lanovima grupe za koju su, takoe, zadueni prethodnog dana.Zabileke koje su na kraju asa ispisane na tabli:Prva grupa:1) Naslov teksta: Rastenje2) Sve to je ivo raste.3) Rastu elije, tkiva i organi.4) Ue tako to prvo izdvoje najvanije a potom ue odlomak po odlomak.Druga grupa:1) Naslov teksta: Kako bilke rastu.2) Stalno rastu alge,glive i liajevi. List, cvijet i plod imaju ogranien rast.3) Bilke rastu bre u povolnim uslovima.4) lanovi ove grupe naveli su da ue biologiju prepriavajui reenicu po reenicu do kraja lekcije.Trea grupa:1) Naslov teksta: Uslovi za rast bilaka2) Uslovi za rast: vlaga, toplota, svjetlost, sastav tla, hormoni.3) Rast je ogranien. Bre rastu mlade bilke.4) Ova grupa ui prepriavajui odlomak po odlomak.etvrta grupa:1) Naslov: Rast bilaka2) Bilke rastu i njihov rast povremeno miruje. Najsporije rastu kaktusi, liajevi i smreka, a najbre bambus.3) U povolnim uslovima bilke najbre rastu.4) Neki uenici iz ove grupe ue lekciju odlomak po odlomak, neki proitaju lekciju u cjelini a potom ue odlomak po odlomak.

5) Svaki "nastavnik" je na osnovu navedenih zabileki svoje grupe prepriao dio teksta za koji je bila zaduena njegova grupa.

9. Nastavna jedinica: Empatija

Cil rada na asu: uvjebavanje empatije na primjerima iz kolske prakse, sticanje sposobnosti za razmatranje i uvaavanje stavova uenika koji se sukoblavaju sa kolskim normama, osposoblavanje uenika za samo- stalno iznalaenje puteva za prevazilaenje datih problema.Oblik rada: rad u heterogenim grupama.Nastavne metode: rad sa tekstom, dijalog, metoda pisanih radova.Radni materijal: listii sa opisanim problemima - zadacima, isti listovi za rjeavanje problema.1) k o r a k: Nastavnik uvodi uenike u radioniki rad: Pojedini aci ponekad imaju problema sa kolom, s nastavnicima, sa uenjem nastavnih sadraja. Obino se tome pridrue i problemi u porodici. Vi ete na ovom asu u okviru svoje grupe predlagati neka rjeenja koja bi mogla doprinijeti rjeavanju datih problema.2) k o r a k: Odjeljenje podijeliti na est grupa heterogenog sastava. Podjela odjelenja na grupe moe se izvriti i ranije. Svaka grupa dobija listi na kome u zaglavlu ispisuje neko atraktivno ime grupe.3) k o r a k: Nastavnik dijeli radne listie sa opisanim I, II i III problemom.Listi s prvim problemom dobija 1. i 4. grupa, listi s drugim problemom dobija 2. i 1. grupa, a listi sa treim problemom nai e se pred 3. i 6. grupom. Odjelenjski starjeina potom objanjava nain rada u grupi: da proitaju opisani problem koji su dobili, da u okviru grupe prodiskutuju o problemu, da se pokuaju identikovati sa uenikom koji ima problem (da se stave u njegovu situaciju) i da predloe rjeenje datog problema. Ta rjeenja trebaju biti zajedniki prijedlog grupe, tj. prijedlog svih njenih lanova. Objanjenje problema odvija se grupnom prezentacijom.Svaki listi s problemom odtampan je u dva primjerka, tako da o istom problemu istovremeno mogu raspravleti dvije razliite grupe.

Radni listi: I problemJovica Petrovi, uenik sedmog razreda, ve na poetku kolske godine poeo je zakanjavati na asove. Kasnije su ti izostanci bili sve ei i ei. Tako su se u razrednoj knjizi nizali neopravdani izostanci. Dok nastava traje, njega sve ee viaju na ulici. Sve se manje zadrava i u kui s roditelima.Ako Jovica tako i dale nastavi, izgubie kolsku godinu, a to nije mala stvar. T'o je veliki gubitak, ne samo za njega, nego i za njegove roditele i za drutvenu zajednicu. Odjelenjski starjeina opominje Jovicu i njegove roditele i upozorava ih na posledice koje iza ovakvog ponaanja mogu uslijediti. Roditeli su nemoni da bilo ta poprave.1. Postoji li mogunost da roditeli kao najboli poznavaoci svog djeteta uine neto kako bi spasili djeaka od jo veeg srlanja uponor?2. Da li je uopte mogue pomoi ovome ueniku ako on to i sam ne eli?3. Da li je na kraju neophodna pomo socijalnog radnika?4. Mogu li drugari iz odjelenja pomoi ovom ueniku i kako?

Radni listi: II problemDjeak Igor, uenik osmog razreda osnovne kole, zbog sukoba s nastavnicima i drugih mnogobrojnih problema, premjeten je iz druge kole u nau kolu, u nae odjelenje. U novoj sredini nije ispolavao devijantno ponaanje prvih dana, ali kako je vrijeme odmicalo, Igor je i u naoj sredini poeo po starim navikama.Negovo stalno drutvo bili su isklu- ivo djeaci koji su, takoe, problematini. Igorovo ponaanje negativno se odrazilo na cijelo odjelenje.Nastavnici nas sve ee opominju. Ako Igor ovako i dale nastavi, slijedi mu premjetaj i iz nae kole. ta uiniti da se ponaanje ovog djeaka izmijeni u pozi- tivnom smjeru?1. Kako bi odjelenjski starjeina trebao postupiti prema Igoru?2. Da li organizovati razgovor u sledeem sastavu: odjelenjski starjeina, kolski pedagog, Igor, Igorovi roditeli?3. Na koji nain bi se, po vaem milenju, mogao rijeiti ovaj problem?4. Mogu li drugovi iz odjelenja pomoi Igoru da izae iz ove situacije?

Radni listi: III problemIsidora pohaa trei razred osnovne kole. Uitelica primjeuje da je Isidora na asu esto zamilena. Kada joj postavi neko pitanje, djevojica uopte ne reaguje, kao da se uitelica ne obraa njoj, nego nekom drugom. Poto je razgovarala sa Isi- dorom, uitelica je shvatila da je uzrok Isidorine odsutnosti na asovima razvod njenih roditela.1. Kako bi uitelica trebala postupiti prema Isidori da joj dokae da nastavu treba ozbilno shvatiti, ili da je, moda, uopte ne opominje?2. Da li bi uitelica trebala pozvati na razgovor Isidorine roditele?3. Na koji nain bi se, po vaem milenju, ovaj problem mogao rijeiti?4. Kako mogu drugarice iz odjelenja pomoi ovoj djevojici?

1. k o r a k: Nakon rjeavanja navedenih problema, predstavnici grupa pred odjelenjem itaju sadraj zadanog problema, a potom prezentuju prijedloge rjeenja svoje grupe.

2. k o r a k: Rezime: Svaka grupa analizira kako je tekla saradnja, kako su se dogovarali u grupi, kako su pripremali prezentaciju i kako su se pri tome osjeali.

3. k o r a k: Uenici na inicijativu nastavnika predlau pitanja - probleme o kojima e se na ovakav radioniki nain raspravlati na jednom od narednih asova vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici. Do- nosi se odluka da na raspravi bude onoliko pitanja koliko ima grupa.Svaka grupa moe predloiti pitanje (problem) o kojem e se raspravlati na narednom asu.

Rezultati rada na asuGrupe su sebi dale sledea atraktivna imena:Prva grupa: Proleni avanturisti, Druga grupa: Veselo cvijeeTrea grupa: Lastaviceetvrta grupa: Cvjetni mozgovi Peta grupa: Zaleeni vodopadesta grupa: Rajska dolinaProleni avanturisti i Cvjetni mozgovi rjeavali su I problem.a) Milenje Prolenih avanturista:1. Postoji mogunost da se Jovica popravi ako mu roditeli zabrane uestale izlaske s drutvom i ako mu budu posveivali vie lubavi. Roditeli, prije svega, moraju otkriti s kim se Jovica drui.2. A ako Jovica i poslije ovakvih mjera ne eli da se popravi, roditeli su nemoni.3. Jovici je potrebna pomo socijalnog radnika. Moda e u susretu s novim i nepo- znatim licem promijeniti svoje milenje i ponaanje.4. Drugovi iz odjelenja trebali bi razumjeti Jovicu i dati mu podrku u nastojanju da popravi svoje ponaanje.

b) Milenje Cvjetnih mozgova:1. Djeaku bi roditeli mogli pomoi ako mu na pristupaan nain objasne znaaj kole za njegovu budunost.2. Ukoliko Jovica ne eli pomo, njemu je nemogue pomoi.3. Potrebna mu je pomo socijalnog radnika, jer on nije svjestan posledica svoga ponaanja.4. Jovici bi najprije mogli pomoi njegovi drugovi ukoliko bi ih on prihvatio kao iskrene prijatele.5. Grupe Veselo cvijee i Zaleeni vodo- pad rjeavale su II problem.

b) Milenje Veselog cvijea:1. Odjelenjski starjeina trebao bi na pristupaan nain razgovarati sa Igorom i posavjetovati ga.2. Odjelenjski starjeina bi ee trebao razgovarati sa Igorovim roditelima i da tako zajedniki povrate Igora na pravi put.3. Igora bi trebalo odvojiti od loeg drutva i pomoi mu da pone uiti.4. Drugovi iz odjelenja mogli bi najprije pomoi Igoru na taj nain hito e se vie druiti s njim - zajedniki rjeavati zadatke kod kue i u koli i s njim se u slobodno vrijeme ee igrati.

v) Milenje Zaleenog vodopada:1. Odjelenjski starjeina bi vie trebao razgovarati sa Igorom, a potom sa njegovim roditelima. Igora bi na pogodan nain trebali nagovoriti da im se povjeri.2. kolski pedagog, roditeli i odjelenjski starjeina mogli bi zajednikim radom pomoi Igoru.3. Roditeli i kolski pedagog trebali bi zajedniki pronai nain za pomo Igoru.4. Drugovi iz odjelenja mogli bi na drugarski nain ukazati na posledice njegovog ponaanja.

Grupe Lastavice i Rajska dolina rjeavale su III problem.

a) Milenje "Lastavica" :1. Uitelica bi trebala utjeiti Isidoru na taj nain to e joj objasniti da razvod njenih roditela nije usamlen sluaj, ukazu- jui joj da sline probleme imaju jo neki uenici.Jedino rad i uenje pomoi e joj da manje misli o tom problemu.2. Bilo bi korisno da uitelica razgovara i sa Isidorinim roditelima koji bi ozbilnije trebali misliti na djevojicu i ukazati joj na neophodne stvari.3. Na Isidoru bi najvie moglo uticati druenje i igra sa drugaricama s kojima bi mogla rjeavati domae i kolske zadatke.4. Zajednika igra i zajedniki rad u drutvu prijatelica bili bi najbola pomo.

b) Milenje Rajske doline1. Uitelica bi svakodnevno trebala razgovarati sa Isidorom.2. kolski pedagog trebao bi razgovarati sa Isidorom i njenim roditelima i predloiti im kako da pomognu Isidori.3. Roditeli bi morali objasniti djevojici razlog njihovog razlaza i u takvoj situaciji obeati joj zatitu u sastajanje sa oba roditela.4. Drugarice bi joj mogle pomoi zajednikom igrom i zajednikim uenjem.

10. Nastavna jedinica: Lini karton

Cil rada na asu: predstavlanje linih stavova i linih osobina grupi, diskusija u grupi o stavovima pojedinaca i revidiranje ili reafirmacija u grupi, povezivanje JA i MI identiteta.Oblik rada: rad u grupama.Nastavne metode: dijalog, metoda pisanih radova.Radni materijal: lini karton, karton grupe i olovka.

1. Formiranje pet heterogenih grupa prema optem uspjehu na kraju prvog polugodita tekue kolske godine. U grupama je 5 - 6 uenika.

2. Podjela uloga u grupi. Te uloge bie zapisape na tabli prije poetka asa na ovaj nain:a) S p i k e r: Izvjetava ta su zapisali lanovi grupe na svom linom kartonu i ta je dogovoreno i zapisano na linom kartonugrupe.b)Ispitiva: Vodi razgovor, postavla pitanja svojoj grupi i pojedincima (lanovima grupe).c)Bilenik: Bilei na papiru vane stavove i milenja grupe.d) M j e r a vremena: Upozarava kada je isteklo vrijeme za obavlanje pojedinih ra-dnji.

3. Svaki uenik dobija po jedan lini karton i popunjava ga. Za to ima na raspo- laganju 5-6 minuta.

19

20

4. Nakon popunjavanja "linog kartona" svakog lana, spiker prikupla sve pojedinaie kartone i ita svaki zapis. Ispitiva zau- stavla itanje spikera i postavla pitanja vlasniku kartona: Objasni zato? Ima li ta dodati?...Bilenik zapisuje na linom kartonu grupe ono to je znaajno za lanove grupe .Prvo se sa linog kartona grupe itaju prijedlozi za ime grupe.

Spikeri prezentuju sadraj linih kartona svojih grupa redom (od prve do pete grupe). Svako prezentovanje poinje demon- stracijom i 5. obrazlaganjem imena grupe, zatim slijedi prezentacija ostala tri ugla linog kartona grupe. Prilog:Lini karton uenika i grupe:

Lini karton uenikaPrijedlog za ime grupe:Stavovio uenju:__________________ ___________________ Ime i prezime uenika _____________________________

Line osobine uenikata oekujem od grupe

_____________________________________

6. Spikeri e predati na kraju odjelenjskom starjeini popunjene sve line kartone uenika i sve line kartone grupa radi dale obrade i analize rezultata rada na asu. Ovo e uraditi radi sagledavanja koliko su na asu i u odjelenju povezani JA i MI identitet.

Lini karton grupePrijedlozi za ime grupe: Stavovi grupe o uenju:__________________ _______________________

Dogovoreno ime grupe___________________________

Line osobine grupeta oekujem od grupe______________________________________

Rezultati rada na asuGrupe su sebi dale sledea imena:Prva grupa: Proleni avanturistiDruga grupa: Mali jeziariTrea grupa: Pametne glaviceetvrta grupa: Pokvareni kompjuter Peta grupa: Rajske ptice

1. Proleni avanturisti rekli su sledee:Line osobine grupe: Disciplinovani, osje- ajni, plemeniti, druelubivi.Stavovi grupe o uenju: Uenje je veoma vana stvar. Knjige su oruje kojim se moe pobijediti cijeli svijet. Ako ne uimo radi znanja, trebamo uiti ibog obaveze, da se izbjegne loe drutvo, droga i druge loe stvari.ta oekujemo od grupe: Da dobro saraujemo bez svae i galame, da svi podjednako uestvujemo u radu i da budemo najboli.

2. Mali jeziari napisali su ovako:Line osobine grupe: Velike prialice, ali smo jedinstveni; meu nama nema izdajnika.Stavovi grupe o uenju: Uenje nije gublenje vremena. Trebae nam u budunosti.ta oekujemo od grupe: Da u radu uvijek pobjeujemo i da budemo najboli.3. Pametne glavice izjasnile su se ovako:Line osobine grupe: lanovi grupe su duho- viti, drutveni, pametni.

::

Stavovi grupe o uenju: Dok idemo u kolu, odrasli nas podstiu da uimo. Kad odra- stemo, ivot e nas voditi kroz mnogo uspo-

#

78

na i padova. Tada emo saznati da su knjige i znanje jedino nae spasonosno oruje.ta oekujemo od grupe: Da se svi lanovi nae grupe uklue u rad i da zajedniki doprinesemo bolem uspjehu grupe.

4. Pokvareni kompjuteri rekli su ovako:Line osobine grupe: Uporni, spretni, pametni, pomalo se prave luckasti, ali su snalalivi.Stavovi grupe o uenju: Srena budunost je rezultat uenja.ta oekujemo od grupe: Od nae grupe mnogo oekujemo. elimo da sve zadatke najbole uradimo. Poto smo slona i uporna grupa, savladaemo sve probleme.

5. Rajske ptice dale su ovakve odgovore:Line osobine grupe: Sigurni smo u sebe, pomalo tvrdoglavi, veseli i drutveni.Stavovi grupe o uenju: Uenje nam treba da bismo sebi obezbijedili bolu budunost.ta oekujemo od grupe: Oekujemo da se svi u grupi dobro slaemo i da u svemu budemo najboli.

11. Nastavna jedinica: Potujmo razlike meu ljudima

Tip asa: igra - nain vaspitnog rada Cil radionice: razvijanje tolerancije i potovanje razlike meu ludima, slobodno izraavanje vlastitih osobenosti, podsticanje slobodnog izraavanja vlastitog milenja i uvaavanje milenja drugih, razvijanje meusobnog povjerenja, razumijevanja, grupne interakcije i kohezije.

Potreban materijal: pasteli, flomasteri u boji, papir,Oblik rada: frontalni i individualni radNastavne metode: metoda pokazivanja i dijaloka metodaMeu ludima postoje mnogobrojne slinosti, ali i razlike. To su razlike u fizikom izgledu i psiholoke razlike. Neko je visok, neko nizak, neko je mrav, a neko debeo, neko je vedar i vragolast, a neko ozbilan i slno.Ljudi ponekad ne toleriu (ne uvaavaju) ove razlike, ne trpe ih (ne podnose). Deavalo se i danas se deava da ludi ne podnose lude druge boje koe ili druge vjere i slino.Ako elimo da nas prihvataju onakve kakvi smo, onda i mi druge moramo podnositi sa svim njihovim pozitivnim i negativnim osobinama.Dakle, imamo pravo biti razliiti od drugih, ali isto takvo pravo imaju i drugi. Moramo potovati i to da se drugi razlikuju od nas.Da bismo potovali posebnost drugih, moramo se uiti toleranciji i pogovanju razliitosti meu ludima. To je jedna od znaajiih potreba u savremenom svijetu (civilizovanom svijetu).Napomena: Voditel radionice (nastavnik) ove ideje prenosi na nain koji je razumliv za uzrast uenika s kojima realizuje radionicu.Uvod: Nastavnik se obraa uenicima: Sjednite to udobnije na svojim stolicama. Sada zamu- rite. Udahnite duboko, a potom izdahnite. Na- stavite tako disati. Sada se pokuajte prisje- titi neega veselog iz svoje prolosti, po emu se vi ili neki va drug ili drugarica razlikujete od drugih. To moe biti iz kole, igre, ulice, letovanja i slino. A sada otvorite oi. Da li neko eli ispriati svoje sjeanje?Uesnici u igri priaju svoja sjeanja jedan za drugim.

I g r a: Smijeni hodVoditel (nastavnik) poziva uenike da usta- nu i da svi stanu ukrug.Voditel poloi ruku na rame jednog uenika u krugu i kae mu da se na taj nain proziva profesor smijenog hodanja. Uenik na ije je rame voditel poloio ruku, ulazi u sredinu kruga i na taj nain postaje profesor smijenog hodanja i ostalim uenicima zadaje nain hodanja, tipa arli aplin, osa grize taban, hodanje po ugarcima, ratimani baletan, medvjeihod, stil lampavko, kengur i sl. Treba hodati to smjenije.Svi moraju uestvovati u igri. Svako pokazuje (demonstrira) jedan nain hodanja. Pretho- dnik izlazi iz centra kruga , polae ruku na rame sledeeg "profesora". I voditel radionice mora uestvovati u igri. On stoji u krugu sa uenicima i slua "profesora".N a k o n igr e:Nastavnik pita uenike: Kako smo se osjeali dok smo se ovako igrali? Kako se osjeamo sada poslije ove igre? Koje hodanje je bilo najza- bavnije i najsmjenije?Druga igra: Imam svoj stavNapomena voditelu: Sada treba sa igre prei na ozbilne sadraje, na iznoenje vlastitih stavova, ali zadrati postignutu opute- nost. Neophodno je da uenici shvate da se i stavovi mogu leerno(oputeno) iznositi.I g r a:Uenici stoje u krugu. U sredini kruga je knjiga ili neki drugi predmet. Onaj koji eli iznijeti svoj stav uzima knjigu ili neto slino.Svoj stav govori gledajui predmet koji dri u ruci, a potom vraa predmet na prvobitno mjesto u sredinu kruga. Tako ine i sledei uenici.Pitanja zadaje voditel (nastavnik): Kako sam doivjela igru? Kako se sada osjeam? Mogu li i djeca imati svoje stavove? Treba li svoju djecu kada teko grijee kanjavati? Djeca moraju bez pogovora sluati svoje roditele. Slaete li se? Imaju li djeca pravo na svoje milenje? elite li imati svoje milenje? elite li uti milenje drugih? elite li da drugi sasluaju vae milenje o neemu? elite li da i drugi misle kao i vi?Nakon ovih pitanja igra se nastavla, ali sada onaj ko uzima predmet mora iskazati suprotan stav od onoga koji iskae voditel. Voditel na primjer kae: Uenje je neophodno u dananje vrijeme. "Profesor" koji dri predmet iznosi suprotan stav i taj stav uporno brani svojim argumentima. Voditel poziva sve ue- snike da mu se suprotstave iznosei suprotne dokaze.Na ovaj nain se vjeba tolerancija i usavr- ava prikuplanje argumenata za odbranu stava.Ritual zavretka radioniceVoditel kae: "Uzmimo, na primjer, tri razliite vrste umjetnosti: muzika, slikarstvo, knjievnost. Kako bi izgledalo da od navedene tri vrste ukinemo dvije, a ostane samo jedna?" Uslijedie razliiti odgovori uenika.Voditel: "Eto vidite, lepota i bogatstvo su u razliitosti. Stoga je nuno vjebati toleranciju (uvaavanje) razlike meu ludima i potovati milenje drugih.Sada svi uenici ustaju i ponovo staju u krug, uzmu se za ruke i zatvore oi. Voditel predlae:Sada se prisjetimo najlepihtrenutaka ovog dananjeg druenja. Neka nam to ostane za uspomenu. Sauvajmo gu lijepu uspomenu. Ako je ostalo vremena, dobrovolac ulazi u centar kruga. Uzima "sveti" predmet i svima upuuje po jednu dobru elu).Analiza rada na asu odjelenjske zajedniceSve aktivnosti na asu odvijale su se u skladu s pripremom za ovaj as.Prva igra:U okviru uvoda u prvu igru uenici su se zatvorenih oiju prisjeali smijenih trenu- taka iz svoje prolosti i razlika u ponaanju drugarica i drugova. Nastavnik je potom svakom ueniku dao papiri na kome su oni zapisali svoja sjeanja i isto proitali pred odjelenjem.Ovdje u iznijeti samo neka od uenikih sjeanja: U koli se Milana i ja razlikujemo po ocjenama - ja dobijem peticu, a ona etvorku. Moj drug Dane i ja na plai smo se razli- kovali u tome to ja mnogo volim vodu i kupanje, a on nerado ulazi u vodu. Kada smo bili na izletu na Balkani, svi smo htjeli igrati fudbal, a na drug Sran koarku, to nam je bilo jako smijeno. Kada smo jednom preskakali potok, svi smo ga uspjeno preskoili, samo nam je jedna drugarica upala u vodu. To je bilo i smijeno i neprijatno. Nae ele razlikovale su se nedavno i na asu fizikog vaspitanja - jedni su eleli igrati fudbal, a drugi koarku. Bilo je to na Goranovom roendanu. alili smo se. Goran je tortom umazao Darijevo lice. Dariju se ni oi nisu vidjele od laga. To je izazvalo opti smijeh. Ali Dario se nije nalutio. Smijao se s nama. Moja drugarica i ja htjele smo igrati odbojku, a ostale su preskakale lasti. Kada smo bili na Divibarama, Marija je svako vee spavala bez pidame. Na Divibarama su svi mogli jesti hranu koju su nam servirali u restoranu, jedino meni ta hrana nije odgovarala. Kada smo bili na roendanu kod drugarice, svi smo se uz smijeh i vesele sputali niz strminu, samo Slaa to nije htjela nikako pokuati. Na Divibarama smo moja drugarica Nikolina i ja svako vee do kasno uno alile se i igrale, a Suzana bi uvijek zaspala u 21,oo as. Svi smo se tada prskali vodom iz pitola na vodu i uivali na suncu, samo je jedna naa drugarica stalno stajala u hladu i dosaivala se. Na Davorovom roendanu Drago se razlikovao od svih. Iznenada se zbog neeg nalutio i otiao kui pjeke.Nakon iznoenja navedenih sjeanja, konstatovano je da svako ima pravo da se razlikuje od drugih.Prva igra: Profesor za smijeno hodanje:U igri "smijeni hod" uestvovali su svi uenici i tom prilikom na razliige naine pokazali su razliite vrste smijsnog hodanja.Nakon toga konstatovano je da je najsmjenije hodao Dario koji je imitirao hod arlija a- plina.Druga igra: Imam svoj stavU uionici je naroito bilo uzbudlivo u toku ove igre. Uenik, "profesor" estoko se suprotstavio stavu voditela koji je iznio sle- deu tvrdnju:Uenje je neophodno u dananjevrijeme. "Profesor" je potom uporno zastupao milenje da je uenje besmisleno i da ono u dananje vrijeme ne slui niemu. Ovo je isprovociralo ostale uenike u odjelenju i uslijedili su estoki napadi sa svih strana na "profesora". Izmeu ostalih, "profesoru" je upueno i ovo pitanje: ta bi se desilo s ovjeanstvom ako bi uenje prestalo? Vratili bismo se u kameno doba. Na kraju je "profesor" odustao od svoje tvrdnje i pridruio se milenju veine.Zavretak igre:U okviru rituala zavretka igre uenici su konstatovali da im je ovo bio jedan od najlep- ih asova u toku kolovanja. Molili su odjelenjskog starjeinu da i ubudue organizuje ovakve asove.

12. Nastavna jedinica: Usaglaavanje ciljeva

Tip asa: novi nain saradnje u grupi Cil rada na asu: usaglaavanje cileva koji mogu osigurati saradnju i redukovati konflikte, izvoenje grupnih cileva uz vremensko ogranienje, izvoenje zajednikih cileva odjelenja.Oblik rada: individualni rad i rad u grupama.Metode: dijaloka i metoda pisanih radova.Potreban materijal: papir i flomasteri razliitih boja.

1. Uenike podijeliti u grupe od 5-6 lanova. Grupe su heterogenog sastava prema optem uspjehu na kraju petog razreda. Svaka grupa bira rukovodioca grupe i bilenika. Rukovodilac koordinira radom grupe, a bilenik zapisuje u tabelu prijedloge pojedinaca i zakluke grupe.

Nastavnik (vodigel) daje svakom lanu grupe po jedan list, a bilenik dobija vei list na kojem se nalazi est jednakih kolona (za prijedloge svakog lana grupe po jedna kolona). Bile- iik pred sobom ima i flomastere razliitih boja.

2. Nastavnik se obraa uenicima: Sada e svaki lan grupe, na svom papiru, bez dogovora sa ostalim lanovima grupe, napisati tri cila koja eli postii do zavretka estog razreda (u ovoj godini), navodei nain kako to misli postii i vrijeme u kojem te cileve planira posgii.

3. Kada su svi lanovi grupe napisali cileve, voditel im kae da te cileve poredaju po prioritetu (vanosti) od 1. do 3. cila.Alternativa: Ako pojedinci nisu odluili koji im je cil najvaniji, rei im da briu one cileve koje je nemogue ostvariti. Svaki uenik ita svoju listu cileva pred grupom a bilenik ih zapisuje u kolonu namijenjenu tom ueniku u tabeli.

4. Sada voditel predlae bilenicima grupa da flomasterom iste boje jednom linijom pove- u iste ili sline cileve lanova grupe da bi se izveli zajedniki cilevi grupe.

5. Sada je nuno u svim grupama prodiskutovati individualne i grupne prioritete. Kae im se da putem diskusije u grupi izdvoje tri najvanija cila koji se odnose na cijelu grupu, tj. koji su najvaniji za grupu. Ta izdvojena tri cila isto tako treba zapisati prema njihovoj vanosti od prvog do treeg.

6. Grupne cileve trebage izvesti tako da su oni vani za sve lanove grupe i da su ti cilevi ostvarivi. Isto tako trebate utvrditi naine kako ete te postavlene cileve ostvariti i orijentaciono vrijeme u kojem ete to moi ostvariti.

7. Konano, grupa treba odluiti na koji nain e svaki lan grupe pomoi drugom da ostvari individualni i zajedniki cil i to bilenik neka zapie na svom papiru.

8. Na kraju, predstavnik svake grupe ita tri prioritetna cila svoje grupe. Jedan uenik iz odjelenja ili nastavnik na tabli zapisuje cileve svih grupa i izdvaja tri podudarna ili bliska cila koji e biti prioriteti za odjelenje.

Ukoliko se sve ove aktivnosti ne mogu zavriti na jednom asu, jedan dio moe se preni- jeti i u naredni as vaspitnog rada u odjelenjskoj zajednici.Napomena: Tabele s prioritetnim cilevima grupa i prioritetnim cilevima odjelenja obje- diniti na istoj tabeli koja e biti izloena na panou u kabinetu odjelenskog starjeine.

Rezultati rada na asuPrioritetni cilevi pojedinaca i grupa u odjelenju:PRVA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:1. cil: odlian uspjeh na kraju kolske godine (3 uenika), vrlo dobar uspjeh (2 uenika).2. cil: odlian uspjeh iz matematike (2), etvorka iz srpskog jezika (1), uspjeh u koarci (1), uspjeh u fudbalu (1).3. cil: uspjeh u plivanju (1), da bole crta (1), uspjeh u rukometu (1), etvorka iz istorije (1), uspjeh u sportu (1).

Prioritetni cilevi grupe:1. cil: da u ovoj godini budemo najbole odjelenje u koliVrijeme: prvo i drugo polugodite.Nain: uporan rad i pomo slabijim uenicima.2. cil: da budemo uspjeni u sportskim aktivnostima.Vrijeme: cijela kolska godina.Nain ostvarenja cila: uporan rad i redovni treninzi.3. cil: da se meusobno potujemo i da ne pravimo probleme.Vrijeme: u toku kolovanja.Nain: da bole saraujemo i pomaemo jedni drugima.

DRUGA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:1. cil: odlian uspjeh (4 uenika), vrlo dobar uspjeh (1).2. cil: uspjeh u rukometu (2), uspjeh u tenisu (1), preselenje u drugu zemlu (1), odlian uspjeh u koli (1).3. cil: pomoi roditelima (1), stei mnogo prijatela (1), da mu je porodica zdrava (1), uspjeh u rukometu (1).

Prioritetni cilevi grupe:1. cil: to boli uspjeh u prvom i drugom polugoditu.Vrijeme: cijela kolska godina.Nain: redovno pohaanje nastave i redovno uenje.2. cil: dobar uspjeh u sportu.Vrijeme: u svakoj sezoni.Nain: redovni treninzi i ulaganje truda.3. cil: Ouvati zdravle u porodici.Vrijeme: doivotno.Nain: uvanje od bolesti i nepotrebnog ner- viranja.

GREA GRUPA - prioritetni iilevi lanova grupe:1. cil: odlian uspjeh u koli (4 uenika), vrlo dobar (1 uenik).2. cil: da me zavole nastavnici (1), da dobro govorim engleski jezik (1), da budem dobar koarka (1), dobar uspjeh u prvom polugoditu (1).3. cil: pomoi drugovima u uenju (2 uenika), biti dobar koarka (1), biti dobra rukometa- ica (2).

Prioritetni cilevi grupe:1. cil: da svi budemo dobri uenici.Vrijeme: u toku kolovanja.Nain: redovno uiti.

2. cil: boli uenici da pomau slabijim.Vrijeme: u toku kolske godine.Nain: davati im podrku i pomagati da shvate gradivo.

3. cil: da budemo dobri sportisti.Vrijeme: u toku godine i dale.Nain: disciplina i redovni treninszi.

ETVRTA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grune:

1. cil: odlian uspjeh (3 uenika), vrlo dobar (1), dobar (1).Vrijeme: na kraju kolske godine.Nain: redovnim uenjem.

2 il: da budem mirniji (1), da popravim ocjene (1), da budem pametan (1), da ostavim dobar utisak na nastavnike (1), da osvojim prvo ili drugo mjesto na takmienju iz matematike (1).Vrijeme: u toku ove kolske godine.Nain: uenjem i vjebanjem.

3. cil: da napravim krov i da uvedem struju (1), da uspijem na ispitu za manekene (1), da poloim ispit iz engleskog jezika (1), da imam mnogo prijatela (1), da imam svoju sobu i da imam mnogo prijatela (1).

Prioritetni cilevi grupe:

1. cil: da budemo dobri uenici.Vrijeme: dok idemo u kolu.Nain: redovno uenje.

2. cil: da budemo disciplinovani.Vrijeme: stalno.Nain: voditi rauna o svom ponaanju.3. cil: da imamo uspjeha u vannastavnim aktivnostima.Vrijeme: u toku ove kolske godine.Nain: disciplinovan rad.

PETA GRUPA - prioritetni cilevi lanova grupe:1. cil: odlian uspjeh u koli (5 uenika).Vrijeme: u prvom i drugom polugoditu.Nain: redovno prisustvo asovima i redovno uenje.2. cil: da budem najboli iz engleskog jezika (1), da se najbole razumijem u kompjutere (1), da budem najboli fudbaler u klubu(2), da budem disciplinovan uenik (1).3. cil: da budem disciplinovan ( 2), da budem najboli iz fizikog vaspitanja (1), da budemo najbole odjelenje (1), da putujem i otkrivam tajne mora (1).

Prioritetni cilevi grupe:1. da budemo odlini aci.Vrijeme: u ovoj kolskoj godini.Nain: redovno uenje.2. da budemo disciplinovani i da se meusobno potujemo.Vrijeme: uvijek.Nain: da potujemo nastavnike i red na asovima.

3. da budemo najboli razred:Vrijeme: u toku kolovanja.Nain: redovno uenje i da boli uenici pomau slabijima.

Prioritetni cilevi odjelenja:1. cil: elimo da postignemo ihto boli uspjeh U uenju.Vrijeme ostvarenja cila: u toku kolovanja.Nain ostvarenja: redovno uenje i pomaganje slabijim uenicima.1. cil: Postii to boli uspjeh u sportu. Vrijeme: u svim sezonama.Nain: redovni treninzi i uporan rad.2. cil: Ostvariti bolu disciplinu u odjelenju.Vrijeme: u toku kolovanja.Nain: uvaavati i potovati nastavnike i drugare iz odjelenja, stalno opominjati one koji nisu disciplinovani, potovati red na asu.

Prilog: Tabela za najvanije cileve lanova grupe

1. lan2. lan3. lan4. lan5. lan

13. Nastavna jedinica: Ja - identitet Tip asa: utvrivanje gradiva putem saradnje u grupiCil rada na asu: jaanje kontrole emocija i uenja; poistovjeivanje pojedinca sa grupom: grupa treba da upozna lini doivlaj pojedinca; iskazivanje razumijevanja i podrka grupe pojedincu - lanu grupe; ostvarivanje linog identiteta pojedinca U grupi; individualni doivlaj grupe kao utoita i socijalne podrke u ostvarivanju vlastitog cila.

Oblik rada: rad u grupamaNastavne metode: monoloka i dijaloka metoda.Potreban materijal: lekcija Palatalizacija - zapisi u sveskama uenika.

1. Uvod u vjebu: Nastavnik predlae uenicima da se opuste: da se udobno namje- ste, da olabave mislie i da duboko udiu i izdiu vazduh.

2. Najavljivanje teme - nastavne jedinice na kojoj e se vjebati.

PalatalizacijaDanas emo na neobian nain ponavljati i iutvrivati lekciju koju smo radili na jednom od prethodnih asova. Rije je o glasovnoj promjeni koja se zove palatalizacija. Potom pitati uenike: Kako doivaljavate ovu temu (nezainteresovano, zaintereosovano, ili ste ravpoduni)? Uenici potom pojedinano iskazuju svoja osjeanja i stavove. Iskazi se odvijaju po ustalenom redu.

3. Nastavnik daje kratak uvod: Svako od nas doivio je neto u blioj ili daloj prolosti. Taj doivlaj je jedno vae ivotno iskustvo. To je vae pojedinano iskustvo. Ako taj doivlaj svako od vas glasno kae svojoj grupi, pojedinac se povjerava grupi i tako e osjetiti da pripada grupi. Neka svaki uenik sada izabere jedan svoj doivlaj iz blie ili dale prolosti i iskae ga pred lanovima svoje grupe. Recite slobodno, jer vi ste dio svoje grupe.

4. Nastavnik bira jedan ili dva doivlaja koja iskau uenici i komentarie ih pred odjelenjem. Komentar mora biti kratak sa empatijskom i socij alno-promotivnom di- menzijom.

5. Nastavnik se obraa uenicima: Svako od vas sada treba povezati svoj doivlaj koji je prethodno iskazao grupi s lekcijom: Pala- talizacija". Na primjer:"Dok uim ovu lekciju, osjeam se ..., a tada sam se osjeao (la)..."

6. Sada otvorite svoje sveske i pronaite ono to smo zapisali o palatalizaciji, ili, ako vam je lake, lekciju uite iz knjige. Ukratko ponovite onaj sadraj koji se nalazi u okviru 1. (prvog) pasusa (odlomka). Nakon 3-4 minuta nastavnik kae:A sada ponovo "prizovite" svoj doivlaj iz prolosti koji ste prethodno iskazali grupi. Sada u mislima ispratite taj doivlaj i sve misli koncentriite na gradivo - na palatalizaciju.U mislima usva- jajte jednu po jednu injenicu.Da li smo smi- reni?Pustite sada da na to pole misli doe va prethodni doivlaj. Posmatrajte kako misli i slike iz doivlaja dolaze. Ovo se ne uklapa u palatalizaciju. Sada pustite da se misli o vaem doivlaju udale. Posma- trajte kako se udalavaju. Ako elite da vam se ponovo vrate, pustite ih, ali ih opet ispratite.

7. Nastavnik pita uenike: Jesmo li sada spremni za rad? Moemo li izdrati jo vee napore nego prije? Razmislite i odlu- ite elite li palatalizaciju nauiti. (Ve- ina uenika u odjelenju izjasnie se da eli).

8. Ima li neko od uenika koji ne eli da iaui ovu lekciju?Ovo uenicima daje mogunost da uporede svoj vlastiti odnos prema ovom nasta- vnom gradivu sa drugima. Tako se identitet uenika ostvaruje i prema gradivu i prema grupi istovremeno.Potom nastavnik predlae sledee: Sada nastavite ponavlati (uiti) lekciju "Pala- talizacija" do kraja. Ako ne ide, prizovite, a potom ispratite svoj prethodni doivlaj, a iza toga opet nastavite ponavlanje lekcije.U toku procesa uenja uenici su esto optereeni linim doivlajima i emocijama, ponekad i raznim traumama i "lubavnim problemima". To su sve ometai panje i koncentracije.Glavni cil ove vjebe je da kod uenika ojaa kontrolu emocija i procesa uenja.Napomena: Za ovakvu vrstu vjebe nastavnik moe uzeti u obzir bilo koju lekciju iz bilo koje nastavne discipline.

Milenja uenika iskazana na kraju asa:as je veoma interesantan jer smo nauili kako treba uiti.Saznali smo kako treba otjerati misli i doivlaje koji ometaju uenje.Na neobian nain prisjetili smo se svojih doivlaja iz prolosti.Saznali smo kako treba "prizvati" i "is- pratiti" svoje doivlaje i osjeanja, a potom se koncentrisati na lekciju koju uimo.Slobodno smo u svojoj grupi iskazivali svoja osjeanja i doivlaje bez straha da e nam se neko podsmjehnuti.Nauili smo kontrolisati svoja osjeanja i odvojiti ih od gradiva koje uimo.Svi smo slobodno i neometano mogli iznositi svoja milenja.Ovo je as na kojem nismo strahovali od slabih ocjena.Nauili smo da oputenije uimo nasta- vno gradivo.Svi smo se u grupi i odjelenju meusobno uvaavali i nismo oekivali niiji pod- smijeh.Posebno mi se svia to smo otvoreno razgovarali. Naroito mi je drago to su me drugari palivo sasluali.Osjetili smo da u oputenoj atmosferi moemo raditi i tee zadatke.O ovom asu izjasnilo se svih 26 uenika iz odjelenja i svi su njihovi odgovori obu- hvaeni navedenim sadrajem.

14. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta)

Tip asa: raspravlanje u grupi Cil asa:identifikacija emocionalne kompetencije;- pobolanje emocionalne kompetencije - samosvijesti ;osposoblavanje uenika za tumaenje ne- verbalnih i verbalnih "signala" kod svojih sagovornika - lanova grupe.Oblik rada: rad u pet grupa heterogenog sastava.Nastavne metode: dijaloka, verbalni i ne- verbalni "signali".Potreban materijal: T-karta zasvaku grupu.

Tok asa1. k o r a k: Nastavnik bira kompetenciju koju e pobolavati na asu. Predlae uenicima da to bude SAMOSVIJEST.2. k o r a k: Izrada T - karte na tablia) Na tabli nacrtati i napisati sledee:

b)SAMOSVIJESTIntegrisanje ideja ( T-karta)

Neverbalno (Izgleda kao...)Verbalno (Zvui kao ...)

1. Klimanje glavom gore - dole1. Mi se meusobno razumijemo.

Ovakvu tabelu dati svakoj grupi u koju e

zbirka priprema za oz - regodić (2003)

Documents