zbornik 2019.pdfgenetic kim potencijalom za prinos zrna preko 12 t/ha, dobrog do odlic nog tehnolos...
TRANSCRIPT
Pros le 2018. godine Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada proslavio je 80
godina postojanja. U tom periodu osnovicu nauc noistraz ivac ke delatnosti c inio je oplemenjivac ki
rad, koji je za cilj imao stvaranje novih sorti i hibrida. Od osnivanja Instituta i poc etka rada na
strnim z itima, sve do danas njih dana, jedno od vaz nijih opredeljenja bio je i ostao rad na
oplemenjivanju i agrotehnici strnih z ita, kao i proizvodnja svih kategorija semena.
Do kraja 2018. godine Ministarstvo polјoprivrede, s umarstva i vodoprivrede Republike
Srbije registrovalo je ukupno 471 sorti strnih z ita stvorenih u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo
u Novom Sadu. Od tog broja 287 su sorte ozime ps enice, 31 sorta jare ps enice, 4 sorte ozime
durum ps enice, 2 jare durum ps enice, 67 sorte ozimog jec ma, 39 sorti jarog jec ma, 18 sorti
ozimog tritikalea, 10 sorti ozimog ovsa, 10 sorti jarog ovsa i 5 sorti ozime raz i. Ostvareni rezultati
vredni su paz nje i van granica nas e zemlјe. U 17 zemalјa Evrope, Male Azije i Severne Amerike
registrovano je 69 sorti strnih z ita. Neke od novosadskih sorti danas, a i u bliz oj i dalјoj pros losti,
daju i davale su znac ajan doprinos unapređenju proizvodnje ps enice u Republici Srbiji, kao i u
vis e zemalјa jugoistoc ne (Rumunija, Bugarska, Makedonija, BiH) i srednje (Mađarska, C es ka,
Slovac ka, Slovenija) Evrope.
Glavni cilj oplemenjivanja ozime ps enice u Institutu u Novom Sadu je stvaranje sorti sa
genetic kim potencijalom za prinos zrna preko 12 t/ha, dobrog do odlic nog tehnolos kog kvaliteta,
razlic itog vremena zrenja, otporne prema poleganju, bolestima (Pucc. recondita tritici, Pucc.
graminis tritici, Erysiphe graminis tritici) i niskim temperaturama, dobre biolos ke plastic nosti i
sposobnosti prilagođavanja razlic itim klimatsko-zemljis nim uslovima nas e zemlje i ps enic nim
podruc jima juz ne i srednje Evrope (Mis ic i Mladenov, 1998; Mladenov i sar. 2002). Vis e sorti iz
ovako definisanog novosadskog programa oplemenjivanja bile su vodec e u proizvodnji
prethodne Jugoslavije, a dominantne su i danas u R. Srbiji.
Ogroman doprinos genetike i oplemenjivanja tj. novih sorti vidi se iz c injenice da je
njihovom zaslugom prinos ps enice u pros lom veku povec an za oko 1% godis nje (Mac Key, 1979;
Prz ulj i sar., 1996). Istraz ivanja u Srbiji su takođe pokazala da nove sorte ps enice pod istim
agrotehnic kim uslovima mogu dati za 50-70% vec i prinos od starih sorti (Borojevic , 1986).
Prema tome, oplemenjivanje je u Srbiji uslovilo porast proizvodnje po jedinici povrs ine tri puta, a
ukupne proizvodnje vis e od dva puta i pored smanjenja povrs ina (Mis ic , 1987). Iako je tes ko
izdvojiti uticaj sorte, agrotehnike i klimatskih faktora u ostvarenom povec anju prinosa, ipak se
moz e smatrati da sorta ima u tome dominantnu ulogu (Duvick, 1984; Evans, 1984), mada vec ina
istraz ivac a smatra da genetic ke promene u trendu povec anja prinosa uc estvuju sa oko 50%, a
ostalo je napredak u unapređenju tehnologije gajenja ps enice (Wittwer, 1975; Silvey, 1978).
Istraz ivanjem u R. Srbiji (Mladenov et al. 2011) je utvrđeno znac ajno povec anje prinosa zrna,
koje iznosi 35-46 kg godini-1, s to se moz e smatrati kao doprinos oplemenjivanja odnosno, genetic ki
napredak u povec anju visine prinosa (Sl. 1).
Prema ovim rezultatima povec anje prinosa u procesu oplemenjivanja bilo je prac eno
smanjenjem visine biljke i povec anjem broja zrna u klasu. Smanjenje visine bilo je izraz eno u prvim
fazama oplemenjivanja kada su u sorte unes eni geni za patuljast rast (Rht). Unos enjem ovih gena dovelo
je do smanjenja visine stabljike za oko 25 cm. U daljem periodu oplemenjivanja preovladalo je mis ljenje
da za uslove jugoistoc ne Evrope optimalna visina biljaka treba da iznosi 80-90 cm (Borojevic , 1986).
Povec anjem prinosa i smanjenje visine biljke bilo je prac eno i promenama drugih osobina ps enice. U
nas im istraz ivanjima, i pored znac ajnih razlika između sorti u masi 1000 zrna, nije utvrđeno povec anje
ove osobine. Zato se kao zakljuc ak namec e da je povec anje prinosa uglavnom ostvareno preko
povec anja broja zrna po klasu. Smanjenje visine biljke je dovelo do preraspodele hranjivih materija u
korist klasa, s to je rezultiralo u povec anju z etvenog indeksa, a time i povec anja prinosa. Međutim, vec a
produktivnost novih sorti ne moz e se pripisati samo preraspodeli organske materije usled indirektnog
efekta Rht gena, nego i efektu posebnih gena za broj i masu zrna po biljci. Broj zrna je povec an zbog
povec anog broja cvetova, a preraspodela hraniva u korist klasa je omoguc ila uspes niju oplodnju i
normalan razvoj embriona, s to je rezultiralo vec im brojem zrna u klasu.
Trenutno se u sortimentu nalazi preko 10 novosadskih sorti ozime ps enice. U ovim sortama
obezbeđen je izuzetno velik polimorfizam gena, koji vode poreklo iz najproduktivnijih domac ih i
stranih sorti, s to je omoguc ilo da se u njima akumulira veliki broj poz eljnih agronomskih osobina.
4,0
0
5,0
0
6,0
0
7,0
0
8,0
0
1955 1965 1975 1985 1995 2005 Godina priznavanja
Pri
no
s z
rna
(t
ha
-1)
o Visok N y=0,046x + 85,189 ; 2 =0,8
x Nizak N y=0,035x + 62,240 ;
R 2 =0,7
8
Na ovaj nac in proizvođac ima ps enice obezbeđen je raznovrstan izbor sorti, a s to je naroc ito
vaz no, sorte su genetic ki razlic ite pa se međusobno dopunjuju u osobinama koje su znac ajne za
ovu proizvodnju.
Prema zvanic nim podacima Republic kog zavoda za statistiku (Saops tenje PO16, br. 261, od
25. 09. 2018.) u vegetaciji 2017/18. godine u R. Srbiji je pod ps enicom bilo poz njeveno 648.083 ha i
ostvarena je proizvodnja od 2.941.601 t, s to znac i da je prosec an prinos iznosio 4,54 t/ha (Sl. 2).
Moz e se govoriti da je svaka godina specific na na svoj nac in, a da su prosec ne vrednosti
klimatskih c inilaca samo orijentacija struci i praksi, međutim, kada se dogode velika odstupanja od
proseka nastaju problemi u proizvodnom procesu. Vremenski uslovi u proizvodnoj sezoni 2017/18.
bili su krajnje promenjivi u odnosu na prosec ne vis egodis nje vrednosti klimatskih c inilaca.
Pojavljivali su se ekstremi i kod temperatura vazduha i kod padavina, kao i veliki poremec aji u
prostoru i vremenu njihovog ispoljavanja. Ovakvi ekstremni klimatski c inioci nisu pogodovali
razvoju i razvic u strnih z ita.
Posle ekstremno sus ne prethodne godine (2017) i los ih rezultata u proizvodnji kukuruza i
soje, proizvođac i su se opredelili za povec anje povrs ina pod ozimim usevima. Zasejano je znatno
vis e ps enice, jec ma, tritikalea, ovsa i uljane repice. Odluka proizvođac a je bila logic na. Naime,
rezerve zemljis ne vlage su bile na minimumu, a vremenska prognoza nije bila optimistic ka, bio je
prisutan i strah da c e se ponoviti los rezultat iz 2017. godine.
Posle padavina u septembru 2017. stvorili su se idealni uslovi za obradu zemljis ta, setvu,
nicanje useva i njihov predzimski razvoj. Povoljni vremenski uslovi su omoguc ili brzu setvu, potpuno
nicanje i veoma dugo i intenzivno bokorenje (3-7 izdanaka po biljci). To je kasnije dovelo do
prevelike bujnosti i znac ajnog poleganja mnogih useva. Problem upotrebe nedeklarisanog semena je
uvec an, tako da je 60 % povrs ina zasejano takvim semenom. Pos to nije donet ni pravilnik o
razvrstavanju ps enice po kvalitetu, ponovila se i nepovoljna strukura sortimenta, u korist
nekvalitetnih sorti.
Tokom vec eg dela zimskog perioda prave zime nije ni bilo. Nije dos lo do zaustavljanja
vegetacije kod strnih z ita. Vegetativni porast je nastavljen tako da su usevi postali veoma bujni, sa
vis e od 2.500 izdanaka po m². Zbog padavina u ovom periodu, nivo rezervne vlage u zemljis tu se
popravio. Prihranjivanje je bilo vrlo delikatno s obzirom na sklopove useva i strah od poleganja.
Mnogi proizvođac i su primenili regulatore rasta. Najvec i broj proizvođac a je prihranu obavio bez
konkretnih analiza zemljis ta. Prava zima je nastupila tek krajem februara i poc etkom marta, kada su
temperature padale i do -22 ˚C. Strna z ita je tada zas titio sneg.
Posle marta koji je bio malo hladniji u odnosu na vis egodis nji prosek, nastupio je topao april, koji
je bio znac ajno topliji u odnosu na vis egodis nji prosek. Temperature su bile za preko 5,5˚C vis e od
prosec nih, tokom celog meseca. Dostizale su do 25-28˚C. To je donelo veliko ubrzanje vegetacije, s to je
istovremeno znac ilo skrac ivanje trajanja pojedinih faza rasta i razvic a. Zbog sus e u aprilu izostao je puni
efekat prihranjivanja, biljke su ostale niz e u porastu, a veliki broj boc nih izdanaka se osus io. Ovo je bio
kljuc ni momenat u vegetacionom periodu. Ubrzanje vegetacije je dovelo do ranog klasanja (krajem
aprila), s to je nagovestilo raniju z etvu. Manjak padavina u aprilu i maju onemoguc io je
pravovremeno delovanje primenjenih hraniva. Zbog toga su mnogi usevi poc eli da zaostaju u
porastu, tako da su se na mnogim parcelama pokazali simptomi nedostatka azota i fosfora.
Tek oko druge dekade maja su toplotni uslovi bili blizu prosec nih, znac ni povoljniji za strna z ita,
pre svega za ps enicu. To je bio period nalivanja zrna kod ozimih strnih z ita. Iako nije bilo
masovnije pojave simptoma bolesti (osim pepelnice), proizvođac i su obavili preventivna
tretiranja tokom aprila u fazi cvetanja i oplodnje. Mnogi od njih su zakasnili, zbog ubrzanog toka
vegetacije, pa je i efekat zas tite u velikoj meri bio smanjen.
Od kraja maja nastupio je period veoma visokih temperatura. One su u prvoj dekadi
meseca juna dostizale i do 35˚C prinudivs i ps enicu i druga z ita na sazrevanje. Posledice ubrzanog
sazrevanja su se ispoljile u manjem broju zrna u klasu, njihovoj manjoj krupnoc i i masi 1000 zrna. Ozimi
jec am je us ao u fazu pune zrelosti krajem maja (tada je i poc ela njegov z etva), a z etva ps enica je poc ela
oko 10 juna. Vlaga u zrnu ps enice je pala na ispod 14 % kod ranozrelijih sorti, pa su mnogi proizvođac i
uspeli da poz anju i ps enicu u periodu 10-15. juna.
Istovremeno je sazrevala i uljana repica, pa je njoj data prednost u z etvi. Niko nije mogao
pretpostaviti da c e polovinom juna doc i do kis nog perioda u kom je palo 30- 150 l/m² kis e. Ponegde je
kis a padala sa gradom, uz prethodnu oluju. Svakodnevno natapanje zrelog zrna i ostalih nadzemnih
delova biljaka povec alo je vlaz nost zrna sa 14-15 % na preko 20-24 %. Povec anje vlaz nosti je aktiviralo
klicu. Ona je poc ela intenzivno da dis e tros ec i nakupljene rezervne materije iz endosperma. Istovremeno
su kis e ispirale mineralne materije iz omotac a zrna doprinosec i gubicima vec stvorenog prinosa.
Tehnolos ki kvalitet zrna je bio veoma narus en, iako nije bio konac no formiran. To se ogledalo kroz
smanjenje zapreminske mase zrna (hektolitar) koja je sa uobic ajenih 76-86 kg pala na 68-79 kg, sve
zavisno od sorte ps enice. Posle prvog talasa kis a, kada su se usevi vec prosus ili, dos ao je drugi, sa
takođe obiljem padavina i ponovo nakvasio sada vec prezrele useve (potamnela slama, zrno
izgubilo boju). Gubici prinosa su se povec avali, a kvalitet zrna je dodatno smanjen. Zabelez en je
dalji pad hektolitarske mase na ispod 65 kg.
Ove godine, kao i nekoliko prethodnih, sorte Simonida, NS 40S i Pobeda su bile
najzastupljenije sorte u Republici Srbiji. Pored ovih, znac ajnu ulogu u proizvodnji imaju i sorte
Zvezdana i Renesansa. Adaptabilnost i izuzetna stabilnost prinosa kod ovih sorti predstavlјa
jedan od glavnih razloga njihove zastuplјenosti kod polјoprivrednih proizvođac a. Sve ove sorte,
sa izuzetkom NS 40S, odlikuju se odlic nim kvalitetom i mogu zadovoljiti najstroz e standarde
tehnolos kog kvaliteta ps enice. Takođe, pojedine sorte poput NS Iline i NS Future sve vis e
dobijaju na znac aju, a u novije vreme njima se pridruz uju i NS Obala i NS Mila.
Pored ps enice, Institut za ratarstvo i povrtarstvo radi i na oplemenjivanju drugih vrsta
strnih z ita kao s to su jec am, tritikale, ovas i raz . Sorte jec ma Nonius i Novosadski 565 kao i
tritkale Odisej su od najpros irenijih sorti u nas oj zemlјi koje dobre prinose ostvaruju ne samo u
dobrim, vec i u klimatski manje povolјnim sezonama.
Iako su u Srbiji zahtevi za sortama jarih strnih z ita mnogo skromniji u odnosu na ozime
sorte, Institut za ratarstvo i povrtarstvo ima i ozimo-jaru sortu ps enice Natas a, sortu jarog jec ma
NS Marko i sortu jarog ovsa Dunav. Takođe, od skoro se u proizvodnji nalazi i ozima sorta raz i NS
Savo koja se odlikuje visokim nutritivnim vrednostima.
Kao rezultat dugogodis njeg rada na stvaranju novih sorti ozimih strnih z ita, do sada je
priznata ukupno 471 sorta ps enice, jec ma, tritikalea, ovsa i raz i. Svake godine Odelјenje za
priznavanje sorti Ministarstva polјoprivrede, s umarstva i vodoprivrede prizna Institutu za
ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu vec i broj sorti strnih z ita. U 2018. godini priznato je pet
sorti ozime ps enice (NS Heba, NS Oaza, NS Hranislava, NS Borjanka i NS Gugutka - namenjena za
kuvanje) i dve sorte ozimog jec ma, dvoredi NS Nenad i vis eredi NS Atos.
Borojevic , S. (1986): Genetic changes in morphophysiologic characters in relation to breeding for increased wheat yield. In Genetic improvement in yield of wheat. Crop Sci. Society of America and American Society of Agronomy, Spec. Pub. 13:71-85.
Duvick, D.N. (1984): Progress in conventional plant breeding. In: Gene manipulation in plant improvement. Plenum Press, New York-London
Evans, L.T. (1984): Physiological aspects of varietal improvement. In: Gene manipulation in plant improvement. Plenum Press, New York-London, 121-146.
Mac Key, J. (1979): Genetic potentials for improved yield. Acta Agron. Acad. Sci. Hung., 28:121-143. Mis ic , T. (1987): Uslovi i moguc nosti proizvodnje 6 miliona tona ps enice. Savetovanje „Uslovi i moguc nosti
proizvodnje 6 miliona tona ps enice“, Novi Sad, 9-13.
Mis ic , T., Mladenov, N. (1998): Results of winter wheat breeding at the Novi Sad Institute. Proc. of 2nd Balkan Simposium on Field Crops, Novi Sad, Yugoslavia, vol. 1. 15-22.
Mladenov, N., Denc ic , S., Hristov, N., Kobilјski, B. (2002): Doprinos oplemenjivanja ps enice povec anju prinosa. Zbornik referata, XXXVI Seminar agronoma, 175-183.
Mladenov, N., Hristov, N., Kondic-Spika, A., Đuric , V., Jevtic , R., Mladenov, V. (2011): Breeding progress in grain yield of winter wheat cultivars grown at different nitrogen level in semiarid conditions. Breeding Science, 61(3):260-268. DOI 10.1270/jsbbs.61.260.
Prz ulj, N., Mikic , K., Momc ilovic , V., Males evic , M. (1996): Napredak u oplemenjivanju stoc nog i pivskog jec ma. Zbornik radova, Nauc ni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 25:291-303.
Silvey, V. (1978): The contribution of new varieties to increasing cereal yield in England and Wales. J. Nat. Inst. Agric. Bot. (UK), 14:367-384.
Wittwer, S.H. (1975): Food production: technology and resources base. Science, 188:579-584. van der Merwe R, Labuschagne MT, Herselman L, Hugo A (2014): Stability of seed oil quality traits in high and mid-oleic acid sunflower hybrids. Euphytica 193(2): 157-168
Prema podacima sajta www.worldtopexporters.com Srbija spada u grupu najbrz e
rastuc ih izvoznika zrna kukuruza u svetu od 2013. godine do danas. Prema istom izvoru, nas a
zemlja je svrstana u grupu od 15 drz ava koje su ostvarile najvec i prihod od izvoza ovog
proizvoda u 2017. godini. Da je kukuruz nas a najznac ajnija ratarska kultura govore i povrs ine na
kojima se gaji u Srbiji (od 900.000 do 1.000.000 ha svake godine) kao i prosec na proizvodnja od
oko 6 miliona tona zrna godis nje. Na ukupnu kolic inu proizvedenog zrna, pored povrs ine koja je
uglavnom konstantna, najvec i uticaj imaju klimatski c inioci, pre svega kolic ina i raspored
padavina i temperatura vazduha.
U protekle 2-3 decenije, promene klimatskih c inilaca su sve izraz enije s to nas e podruc je
gajenja c ini veoma kompleksnom i nepredvidivom sredinom za proizvodnju kukuruza
(Stojakovic et al. 2015). Ako se osvrnemo samo na protekle c etiri vegetacione sezone, dve su bile
proprac ene sus om slabijeg ili jac eg intenziteta (2015. i 2017), dok su dve bile izuzetno povoljne
za proizvodnju kukuruza (2016. i 2018) (Graf. 1). Ovakve razlike se odraz avaju pre svega na
visinu prinosa ali i na kvalitet zrna. Imajuc i u vidu ove c injenice, ciljevi oplemenjivanja kukuruza
u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo usmereni su na stvaranje hibrida visokog genetic kog
potencijala za prinos zrna koje karakteris u i izrazito dobra adaptabilnost i stabilnost prinosa.
Glavnu ulogu u tom procesu imaju multi-lokacijski ogledi u kojima se svake godine ispituje veliki
broj hibridnih kombinacija, od kojih svega nekolicina doz ivi komercijalizaciju. Prilikom ovakvog
ispitivanja, briz ljivo se vodi rac una o kvalitetu izvođenja ogleda i odabiru lokacija za testiranje
kako bi dobijene informacije pruz ile s to verniju sliku o vrednosti genotipova. Tako se, u cilju
povec anja pouzdanosti rezultata, posebna paz nja poklanja opservacijama ogleda na polju u
razlic itim fazama rasta i razvic a kukuruza, eksperimentalnom dizajnu, koris c enju biometric kih
(statistic kih) alata i predstavljanju rezultata ispitivanja hibrida u ogledima. Poslednja stepenica
u komercijalizaciji predstavlja ispitivanje najboljih hibrida u takozvanim makro i proizvodnim
ogledima na velikom broju lokaliteta s irom Srbije, nakon c ega se sa velikom sigurnos c u moz e
dati preporuka hibrida za određeno podruc je i namenu. Ovde c emo se upravo i baviti analizom
proizvodne 2018. godine sa stanovis ta klimatskih faktora i rezultata koje su postigli NS hibridi
kukuruza u makro i proizvodnim ogledima na s irem podruc ju gajenja u Srbiji.
Institut za ratarstvo i povrtarstvo svake godine, samostalno, ili u saradnji sa
poljoprivrednim savetodavnim struc nim sluz bama (PSSS), individualnim poljoprivrednim
proizvođac ima i poljoprivrednim preduzec ima, organizuje brojne makro, demo i proizvodne
oglede u cilju provere proizvodnih vrednosti NS hibrida kukuruza. To su ogledi bez ponavljanja,
u kojima svaki hibrid zauzima povrs inu od 10 ari pa navis e, do nekoliko hektara. Primenjuje se
tehnologija proizvodnje prilagođenja prirodnim uslovima regiona i materijalnim moguc nostima
izvođac a ogleda. U 2018. godini jedinstven set od 13 hibrida kukuruza standardnog kvaliteta
zrna bio je zastupljen u vis e od 100 ogleda postavljenih u svim rejonima gajenja kukuruza u
Srbiji. Za ovaj prikaz smo odabrali rezultate sa 66 lokaliteta koji su tokom vegetacije ocenjeni
kao reprezentativni. Prilikom izbora lokaliteta se vodilo rac una o tome da budu obuhvac eni svi
glavni rejoni gajenja u Vojvodini, Mac vi i Stigu. Berba ogleda je vrs ena kombajnom sa merenjem
tez ine ovrs enog zrna i vlage u zrnu za svaki hibrid neposredno nakon berbe. Ispitivano je 13
hibrida duz ine vegetacije od FAO 300 do 700: NS 3022, NS 3023, NS 4024, NS 4051, NS 4052,
NS 5051, NS 5072, NS 5211, NS 5009, NS 6030, NS 6102, NS 6140 i NS 7020.
Vegetacioni period u 2018. godini ostac e zapamc en po određenim specific nostima za
nas e agroekolos ko podruc je. Za ovu analizu koristili smo podatke o temperaturi vazduha i
kolic ini padavina sa automatskih meteorolos kih stanica Prognozno-izves tajne sluz be za
zas titu bilja (www.pissrbija.com), sa 12 lokaliteta u Vojvodini. Na vis e od pola posmatranih
lokaliteta u aprilu mesecu zabelez ene su veoma niske vrednosti kolic ine padavina, s to se u
pojedinim sluc ajevima negativno odrazilo na nicanje kukuruza i uspostavljanje optimalnog
sklopa. Istovremeno, temperatura vazduha je u aprilu i maju mesecu bila iznad vis egodis njeg
proseka, s to je i kroz povec anje sume aktivnih temperatura ubrzalo prolazak fenolos kih faza
i doprinelo ranijem nastupanju cvetanja i oplodnje. Ako posmatramo padavine, na vec ini
analiziranih lokaliteta zabelez ene su dovoljne kolic ine u odnosu na potrebe kukuruza, u
vreme pre i posle cvetanja, odnosno u periodu kada kukuruz ima najvec e zahteve za vodom
(jun i jul) (Graf. 1). Nedostatak padavina u odnosu na potrebe kukuruza za vodom nastupio
je u avgustu mesecu, međutim to se nije negativno odrazilo na proces nalivanja zrna, pa su i
prinosi kukuruza u ops tem proseku bili visoki. Pored toga, manje kolic ine padavina u
periodu nalivanja zrna i sazrevanja kukuruza pozitivno su uticale na zdravstveno stanje
useva, tako da nisu zabelez eni intenzivniji napadi fitopatogenih gljiva iz roda Fusarium spp.
kojima odgovaraju nes to vlaz niji uslovi.
Pravilan izbor hibrida za odgovarajuc e uslove gajenja jedan je od osnovnih preduslova
uspes ne proizvodnje, ne samo kukuruza, vec i drugih gajenih biljaka. Poznato je da se hibridi
kukuruza, ukljuc ujuc i i one pribliz no iste duz ine vegetacije, razlikuju u pogledu specific ne
reakcije na razlic ite agroekolos ke uslove gajenja, s to c ini osnovu za njihovu pravilnu rejonizaciju
(Ivanovic i sar. 2007). Posmatrajuc i rezultate ogleda izvedenih u razlic itim regionima gajenja,
najvis i prinos zrna ostvaren je na podruc ju juz ne Bac ke (13,05 t/ha) dok je najniz i ostvaren na
podruc ju istoc ne Srbije (9,31 t/ha). Ostali regioni bili su pribliz no ujednac eni po visini
ostvarenog prinosa koji se kretao u opsegu od 11,19 t/ha u Sremu, do 12,62 t/ha na podruc ju
zapadne Bac ke, sa izuzetkom juz ne Srbije sa prosec nim prinosom od 9,55 t/ha (Tabela 1).
Dobijeni rezultati su u velikoj meri oc ekivani za određene regione gajenja i u saglasnosti sa
vis egodis njim istraz ivanjima autora koji su se bavili ovom problematikom (Trifunovic 1965;
Stojkovic 1972; S koric i sar. 1985). Podruc je juz ne i zapadne Bac ke tradicionalno spada u region
sa najboljim zemljis nim i klimatskim uslovima za proizvodnju kukuruza, dok su na podruc ju
istoc ne i juz ne Srbije, koje c ine uglavnom brdsko planinski tereni i kotline, uslovi za proizvodnju
dosta skromniji (Stojakovic i sar. 2010).
Detaljnijom analizom ostvarenih prinosa pojedinac nih hibrida kroz lokalitete na kojima su
bili zastupljeni, dobijamo uvid u njihov ukupan proizvodni potencijal. Sudec i po vis egodis njem
iskustvu, godine sa povoljnom kolic inom i rasporedom padavina, kao s to je bila 2018. uglavnom
favorizuju hibride pune vegetacije odnosno kasnijih grupa zrenja (FAO 500-700), međutim u
ovoj godini to ipak nije bio sluc aj. Razlog pre svega lez i u ogromnom napretku koji je Institut za
ratarstvo i povrtarstvo ostvario u segmentu srednje ranih hibrida (FAO 300-400) koji su
namenjeni za kombajniranje u zrnu. Iako sa znatno krac im periodom vegetacije, ovi hibridi se
karakteris u visokim potencijalom za prinos, koji ne zaostaje za hibridima pune vegetacije, brzim
otpus tanjem vlage nakon postizanja fiziolos ke zrelosti i moguc nos c u gajenja u gus c im
sklopovima. Pored toga, srednje rani hibridi bolje podnose stresne uslove izazvane nedostatkom
padavina, zahtevaju manje ljudskog rada u manipulaciji ubranim rodom, brz e napus taju parcelu i
omoguc avaju optimalno vreme obrade zemljis ta za ozime useve. Danas je broj proizvođac a koji
se opredeljuju za berbu i skladis tenje kukuruza u zrnu sve vec i, tako da ovaj segment hibrida ima
sigurnu buduc nost na ovim prostorima.
je srednje rani hibrid kukuruza FAO 360 grupe zrenja za rano suvo zrno,
pogodan za berbu kombajnom. Potencijal rodnosti je iznad 15 t/ha suvog zrna. Brzo otpus ta
vlagu nakon fiziolos ke zrelosti. Pri proizvodnji za zrno optimalni sklop je 60.000-70.000 biljaka/
ha u berbi. U proizvodnim ogledima u poslednjih nekoliko godina na vis e lokacija je bio rekorder
u grupi zrenja sa prinosima 12-14 t/ha. Zbog krac e vegetacije pogodan je predusev za ps enicu.
je novi hibrid iz FAO grupe zrenja 390. Postigao je odlic ne rezultate u
vis egodis njim testiranjima s to ga c ini izuzetno stabilnim hibridom. Veoma dobro podnosi stres
izazvan sus om. Moz e se gajiti kao glavni usev u redovnoj setvi za proizvodnju zrna i silaz e i kao
postrni usev za proizvodnju silaz e. Karakteris e ga brzo otpus tanje vlage iz zrna nakon postizanja
fiziolos ke zrelosti. Stablo je visine oko 270 cm, elastic no i tolerantno prema poleganju. Klip je
dugac ak, cilindric nog oblika sa 16 redova zrna. Zrno je u tipu zubana, z ute boje. Potencijal
rodnosti ovog hibrida je preko 17 t/ha suvog zrna.
je srednje rani hibrid FAO 420 grupe zrenja. Poseduje visok genetic ki potencijal
rodnosti, preko 15 t/ha suvog zrna. Stabljika je visoka sa nisko postavljenim klipom. Klip je
krupan sa 18 redova zrna, tipa zubana. Moz e se sejati kao glavni usev u redovnoj setvi za zrno i
silaz u i u postrnoj setvi za silaz u. Uz visok potencijal za prinos zrna, ima osobinu da brzo otpus ta
vodu iz zrna nakon fiziolos ke zrelosti zrna. Pri proizvodnji za zrno optimalna gustina u berbi je
60.000-70.000 biljaka/ha. Pogodan je predusev za ps enicu.
je nov srednje rani hibrid iz FAO grupe zrenja 400, priznat 2016. godine.
Izrazito je adaptabilan hibrid koji poseduje visok genetic ki potencijal rodnosti od preko 15 t/ha
suvog zrna. Pogodan za mas insku berbu i kombajniranje u zrnu. Moz e se gajiti kao osnovni usev
(za zrno i silaz u) i kao postrni usev za silaz u. Tolerantan je na stres izazvan sus om. Za postizanje
visokih prinosa optimalni sklop iznosi oko 72.000 biljaka/ha u povoljnim uslovima, a 65.000
biljaka/ha u manje povoljnim uslovima.
je nov srednje rani hibrid FAO grupe zrenja 450. Namenjen je za proizvodnju
zrna i silaz e pri setvi kukuruza kao glavnog useva. Sazreva za oko 113 dana. Stablo je srednje
visine, elastic no, sa nisko postavljenim klipom. Klip je cilindric nog oblika, dobro razvijen, sa 16-
18 redova zrna. Zrno je u tipu zubana, narandz asto-crvenkaste boje. Potencijal za prinos zrna
ovog hibrida je preko 14 t/ha suvog zrna.
je srednje kasni hibrid FAO 580 grupe zrenja, za visok prinos zrna. Ima c vrsto
stablo oko 290 cm visine. Formira klip na oko 90 cm. Klip je dug, cilindric nog oblika sa 16-18
redova zrna, z ute boje. Zrno je tipa zubana standardnog kvaliteta. Moz e se gajiti kao osnovni
usev za zrno i silaz u. Preporuc uje se za gajenje u svim ravnic arskim rejonima. Pogoduje mu
intenzivna agrotehnika. Optimalni sklop je oko 68.000 biljaka/ha u povoljnim uslovima, a 60.000
biljaka/ha u manje povoljnim uslovima. Za silaz u broj biljaka povec ati za 5-10.000. Dobre je
adaptabilnosti i stabilnosti prinosa.
pripada FAO 580 grupi zrenja. Nov hibrid preporuc en za berbu u klipu. Karakteris e
ga niska stabljika sa nisko postavljenim klipom i uspravnim listovima. Biljka dugo zadrz ava zelenu
boju. U povoljnim uslovima proizvodnje se ostvaruju prinosi suvog zrna do 16 t/ha. Ispitivanja u
cilju rejonizacije koja su izvedena od 2014. do 2018. godine su potvrdila s iroku adaptabilnost ovog
hibrida. Za visoke prinose treba obezbediti 60.000 do 68.000 biljaka/ha u berbi.
je srednje kasni hibrid FAO 660 grupe zrenja. Karakteris e ga visok i stabilan
prinos u svim ravnic arskim rejonima. Pored visokih i stabilnih prinosa zrna daje visoke prinose
silaz e. Stablo je prosec ne visine za svoju grupu zrenja, c vrsto i elastic no, otporno prema
poleganju. Listovi zadrz avaju zelenu boju do pune zrelosti zrna. Klip je cilindric an, sa 16 redova
zrna. Zrno je izrazito krupno, tipa zubana z uto-crvenkaste boje. Moz e se gajiti kao osnovni usev
za zrno i silaz u. Pogoduje mu ranija setva. Jedan od najprinosnijih i najstabilnijih srednje kasnih
hibrida kod nas. Optimalni sklop iznosi oko 65.000 biljaka/ha u povoljnim uslovima, a 57.000
biljaka/ha u manje povoljnim. Za silaz u broj biljaka povec ati za 5-10.000.
je hibrid za visoke i stabilne prinose. NS 6102 je najraniji hibrid grupe zrenja
FAO 600. Potencijal za prinos je iznad 16 t/ha suvog zrna. Stablo je niz e za datu grupu zrenja, sa
nisko postavljenim klipom i uspravnim i poluuspravnim listovima. Klip je dugac ak, cilindric nog
oblika, sa 14-16 redova. Zrno je z uto-narandz aste boje, tipa zubana standardnog kvaliteta. Moz e
se gajiti kao osnovni usev za zrno i silaz u. Pogoduje mu ranija setva. Tolerantan na sus u i daje
visoke i stabilne prinose u svim ravnic arskim rejonima. Optimalni sklop je oko 68.000 biljaka/
ha u povoljnim uslovima, a 57.000 biljaka/ha u manje povoljnim uslovima.
je novi srednje kasni hibrid FAO 650 grupe zrenja. NS 6140 je unapređena
verzija hibrida NS 6030, odnosno, po svemu slic an hibridu NS 6030 sa vis im potencijalom
rodnosti zrna i ukupne biljne mase. Stabljika je prosec ne visine za ovu grupu zrenja, zadrz ava
zelenu boju do pune zrelosti zrna. Klip je cilindric an, sa 16 redova zrna. Zrno je izrazito krupno,
tipa zubana z uto-crvenkaste boje. Moz e se gajiti kao osnovni usev za zrno i silaz u u svim
ravnic arskim rejonima. Optimalni sklop je oko 65.000 biljaka/ha u povoljnim, a 57.000 biljaka/
ha u manje povoljnim uslovima. Za silaz u broj biljaka povec ati za 5-10.000.
je srednje kasni hibrid FAO 670 grupe zrenja, tolerantan na umereni stres
izazvan sus om. Poseduje potencijal rodnosti iznad 16 t/ha suvog zrna. Listovi su uspravni,
zadrz avaju zelenu boju do pune zrelosti. Stablo je ispod prosec ne visine za svoju grupu zrenja,
c vrsto i elastic no, otporno prema poleganju. Klip je cilindric an sa 14-16 redova zrna. Zrno je
izrazito krupno, tipa zubana, z ute boje. Moz e se gajiti kao osnovni usev za zrno i silaz u. Pogoduje
mu ranija setva. Daje visoke i stabilne prinose u svim ravnic arskim rejonima gajenja. Bio je
među najrodnijim hibridima u sus noj 2012. godini. Optimalni sklop oko 65.000 biljaka/ha u
povoljnim uslovima, a 57.000 biljaka/ha u manje povoljnim uslovima.
Proizvođac ima kukuruza u Srbiji c e ove godine biti na raspolaganju tri hibrida tolerantna prema
cikloksidimu (aktivnoj materiji herbicida Focus® Ultra): NS 444 ultra, NS 640 ultra i NS 5041 ultra. Ovi
hibridi su dobijeni metodama konvencionalnog oplemenjivanja i ne spadaju u grupu genetic ki
modifikovanih organizama. Samo poboljs anje se ogleda u tolerantnosti prema cikloksidimu, dok su
ostala agronomska svojstva stabilizovana i fenotipski ujednac ena.
Osnovna prednost ove tehnologije, odnosno, hibrida „ULTRA“ u odnosu na osnovne verzije hibrida
je u tome s to omoguc ava efikasno suzbijanje jednogodis njih i vis egodis njih travnih korova u kukuruzu,
kao s to su zubac a, muhar, pirevina, divlji sirak, itd. Cikloksidim ne ogranic ava smenu useva posle
kukuruza. Focus® Ultra u cikloksidim tolerantnom kukuruzu nema ogranic enja po pitanju vremena
primene i faze porasta useva. Takođe ne postoje ogranic enja u primeni u uslovima abiotic kog stresa
izazvanog sus om ili visokom temperaturom vazduha. Focus® Ultra herbicid ne proizvodi nikakvo
fitotoksic no dejstvo pri zajednic koj primeni sa organofosfornim insekticidima.
Ivanovic , M., Nastasic , A., Stojakovic , M., Jockovic , Đ. (2007): Regional distribution NS Maize Hybrids. A periodical of
Scientific Research on Field and Vegetable Crops, Institute of Field and Vegetable Crops Novi Sad, Serbia, 43:
89-93.
Prognozno-izves tajna sluz ba za zas titu bilja. Automatske meteorolos ke stanice. Datum posete sajta 11.12.2018.
Dostupno na www.pissrbija.com
Stojakovic , M., Ivanovic , M., Jockovic , Đ., Bekavac, G., Purar, B., Nastasic , A., Stanisavljevic , D., Mitrovic , B., Treskic , S.,
Lais ic , R. (2010): NS maize hybrids in production regions of Serbia. Ratarstvo i povrtarstvo, 47(1): 93-102.
Stojakovic , M., Mitrovic , B., Zoric , M., Ivanovic , M., Stanisavljevic , D., Nastasic , A., Dodig D. (2015): Grouping pattern of
maize test locations and its impact on hybrid zoning. Euphytica, 204(2): 419-431.
Stojkovic , L. (1972): Production regions in Vojvodina. In: B. Z ivkovic (ed.), Soils of Vojvodina. Institute for Agricultural
Research Novi Sad, 513-571.
S koric , A., Filipovski, G., C iric , M. (1985): Klasifikacija zemljis ta Jugoslavije (knj. 13). Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Trifunovic V. (1965): Prirodni uslovi za proizvodnju kukuruza. U: B. Mihajlovic (urednik), Kukuruz. Zadruz na knjiga,
191-204.
Workman, D. (2018): Corn Exports by Country. World's Top Exports. Datum posete sajta, 10.12.2018. http://
www.worldstopexports.com/corn-exports-country/
Proteinski gras ak (Pisum sativum L.) pripada familiji Fabaceae (mahunarke, leguminoze) koja se
sastoji od tri podfamilije sa oko 15.000 vrsta, razlic itih po morfolos kim svojstvima, arealu gajenja i
ekonomskom znac aju (Denarie et al. 1992). Gras ak odlikuje velika genetic ka raznolikost. Postoje ozime i
jare sorte, po morfolos koj građi sorte sa lis c em (konvencionalne) i bez lis c a (sa viticama, tzv. afila tip),
indeterminantnog i determinantnog porasta stabla, vrlo ranostasne i kasnostasne. Seme je razlic ito po
boji, obliku i velic ini. Sorte gras ka mogu se svrstati u bas tenski gras ak, koji se koristi kao povrc e, poljski
gras ak koji se koristi za proizvodnju suvog zrna za hranu i krmni gras ak, koji se gaji prvenstveno za
zelenu krmu. Međutim, brojne sorte gras ka mogu biti vis enamenske. Gras ak namenjen ishrani ljudi
moz e da se koristi i u stoc arstvu i za sideraciju (Maxted, 2001).
Proteinski gras ak se u svetu gaji na 7.600.000 ha, s to odgovara obimu proizvodnje od 14.360.000
t (FAOSTAT, 2016). Godinama unazad, Kanada je drz ava sa najvec im povrs inama zasejanim
proteinskim gras kom (1.697.000 ha), kao i njegov najvec i proizvođac i uvoznik. U Evropi, u celini,
najvec i proizvođac i stoc nog gras ka su Rusija (1.039.900 ha) i Ukrajina (238.700 ha), a u Evropskoj uniji
Francuska (216.000 ha) i S panija (174.000 ha). Stoc ni gras ak je dobro prilagođen agroekolos kim
uslovima Srbije, a posebno dobri rezultati postiz u se u regionima Vojvodine i centralne Srbije.
Proteinski gras ak moz e ostvariti prinose suvog zrna vis e od 6 t/ha (Mikic et al. 2007; Mihailovic et
al. 2010). Prosec an prinos sirovih proteina krme dostiz e 1.900 kg/ha kod ozimih sorti i vis e od 1.700
kg/ha kod jarih sorti. Novostvorene domac e sorte proteinskog gras ka Partner, Kristal i Dukat odlikuju se
prosec nim prinosom sirovih proteina između 1.400 kg/ha i 1.500 kg/ha (Mihailovic et al. 2010). Seme
stoc nog gras ka sadrz i veliku kolic inu proteina, aminokiselina, s ec era, ugljenih hidrata, vitamina A i C,
kalcijuma i fosfora, te zbog toga ima s iroku primenu (Jovic ic et al. 2010).
Cilj istraz ivanja je bio da se utvrdi prinos i komponente prinosa semena, kao i kvalitet zrna
vodec ih sorti jarog proteinskog gras ka u Srbiji.
Istraz ivanje je izvedeno tokom 2010-2012. godine na eksperimentalnom polju Instituta za
ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad na Rimskim s anc evima. Poljski ogled postavljen je po
sluc ajnom blok sistemu u c etiri ponavljanja sa sluc ajnim rasporedom parcela. Velic ina osnovne
parcele bila je 18 m2 (6 × 3 m). Razmak između redova u parcelama bio je 20 cm, tako da je svaka
parcela imala 15 redova.
U ispitivanjima su bile ukljuc ene tri dominantne sorte jarog proteinskog gras ka: NS Junior,
Dukat i Partner.
je sorta jarog gras ka za kombinovano iskoris c avanje, odnosno za krmu i zrno.
Biljke su visine između 125 i 145 cm, indeterminantnog porasta, sa visokim udelom lista u ukupnoj masi
biljke i belim cvetom. Poseduje genetski potencijal za prinos zrna od 5 t/ha, uz sadrz aj sirovih proteina i
do 28%. Najrasprostranjenija je sorta jarog gras ka na povrs inama u Srbiji.
je srednje rana, visokorodna sorta jarog proteinskog gras ka. Determinantnog je
porasta visine 50-75 cm, obic nog tipa lista. Manje je osetljiva na poleganje. U gornjoj polovini
biljke obrazuje 8-12 mahuna sa po 5-7 krupnih zrna.
je vrlo rana sоrtа јаrоg prоtеinskоg grаs kа zа prоizvоdnju zrnа. Duz inа
vеgеtаciје kod ove sorte je 80-85 dаnа. Pokazuje minimalnu sklonost ka pоlеgаnju, visinе stаblа
50-70 cm, аfilа tipа listа i bеlе bоје cvеtа.
Na usevu stoc nog gras ka utvrđena su i analizirana sledec a svojstva:
a) Komponente prinosa semena: broj biljaka po jedinici povrs ine, visina biljaka (cm), broj
grana, broj internodija, visina biljke do prve mahune (cm), broj mahuna po biljci, broj
semena po mahuni i masa 1000 semena.
b) Prinos semena.
Analiza komponenti prinosa semena vrs ena je na 10 biljaka iz sredis njih redova svake
parcele, u fazi fiziolos ke zrelosti semena, neposredno pred z etvu useva. Broj biljaka po jedinici
povrs ine utvrđen je brojanjem biljaka na kvadratni metar. Visina biljaka se merila od mesta gde se
spajaju koren i stablo do vrha stabla. Broj internodija je određivan na glavnom stablu. Visina do
prve mahune se utvrđivala od mesta gde se spajaju koren i stablo i mesta odakle krec e lisna drs ka u
c ijem pazuhu se nalazi drs ka prve mahune.
Najvec i prosec an prinos ostvarila je srednje rana sorta sa afila tipom lista, Partner (4.521 kg/
ha) jer je najmanje osetljiva na poleganje i osipanje semena iz mahuna pre z etve (Tab. 1), dok je
najniz i prinos zabelez en kod kasne sorte indeterminantnog porasta stabla NS Junior (2.717 kg/ha).
Povec ana osetljivost na poleganje sorti indeterminantnog porasta stabla posledica je vec e visine
biljaka, vec e duz ine internodija i vec e mase biljaka. Prema Karagic et al. (2008), poleganje biljaka
gras ka, posebno kod sorti indeterminantnog porasta stabla, predstavlja jedan od najznac ajnijih
limitirajuc ih c inilaca za postizanje visokih prinosa semena gras ka u agroekolos kim uslovima Srbije.
Efekat godine nije bio znac ajan za prinos semena jarog proteinskog gras ka, odnosno sve tri
godine ispitivanja odlikovale su se povoljnim uslovima za proizvodnju gras ka. Ako se rezultati
ispitivanja prate posmatranjem prosec nih vrednosti po godinama ispitivanja, moz e se zakljuc iti
da su najvis i prinosi ostvareni u 2010. (4.223 kg/ha), zatim u 2012. (3.976 kg/ha), a najniz i
prinosi bili su u 2011. godini (3.885 kg/ha).
Sadrz aj sirovih proteina semena varirao je pod uticajem godine, odnosno uslova sredine, i
sorte. Kod kasne sorte neogranic enog porasta stabla (NS Junior) utvrđen je statistic ki visoko
znac ajno vec i prosec an procenat proteina (27,6%) u odnosu na druge dve ispitivane sorte
skrac ene stabljike, Dukat (23,1%) i Partner (23,0%).
Gustina useva predstavlja vrlo znac ajnu komponentu prinosa jer objas njava 68-70%
varijacije prinosa semena gras ka (Mera, 1989). Kod svih ispitivanih sorti ostvaren je prosec an
broj biljaka gras ka u z etvi od 79,8 biljaka/m2 (Tab. 2). Sorta sa indeterminantnim porastom
stabla, NS Junior, imala je najmanji broj biljaka po jedinici povrs ine (66,0 biljaka/m2) u odnosu
na sorte sa determinantnim porastom stabla, Dukat i Partner, c ije su vrednosti bile 88,0 i 85,3
biljaka/m2. Prinos semena gras ka povec ava se sa povec anjem gustine useva sve do dostizanja
optimalne gustine. Moot and McNeil (1995) su utvrdili da se prinos nadzemnog dela biomase i
semena gras ka udvostruc io povec anjem gustine useva sa 9 na 100 biljaka/m2. Daljim
povec anjem gustine useva do 400 biljaka/m2 prinos se nije povec avao. Dakle, nakon dostizanja
optimalne gustine useva ne moz e se oc ekivati dalje povec anje prinosa. Povec anjem gustine
useva povec ava se osetljivost biljaka na poleganje, s to negativno utic e na prinos semena (Pullan
and Hebblethwwaite, 1990). Sa druge strane, Sawicki et al. (2000) optimalnom gustinom useva
za sorte sa afila tipom lista smatraju 100-120 biljaka/m2, odnosno gustina useva od 70-140
biljaka/m2 (Heath et al., 1991) obezbeđuje uslove za postizanje maksimalnog prinosa semena,
zahvaljujuc i osobini gras ka da kompenzuje smanjenje broja biljaka povec anjem broja mahuna
po biljci, odnosno zahvaljujuc i plastic nosti ovih komponenti prinosa. Međutim, smanjenjem
gustine useva ispod 70 biljaka/m2 znac ajno se povec ava rizik od smanjenja prinosa semena.
Prosec na visina biljaka proteinskog gras ka na nivou ogleda iznosila je 97,7 cm. Povec ana
osetljivost na poleganje sorti indeterminantnog porasta stabla posledica je vec e visine biljaka, vec e
duz ine internodija i vec e mase biljaka. Tako je sorta NS Junior imala znac ajno vis e biljke, prosec no
158,0 cm, u odnosu na sorte sa determinantnim porastom stabla, Dukat (65,3 cm) i Partner (69,9 cm).
Broj grana po biljci predstavlja jedan od dobrih kriterijuma za odabir produktivnih genotipova
gras ka. Sorta indeterminantnog porasta, NS Junior, imala je znac ajno izraz enije grananje (1,57 grane) u
odnosu na sorte Dukat (1,03 grane) i Partner (1,07), c ime se kompenzuje manji broj biljaka po jedinici
povrs ine, s to je u saglasnosti sa rezultatima vis e istraz ivanja (Spies et al. 2010; Yucel, 2013). Eric i sar.
(2004) navode da se biljke stoc nog gras ka u ređem sklopu pojac ano granaju iz osnove stabla c ime se
produz ava period cvetanja oplodnje i sazrevanja.
Najvec i broj internodija utvrđen je kod kasnostasne sorte indeterminantnog porasta
stabla NS Junior (23,3). Među sortama determinantnog porasta stabla, broj internodija je iznosio
17,2 za sortu Dukat, odnosno 16,9 za sortu Partner.
Utvrđene su znac ajne razlike u visini stabla do prve mahune između ispitivanih sorti
proteinskog gras ka. Najvec e prosec ne vrednosti za ispitivano svojstvo utvrđene su kod sorte NS Junior
(101,1 cm), vrlo kasnostasne sorte indeterminantnog porasta stabla. Kod sorte determinantnog porasta
stabla i afila tipa lista, Partner, prosec na visina stabla do prve mahune iznosila je 40,1 cm. Najmanja
prosec na visina stabla do prve mahune utvrđena je za biljke sorte Dukat (34,7 cm).
Prosec an broj mahuna po biljci na nivou ogleda iznosio je 10,5. Razlike u broju mahuna
između ispitivanih sorti proteinskog gras ka bile su relativno male. Rezultati trogodis njeg proseka
ukazuju na to da je najvec i broj mahuna po biljci imala sorta indeterminantnog porasta stabla, NS
Junior (12,5), a najmanji prosec an broj mahuna utvrđen je na biljkama sorte Partner (9,1).
Ops te je poznato da je broj semena po mahuni vrlo varijabilna komponenta prinosa.
Povec anje temperature vazduha tokom faze formiranja semena, smanjenje intenziteta svetlosti,
povec anje gustine useva, kao i smanjenje lisne mase doprinose povec anju broja abortiranih
semena, s to kao rezultat ima manji broj semena po biljci (Guilioni et al. 2003). Prosec an broj
semena po mahuni na nivou ogleda iznosio je 4,4. Razlike u broju semena po mahuni između
ispitivanih sorti proteinskog gras ka po godinama ispitivanja bile su relativno male. Najvec i broj
semena po mahuni na nivou ogleda ostvarila je sorta Dukat (4,9 semena/mahuni).
Guilioni et al. (2003) utvrdili su da je broj semena po biljci, kao najvarijabilnija
komponenta prinosa semena gras ka, pod snaz nim uticajem ekstremno visokih temperatura i
vodnog stresa, posebno u fazama od poc etka cvetanja do poc etka nalivanja semena. Ekstremno
visoke temperature dovode do propadanja generativnih organa u vrlo kratkom roku, dok
kombinacija sa vodnim stresom vrlo negativno utic e na prinos biomase, a preko toga i na prinos
semena. Nasuprot tome, previsoka suma padavina, nepovoljnog rasporeda, dovodi do poleganja
gras ka i znac ajnog smanjenja prinosa.
Masa 1000 semena predstavlja najstabilniju komponentu prinosa, pos to u velikom
stepenu zavisi od genetske strukture sorte (Littleton et al. 1979; Saxena, 1980; Poggio et al.
2005) i visoko je nasledno svojstvo. Na nivou ogleda prosec na masa hiljadu semena iznosila je
198,6 g. Sorte ogranic enog porasta, Dukat (232,6 g) i Partner (214,2 g), imale su znac ajno vec u
masu hiljadu semena u odnosu na sortu indeterminantnog porasta stabla NS Junior (148,9 g).
Dobijeni rezultati u saglasnosti su sa ranijim istraz ivanjima Mihailovic a i sar. (2006), gde su se
sorte neogranic enog porasta stabla, skrac enih c lanaka i obic nog tipa lista, kao i sorte sa
ogranic enim rastom stabla, skrac enih c lanaka i afila tipa lista, odlikovale najvec im prosec nim
vrednostima mase 1000 semena i najvis im prinosima zrna po biljci i jedinici povrs ine.
Najrasprostranjenije sorte jarog proteinskog gras ka u Srbiji - Partner, Dukat i NS Junior po
morfolos kim osobinama i duz ini vegetacije pripadaju razlic itim tipovima, odnosno grupama
sorti. One su stvorene razlic itim metodama oplemenjivanja i međusobno se znac ajno razlikuju,
kako po tipu porasta stabla, građi lista, osetljivosti na poleganje, masi 1000 semena, građi
semenjac e, tako i po duz ini vegetacije. Dobijeni rezultati ukazuju na izuzetan genetic ki potencijal
jarih NS sorti proteinskog gras ka (>5 t/ha), uz sadrz aj sirovih proteina i do 28%. Ostvareni
rezultati ukazuju na potencijal proteinskih gras kova, kao i na neophodnost s irenja areala gajenja
u cilju povec anja stabilnosti prinosa proteina po jedinici povrs ine. Aktivnosti Odeljenja za
krmno bilje bic e i dalje fokusirane na obezbeđenje dovoljnih kolic ina semena NS proteinskih
gras kova kako za snabdevanje domac eg trz is ta, tako i za izvoz semena proteinskih gras kova, ne
samo jarih nego i ozimih formi u zemlje regiona, na trz is ta EU i istoc ne Evrope (Ukrajina, Rusija,
Moldavija) zbog sve vec ih potreba ovih trz is ta u proteinskoj komponenti u ishrani, ne samo
z ivotinja nego i ljudi.
Denarie J, Debelle F, Rosenberg C (1992): Signaling and host range variation in nodulation. Annual Reviews in
Microbiology, 46(1): 497-531.
Eric P, C upina B, Mihailovic V, Mikic A (2004): Sortna specific nost agrotehnike stoc nog gras ka. Zbornik radova Instituta
za ratarstvo i povrtarstvo, 40: 405-417.
FAOSTAT (2016): FAO Statistical Databases (FAOSTAT). Food and Agricultural Organization of the United Nations
(FAO), Rome, http://faostat.fao.org.
Guilioni L, We ry J, Lecoeur J (2003): High temperature and water deficit may reduce seed number in field pea purely
by decreasing plant growth rate. Functional Plant Biology, 30(11): 1151-1164.
Heath MC, Knott CM, Dyer CJ, Rogers‐Lewis D (1991): Optimum plant densities for three semi‐leafless combining pea
(Pisum sativum) cultivars under contrasting field conditions. Annals of Applied Biology, 118(3): 671-688.
Jovic ic D, Vujakovic M, Milos evic M, Karagic Đ, Tas ki-Ajdukovic K, Ignjatov M, Mikic A (2010): Uticaj zaslanjenosti na
klijanje i parametre porasta ponika stoc nog gras ka (Pisum sativum L.). Ratarstvo i povrtarstvo, 47(2):523-528.
Karagic Đ, Katic S, Mihailovic V, Vasiljevic S, Mikic A, Milic D (2008): What a seed producer needs from a plant breeder
– the example of Novi Sad (NS) forage legumes varieties. Book of Abstracts of the Second Grain Legumes
Technology Transfer Platform (GL-TTP) Workshop, Novi Sad, Serbia: 56-57.
Littleton EJ, Dennett MD, Elston J, Monteith JL (1979): The growth and development of cowpeas (Vigna unguiculata)
under tropical field conditions: 1. Leaf area. The Journal of Agricultural Science, 93(02): 291-307.
Mera K (1989): Plant population and spacing for conventional foliage dry peas (Pisum sativum L.), Plaoma, Florette,
Agricultura Tecnica (Chile).
Mihailovic V, Mikic A, Katic S, Karagic Đ, Eric P, C upina B (2006): Uticaj moflolos kih osobina na pirnos zrna proteinskog
gras ka (Pisum sativum L.). 3. Simpozijum selekcije za oplemenjivanje organizama Drus tva genetic ara Srbije i 4.
Nauc no-struc ni simpozijum iz selekcije i semenarstva Drus tva selekcionera i semenara Srbije. Str. 27, Zlatibor,
16–20. maj 2006.
Mihailovic V, Mikic A, Katic S, Karagic Đ, Milos evic B (2010): Potencijal stoc nog gras ka za prinos proteina krme i zrna.
Ratarstvo i povrtarstvo, 47(1): 43-48.
Mikic A., Mihailovic V., Duc G., C upina B., Eteve G., Lejeune-Henaut I., Mikic V. (2007): Evaluation of winter protein pea
cultivars in conditions of Serbia. Zbornik Radova, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, XI simpozijuma o
krmnom bilju Republike Srbije sa međunarodnim uc es c em, 2:107-112.
Moot D J, McNeil D L (1995): Yield components, harvest index and plant type in relation to yield differences in field pea
genotypes. Euphytica, 86(1): 31-40.
Poggio SL, Satorre EH, Dethiou S, Gonzalo GM (2005): Pod and seed numbers as a function of photothermal quotient
during the seed set period of field pea (Pisum sativum) crops. European Journal of Agronomy, 22(1):55-69.
Pullan MR, Hebblethwaite PD (1990): The interaction between lodging and plant population in combining peas. Annals
of Applied Biology, 117(1): 119-127.
Saxena MC (1980): Resent advances in chick pea improvement hyderabad. AP ICRISAT India, 89-96.
Sawicki J, Boros L, Wawer A (2000): The effect of plant densities on agronomic traits of three semi-leafless pea (Pisum
sativum L.) genotypes. Biuletyn-Instytutu Hodowli i Aklimatyzacji Roslin, 253-262.
Spies JM, Warkentin TD, Shirtliffe S (2010): Basal branching in field pea cultivars and yield-density relationships.
Canadian Journal of Plant Science, 90(5): 679-690.
Yucel DO (2013): Impact of plant density on yield and yield components of pea (Pisum sativum ssp. sativum L.)
cultivars. ARPN Journal of Agricultural and Biological Science, 8(2):169-174.
U ovom radu prikazani su rezultati prinosa semena, sadrz aja ulja i prinosa ulja novosadskih hibrida
suncokreta u mrez i mikroogleda izvedenih u Srbiji tokom 2018. godine. Data je i preporuka sortimenta
za setvu u 2019. godini. U mikroogledima je bilo ukljuc eno 9 hibrida i 15 lokaliteta. Prema rezultatima
mikroogleda, srednje vrednosti prinosa semena, sadrz aja ulja i prinosa ulja znac ajno su se razlikovale
kako između hibrida, tako i između lokaliteta. Znac ajno najvis i prosec an prinos semena tokom 2018.
postigao je hibrid NS Ronin (4,50 t/ha). Na dva lokaliteta (Zrenjanin, Senta) ovaj hibrid je dao prosec an
prinos semena preko 5 t/ha. Hibrid NS Kruna postigao je prinos semena (4,15 t/ha) koji je znac ajno vis i u
odnosu na ops ti prosek (3,94 t/ha). Visoko znac ajno najvis i prinos semena postignut je na lokalitetima
Zrenjanin (4,64 t/ha) i S upljak (4,59 t/ha). Lokaliteti sa postignutim prinosom vis im od ops teg proseka
su bili Senta, Vrbas, Sombor i Sremska Mitrovica. Znac ajno najvis i sadrz aj ulja u 2018. godini postigao je
hibrid NS Oskar (49,58%). Vrednost sadrz aja ulja (46,63%) kod hibrida NS Ronin bila je iznad ops teg
proseka. Najpovoljniji lokalitet za ovu osobinu bio je Panc evo (48,51%). Sadrz aj ulja vis i od ops teg
proseka postignut je na lokalitetima Gakovo, Zrenjanin, Vrbas, Nes tin i Vrs ac. Visoko znac ajno najvec i
prinos ulja u odnosu na ostale ispitivane hibride dao je NS Ronin (2,10 t/ha). Hibrid NS Kruna postigao je
prinos ulja (1,88 t/ha), koji je bio znac ajno vis i u odnosu na ops ti prosek (1,80 t/ha). Lokalitet sa visoko
znac ajnim prinosom ulja u 2018. godini bio je Zrenjanin (2,18 t/ha). Prinos ulja vec i od ops teg proseka
postignut je na lokalitetima S upljak, Senta, Vrbas i Panc evo. Rezultati dvogodis njih ispitivanja (2017-
2018) pokazuju da su najvis i prosec an prinos semena postigli hibridi NS Ronin (4,25 t/ha), NS Kruna
(4,05 t/ha), NS Konstantin (4,03 t/ha) i NS Romeo (3,93 t/ha). Znac ajne razlike između hibrida, kao i
između lokaliteta ukazuju na c injenicu da osim genotipa na ispitivane produktivne osobine suncokreta
utic u i agroekolos ki faktori.
Ključne reči: NS hibridi, lokaliteti, mikroogledi, prinos semena, sadrz aj i prinos ulja, suncokret
Suncokret (Helianthus annuus L.) je jedna od najznac ajnijih uljanih kultura na svetu (Jocic
et al. 2015, Kaya, 2016, Gonza lez-Barrios et al. 2017). Prema podacima koje navodi FAOSTAT
(2016) suncokret se gaji u preko 60 zemalja sveta na vis e od 26 miliona hektara sa prosec nim
prinosom od 1,80 t/ha. U Srbiji suncokret je najznac ajnija kultura za proizvodnju jestivog ulja. U
nas oj zemlji povrs ine pod suncokretom variraju u zavisnosti od godine i krec u se između
150.000 i 220.000 hektara. Tokom 2018. godine u Srbiji suncokretom je zasejano blizu 240.000
hektara s to predstavlja svojevrstan rekord.
Stvaranje rodnijih hibrida sa boljim, kvalitetnijim i stabilnijim osobinama, uz primenu
odgovarajuc ih agrotehnic kih mera koje utic u na smanjenje uticaja limitirajuc ih faktora u
proizvodnji, kao i relativno povoljni agroekolos ki uslovi za gajenje suncokreta u Srbiji,
nepovoljni za jac i razvoj bolesti, doprinose povec anju prinosa ove znac ajne uljane kulture.
Cilj ovog rada bila je ocena novosadskih hibrida suncokreta na osnovu rezultata koji su
postigli za prinos semena, sadrz aj i prinos ulja u mrez i mikroogleda izvedenih tokom 2018.
godine, kao i preporuka sortimenta za setvu u 2018. godini.
Eksperimentalni materijal sastojao se od 9 hibrida suncokreta stvorenih u Institutu za ratarstvo i
povrtarstvo u Novom Sadu. Tokom 2018. godine u Srbiji su postavljeni mikroogledi na sledec ih 15
lokaliteta: Rimski s anc evi, Vrbas, Senta, S upljak, Sombor, Gakovo, Kikinda, Novo Milos evo, Zrenjanin,
Panc evo, Vrs ac, Nes tin, Sremska Mitrovica, Kula kod Poz arevca i Zajec ar (Tab. 1).
Velic ina osnovne parcele iznosla je 28 m2. Za berbu su koris c ena dva srednja reda
(iskljuc ujuc i rubne biljke). Velic ina neto parcele iznosila je 13,3 m2 (0,7 × 0,25 × 76). Ogledi su
postavljeni po sluc ajnom blok sistemu u 4 ponavljanja. Primenjene su optimalne agrotehnic ke
mere. Tokom vegetacije vrs ena su fenolos ka opaz anja i merenja. U fazi fiziolos ke zrelosti
ocenjivana je otpornost na dominantne bolesti.
Analizirana su tri glavna parametra produktivnosti: prinos semena (t/ha), sadrz aj ulja (%)
i prinos ulja (t/ha). Prinos semena suncokreta prerac unat je u t/ha sa 11% vlage. Sadrz aj ulja u
semenu određen je metodom NMR (nuklearno-magnetna rezonanca), prema Granlund &
Zimmerman (1975). Prinos ulja izrac unat je kao proizvod prinosa semena i sadrz aja ulja. Za
statistic ku obradu podataka koris c en je program GenStat 12.
Prinos semena je kompleksna kvantitativna osobina, koja je pod velikim uticajem
ekolos kih faktora. Znac ajne razlike u prinosu semena utvrđene su između pojedinih hibrida,
lokaliteta na kojima se gaji suncokret, kao i između godina ispitivanja (Mijic et al. 2017, Balalic i
sar. 2018, Khan et al. 2018).
U mrez i mikroogleda tokom 2018. godine prosec an prinos semena u Srbiji, posmatrajuc i
sve hibride i lokalitete, iznosio je 3,94 t/ha (Tab. 1), s to je vis e za 0,14 t/ha u odnosu na 2017.
godinu (3,80 t/ha) prema navodima Balalic i sar. (2018). Prosec an prinos semena u ogledima
izvedenim sa 11 hibrida i 12 lokaliteta u 2016. godini iznosio je 3,81 t/ha s to je na nivou prinosa
semena u 2017. godini (Balalic i sar. 2017). Prinos semena bio je znac ajno niz i 2014. godine
kada je za region Vojvodine iznosio 3,28 t/ha, a za region centralne Srbije 2,77 t/ha (Miklic i sar.
2015). Uzrok niz ih prinosa semena suncokreta u 2014. godini bile su izrazito nepovoljne
vremenske prilike koje su vladale tokom vegetacije.
Znac ajno najvis i prosec an prinos semena tokom 2018. postigao je hibrid NS Ronin (4,50
t/ha) (Tab. 1). Na dva lokaliteta (Zrenjanin i Senta) ovaj hibrid je dao prosec an prinos semena
preko 5 t/ha. Hibrid NS Ronin je i u 2017. godini dao visok prosec an prinos semena (4,00 t/ha),
kako navode Balalic i sar. (2018). Hibrid NS Kruna postigao je prosec an prinos semena (4,15 t/
ha) koji je bio znac ajno vis i u odnosu na ops ti prosek (3,94 t/ha). Tri hibrida (NS Konstantin, NS
Romeo, Dus ko) su postigli prinose semena koji su bili na novou ops teg proseka u 2018. godini
(Tab. 1).
Na osnovu analize rezultata svih 15 lokaliteta u Srbiji, uoc ava se da je visoko znac ajno
najvis i prinos semena postignut na lokalitetima Zrenjanin (4,64 t/ha) i S upljak (4,59 t/ha).
Lokaliteti sa prinosom semena vis im od ops teg proseka su Senta, Vrbas, Sombor i Sremska
Mitrovica. Na nivou ops teg proseka su bili lokaliteti Rimski s anc evi, Nes tin i Panc evo (Tab. 1).
Da lokalitet znac ajno utic e na prinos semena pokazuju i rezultati Jockovic et al. (2012),
koji navode da su NS hibridi suncokreta gajeni u Rumuniji pokazali znac ajne razlike u prinosu
semena u zavisnosti od lokaliteta. Prinos semena se kretao od 1,43 t/ha (NS-13, lokalitet Dalga)
do 5,03 t/ha (NS-24, lokalitet Valul lui Traian).
Sadrz aj ulja je kvantitativna osobina koja je određena genetskim potencijalom hibrida uz
znac ajno variranje pod uticajem faktora spoljas nje sredine, ali i interakcije između genotipa i
faktora spoljas nje sredine. Od faktora spoljas nje sredine na sadrz aj ulja, pored srednjih dnevnih
temperatura, vlaz nosti vazduha i kolic ine vlage u zemljis tu utic u tip zemljis ta, kao i nivo
primenjene agrotehnike (S koric , 2012, Miklic i sar. 2014, Mijic et al. 2017). Da lokaliteti u velikoj
meri utic u na sadrz aj ulja, potvrđuju i rezultati Van der Merwe et al. (2014), koji su obavili
istraz ivanja na 6 lokaliteta sa 16 hibrida suncokreta u Juz noj Africi. Dobili su visoko znac ajne
razlike u sadrz aju ulja za hibride, lokalitete i interakciju hibrid × lokalitet.
Uzimajuc i u razmatranje rezultate dobijene u 2018. godini prosec an sadrz aj ulja iznosio
je 45,75% (Tab. 2), s to je znac ajno vis e u odnosu na 2017. godinu (44%), kako navode Balalic i
sar. (2017). Prosec an sadrz aj ulja za 20 ispitivanih hibrida u 2013. godini za region Vojvodine
bio je 45,45% (Miklic i sar. 2014).
U proseku za 2018. godinu znac ajno najvis i sadrz aj ulja postigao je hibrid NS Oskar
(49,58%) (Tab. 2). Ovaj hibrid je i u 2017. godini prema rezultatima Balalic i sar. (2018) imao
isto najvis i sadrz aj ulja među ispitivanim hibridima (47,72%). Takođe hibrid NS Ronin se
odlikuje vrednostima sadrz aja ulja (46,63%) koje su bile iznad ops teg proseka (Tab. 2).
Najpovoljniji lokalitet za ovu osobinu bio je Panc evo (48,51%). Sadrz aj ulja vis i od ops teg
proseka postignut je na lokalitetima Gakovo, Zrenjanin, Vrbas, Nes tin i Vrs ac. Na nivou ops teg
proseka sadrz aja ulja bili su lokaliteti Zajec ar, Sremska Mitrovica, Rimski s anc evi, Sombor i
S upljak (Tab. 2). Prema rezultatima Krizmanic i sar. (2013) lokaliteti i godine su imali
signifikantan uticaj na sadrz aj ulja osjec kih hibrida suncokreta, s to su pokazala ispitivanja 17
hibrida na 2 lokaliteta, tokom 3 vegetacione sezone. Prema saops tenju Miklic i sar. (2015)
lokaliteti su pokazali znac ajan uticaj na ovu osobinu. Sadrz aj ulja zavisno od lokaliteta varirao je
između 39,58% (Kikinda) i 49,62% (Sombor).
Glavni cilj u proizvodnji suncokreta je postizanje visokih prinosa semena i s to vec e
kolic ine ulja po jedinici povrs ine. Prinos ulja zavisi od prinosa semena i sadrz aja ulja u semenu.
Ova osobina uslovljena je genetskim faktorima, uslovima spoljas nje sredine, kao i njihovom
interakcijom. Znac ajnu ulogu u determinaciji ove osobine imaju srednje dnevne temperature i
nivo vlaz nosti u periodu nalivanja zrna (S koric , 2012, Kaya, 2016).
Na osnovu rezultata analize mikroogleda svih hibrida i lokaliteta u 2018. godini, ops ti
prosek prinosa ulja iznosio je 1,80 t/ha (Tab. 3).
Visoko znac ajan prinos ulja u odnosu na ostale ispitivane hibride dao je NS Ronin (2,10 t/
ha). Hibrid NS Kruna postigao je prinos ulja (1,88 t/ha), koji je bio znac ajno vis i u odnosu na
ops ti prosek (1,80 t/ha) (Tab. 3). To su znac ajno vis e vrednosti u odnosu na prethodnu 2017.
vegetacionu sezonu, kada je prosec an prinos ulja iznosio 1,68 t/ha (Balalic i sar. 2018). Prema
rezultatima Balalic i sar. (2017) u 2016. godini prinosi ulja bili su znac ajno vis i u odnosu na
2017. godinu i u proseku su iznosili 1,81 t/ha na osnovu analize 11 hibrida i 12 lokaliteta. C etiri
hibrida (NS Oskar, NS Konstantin, Dus ko i NS Romeo) tokom 2018. postigli su prinos ulja na
nivou ops te srednje vrednosti mikroogleda (Tab. 3).
Lokalitet sa visoko znac ajnim najvec im prinosom ulja u 2018. bio je Zrenjanin (2,18 t/ha).
Moz e se zapaziti da je na lokalitetu Zrenjanin sedam hibrida postiglo prinos ulja preko 2 t/ha.
Prinos ulja vec i od ops teg proseka postignut je na lokalitetima S upljak, Senta, Vrbas i Panc evo
(Tab. 3). Na osnovu saops tenja Balalic i sar. (2018) lokaliteti su se u 2017. godini znac ajno
razlikovali u prinosu ulja, koji se kretao od 1,12 t/ha (Kula kod Poz arevca) do 2,36 t/ha (Nes tin).
Rezultati koje su dobili Gunduz i Goksoy (2016) za tri lokaliteta u Turskoj takođe potvrđuju
c injenicu da prinos ulja znac ajno varira u zavisnosti od lokaliteta.
Ogranic avajuc i faktor u proizvodnji suncokreta c ine nepovoljni uslovi spoljas nje sredine
(S koric , 2012, Mijic et al. 2017). Prema tome, u cilju s to boljeg sagledavanja uticaja agroekolos kih
uslova na realizaciju genetskog potencijala hibrida neophodno je u ispitivanja osim lokaliteta
ukljuc iti kao faktor i godine.
Rezultati dvogodis njih ispitivanja (2017-2018) pokazuju da su najvis i prosec an prinos
semena postigli hibridi NS Ronin (4,25 t/ha), NS Kruna (4,05 t/ha), NS Konstantin (4,03 t/ha) i
NS Romeo (3,93 t/ha). U ispitivanim godinama prosec ni prinosi se nisu znac ajno razlikovali
(Tab. 4). Dobijeni rezultati ukazuju na plastic nost i stabilnost hibrida, jer su agroekolos ki uslovi
u ispitivanim godinama bili razlic iti. Prema saops tenju Balalic i sar. (2018) poređenjem prinosa
semena 7 hibrida suncokreta, gajenih u mikroogledima u Srbiji tokom trogodis njeg perioda
(2015-2017), najvis e prinosa semena postigli su hibridi NS Konstatnin (4,05 t/ha), NS Oskar
(3,91 t/ha), NS Fantazija (3,90 t/ha) i NS Romeo (3,89 t/ha).
Na osnovu postignutih rezultata u masovnoj proizvodnji, kao i u mikroogledima u ovoj i
prethodnim godinama, za setvu u 2019. godini predlaz u se sledec i hibridi:
A. Visokoproduktivni uljani hibridi: , i , kao i hibridi
najnovije generacije: , , i , koji su
genetski otporni na A, B, C, D i E rase volovoda (Orobanche cumana). Hibridi NS Fantazija,
Dus ko, NS Romeo i NS Kruna genetski su otporni i na sve rase plamenjac e prisutne kod nas.
B. Clearfield® hibridi: , i koji su genetski otporni na
plamenjac u i Clearfield® Plus hibrid , koji je genetski otporan na
plamenjac u i na A, B, C, D i E rase volovoda (Orobanche cumana). U Clearfield® sistemu
proizvodnje uz obaveznu primenu herbicida Pulsar®40 ili Passat®, kao i u Clearfield® Plus
sistemu proizvodnje uz obaveznu primenu herbicida Pulsar® Plus, uspes no se res ava
problem volovoda, kao i vec eg broja jednogodis njih uskolisnih i s irokolisnih korova.
C. Hibridi otporni na herbicide iz grupe sulfonil urea: i , kao i
hibridi najnovije generacije: i koji su genetski otporni na
plamenjac u i na A, B, C, D i E rase volovoda (Orobanche cumana). Ovim nac inom
proizvodnje uz obaveznu primenu herbicida Express®50 SX uspes no se res ava problem
vec eg broja s irokolisnih korova, c ak i palamide.
D. Hibridi za posebne namene:
Za setvu krajem maja i u prvoj polovini juna meseca treba sejati ultrarani hibrid
, koji je genetski otporan na A, B, C, D i E rase volovoda (Orobanche cumana).
Za proizvodnju proizvoda od jezgra suncokreta preporuc uju se hibridi najnovije
generacije , , i , kao i hibrid
.
Visokooleinski hibrid , sa sadrz ajem oleinske kiseline preko 80%. Ovaj hibrid
je genetski otporan na plamenjac u i spada u rane hibride.
Za ishranu ptica preporuc uje se hibrid .
U grupi dekorativnih suncokreta preporuc uju se , koja se odlikuje
bordo bojom jezic astih cvetova i , koja se odlikuje z utom bojom jezic astih
cvetova.
Za potrebe organske proizvodnje bic e obezbeđene odgovarajuc e kolic ine
nezapras enog semena uljanih i konzumnih hibrida suncokreta.
Uljani hibridi su pakovani u setvene jedinice od 70000 zrna, a konzumni u setvene jedinice
od 50000 zrna. Seme je tretirano fungicidima Apron® XL 350 ES i Maxim® 025 FS, kao i
insekticidom Semafor® 20 ST.
Zahvalnica:
Rad je deo istraz ivanja koja se izvode u okviru projekta TR 31025 (Razvoj novih sorti i
poboljs anje tehnologija proizvodnje uljanih biljnih vrsta za razlic ite namene), koji finansira
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i tehnolos ki razvoj Republike Srbije.
Balalic I, Jocic S, Miklic V, Cvejic S, Jockovic M, Miladinovic D (2017): Rezultati ispitivanja NS hibrida suncokreta u
mikroogledima i preporuka za setvu u 2017. godini. Zbornik referata 51. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije, Zlatibor, 48-57.
Balalic I, Jocic S, Cvejic S, Jockovic M, Miladinovic D, Hladni N, Miklic V (2018): NS hibridi suncokreta veoma uspes ni u ogledima i proizvodnji, s ta sejati u 2018. godini? Zbornik referata, 52. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije i 1. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor 21-27.01.2018, 5-13.
FAOSTAT (2016): Preuzeto: novembar 2018 sa site-a http://www.fao.org/faostat Granlund M, Zimmerman DC (1975): Effect of drying conditions on oil contents of sunflower (Helianthus annuus L.)
seed determined by wide-line Nuclear Magnetic Resonance (NMR). North Dakota Acad Sci Proc, 27: 128-132. Gonza lez-Barrios P, Castro M, Pe rez O, Vilaro D, Gutie rrez L (2017): Genotype by environment interaction in sunflower
(Helianthus annus L.) to optimize trial network efficiency. Spanish Journal of Agricultural Research 15(4): e0705 https://doi.org/10.5424/sjar/ 2017154-11016
Gunduz O, Goksoy AT (2016): Determination of superior hybrid combinations in sunflower and testing of their resistance to broomrape (Orobanche cumana Wallr.) in infested areas. 19th International Sunflower Conference, Edirne, Turkey, 353-370.
Jocic S, Miladinovic D, Kaya Y (2015): Breeding and genetics of sunflower. In: Sunflower: Chemistry, Production, Processing and Utilization (Eds Force EM&Dunford NT&Salas JJ). AOCS Monograph Series of Oilseeds, AOCS Press, Urbana, Illinois, USA, 1-26.
Jockovic M, C iric M, Jocic S, Cvejic S, Marinkovic R, Miklic V (2012): Performance of NS sunflower hybrids in Romania. Selekcija i Semenarstvo XVIII(1): 9-16.
Khan H, Ali S, Ahmad I, Khan I, Hussain S, Khan BA, Suhaib M. (2018): Agronomic and qualitative evaluation of different local sunflower hybrids. Pakistan Journal of Agricultural Research, 31(1): 69-78.
Kaya Y (2016): Sunflower. In: Breeding Oil Seed Crops for Sustainable Production. Opportunities and Constraints (Ed: Gupta SK), Academic Press, Elsevier Inc, USA, 55-88.
Krizmanic M, Mijic A, Liovic I, Sudaric A, Sudar R, Duvnjak T, Krizmanic G, Bilandz ic M. (2013): Utjecaj okoline na sadrz aj ulja i sastav masnih kiselina kod novih OS-hibridnih kombinacija suncokreta. Poljoprivreda, 19(1): 41-47.
Miklic V, Balalic I, Jocic S, Marinkovic R, Cvejic S, Miladinovic D, Jockovic M, Hladni N (2014): Rezultati ispitivanja NS hibrida suncokreta u mikroogledima i preporuka za setvu u 2014. godini. 48. Savetovanje agronoma Srbije, Zlatibor 26.01-01.02.2014. Zbornik referata, 4-24.
Miklic V, Balalic I, Jocic S, Marinkovic R, Cvejic S, Hladni N, Miladinovic D (2015): Rezultati mikroogleda NS hibrida suncokreta i preporuka sortimenta za setvu u 2015. godini. 49. Savetovanje agronoma Srbije, Zlatibor 25.01.-31.01.2015. Zbornik referata, 86-97.
Mijic A, Liovic I, Sudaric A, Gadz o D, Jovovic Z, Jankulovska M, Markulj Kulundz ic A, Duvnjak T (2017): The effect of environment on the phenotypic expression of grain yield, oil content and oil yield in sunflower hybrids. Agriculture & Forestry, 63(1): 309-318.
S koric D (2012): Sunflower breeding. In: Sunflower Genetics and Breeding. International Monography (eds: S koric D & Sakac Z), 165-354.
Van der Merwe R, Labuschagne MT, Herselman L, Hugo A (2014): Stability of seed oil quality traits in high and mid-oleic acid sunflower hybrids. Euphytica, 193(2): 157-168.
Protekla godina bila je povoljna za proizvodnju soje. Prema nezvanic nim podacima soja je u 2018. godini
bila zasejana na 210 000 ha, a ostvareni prosec an prinosi su iznad vis egodis njeg proseka (2,5 tha-1).
Prinosi su veoma varirali između pojedinih regiona, ali i između pojedinih parcela u istim regionima,
zavisno od vremena i kvaliteta osnovne obrade, predsetvene pripreme, setve soje i agrotehnic kih mera
primenjenih u toku vegetacionog perioda soje. U 2018. godini bolesti i s tetoc ine na soji nisu pric injavale
znac ajne s tete, a dosta povoljan raspored i dovoljna kolic ina padavina u prvom delu vegetacionog
perioda, kao i pri formiranju i nalivanju zrna, doprineli su ostvarivanju visokih prinosa u proizvodnji
soje.
Za ostvarenje visokih i stabilnih prinosa soje potrebno je odabrati seme visokog kvaliteta,
odnosno deklarisano seme, a paz nju treba posvetiti i pravilnom izboru sorti za pojedine rejone
gajenja (Vidic i sar. 2010). Za ostvarenje ovog cilja neophodno je sve agrotehnic ke mere
primeniti pravilno i pravovremeno (Đukic i sar. 2018), ali moramo imati u vidu da su najvaz nije
agronomske i hemijske osobine svake sorte pod jakim uticajem faktora spoljas nje sredine i
podloz ne su promenama u zavisnosti od uslova klime i zemljis ta (Miladinovic i sar. 2013). Zbog
toga, izuzetno je vaz no da odabrane sorte budu ne samo dobro prilagođene konkretnim
agroekolos kim uslovima, vec i da zbog promenljivosti ovih uslova imaju dobru adaptabilnost,
kao i stabilnost prinosa (Miladinovic i sar. 2017).
Period od setve do z etve soje u 2018. godini bio je povoljan za proizvodnju soje. U prvoj
dekadi aprila, u vec ini regiona su zabelez ene obilnije padavine, s to je uticalo na vreme setve
soje. Radi detaljnije analize vremenskih uslova u 2018. godini, u tabeli 1 prikazane su
temperaturne vrednosti i kolic ine padavina, kao i vis egodis nji proseci, u vegetacionom periodu
soje za devet rejona. Posmatrajuc i prosek temperatura za vegetacioni period soje uoc ava se da
je temperatura u 2018. godini u svim rejonima vis a u odnosu na vis egodis nji prosek, a povec anje
je bilo od 2,4°C u rejonu Vrs ca, do 2,7°C u rejonu Sombora. Padavina je u vec ini rejona bilo vis e u
odnosu na vis egodis nji prosek, tako je u rejonu Valjeva zabelez ena kolic ina padavina u
vegetacionom periodu za 26,9 mm vec a u odnosu na vis egodis nji prosek, a u rejonu Kikinde za
79,1 mm. U rejonu Palic a zabelez eno je manje padavina, za 22 mm, a u rejonu Loznice manje za
53 mm u odnosu na vis egodis nji prosek.
Prosec ne temperature u aprilu su u svim posmatranim rejonima bile iznad vis egodis njeg
proseka. U rejonu Palic a aprilske temperature su bile vis e za 3,8°C, dok su u rejonu Novog Sada
zabelez ene temperature koje su za 5,7°C vis e u odnosu na vis egodis nji prosek. Padavina je u
aprilu bilo manje u odnosu na vis egodis nji prosek, a umanjenje se kretalo od 2 mm u rejonu
Novog Sada do 37 mm u rejonu Loznice. U svim rejonima je u prvoj dekadi aprila bilo padavina
iznad vis egodis njeg proseka, dok je u drugoj i trec oj dekadi aprila zabelez eno znatno manje
padavina. Uz visoke temperature i znatno manje kolic ine padavina, drugu polovinu aprila su
obelez ili vetroviti dani koji su isus ivali povrs inski, setveni sloj zemljis ta, pa je na mnogim
parcelama bilo neujednac eno nicanje biljaka soje, s to se na kraju vegetacionog perioda odrazilo i
na neujednac eno sazrevanje useva. Srednje majske temperature bile su vis e u svim rejonima, a
povec anje se kretalo od 2,6°C u rejonu Palic a do 3,3°C u rejonu Sombora i Sremske Mitrovice.
Posmatrajuc i vrednosti prosec nih padavina u maju, vidi se da je u pojedinim rejonima bilo vis e
padavina u odnosu na vis egodis nji prosek (Vrs ac za 34 mm, Valjevo za 7 mm, Sremska Mitrovica
za 6 mm, Novi Sad za 3 mm), dok su manje kolic ine padavina zabelez ene u rejonima Palic (36
mm manje u odnosu na vis egodis nji prosek), Sombor (31 mm), Kikinda (15 mm), Loznica (5
mm) i Zrenjanin (1 mm). U rejonima Palic , Kikinda i Sombor bilo je manje padavina u sve tri
dekade maja u odnosu na vis egodis nji prosek, dok je u rejonima Zrenjanina, Novog Sada, Vrs ca,
Sremske Mitrovice, Loznice i Valjeva u prvoj i trec oj dekadi maja bilo znatno manje padavina u
odnosu na vis egodis nji prosek, a u drugoj dekadi ovog meseca zabelez ene su vec e kolic ine
padavina.
Srednje dnevne temperature vazduha u junu bile su vis e u odnosu na vis egodis nji prosek
na svim lokalitetima, a povec anje je bilo u rasponu od 1,2°C u rejonu Palic a i Sremske Mitrovice
do 1,7°C u rejonu Sombora i Novog Sada. U prvoj i drugoj dekadi juna temperature su bile znatno
iznad vis egodis njeg proseka, dok je u zadnjoj dekadi juna i prvoj dekadi jula dos lo do zahlađenja
kada su temperature bile niz e u odnosu na vis egodis nji prosek, u svim rejonima, a smanjenje
temperatura se kretalo u intervalu od 1,2°C u rejonu Sombora do 2,4°C u rejonu Valjeva.
Padavina je u junu bilo vis e u svim rejonima, osim u rejonu Zrenjanina gde je bilo manje
padavina za 14 mm u odnosu na vis egodis nji prosek. Po kolic inama padavina izdvajaju se rejoni
Kikinde i Vrs ca gde je zabelez ena kolic ina padavina za 97 mm, odnosno 99 mm vis a u odnosu na
vis egodis nji prosek. Jul je takođe bio topliji za 0,1°C u rejonu Vrs ca do 0,8°C u rejonima Sombor i
Loznica. U rejonu Vrs ca zabelez eno je 25 mm manje padavina, dok je u ostalim rejonima bilo vis e
padavina u odnosu na vis egodis nji prosek. U rejonu Valjeva je u julu bilo c ak 66 mm vis e
padavina u odnosu na vis egodis nji prosek, u Kikindi 51 mm, Sremskoj Mitrovici 39 mm,
Somboru 29 mm, Novom Sadu 20 mm, Loznici 18 mm, Zrenjaninu 15 mm i Palic u 12 mm.
Temperature u avgustu su takođe bile iznad vis egodis njeg proseka, a povec anje se kretalo
od 2,4°C u rejonu Valjeva do 4,1°C u rejonu Palic a. U pojedinim rejonima zabelez eno je vis e
padavina u odnosu na vis egodis nji prosek (Zrenjanin za 54 mm, Sombor za 27 mm, Vrs ac za 14
mm, Novi Sad za 33,5 mm), dok je u rejonima Sremske Mitrovice (36 mm), Loznice (34 mm),
Palic a (31 mm), Kikinde (11 mm), Valjeva (3,1 mm) zabelez eno manje padavina. Z etva veoma
ranih sorti soje zapoc eta je polovinom avgusta. Srednje mesec ne temperature za septembar bile
su vis e u svim rejonima u odnosu na vis egodis nji prosek, a to povec anje je bilo od 1,8°C u rejonu
Vrs ca do 3,1°C u rejonu Palic a. Padavina je bilo vis e u prvoj dekadi septembra, dok je u drugoj i
trec oj dekadi bilo znatno manje padavina. Posmatrajuc i mesec ni prosek padavina uoc ava se da je
na svim lokalitetima zabelez eno manje padavina u odnosu na vis egodis nji prosek, a smanjenje se
kretalo od 10 mm u rejonu Sombora do 43 mm u rejonu Loznice. Nepovoljan raspored padavina
u julu i avgustu na pojedinim lokalitetima ipak je umanjio prinose soje i glavni je krivac s to 2018.
godina ipak nije bila rekordna po ostvarenim prinosima soje.
Specific nost ove godine je i neujednac eno sazrevanje useva, s to se nepovoljno odraz avalo
na z etvu, naroc ito semenskih useva.
Tokom vegetacionog perioda u pojedinim regionima imali smo vec u najezdu lisnih sovica
i pojavu grinja, a naroc ito su pamukove sovice pric injavale s tetu na postrnim usevima. Na
parcelama sa postrnom setvom soje u 2018. godini evidentirana je i vec a pojava poljskih mis eva.
Sortnim ogledima soje postiz u se dva podjednako vaz na cilja: identifikovanje sorti
pogodnih za s irenje u proizvodnji i rejonizacija sortimenta (Miladinovic i sar. 2017).
U saradnji sa kolegama iz poljoprivrednih struc nih sluz bi u 2018. godini u mrez i
makroogleda testirane su sorte soje iz aktuelnog sortimenta i nove, perspektivne sorte. Ogledi su
izvedeni po jedinstvenoj metodici za makrooglede soje, a u ogledima su bili zastupljeni
genotipovi pogodni za redovnu setvu soje (0, I i II grupa zrenja).
Prosec ni prinosi sorti soje u mrez i makroogleda bili su u rasponu od 3.800 kgha-1 do
4.400 kgha-1 (Graf. 2).
Posmatrano po grupama zrenja, od ranih genotipova soje u makroogledu izdvajaju se novije
sorte soje NS Atlas i NS Vulkan, kao i sorta soje NS Maximus, koje su imale vec i prinos u odnosu na
standardnu sortu za ovu grupu zrenja (Galina). Kod srednjestasnih sorti soje, najprinosnije su bile nove
sorte soje NS Kraljica i NS Ventis, dok su se kod srednjekasnih genotipova izvojile sorte NS Fantast, NS
Kolos i NS Zita. Sorta soje NS Kraljica imala je prosec an prinos na svim lokalitetima od 4.369 kgha-1.
U cilju pravilne rejonizacije, sve lokalitete na kojima su izvođeni makroogledi soje podelilili smo
u dve grupe, prvu grupu predstavljaju lokaliteti sa ostvarenim prinosima soje iznad 4.300 kgha-1 (Tab.
2), dok su u drugoj grupi lokaliteti sa prinosima ispod 4.300 kgha-1 (Tab. 3).
U prvoj grupi ogleda (Tab. 1), po prinosu se izdvajaju sorte soje NS Kraljica (4.677 kgha-1), NS
Ventis (4.667 kgha-1), NS Fantast (4.632 kgha-1) i NS Kolos (4.565 kgha-1).
Najvis i prinos na lokalitetima Rimski s anc evi (5.203 kgha-1), Kac (4.888 kgha-1) i Zrenjanin
(4.864 kgha-1) ostvaren je sa sortom soje NS Kraljica. Na lokalitetu Loznica najprinosnija je bila sorta
soje NS Apolo (4.933 kgha-1), u S apcu sorta soje Sava (5.168 kgha-1), u Panc evu sorta soje NS Fantast
(4.861 kgha-1), u Somboru sorta soje NS Atlas (4.850 kgha-1), dok je na lokalitetu Vrbas sorta NS Kolos
imala najvis i prinos (4.889 kgha-1).
U drugoj grupi ogleda, na lokalitetima sa prinosom do 4.300 kgha-1 (Tab. 3), najvis i prinos
imala je sorta NS Kraljica (4.096 kgha-1), zatim sorta NS Ventis (3.761 kgha-1), NS Vulkan (3.727
kgha-1) i NS Atlas (3.711 kgha-1).
Najvis i prinos na lokalitetima Padinska Skela (5.370 kgha-1), Sremska Mitrovica (4.995 kgha-1),
Vrs ac (4.039 kgha-1) i Ruma (3.966 kgha-1) ostvaren je sa sortom soje NS Kraljica. Na lokalitetima
Karavukovo (4.819 kgha-1), Kikinda (4.127 kgha-1) i Subotica (4.362 kgha-1) najprinosnija je bila sorta
soje NS Ventis (4.933 kgha-1), u Bac koj Topoli sorta soje Galina (3.524 kgha-1), a na lokalitetu Vajska
sorta NS Vulkan imala je najvis i prinos (3.661 kgha-1).
U Tabeli 4 prikazane su sorte koje su ostvarile najbolje prinose po pojedinim lokalitetima u mrez i
makroogleda soje 2018. godine. Kao s to se iz navedene tabele vidi, među sortama sa najvis im prinosom nalazi
se vec ina sorti soje, a prinosi variraju zavisno od lokaliteta gajenja i vremenskih prilika u datom regionu.
Sadrz aj proteina u zrnu soje (Graf. 3) veoma varira, zavisno od sorte, ali jos vis e u zavisnosti od
lokaliteta, odnosno zemljis nih i vremenskih prilika u pojedinim regionima. Prosec an sadrz aj proteina za
sve sorte soje u ogledu kretao se od 35,38% na lokalitetu Bac ka Topola do 41,56% na lokalitetu
Padinska Skela. Posmatrano po sortama, najvec i prosec an sadrz aj proteina zabelez en je kod sorti
soje NS Kolos (41,41%), NS Ventis (41,21%) i NS Vulkan (40,98%), ali su i kod ovih sorti izraz ene
oscilacije u sadrz aju proteina zavisno od lokaliteta. Najniz i i najvis i sadrz aj proteina kod sorte NS Kolos
iznosio je 37,0% na lokalitetu Bac ka Topola, odnosno 44,2% na lokalitetu Karavukovo. Najvec i raspon u
sadrz aju proteina na razlic itim lokalitetima imala je sorta NS Apolo (32,4% na lokalitetu Bac ka Topola i
42,1% na lokalitetu Rimski s anc evi). Posmatrajuc i pojedinac no sorte i lokalitete, najvis i sadrz aj proteina
zabelez en je kod sorte soje NS Kolos na lokalitetu Karavukovo, od 44,2%.
Kako sadrz aj proteina, tako i sadrz aj ulja u zrnu soje (Graf. 4) veoma varira, zavisno od sorte i
lokaliteta. Prosec an sadrz aj ulja za sve sorte soje u ogledu kretao se od 20,63% na lokalitetima Vajska i
Loznica do 23,25% na lokalitetu Bac ka Topola. Posmatrano po sortama, najvec i prosec an sadrz aj ulja
zabelez en je kod sorti soje NS Atlas (21,70%), NS Hogar (21,59%) i NS Fantast (21,52%). Najvec i raspon
u sadrz aju ulja na razlic itim lokalitetima imala je sorta NS Zita (19,9% na lokalitetu Padinska Skela i
24,6% na lokalitetu Bac ka Topola). Posmatrajuc i pojedinac no sorte i lokalitete, najvis i sadrz aj ulja
zabelez en je kod sorti soje NS Apolo, NS Zita i NS Fantast na lokalitetu Bac ka Topola, od 24,6%.
Za setvu u 2019. godini, proizvođac ima soje na raspolaganju c e biti dovoljne kolic ine kvalitetnog
semena razlic itih grupa zrenja. S iroka paleta sorti soje olaks ac e izbor proizvođac ima u cilju postizanja
visokih i stabilnih prinosa. Od genotipova krac e vegetacije na raspolaganju su sorte soje ,
i . Srednjestasne sorte soje c ine okosnicu nas eg
sortimenta, a tu su sorte , i . Od kasnijih sorti soje, II grupe zrenja,
preporuc ujemo za setvu u 2019. godini i .
Pored ovih sorti soje, Institut za ratarstvo i povrtarstvo nudi proizvođac ima i veoma rane sorte soje,
pogodne za zakasnelu i postrnu setvu, kao s to su , , .
Preporuka Instituta za ratarstvo i povrtarstvo je da proizvođac i odaberu nekoliko sorti soje,
ukljuc ujuc i u svoj izbor i novije, visokoprinosne sorte (Đukic i sar. 2016). Preporuc ujemo setvu
iskljuc ivo deklarisanog semena visokog kvaliteta, kako bi se smanjili rizici u proizvodnji soje.
Iz analiziranih podataka vrednosti temperatura i padavina u 2017. i vrednosti od 1964, uoc avaju
se klimatske promene u vidu povec anja srednjih dnevnih temperatura, kako u vegetacionom periodu,
tako i na godis njem nivou. Za razliku od temperaturnih uslova, padavine pokazuju sve vec e oscilacije u
pojedinim godinama i smenu kis nih i ekstremno sus nih godina. Ovakvi uslovi su veoma nepovoljni za
proizvodnju soje. Nedostatak padavina moz e se ublaz iti navodnjavanjem i pravilnim odabirom
adaptabilnih sorti soje koje su sposobne da laks e podnesu ekstremne uslove proizvodnje. Zbog toga
prednost pri odabiru sortimenta treba dati novostvorenim sortama soje, koje su nastale i testirane u
uslovima promenjene klime, odnosno sortama koje zadovoljavajuc e prinose ostvaruju i u povoljnim i u
sus nim godinama.
Đukic , V., Miladinovic , J., Vidic , M., Bales evic -Tubic , Svetlana, Đorđevic , V., Popovic , V., Miladinov, Zlatica, Petrovic , Kristina,
Marinkovic , Jelena, Veselic , Jelica, Ilic , A., C obanovic , L. (2016): Soja u 2015. Godini. Zbornik referata 50. Savetovanje
agronoma i poljoprivrednika Srbije. Zlatibor, 24-30.01.2016. str. 47-54.
Đukic , V., Miladinov, Zlatica, Bales evic -Tubic , Svetlana, Miladinovic , J., Đorđevic , V., Valan, Dragana, Petrovic , Kristina (2018):
Kritic ni momenti u proizvodnji soje. Zbornik referata 52. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 1.
Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 21-27. Januar 2018. str. 34-44.
Vidic , M., Hrustic , Milica, Miladinovic , J., Đukic , V., Đorđevic , V., Popovic , Vera (2010): Novine u sortimentu soje. Ratarstvo i
povrtarstvo, 47(1): 347-355.
Miladinovic , J., Vidic , M., Bales evic -Tubic , Svetlana, Đukic , V., Đorđevic , V. (2013): Soja u 2012. godini. Zbornik referata 47.
Savetovanje agronoma Srbije, Zlatibor, 3-9.2.2013. str. 79-86.
Miladinovic , J., Vidic , M., Bales evic -Tubic , Svetlana, Đukic , V., Đorđevic , V., Petrovic , Kristina, Miladinov, Zlatica, C eran, Marina
(2017): Soja u 2016. Godini. Zbornik referata 51. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS), 22.01.-
28.01. 2017. Zlatibor, str. 11-20.
Alternativne kulture sve vis e interesuju poljoprivredne proizvođac e, bez obzira na to s to
se gaje na relativno malim povrs inama, tako da iz godine u godinu nalaze svoje mesto u sistemu
biljne proizvodnje. U radu je dat pregled najnovijih istraz ivanja iz ove oblasti.
Zahvaljujuc i potencijalu za prinos u nepovoljnim uslovima spoljne sredine, kao s to je
nedostatak vlage ili manje kvalitetno zemljis te, sirak za zrno postaje sve interesantnija biljna
vrsta koja sve vis e nalazi svoje mesto u sistemu biljne proizvodnje.
U komercijalnoj proizvodnji se nalaze dva visokoprinosna srednje kasna hibrida belog
(Alba) i crvenog (Gold) zrna (Tab. 1).
Iako postojec i sortiment zadovoljava potrebe proizvođac a i korisnika zrna u pogledu
stabilnosti i visine prinosa, sve c es c e se javlja interesovanje za hibridima krac e vegetacije. S jedne
strane se traz i moguc nost postrnog gajenja, a sa druge strane se insistira na ranijoj z etvi koja se
ne bi poklapala sa z etvom najznac ajnijih kultura kao s to su kukuruz, soja i suncokret.
Koristec i postojec u genetic ku kolekciju mus ko sterilnih linija u svojstvu majki i linija
restauratora fertilnosti u svojstvu opras ivac a, stvoreno je 52 novih eksperimentalnih
kombinacija koje su u uporednim ogledima sa komercijalnim hibridima testirane na ranozrelost i
prinos (Graf. 1).
Na osnovu jednogodis njih rezultata predstavljenih u grafikonu 1. vidi se da je kod svih
eksperimentalnih hibrida duz ina vegetacije krac a nego kod kontrole, te da je stvorena solidna osnova
za odabir novih konvencionalni hibrida. Posebno su interesantne kombinacije sa vegetacijom duz ine
do sto dana.
Drugi selekcioni kriterijum je prinos zrna, koji je za kontrolu i 17 eksperimentalnih hibridnih
kombinacija sa vegetacijom do sto dana predstavljen u grafikonu 2.
Na osnovu ranozrelosti i prinosa zrna moz emo zakljuc iti da se prinosi nekoliko
eksperimentalnih hibrida sirka za zrno izuzetno kratke vegetacije ne razlikuju znac ajno od
komercijalnih hibrida i nakon njihovog testiranja u mikro i makro ogledima moz emo oc ekivati da c e
Institut za ratarstvo i povrtarstvo poljoprivrednim proizvođac ima u dogledno vreme ponuditi novi
sortiment sirka za zrno.
U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo oplemenjene su dve ekonomski znac ajne sorte
uljane tikve, uljana tikva kod koje seme ima ljusku – Olivija i uljana tikva sa semenom bez ljuske
(golica) – Olinka. Obe sorte se odlikuju visokim sadrz ajem ulja (45 – 48%) i izuzetno visokim
potencijalom za prinos suvog semena (do 1200 kg/ha). U proizvodnim uslovima se kod nas
najc es c e postigne prinos od 500–600 kg/ha. Prema tome, prosec an prinos ulja iznosi oko 250–
300 kg/ha, odnosno oko 25–30 g po biljci. Seme je izuzetno traz eno kako na domac em, tako i na
trz is tu zemalja u regionu.
Institut raspolaz e bogatom kolekcijom od preko 120 sorti, hibrida, populacija i
perspektivnih linija uljane tikve, uglavnom poreklom iz Nemac ke, Mađarske, Austrije, Slovenije i
Srbije, koja bi mogla predstavljati znac ajan poc etni materijal za oplemenjivanje. Stoga je 2017.
godine postavljen preliminarni ogled sa ciljem utvrđivanja varijabilnosti genotipova unutar
kolekcije u pogledu ekonomski znac ajnih karakteristika semena (masa semena po biljci, sadrz aj
ulja u semenu, prinos ulja po biljci). Rezultati su upoređeni sa karakteristikama standardnih
sorti Olivija i Olinka.
U odnosu na prosec ne vrednosti kolekcije, obe novosadske sorte uljane tikve se odlikuju
znac ajno vis im vrednostima ispitivanih karakteristika semena (Tab. 2). Zapaz a se negativna
korelacija mase semena po biljci i sadrz aja ulja u semenu. S iroki intervali varijacije
karakteristika semena ukazuju na znac ajnu varijabilnost unutar kolekcije koja moz e posluz iti
kao dobra osnova za oplemenjivanje. Međutim, treba imati u vidu da se radi o rezultatima
analize tikava gajenih samo u sezoni 2017. koja se odlikovala dugotrajnim ekstremno visokim
temperaturama u periodu oplodnje i sazrevanja plodova; radi izvođenja pouzdanijih zakljuc aka
ogled je nastavljen i u 2018. godini. Takođe, maksimalne vrednosti su vec inom zabelez ene kod
hibrida koje nije moguc e direktno ukljuc iti u programe, s to zadatak oplemenjivanja sorte koja bi
po karakteristikama semena premas ila postojec e c ini izuzetno tes kim. Stoga bi uvođenje hibrida
oplemenjenog u Novom Sadu bilo dobar pravac unapređenja proizvodnje ove uljarice.
Proso (Panicum miliaceum L.) je usev koji ima najmanje potrebe za vodom u odnosu na
druga z ita i predstavlja poz eljan usev u ekolos kim sistemima proizvodnje, sistemima sa niskim
ulaganjima. U komercijalnoj proizvodnji nalazi se visokoprinosna, srednje rana sorta prosa
Biserka koja i u nepovoljnim agroekolos kim uslovima ostvaruje visoke i stabilne prinose. U
sus noj 2018. godini sorta Biserka ostvarila je visok prinos zrna odlic nog kvaliteta (Tab. 3).
Prosec an prinos zrna sorte Biserka iznosio je 3,25 t/ha dok je prosec na duz ina vegetacionog
perioda iznosila 114 dana. Na lokalitetu Bac ki Petrovac sorta Biserka imala je prinos zrna od 3,3 t/
ha dok je lokalitetu Rimski s anc evi prinos zrna iznosio 3,2 t/ha (Tab. 3, Graf. 2).
Agroekolos ki uticaj (temperature, padavine, zemljis te i dr.) i agrotehnic ki uticaj (plodored,
prihrana, zas tita, i dr.) znac ajno utic u na produktivnost biljaka (Popovic , 2010; 2015; Đekic et al.
2014; Sikora et al. 2016; Jankovic et al. 2017). Prihrana ima kljuc nu ulogu u poboljs anju prinosa
biomase i povec avanju produktivnosti prosa. Folijarna prihrana imala je veoma znac ajan uticaj i na
prinos zrna prosa. Primenom folijarne prihrane, sa koktelom mikro i makro elemenata, vitaminima,
aminokiselinama i stimulansima rasta, sorta Biserka je ostvarila vec e prinose u odnosu na
kontrolnu varijantu, varijantu bez primene folijarne prihrane. Prinos zelene biomase u varijanti sa
prihranom bio je vec i od kontrolne varijante za 8,2%. Folijarna prihrana imala je statistic ki veoma
znac ajnu pozitivnu korelaciju sa visinom biljaka i prinosom zrna po biljci (r= 0,99 i r= 0,92) i
znac ajnu pozitivnu korelaciju sa prinosom biomase (r = 0,74) (Popovic i sar. 2018). Proso seju
tradicionalni farmeri zbog velikog nutritivnog znac aja koji ima veliki uticaj na zdravlje, takođe i
zbog agronomskog znac aja, jer ima odlic nu sposobnost rasta i u manje povoljnim uslovima za rast i
dobru toleranciju na ekstremne uslove gajenja, u stresnim uslovina izazvanim visokim
temperaturama, sus om i dr. Suoc avajuc i se sa ogranic avajuc im prirodnim resursima i klimatskim
promenama, proso ima ogroman potencijal i tendenciju povec avanja povrs ina, kako u svetu tako i
kod nas.
Program lekovitog, aromatic nog i zac inskog bilja (LAZB) u okviru Odeljenja za alternativne
kulture i organsku proizvodnju odvija se u tri pravca:
1. Rad na kolekciji LAZB
2. Gajenje LAZB na proizvodnim parcelama za seme i kao sirovina za dalju preradu
3. Primarna prerada LAZB
U kolekciji LAZB nalazi se preko 50 razlic itih biljnih vrsta, populacija i sorti. Poseban znac aj
imaju biljne vrste sakupljene iz spontane prirode i introdukovane u kontrolisane uslove.
Kolekciona bas ta predstavlja znac ajan centar u kojem se vidi raznolikost biodiverziteta flore
lekovitog bilja Srbije. Biljni materijal sakupljan je na terenima organizovanim od strane Katedre
za botaniku Prirodno-matematic kog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu. Sve biljne vrste u
kolekciji determinisane su i deponovane u Herbarijumu Departmana za biologiju i ekologiju
(Herbarium BUNS).
Na proizvodnim parcelama gaje se razlic ite biljne vrste za komercijalno semenarenje:
pitoma nana (Mentha x piperita) sorta Danica, kamilica (Matricaria chamomilla) sorta Tetraploidna,
neven (Calendula officinalis) sorta Gelb orange, bosiljak (Ocimum basilicum) sorta Sitnolisni,
mirođija (Anethum graveolens) sorta Domac a aromatic na, beli slez (Althaea officinalis) sorta
Vojvođanski, morac (Foeniculum vulgare) sorta Vojvođanski, korijandar (Coriandrum sativum)
sorta Nikola, miloduh (Hyssopus officinalis) sorta Domac i ljubic asti, muskatna z alfija (Salvia sclarea)
sorta Domac a mirisna i matic njak (Melissa officinalis) sorta Citron.
Pored ovih biljaka, gaje se i biljne vrste koje se koriste iskljuc ivo za dobijanje etarskih ulja
kao s to su: planinski c ubar (Satureja montana), metvica (Mentha spicata var. crispa), lavanda
(Lavandula vera) i smilje (Helycrisum italicum). Pored ovih biljaka, etarsko ulje se dobija i kao
nusproizvod u semenskoj proizvodnji bosiljka, kamilice, pitome nane, miloduha, morac a, mirođije,
muskatne z alfije, korijandra.
U okviru pogona za preradu LAZB nalazi se solarna sus ara koja predstavlja prvi korak u
preradi bilja. Bilje se najlaks e konzervira sus enjem i kao takvo ide dalje na doradu. Bilje se moz e
dorađivati kao sirovina za c ajeve, destilacijom etarskog ulja i vodenom, etanolnom ili uljanom
ekstrakcijom. Linija za primarnu doradu bilja (proizvođac Europrima, Novi Sad) sastoji se od:
Kontrolni sto CONTROL 208 koji se koristi za primarnu inspekciju ulaznog materijala
koja se vrs i ruc no.
Mas ina za odvajanje lista od stabljike REBLER LGU 151 P-L.
Trakasti transporter L-302 postavljen je za transport lista iz mas ine za skidanje lista sa
stabljike u prijemni kos integrisanog transportera na jednostrukom CIK CAK
vazdus nom separatoru 2M-P.
Jednostruki CIK CAK vazdus ni separator 2M-P je mas ina dizajnirana za c is c enje lista od
nec istoc a kao s to su kamenje, zemlja, stabljika i slic no.
Vibracioni separator ST II VIBRO sa dva sita i tri izlazne frakcije. Namena je finalna
kalibraciju lista po z eljenoj velic ini i finalno c is c enje. Ova mas ina ima tri izlazne frakcije.
Ova linija je namenjena prvenstveno za doradu LAZB, međutim na njoj se mogu dorađivati i
druge biljke c ime im se podiz e trz is na vrednost. Na prvom mestu tu je konoplja, potom i heljda, ali i
druge biljke iz programa odeljenja c ime se znac ajno popravlja kvalitet i semenske robe. Osim za
potrebe Odeljenja, linija radi i usluz no.
Vec je napomenuto da se u ponudi nalaze i etarska ulja, koja se dobijaju destilacijom
vodenom parom. Destilator je zapremine 0,8 m3 a pokrec e ga generator pare. Ekstrakcija se radi
iskljuc ivo po zahtevu klijenta pri c emu se precizira odnos droga:rastvarac kao i vrsta rastvarac a. Svi
proizvodi koji nastanu u pogonu za preradu kontrolisani su u Laboratoriji za ispitivanje biljnog
materijala.
Zahvalnica
Rad je nastao kao deo projekata: TR 31025 koga finansira Ministarstvo prosvete, nauke i
tehnolos kog razvoja Republike Srbije i projekata: FAO Project - Redesigning the exploitation of
small grains genetic resources towards increased sustainability of grain-value chain and improved
farmers’ livelihoods in Serbia and Bulgaria – GRAINEFIT; i bilateralnog projekta, CG-SR:
Alternative cereals and oil crops as a source of healthcare food and an important raw material for
the production of biofuel. / Alternativna z ita i uljarice kao izvor zdravstveno bezbedne hrane i
vaz na sirovina za proizvodnju biodizela.
Cortes J (2009): Overview of the regulatory framework in seed trade. U Proceedings of the second world seed conference:
Responding to the challenges of a changing world: the role of new plant varieties and high quality seed in
agriculture, FAO headquarters, Rome, 8-10 September 2009, p 201.
ISTA (2017): ISTA Rules. International Seed Testing Association. Zurich, Swizerland.
Nikolic Z. (2010): Application of genetic markers in seed testing and plant breeding. Ratarstvo i povrtarstvo, 47(2): 409-416.
Nikolic Z. (2011): Genetic ki modifikovane biljne vrste – metode za testiranje. U Milos evic M, Kobiljski B, Eds, Semenarstvo,
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Ed, 2, 1: 337-358, ISBN 978-86-80417-30-1.
Nikolic Z., Djordjevic V. (2014): Primena morfolos kih, biohemijskih i molekularnih markera u semenarstvu soje. U: Bales evic
Tubic S, Miladinovic J, Eds, Semenarstvo soje, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 291-340, ISBN 978-86-
80417-57-8.
Nikolic Z. (2013): Monitoring i detekcija GMO. Genetic ki modifikovani organizmi – c injenice i izazovi, Zbornik radova sa
nauc nog skupa, Beograd, 22-23. oktobar 2013. Srpska akademija nauka i umetnosti. Odeljenje hemijskih i biolos kih
nauka, knjiga 6, 121-130. ISBN 978-86-7025-644-6.
Olesen M. H., Duijn B., Boelt B. (2014): Introduction of new methods: spectral imaging. Seed testing International. ISTA News
Bulletin No. 147.
Powell W., Morgante M., Andre C., Hanafey M., Vogel J., Tingey S., Rafalski A. (1996): The comparison of RFLP, RAPD, AFLP
and SSR (microsatellite) markers for germplasm analysis. Molecular Breeding, 2(3): 225-238. https://
doi.org/10.1007/BF00564200, ISSN 1380-3743.
Pravilnik o kvalitetu semena poljoprivrednog bilja, Sluz beni list SFRJ 47/87
Zakon o genetic ki modifikovanim organizmima, Sluz beni glasnik RS 41/2009
© 2019 Institut za ratarstvo i povrtarstvo Maksima Gorkog 30
Novi Sad