zbornik jernej.indd

269

Crno na bijelom:Crna, bijela i siva boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji

Marija TurkFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

Maja OpašićFilozofski fakultet Sveučilišta u [email protected]

Nina Spicijarić PaškvanHAZU – Zavod za povijesne i društvene znanosti u [email protected]

Ovaj je prilog motiviran dvama radovima prof. Josipa Jerneja u kojima je kontrastirao frazeme u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku. U ovom će se radu na odabranim primjerima frazema, koji sadrže crnu, bijelu i sivu boju kao sastavnicu, pokazati kako se one aktualiziraju u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku. U klasifikaciji boja bijel i crn imaju krajnju ulogu, što omogućava pogodnu osnovu za kontrastiranje. Odabrani primjeri frazema podijeljeni su u više podskupina s obzirom na koncept na koji se odnose.

Ključne riječi: frazem, kontrastivna analiza, hrvatski jezik, talijanski jezik, njemački jezik

1. Uvod

Motivacija za ovaj prilog dva su rada prof. Josipa Jerneja: O klasifikaciji frazema (1992-1993.) i Bilješke oko porijekla naše frazeologije (1996.) u kojima je kontrastirao frazeme u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku.

Boje kao sastavni element čovjekove percepcije izvanjezične stvarnosti zauzimaju značajno mjesto u jeziku kao odrazu te stvarnosti (Hrnjak 2000: 203). Polazeći od te teze u ovome će se prilogu kontrastirati složene i ustaljene jezične strukture, uglavnom frazemi, a manjim dijelom kolokacije i poslovice, u hrvatskome, talijanskome i

Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja (1909. – 2005.)

270

njemačkome jeziku čija je sastavnica crna, bijela i siva boja. Crna i bijela boja odabrane su zato što predstavljaju krajnje vrijednosti spektra, smatraju se čak i nebojama, dok siva boja predstavlja njihovu središnju vrijednost.

Građa za ovaj rad prikupljena je iz općih i frazeoloških, jednojezičnih i dvojezičnih rječnika hrvatskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika, a valja napomenuti da ovaj prilog ne obuhvaća sve moguće frazeme navedenih jezika. Cilj je dati prilog kontrastivnoj analizi na semantičkoj razini te pokazati sličnosti i razlike utjecaja simbolike crne, bijele i sive boje na frazeološko značenje u trima jezicima.

2. Crna boja kao sastavnica frazemaCrna je boja često suprotstavljena bijeloj, kao dobro i zlo (Colin

2004: 89). Crnoj se boji simbolički najčešće pripisuju negativne konotacije pa često označava sumorne misli, tjeskobu, tugu, melankoliju, žalost, zlobu, opake namjere, mračne, opskurne i uznemirujuće predmete ili životinje (Colin 2004: 90) te patnju i nesreću, a povezuje se s nesvjesnim (Chevalier – Gheerbrant 1983: 89). Istodobno asocira ponizan i asketski život svećenika čija odjeća od 10. st. počinje biti crne boje, dok će od 14. stoljeća postati i boja aristokratske odjeće i kraljevskih dvorova (Brenko 2009: 37–39). U sociološkom smislu crna simbolizira anarhiju, ilegalnost, tajne organizacije, nihilizam, ali i individualizam i tajnovitost (Brenko 2009: 43–44). Sva se ta bogata simbolika crne boje odražava i u frazemima.

Frazemi kojima je sastavnica crna boja mogu se podijeliti u više podskupina s obzirom na značenje na koje se odnose.

2.1. Veliku skupinu čine frazemi u kojima se crnoj boji pridaje negativno značenje, a mogu se podijeliti u više manjih podskupina ovisno o tomu koji koncept negativnoga predstavljaju.

2.1.1. S obzirom na to da se crna boja najčešće povezuje sa smrću, više je frazema koji ulaze u taj koncept; u hrvatskome su to frazemi: otići pod crnu zemlju (‘umrijeti’), biti pod crnom zemljom (‘biti mrtav’), pokrila je koga crna zemlja (‘umro je tko’) te primjerice frazemi koji upućuju na to da je tko umro, ali tuđom posrednom ili neposrednom krivnjom: otjerati (poslati) koga pod (u) crnu zemlju (‘prouzrokovati čiju smrt’) i sastaviti (složiti) koga s crnom zemljom (‘ubiti koga’). Semantički je vrlo važna i sastavnica ‘zemlja’ koja asocira na grob, a sastavnica ‘crn’ naglašava to značenje.

Navedeni hrvatski frazemi biti pod crnom zemljom i pokrila je koga crna zemlja imaju semantičke ekvivalente u njemačkome jeziku: jemanden deckt der grüne Rasen (‘umro je tko’) i unter dem grünene Rasen ruhen (‘biti mrtav’), ali je u njima umjesto crne zemlje – zelena tratina.

271

Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom – Crna, bijela i siva boja...

U korištenim talijanskim rječnicima nisu potvrđeni slični primjeri. 2.1.2. U većini je naroda europskoga kulturnoga kruga crna odjeća

simbol žalosti, tugovanja za pokojnikom. Ta se simbolika nalazi i u pozadinskoj slici sljedećih frazema hrvatskoga jezika: obući se (zaviti se) u crno (‘ožalostiti se zbog čije smrti’), zavijati/zaviti koga u crno (‘ožalostiti koga prouzročivši čiju smrt’).

U talijanskom jeziku frazem toga tipa nije rječnički potvrđen. Postoji doduše doslovan izraz vestirsi (mettersi) in nero u značenju ‘obući se u crno’, a može biti u nekim dijelovima Italije zbog korote, a ponajviše zbog elegancije.

U njemačkome se to značenje ne aktualizira, doduše postoji frazem in Schwarz gehen, ali se češće koristi sintagma bez oznake boje in Trauer anlegen.

Frazemi u ovim dvama konceptima pokazuju najmanje podudarnosti u tri jezika što je vjerojatno uvjetovano različitim etnografskim stereotipima.

2.1.3. Crna boja često simbolizira nesreću, zlo, nedaće i sl. Jednome se danu u tjednu u frazemima svih triju jezika pridaje sastavnica crn: crni petak; venerdì nero; ein schwarzer Freitag. Petak se često poima kao nesretan dan, a mogući uzroci tomu su primjerice: kršćansko vjerovanje – petak je dan kada je Isus bio razapet; povijesni događaji – crnim se naziva petak 24. rujna 1869. i 25. listopada 1929. zbog pada vrijednosti dionica i sloma burzi; u prošlosti je petak dugi niz godina bio dan pogubljivanja. Petak je, dakle, oduvijek dan koji se povezuje s nesrećom, a sastavnicom crni dodatno je naglašeno da je riječ o lošem, nesretnom danu.

Podudarnim se frazemima crni dan/dani; giorni neri; ein schwarzer Tag opisuje vrijeme nesreće, teško razdoblje puno problema i poteškoća. U talijanskome se jeziku to značenje još može izreći i primjerima anni neri i periodo nero u kojima su umjesto crnih dana crne godine i crno razdoblje.

U frazemima crne misli, pensieri neri, schwarze Gedanken (‘pesimistične, negativne misli’) crna boja najavljuje tjeskobu, predosjećaj nesreće kao i u primjerima crne slutnje (‘predosjećaj nesreće’) i crno se piše komu (‘prijeti komu nesreća, zlo’). Želi li se reći da komu predstoji velika nesreća ili veliko zlo, može se u hrvatskome jeziku upotrijebiti izraz crni oblaci se nadvijaju nad kim. Naime, crni oblaci nagoviještaju kišu i ružno vrijeme što je i u pozadinskoj slici toga frazema – crni oblaci kao znak nadolazećih teškoća. Stoga crna boja u ovome primjeru ima i simboličnu i vizualnu ulogu u izgradnji frazeološkoga značenja.

2.1.4. Crnom se bojom u frazemima može označiti zloba, zlonamjernost, zla osoba: metnuti (uvaliti) komu crn komad u torbu značenja ‘podvaliti komu što’, prikazivati/prikazati (slikati/naslikati, ocrtati) koga, što u crnim bojama (‘loše prikazati koga, loše govoriti


272

o komu’), slično i u njemačkome: in den schwärzesten Farben malen (darstellen, schildern). U svima se trima jezicima za zlu osobu može reći: crna duša; anima nera; schwarze Seele kao i njemački eine schwarze Seele haben te talijanski anima nera come il carbone u čijoj je pozadinskoj slici duša zle osobe crna kao ugljen. Nečasna, nepoštena čovjeka opisuje hrvatski frazem čovjek crna obraza.

Osim navedenih u njemačkome jeziku postoje i frazemi kao što su na primjer schwarze Pläne/Gedanken hegen te ein schwarzer Plan, sa značenjem ‘podmukle namjere’. Specifičan je talijanski primjer essere nero come l’anima di Giuda čije značenje ‘imati nečistu savjest, biti kriv’ motivira biblijski motiv Jude Iškariotskoga koji je izdao Isusa pa se osoba nečiste savjesti uspoređuje s crnilom Judine duše. Uloga je crne boje u svim navedenim primjerima simbolična.

2.1.5. Koncept malodušnosti, pesimizma, lošega raspoloženja može se u hrvatskome jeziku opisati frazemom gledati sve crno (‘vidjeti samo loše strane’), kojemu je podudaran talijanski frazem vedere tutto nero, te primjerom gledati na što kroz crne naočale (‘biti pesimističan’), jednako kao i u njemačkome alles durch die schwarze Brille sehen. Već spomenute crne misli sastavnica su hrvatskoga primjera baviti se (predati se) crnim mislima značenja ‘razmišljati o teškim, zlokobnim stvarima’ kao i njemačkoga frazema gotovo podudarne pozadinske slike einen schwarzen Gedanken nachhängen, ali neznatno drugačijega značenja ‘biti (postati) pesimist’. U talijanskome jeziku postoji i frazem rappresentare (dipingere) le cose in nero, kojemu bi značenjski odgovarao hrvatski prikazivati/prikazati stvari gorima nego što jesu, a oba ulaze u koncept pesimizma.

Osobu melankolična, lošeg raspoloženja opisuju primjerice sljedeći frazemi talijanskoga jezika: avere faccia nera, essere nero in volto, essere di umor nero, aspetto nero. U svima se njima izgled i lice osobe koja je lošega raspoloženja opisuje crnom bojom.

2.1.6. U svima se trima jezicima neka nezakonita ili zločinačka djelatnost izražava crnom bojom u primjerima: na crno; in (al) nero (‘ilegalno, na nezakonit način’); raditi na crno, lavorare in nero, *schwarzarbeiten1 (‘raditi na nezakonit način)’; rad na crno, lavoro nero, Schwarzarbeit (‘nezakonit rad’); kupiti na crno, etwas schwarz kaufen (‘kupiti na nezakonit način’); crno tržište, mercato nero, der schwarze Markt kao i crna burza, borsa nera (‘ilegalno tržište’). Frazem crni fond može u hrvatskome jeziku imati dva značenja: 1. novac prikupljen za ilegalne isplate, 2. novac koji se čuva za teška vremena (Pintarić 2007:

1 Njemački izraz obilježen ovdje zvjezdicom nije pravi frazem jer nema višerječnu strukturu, složenica je koja poput frazema ima djelomičnu desemantizaciju i ispunjava ulogu poput frazema.

273


180 prema Hrnjak 2005: 43). Svojim je prvim značenjem podudaran talijanskome frazemu fondi neri.

2.1.7. U svima se trima jezicima javljaju frazemi sa sastavnicama crna lista i/ili crna knjiga: u hrvatskom i njemačkom jeziku crna lista; schwarze Liste u značenju ‘popis nepoželjnih ljudi ili stvari’ te biti na crnoj listi ‘biti nepoželjan’. Taj je frazem nastao frazeologizacijom ekonomskoga termina crna lista koji se odnosi na popis osoba koje ne treba zaposliti, tj. osoba ili tvrtki kojima ne treba dati zajam i ne treba im u poslovnim odnosima vjerovati. Talijanski jezik poznaje primjere u kojima je sastavnica crna knjiga: libro nero (‘popis sumnjivih ili opasnih osoba, neprijatelja’), mettere nel libro nero (‘zabraniti, cenzurirati’), essere nel libro nero (‘biti prekoren, optužen, cenzuriran’), a posljednjemu frazemu djelomično je podudaran svojom pozadinskom slikom hrvatski biti zapisan (upisan) u crnu knjigu/crnoj knjizi različita značenja ‘biti sumnjiv, nepoželjan, biti u nemilosti’.

2.2. Za razliku od prethodne skupine, u sljedećim frazemima crna boja ima ulogu vizualnog dijela pozadinske slike na kojoj se gradi frazeološko značenje. U tu skupinu ulazi frazem ni koliko (što) je crna/crnoga/crno pod noktom (ispod nokta) i znači ‘nimalo, ni najmanje’, a u pozadinskoj mu je slici gesta kojom se noktom palca dodiruje nutarnja strana nokta kao da se čisti prljavština pod tim noktom (Pintarić 2007: 180 prema Hrnjak 2005: 43). Taj je frazem po leksičkim sastavnicama blizak njemačkomu primjeru jemanden nicht das Schwarze unter dem Finger(nagel)/ Nägeln gönnen čije je značenje ‘ nimalo kome što priuštiti’, tj. ‘biti zavidan’.

2.2.1. Za osobu koja svojim postupcima odstupa od svoje sredine u svima trima jezicima postoje posve podudarni frazemi: crna ovca; pecora nera; das schwarze Schaf u kojima crna boja naglašava da je riječ o pojedincu koji je iznimka unutar većine budući da su crne ovce izuzetak.

2.2.2. Posebnu skupinu čine poredbeni frazemi koji se temelje na vizualnom aspektu boje. Kosa, brada i brkovi izrazito crne boje uspoređuju se u hrvatskome s garom, ugljenom i katranom: crn kao ugljen, crn kao gar, crn kao katran; u talijanskome ugljenom i garom nero come il carbone, nero come la fuliggine; u njemačkome samo s katranom *pechschwarz. U talijanskom se jeziku kosa uspoređuje i s bojom ebanovine te gavranovim krilom: capelli neri come l’ebano te capelli neri come l’ala di un corvo, dok se crne oči uspoređuju i s paprom (occhi neri come il pepe). Sva tri jezika imaju frazem kojim se opisuje crna boja životinja: crn kao gavran, nero come un corvo, *rabenschwarz. U hrvatskome se javlja i crn kao krtica.

Crni se predmeti opisuju u frazemima usporedbom s drugim predmetima: crn kao ugljen i crn kao tinta. Frazem crn kao ugljen ima


274

svoj ekvivalent u talijanskome nero come il carbone, a crn kao tinta i u talijanskome i u njemačkome: nero come l’inchiostro, *tintenschwarz.

Crna boja čega naglašava se i hrvatskim frazemom crn kao vrag, talijanskim frazemima nero come il camino i nero come la pece te njemačkim frazemima schwarz wie Nacht i schwarz wie die Hölle. U talijanskim se frazemima crna boja čega uspoređuje s bojom predmeta crne boje kao što su kamin te smola, dok se u njemačkom jeziku crna boja čega naglašava sastavnicom noć jer je noć sama po sebi crna, te sastavnicom pakao uz koji se asocijativno veže crnilo i tama.

2.2.3. Crna boja ima posebnu ulogu u političkome žargonu. Dok se u povijesti sintagma crna košulja, camicia nera, schwarzes Hemd odnosila na pripadnike fašističke organizacije, danas se crna boja veže uz konzervativne političke stranke pa tako primjerice u njemačkome jeziku postoji izraz die Schwarzen wählen čije je značenje ‘birati konzervativce’ motivirano upravo sastavnicom crn.

2.2.4. Osim za politički život, crna je boja povezana i za svijet svećenstva. Tako u hrvatskome jeziku postoje izrazi crni đak pod kojim se podrazumijeva klerik, učenik katoličkog sjemeništa te crna škola u značenju ‘teološka srednja škola, bogoslovija’; talijanski jezik poznaje frazem aristocrazia nera u kojem se crnom aristokracijom slikovito imenuje svećenstvo, dok se njemački frazem schwarzer Bruder, tj. crni brat odnosi na pobožnu osobu i to katolika. Može se uočiti da je sve navedene primjere motivirala crna boja odjeće koju svećenici i općenito kler najčešće nosi.

2.3. Kao posebna skupina mogu se izdvojiti izrazi koji nisu povezani nekim zajedničkim okvirnim značenjem, ali im je zajednička sastavnica crn koja motivira njihovo značenje. Tako se u svima trima jezicima posve podudarnim izrazima naftu naziva crno zlato; oro nero; schwarzes Gold u kojima je uloga sastavnice crn vizualna jer je nafta crne boje, dok sastavnica zlato upućuje na njezinu dragocjenost i vrijednost. U hrvatskome i talijanskome jeziku postoje frazemi crni anđeo; angelo nero koji se odnose na loše, zlo biće, vraga pa je uloga crne boje simbolična. Sva tri jezika imaju i izraz crni humor; umorismo nero; schwarzer Humor značenja ‘zajedljiv, sarkastičan humor’. Zajedničko crnomu anđelu i crnomu humoru je to da se jedna sastavnica koja nosi pozitivnu konotaciju (anđeo, humor) negira sastavnicom crn koja pridonosi negativnome značenju cjelokupnog izraza.

Pod primjerom crna magija podrazumijeva se ‘dozivanje zlih sila’ u hrvatskome i talijanskome jeziku (magia nera), dok isto značenje opisuje njemački izraz die schwarze Kunst. Osim na magiju, taj se njemački primjer odnosi i na jednu drugu crnu umjetnost, a to je tiskarstvo. Može se uočiti da u slučaju magije, crna ima simboličnu ulogu kao znak čega

275


negativnoga, zlih sila, dok u slučaju tiskarstva ima vizualnu ulogu (boja tiska).

Frazemi specifični za hrvatski jezik su primjerice crna kuća u značenju ‘zatvor’ što je sadržano i u riječi tamnica (od tame) jer su nekada zatvori bili u tami podruma (Pintarić 2007: 180); crni Ciganin ‘vrlo siromašan čovjek’ te nacionalni hrvatski frazem crna marica (Turk 1997: 38) koji označava policijski automobil za prijevoz zatvorenika. U talijanskome jeziku nalazimo primjerice izraz essere nero con qualcuno značenja ‘biti ljut na koga’, a u njemačkome jemandem wird schwarz vor den Augen čije je značenje ‘past će u nesvijest tko’ motivirano crnjenjem pred očima, te ins Schwarze treffen u čijoj je pozadinskoj slici pogodak u crno koji implicira značenje ‘pogoditi bit, srž’.

3. Bijela boja kao sastavnica frazema

Za razliku od crne, bijela boja nosi pozitivnu konotaciju. Ona je simbol čistoće, nevinosti, neokaljanosti i savršenstva (Colin 2004: 37). Osobito je važna u katoličanstvu jer je božanska boja, boja raja i vječnosti, liturgijska boja najvećih blagdana Uskrsa i Božića te poglavara Katoličke crkve – pape. Bijela je boja novorođenčadi i djece, ali i starosti (Brenko 2009: 47). Označava i prijelaz iz jednoga životnog razdoblja u drugo (rođenje, krštenje, brak) simbolizirajući nov život za koji se još ne zna kakav će biti (Brenko 2009: 47) te postaje boja otkrića i preobrazbe (Chevalier – Gheerbrant 1983: 47). U moderno doba postala je simbol hladnoće pa na emocionalnome planu simbolizira zatvorenost, nedodirljivost, bezosjećajnost. U europskim je zemljama bijela boja često simbolizirala rojalizam i monarhiju, a u političkome svijetu označava boju mira i prijateljstva među narodima (Brenko 2009: 53). Opisana simbolika bijele boje motivirala je značenje brojnih frazema koji su, kao i oni s crnom bojom, podijeljeni u više podskupina s obzirom na koncept koji opisuju.

3.1. Postoje frazemi u kojima bijela boja implicira suprotnost nekoj neizrečenoj stvarnosti. Takav je npr. frazem bijela udovica ‘ženska osoba kojoj je muž odsutan’, ali i bijeli udovac ‘muška osoba kojoj je žena odsutna’. Nasuprot tomu neće se govoriti crna udovica jedino kad ovo potonje označava pauka. Bijela boja simbolizira privremeni status i povratak, ali je i boja samoće i usamljenosti. I u talijanskome jeziku nalazimo posve podudaran frazem vedova bianca dok se u njemačkome istoznačnom frazemu grüne Wittwe ne koristi bijela, nego zelena boja2.

2 Njemački poznaje i izraz Strohwittwe koji se javlja i u hrvatskome kao slamnata udovica – slamnati udovac.


276

3.2.1. S obzirom na to da je bijela boja boja starosti tu simboliku nalazimo u frazemima u čijoj je pozadinskoj slici bijela boja sijede kose koju imaju ljudi u starijoj životnoj dobi: bijela brada (‘star čovjek’), bijele godine (‘starost’), bijela glava (‘pametna, iskusna osoba’). U talijanskome jeziku postoji frazem fare i capelli bianchi [in un lavoro/in una cosa] u kojem je bijela boja također simbol sijede kose. Međutim, ona se odnosi na osobu koja je ostarjela, ne zbog godina, već zbog naporna rada, iskustva i sl.

3.2.2. U hrvatskome i njemačkome jeziku postoji primjer istovjetne strukture vidjeti bijele miševe; weiße Mäuse sehen, ali značenja im nisu posve ista. Naime, u hrvatskom se jeziku taj frazem upotrebljava u značenju ‘do besvijesti se napiti’, a u njemačkome ‘vidjeti nepostojeće stvari’. Međutim, osoba koja je pijana do besvijesti vidi i ono čega nema, pa se ta dva frazema dijelom i poklapaju u značenju, a bijela boja u njima simbolizira nešto nestvarno, imaginarno.

3.2.3. Treću podskupinu čine frazemi specifični za svaki jezik pa primjerice u hrvatskome jeziku nalazimo bijeli svijet (1. ‘cijeli svijet sa svim dobrim i lošim stranama’, 2. ‘daleki, nepoznati krajevi’), preko bijela svijeta (‘vrlo daleko’), bježati/pobjeći (poći, otisnuti se) u bijeli svijet (‘odlaziti/otići od kuće dalje, napuštati/napustiti kuću da bi se ostvario bolji život’), bježati (ići/otići) preko bijela svijeta (odlaziti/otići daleko od kuće, u nepoznat svijet), gledati koga bijelo (‘promatrati s nerazumijevanjem’). Bijela boja u primjerima sa sastavnicama bijeli svijet simbolizira prostranstvo, nešto daleko, nepoznato jer su ljudi zbog doživljavanja bijele kao neboje počeli bijelu povezivati sa stvarima koje nemaju oblik, s onime što još nije otkriveno, što je nepoznato (Colin 2004: 37). Takva simbolika bijele boje motivirala je i njemački frazem ein weißer Fleck auf der Landkarte u čijoj je pozadinskoj slici bijela mrlja na karti, tj. neistraženo područje zemljine površine. Specifičan je hrvatski frazem doći (osvanuti) na bijelome konju značenja ‘doći sa snijegom’, dok se knjiga u kojoj neka država objavi dokumente o kakvom važnom događaju s namjerom da opravda svoj postupak, naziva bijela knjiga3 jer je bijela boja boja čistoće, neutralnosti. Izraz bijela knjiga – libro bianco nalazimo i u talijanskome jeziku, ali sa značenjem ‘knjige u kojoj se iznose stajališta neke vlade, organizacije, udruženja ili tvrtke javnosti, a koja služi kao pomoć ljudima pri donošenju odluka’.

Sva tri jezika imaju izraz bijela smrt; morte bianca; der weiße Tod, ali u hrvatskome i njemačkome jeziku opisuju smrt prouzrokovanu smrzavanjem, dok se u talijanskom opisuje smrt na radu. Stoga u hrvatskom i njemačkom frazemu bijela boja ima vizualnu ulogu (bijelo je hladno, snijeg i led), a u talijanskome simboličnu.3 U hrvatskome također i plava (siva) knjiga.

277


Za talijanski su jezik specifični frazemi: voto bianco u kojem bijela ocjena znači ‘nepovoljna ocjena’, dar di bianco a una promessa ‘ne ispuniti obećanje’, tutto il bianco non è farina ‘nije sve kako izgleda’4. Izraz in bianco u talijanskome jeziku opisuje primarne i uobičajene ciljeve koji iz nekog razloga nisu ispunjeni pa tako frazem andare in bianco znači ‘propasti, ne uspjeti’. Pozadinska slika primjera passare (fare) notte bianca (in bianco) značenja ‘provesti neprospavanu noć’ krije sliku mladića u srednjem vijeku koji su u bijeloj odjeći (kao znaku čistoće) probdjeli noć uoči proglašenja vitezovima (Zingarelli 2008: 1483). Frazemom al calor bianco kazuje se što na vrhuncu, a nastao je frazeologizacijom stručnoga naziva u fizici5. U talijanskome postoji primjer veder tutto bianco čije značenje ‘biti optimist’ motivira simbolika bijele boje kao boje optimizma. Frazemu dare carta bianca a qualcuno, u čijoj je pozadinskoj slici davanje bijeloga papira komu, značenjski bi odgovarao hrvatski frazem bez bijele boje kao sastavnice davati/dati slobodne (odriješene) ruke komu.

Želi li se u njemačkome jeziku reći da tko ima čistu prošlost/savjest može se upotrijebiti primjerice frazem eine weiße Weste haben u čijoj je pozadinskoj slici nošenje bijele veste. Svojim je značenjem ‘ništa ne priuštiti komu, biti zavidan’ frazem jemandem nicht das Weiße im Auge gönnen podudaran ranije navedenome primjeru jemandem nicht das Schwarze unter dem Fingernagel (Nagel)/ unter den Nägeln gönnen, ali se razlikuju pozadinskom slikom.

3.2.4. Sljedeću skupinu čine frazemi u kojima simbolika bijele boje nije presudna za značenje frazema, npr. bijela vrana, princ na bijelom konju, čekati princa na bijelom konju, usred (u po) bijela dana (‘danju’), ne vidjeti bijela dana (1.’biti prezauzet’, 2. ‘ne ostati živ’). U primjeru bijela vrana − koji slične pozadinske slike postoji u njemačkome jeziku (ein weißer Rabe), dok se u talijanskome razlikuje sastavnicom (mosca bianca) − bijela boja stoji u opreci sa stvarnošću. Sva se tri frazema odnose na osobu koja odudara svojim ponašanjem od svoje sredine. Ipak, zajedničko je to što im je u pozadinskoj slici životinja (vrana/gavran ili muha) koja u stvarnosti nije bijela. Za osobu koja predstavlja idealnoga partnera ili spasitelja može se reći princ na bijelome konju6.

3.3. Sljedeću skupinu čine frazemi u kojima se boja lica ili čega drugoga uspoređuje s bijelom bojom nekoga predmeta ili pojave pa 4 U hrvatskome bi jeziku ekvivalent bio nije zlato sve što sja, a nalazimo ga i u talijanskome non è tutto oro quello che luce.5 Potječe od izraza calor bianco i odnosi se na temperaturu od oko 2000°C pri kojoj tijelo postaje bijelo.6 U talijanskome postoji izraz različite strukture principe azzurro, kojemu je sastavnica plava, a ne bijela boja.


278

bijela boja u tim primjerima ima vizualnu ulogu u izgradnji značenja. Tako se bljedilo lica opisuje frazemima bijel kao kreda, bijel kao kreč i bijel kao zid, jednako kao i u njemačkom: weiß wie Kreide, weiß wie Kalk, weiß wie [gekalkte] Wand/Kalkwand. Talijanskomu primjeru diventare bianco come un cencio (panno) lavato odgovara djelomično hrvatski frazem poblijedjeti kao krpa ‘postati naglo jako blijed’ te blijed kao krpa ‘jako blijed’. Blijedu boju lica, ali uzrokovanu užasom ili bijesom opisuje njemački primjer vor Schreck/Wut weiß im Gesicht werden. Hrvatski frazem problijedjeti od straha i talijanski diventare bianco per la paura imaju podudarno značenje ‘jako se preplašiti’. Razlikuju se sastavnicama problijedjeti – postati bijel, međutim one imaju blisko značenje jer osoba koja problijedi postaje bijela u licu, tj. gubi boju. Stoga se pozadinska slika bitno ne mijenja. (Opašić 2010: 552)

Izrazito bijela brada, brkovi i kosa uspoređuju se s injem u hrvatskome jeziku (bijel kao inje). Bjelinu kože u hrvatskome i talijanskome uspoređuje se s mlijekom (bijel kao mlijeko; bianco come il latte), a u njemačkome i talijanskome sa snijegom (weiß wie Schnee; bianco come la neve). Frazem bijel kao snijeg u hrvatskome označava i boju svojstvenu kojoj životinji ili predmetu.

4. Crna i bijela boja kao sastavnice frazema

U svima trima jezicima postoji i nekoliko frazema koji sadrže i bijelu i crnu boju. Kako je njihova simbolika oprečna, i frazemi s tim sastavnicama označavajući kontrast iskazuju izričitost, npr. frazemi crno na bijelo/bijelom/bijelu; nero su bianco; schwarz auf weiß znače ‘napismeno, jasno’; ili se pak pod prividnim apsurdom izražava ‘pokušaj izvođenja nemogućega’: od crna činiti bijelo kao i u njemačkome aus Schwarz Weiß machen <wollen> značenja ‘<htjeti> pokazati loše dobrim’, a postoji u njemačkome i aus Weiß Schwarz machen u kojem se od bijeloga čini crno, tj. pokušava od dobroga učiniti loše. S ovim su frazemima strukturno i leksemski, ali ne i semantički podudarni talijanski frazemi fare del bianco nero sa značenjem ‘promijeniti se prepotentno’ i fare di bianco nero sa značenjem ‘izvrnuti istinu’.

U hrvatskome i talijanskome jeziku postoje frazemi istovjetna značenja ‘svjesno prikazati što lažnim, tj. obmanuti koga’, ali djelomično različite pozadinske slike: proglašavati/proglasiti crno bijelim (za bijelo); far vedere (dare a vedere) bianco per nero.

Primjeri čuvati (ostavljati, sakupljati) bijele novce za crne dane, tj. ‘štedjeti za dane oskudice’, ne reći ni crne ni bijele (‘šutjeti’), ili bijelo ili crno (‘isključivo dobro ili loše’), također imaju obje boje kao sastavnice, kao

279


i talijanski frazemi non distinguere il nero dal bianco ili pigliare il bianco per nero oba u značenju ‘ne shvaćati ništa’, zatim frazem ora dice bianco ora dice nero sa značenjem ‘nije siguran u svoje sudove, mijenja mišljenje’ i frazem ci corre quanto dal bianco al nero7 (‘jako se razlikovati’). Talijanski frazem dire nero al nero e bianco al bianco ima značenje ‘reći komu što mu ide’8.

5. Siva boja kao sastavnica frazema

Siva boja nastaje miješanjem crne i bijele, dviju krajnjih boja. Ona time dobiva simboliku prosječnosti, dvojakosti pa čak i dosade. Vizualno, siva je boja magle i pepela pa tako simbolizira tugu, sjetu i melankoličnost, a u kršćanstvu također žalovanje i poniznost. (Chevalier – Gheerbrant 1983: 596; LILS 1990: 533)

5.1. I hrvatski i njemački i talijanski jezik poznaju frazem siva eminencija; eminenza grigia; graue Eminenz značenja ‘osoba koja djeluje u sjeni, ali presudno utječe na događaje’. Simbolika sive boje u tome frazemu je u tome što siva boja istodobno može otkrivati, ali i skrivati određenu stvar.

5.2. U talijanskome jeziku postoji još nekoliko frazema kojima je sastavnica siva boja: una vita grigia, un uomo grigio kojima se sivim životom opisuje ‘dosadan, monoton život’, dok je sivi čovjek ‘prosječan, nezanimljiv čovjek’; zatim momento grigio, umore grigio što znači ‘tužan trenutak’, ‘melankolično raspoloženje’. U tim primjerima siva boja simbolizira prosječnost, dosadu, tugu i sjetu.

U talijanskom jeziku postoji frazem non avere materia grigia u značenju ‘ne biti baš pametan’, a siva boja u tome frazemu nema simboličnu već samo vizualnu ulogu jer je tvar u mozgu odgovorna za inteligenciju (siva tvar, materia grigia) sive boje.

5.3. Pesimistična simbolika sive boje dolazi do izražaja u njemačkim frazemima alles grau in grau sehen (malen) značenja ‘biti pesimističan’ te im greuer Vorzeit sa značenjem ‘u mračnoj davnini’.

5.4. U svima trima jezicima postoji izraz sivo tržište, mercato grigio, der Graue Markt, a označava ‘nezakonito tržište, tržište izvan zakona’.

6. Zaključak

Analizirani primjeri pokazuju da u frazemima triju jezika postoje znatna strukturna i semantička podudarnost i to ponajprije u frazemima

7 Njemu bi značenjski ekvivalent bio hrvatski frazem razlikovati se kao dan i noć.8 Istoga je značenja kao hrvatski frazem reći popu pop bobu bob.


280

koji svoja značenja grade na vizualnoj komponenti u pozadinskoj slici, a dijelom i na simboličkoj ulozi boje. Time se potvrđuje zaključak prof. Josipa Jerneja o frazeološkoj sličnosti među ovim jezicima i mogućnosti kalkiranja. Razlike se uočavaju u frazemima u kojima se boje koriste u simboličkoj ulozi jer se taj potencijal iskorištava ili ne iskorištava u skladu s običajima i etnokulturnim stereotipima naroda i njihovih jezika.

Literatura

Brenko, Aida (2009). Simbolika boja, u: Moć boja, Etnografski muzej, Zagreb, str. 15–93.

Fink-Arsovski, Željka (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb

Hrnjak, Anita (2000). Crno-bijeli svijet hrvatske frazeologije. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća (zbornik HDPL-a), Zagreb-Rijeka, str. 203–210.

Jernej, Josip (1992-1993). O klasifikaciji frazema. Filologija, 20-21, Zagreb, str. 190–197.

Jernej, Josip (1996). Bilješke oko porijekla naše frazeologije. Suvremena lingvistika, 22, 1-2, str. 265–269.

Menac, Antica (2006). Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb.Opašić, Maja (2010). Hrvatski i talijanski frazemi: podudarnosti i razlike.

Zbornik Riječki filološki dani 8., Rijeka, str. 549–557Opašić, Maja; Spicijarić, Nina (2010). Prilog kontrastivnoj analizi frazema

sa sastavnicom boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji. Fluminensia, god. 22 , br. 1, str. 121–136.

Pintarić, Neda (2007). Pragmatična značenja crne boje i njezinih nijansa u poljskome i hrvatskome jeziku. Slavenska frazeologija i pragmatika (ur. Željka Fink Arsovski i Anita Hrnjak). Knjigra, Zagreb, str. 178–182.

Profaca, Ivana (2006). Boje u talijanskoj i hrvatskoj frazeologiji. Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (zbornik HDPL-a), Zagreb – Split, str. 631–641.

Stolac, Diana (1994). Boje u starijoj hrvatskoj frazeologiji i leksikografiji. Filologija, 22-23, str. 259–267.

Turk, Marija (1994). Naznake o podrijetlu frazema. Fluminensia, god. 6, br. 1-2, str. 37–47.

Turk, Marija; Opašić, Maja (2007). Supostavna raščlamba frazema. Fluminensia, god. 20, br. 1, str. 19–31.

Rječnici

Anić, Vladimir (2006). Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb.Cerruti Francesco; Rostagno Luigi Andrea (1941). Vocabolario della lingua

italiana, Società editrice internazionale, Torino.

281


Chevalier, Jean; Gheerbrant, Jean (1983). Rječnik simbola, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.

Colin, Didier (2004). Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb.Deanović, Mirko; Jernej, Josip (2002). Talijansko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,

Zagreb.Deanović, Mirko; Jernej, Josip (1994). Hrvatsko-talijanski rječnik, Školska knjiga,

Zagreb.Devoto, Giacomo (1968). Avviamento alla etimologia italiana (Dizionario

etimologico). Felice Le Monnier, Firenze.Duden, das Herkunftswoerterbuch: Etymologie der deutschen Sprache: auf der

Grundlage der neuen amtlichen Rechtschreibregeln: [die Geschichte der deutschen Woerter bis zur Gegenwart: 20 000 Woerter und Redewendungen in ca. 8000 Artikeln] / herausgegeben von der Dudenredaktion. Bibliographisches Institut, Mannheim, 2007.

Hansen-Kokoruš, Renate; Matešić, Josip; Pečur-Medinger, Zrinka; Znika, Marija (2005). Deutsch – kroatisches Universalwörterbuch, Hrvatski nakladni zavod Globus i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

Jakić, Blanka; Hurm, Antun (2004). Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb.

Lapucci, Carlo (1993). Il dizionario dei modi di dire della lingua italiana, Garzanti, Firenze.

Lapucci, Carlo (2006). Dizionario dei provverbi italiani, Felice Le Monnier, Firenze.

LILS: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Anđelko Badurina) (1990), Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

Matešić, Josip (1982). Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb.

Matešić, Josip; Hansen, Renate i dr. (1988). Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, Nakladni zavod Matice hrvatske – Verlag Otto Sanger, Zagreb – München.

Menac, Antica; Vučetić, Zorica (1996). Hrvatsko-talijanski frazeološki rječnik. Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb.

Menac, Antica; Arsovski, Željka; Venturin, Radomir (2003). Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb.

Pittano, Giuseppe (1992). Frase fatta capo ha, Zanichelli, Bologna.Sabattini-Coletti, Dizionario italiano (1997). (CD-ROM)Uroić, Marija; Hurm, Antun (1993). Njemačko-hrvatski rječnik. Školska knjiga,

Zagreb.Zingarelli, Nicola (2000). Vocabolario della lingua italiana, Zanichelli, Bologna.


282

Nero su bianco:Nero, bianco e grigio nella fraseologia croata, italiana e tedesca

L’articolo è motivato da due lavori del professor Josip Jernej nei quali sono stati presi in considerazione in chiave contrastiva alcuni modi di dire nella lingua croata, italiana e tedesca. Vengono scelti diversi modi di dire che contengono bianco, nero e grigio. Si analizza come essi vengono attualizzati nella lingua croata, italiana e tedesca. I modi di dire presentati nell’articolo vengono suddivisi in alcuni sottogruppi a seconda del concetto a cui si riferiscono.

Parole chiave: modi di dire, analisi contrastiva, croato, italiano, tedesco

zbornik jernej.indd

Documents