SADRAJ

Iirot ... . . . . . . . . . . . . 3 Kadulja ... . ...... . .. 23 Kamilica . . . . . . . . . . . . . 7 Zeja soca ... . ....... 26 Crni sljez ........... l O uta mrtva kopriva . . . 28 Broika ............. 15 Jaglac . . . .. . . . . . . . . . 30 Kukuruz .... . . . . . . . . 20 Rosopas . . . . ....... . 33 Turica . . . . . . . . . ..... 21 Trputac . . . . . . . . . . . . . 38

SA\1ETI ZA RAZLIITE BOLESTI

Bubuljiavost . ..... . . .43 Bolovi poslije amputacije . . .. . . . . . . .43 Pomanjkanje teka u djece . . . . . . . . . . . . . .44 Artroza, artritis, koksartroza . . . . . . .. . .45 Oslabljelost mjehura . . .47 Upala slijepog crijeva . .48 Hemofilija . . . . . . . . .. .48

Jagodasti biljeg ...... .49 Spontani pobaaj . . . .. 50 Gnojna upala prsta . ... 50 Fistula .. . . . . . . . . . .. . 51 uni kamenci . . . . . . . 52 Sputena maternica ... 53 Tekoe sa sluhom usljed prehlade . . . . . . . 54 Siva i zelena mrena . . . .54 Pojasasti herpes . . . . . . .57 Ljepi rast kose ...... .58 Oteenja srca

i cirkulacije . . . . . . . . . . 58 Peludna groznica . . . . . 59 Propadanje kotanog tkiva . . . . . . .. 59 Guavost . . . . ......... 60 Pluni emfizem . . . . . . . 60 Multipla skleroza . . . . . . 61 Zadah iz usta . . . . . .. . . 66 Suenje miia . . . . . . . . 67 Nono znojenje . . . . . . . 67 Zanoktica .. . . . . . . . . . . 67 Neuralgini bolovi . . . . 68 Bubrezi- pjesak u mjehuru i bubreni kamenci . . . . 69 Upala bubrega i zagnojeni bubrezi . .. . 70 Edem ili otekline . . . . . 70 Nemirno spavanje ..... 71 Modani udar, kap . .. . 71 Tvrda stolica ... . . . . . . 74 eerna bolest . . . . . . . . 74 Oboljenja grla . . . . . .. . 76

IIROT (Acorus calamus)

U narodu i ova imena: miriljivi a, vodeni bour, mirisni korijen, mirisava trska, sabljar, komu, kalamus, vodena sabljica. Ovu vodenu biljku nalazimo najee uz movare, jezera, bare i na obalama mirnih voda. U obalnom je mulju poloen puzei podanak iz kojeg niu mnogobrojni sabljasti listovi, koji mogu narasti i do jedan metar. Pljosnate, zbijene peteljke imaju u sredini unjaste, zelenkasto do smedk.astoute klipove. Korijen je debeo poput palca, moe biti dug do jedan metar i S\je ima gorkast okus. Sakupljamo ga u rano proljee ili u kasnu jesen.

Korijen iirota ne koristimo samo zbog njegove okrepljujue snage u sluajevima ope slabosti probavnih organa, nadimanja u eludcu i crijevima, kao i kod greva u eludcu ve dobro djeluje i kod oboljenja lijezda i gihta. Korijen jako poboljava rad i pospjeuje izljeenje katara crijeva i eludca. Pospjeuje takoe izmjenu tvari i lijenost crijeva, djeluje dobro na slabokrvnost u mladih djevojaka i vodenu bolest.

Neobino mravi ljudi, koji nisu izgubili svoju te-

3

inu zbog pomanjkanja dobre ishrane, trebaju piti aj od idirotova korijena i katkad koristiti potpune kupke s dodatkom idirota.

Iirot otklanja manjak apetita, pomae kod ote-enja bubrega i dobro je sredstvo za proienje cijelog organizma. aj pomae i djeci koja ne probavljaju itarice, to je u posljednje Vrijeme uestala pojava. Osueni korijen polagano vakan pomae puaima u odvikavanju od puenja. Slab vid se moe popraviti, ako S\jee istisnutim sokom iirotova korijena ee maemo zatvorene one kapke. Sok ostavimo na kapcima nekoliko minuta, zatim ih isperemo hladnom vodom.

Vie sam puta pomogla toplim iirotovim kupkama kod ozeblina i drugih ozljeda od smrzavanja. Korijenje ostavimo tokom noi u hladnoj vodi i sljedei dan zagrijemo do vrenja. Pustimo da odstoji pet minuta. U tome peremo oboljelo mjesto 20 minuta, u rashlaenom i ne pretoplom uvarku. Moemo ga podgrijati i koristiti etiri puta. Te kupke pomau i kod hladnih ruku i nogu, ali u tom sluaju moraju biti vrue onoliko koliko moemo podnijeti.

Uvijek kada razmiljam o sljedeem dogaaju iz prolosti, kada ga spomenem u mojim predavanjima ili kada o njemu sada za vas piem ini mi se kao Boija providnost i uvijek me nanovo potrese. Moja je

4

majka bila teko bolesna, imala je neopisive crijevne tegobe i lijenik mi je jednog dana kazao da budem spremna na najgore: radilo se o raku crijeva. To je bilo jo u doba kad sam se malo bavila ljekovitim biljem, iako sam ve tada koristila darove prirode i nikad nisam uzimala lijekove. To lijenikovo saoptenje posve me utuklo. Danju sam jedva bila sposobna obavljati svakodnevne aktivnosti. Protivno mojim obiajima - dan mi poinje u est ujutro i zavrava tek oko jedanaest sati uveer - lijegala sam odmah iza osam sati uveer. Upravo kada sam razmiljala o beznadnom poloaju svoje majke otvorila su se vrata. Uao je moj mu, stavio mi mali tranzistor na stol i rekao: "s ovim nee biti tako sama!" uskoro nakon toga iz radija se zauo glas: "govori vam kuni lijenik." Uz pomo idiritova korijena moe se izlijeiti svaki eludani i crijevni poremeaj, ma kako bio otporan, star ili zloudan. Uzmemo oljicu hladne vode, u nju stavimo razom punu kaiicu idirotova korijena i ostavimo da preko noi odstoji. Ujutro lagano zagrijemo, procijedimo i popijemo gudjaj prije i poslije svakog obroka. To je dnevno est gudjaja, vie se ne smije piti. aj uvijek prethodno zagrijemo u posudi s vodom. Takav postupak vrijedi za sve, eludac, crijevni sustav, ukljuivi jetru, u, slezenu i guterau. Presretna sam ve naredni dan sve ispriala majci, ali mi

5

je ona uz rezigniran pokret ruke rekla: "meni vie nitko i nita ne moe pomoi!" pribavila sam iirotov korijen i upotrijebila ga u skladu s uputom. Granii s udom, ako Vam kaem, da su ve nakon 14 dana tegobe moje majke nestale. Nedjeljno je poela dobivati na teini po 400 g, nakon to je zbog bolesti ve bila smravila. Potaknuta ovim dogaajem postupno sam se poela baviti lijeenjem ljekovitim biljem pa sam ve mogla pomoi u mnogim beznadnim sluajevima. Osobitom sam s korijenom iirota postizala uvijek zapanjujue uspjehe.

Tamo gdje ima premalo ili pak previe eludane kiseline korijen iirota uvijek pomae.

aj od iirota dobro pomae u lijeenju ira na dvanaestercu i krvavih proljeva.

Nain upotrebe: Priprema aja: aj od iirotova korijena pripre

ma se samo s hladnim uvarkom. Stavimo jednu razom punu kafenu kaiicu iirotova korijena na Y4litre hladne vode i ostavimo preko noi. Ujutro malo podgrijemo i procijedimo. Prije upotrebe aj zagrijemo u posudi s vodom.

Svjei sok: S\jee korijenje paljivo oistimo i jo vlano istisnemo u sokovniku.

Dodatak za potpunu kupku: Oko 200 g iirotova korijena ostavimo tokom noi u 5 litara hladne vo-

6

de. Sljedei dan zagrijemo do kljuanja, pustimo da odstoji i dodamo u vodu za kupanje.

KAMiliCA (Matricaria chamomilla)

Ima takoder imena: titrica, ljekovita kamilica, kamomila, maternjak, bijela rada, abnjak, matinjak, ramen, gamilica, zimski komorai.

Raste na oranicama, glinastom du, umskim livadama, padinama, itnim i kukuruznim poljima, djetelitu, krumpiritima i repitima. Zbog pretene upotrebe umjetnog gnojiva i unitavanja korova hemijskim sredstvima, naa dragocjena kamilica postaje sve Ije-da. Osobito je esta nakon zima bogatim snije-gom i vlanih proljea. C\jetite je za razliku od divlje kamilice uplje, miris aromatian i ugodan. Potpuniji opis te posvuda poznate biljke gotovo da nije potreban. Sigurno nije pregerano ako kamilicu nazovemo "lijekom za sve", to osobito vrijedi za malu djecu. U svim sluajevima moemo djetetu dati aj od kamilice, prije svega od greva i bolova u trbuhu.

Pomae kod nadimanja, proljeva, osipa, katara i drugih bolesti eludca, kod smetnji ili izostanka men-

7

struacije i drugih tegoba u trbuhu, kod nesanice, upale epididimisa, temperature, bolnih rana i zubobolje.

Kamilica pospjeuje znojenje, ublaava boli. Smiruje greve, osim toga dezinficira i protuupalo djeluje kod svih vrsta upale, posebno onih sluznica. Izvana ju koristimo za obloge i ispiranje upaljenih oiju, upale one spojnice, kod konih osipa koji izazivaju svrab i suzenje, za grgljanje kod zubobolje i za ispiranje rana. Svaki put kad se razljutite skuhajte oljicu aja od kamilice; smirenje e nastupiti odmah, prije no to doe do oteenja srca. Toplo preporuujem da se zametak suhog bilja stavi kao topli oblog naoboljelo mjesto.

Umirujue djeluju kupke i umivanje s kamilicom koje imaju najblagotvorniji uticaj na ivani sistem. Nakon teke bolesti ili iscrpljenosti uskoro ete se osjeati bolje i stei ete unutranji mir. U njezi svoje ljepote ne smijete zaboraviti na kamilicu. Jednom nedjeljno umij te lice s kamilinim oparkom i vidjet ete kako e vaa koa procvjetati i dobiti svjeu boju. Kamiliin oparak trebali bi koristiti i za njegu kose, posebno ako se plavokosi. Uz takvu njegu bit e vaa kosa mirisna i lijepa sjaja.

Kamilica pospjeuje probavu, a da ne izazove proljev zbog ega je podesna za lijeenje hemoroida, koje vanjskom primjenom moemo lijeiti s kamilinom mau. Tu mast moemo koristiti i za lijeenje

8

rana. Hunjavicu i zaepljenost nosa brzo se lijee inhaliranjem kamilinih para. Jasno je da nakon inhaliranja moramo ostati u toplom.

Ulje od kamilice koristilo se jo u antici za masau u sluajevima neuralgija i trganja u udovima. U starim bilinarima itamo da ulje kamilice otklanja umor udova, a kamilica skuhana u vodi i stavljena na bolesni mjehur, ublaava bolove.

Bolovi u oima se mogu lijeiti toplim oblozima od kamilice kuhane u mlijeku koje je stavljala preko zatvorenih oiju, kratko nakon toga oi su bile zdrave.

Nain upotrebe: Priprema aja: Vrhom punu kaiicu kamilice sta

vimo na !4 litre vode, samo oparimo i pustimo da kratko odstoji.

Dodatak za kupke: Za kupke uzmemo dvije pune ake, a za umivanje lica i pranje glave punu aku kamilinih C\jetova, oparimo i ostavimo da odstoji.

Oblozi: Preko vrhom pune kaiice kamilice prelijemo !4 litre vrelog mlijeka, procijedimo i od toga pravimo tople obloge.

Kamilina para (inhaliranje kamilicom): Vrhom punu licu kamilice prelijemo s jednom litrom vrele vode. Pokriveni runikom udiemo paru.

Biljna vreica: Lanenu vreicu napunimo sa suhim kamilinim C\jetovima i zaijemo. Na suhoj tavi

9

dobro zagrijemo i stavimo na obljelo mjesto. Ulje od kamilice: Boicu rastresito napunimo do

grla sa svjeim kamilinim C\jetovima, ubranim za sunanih dana, prelijemo sa hladno istisnutim maslinovim uljem. Ulje mora prekriti C\jetove. Dobro zatvorenu bocu ostavimo 14 dana na suncu. uvamo u hladnjaku.

CRNI SLJEZ (Malva vulgaris)

Jo neka imena: Veliki sljez, umski sljez, slje, sliz, sljezovaa, planin

ski sliz, guija trava, pmja trava, divlji sljez, sitna sljezovaa, ljubiasta sljezovaa, otrolisni sljez.

Sitnolisni sljez raste uz ograde, rubove puteva, uz stare zidove i prisoje, ali sa-

mo u neposrednoj blizini naselja. Ako naiemo katkada na njega daleko od naselja, sigurno je da je tu nekada bio neki majur ili kua.

Velikolisni (Malva grandifolia) i druge podvrste veinom nalazimo u povrtnjacima i svjetnjacima. I jedan i drugi imaju listove, c\jetove i stabljike sluzave i sadra tanin.sitnolisni sljez je puzav, a na nastavku podanka drvenast. Ima okrugle nazupane listo-

1 0

ve s dugom peteljkom i male ljubiaste do svijetloruiaste C\jetove.

Okruglasti plod izgleda kao mali okrugli sir. Ima vrlo malo seoske djece koja nisu jela ili se nisu igrala s njegovim plodovima. Kako pri suenju izgubi sluz, valja sljez koristiti im je s\jeiji. Medutim i suhi sljez je jo uvijek dovoljno ljekovit.

aJ od crnog sljeza prije svega pomae kod upale sluznica u organizmu, gastritisa, upale sluznice mjehura, crijevnih i eludanih kanala, usne upljine, kao i kod ira na eludcu i crijevima. U tom sluaju moemo pripremiti juhu od lia crnog sljeza i jema. Najprije skuhamo jeam i kada se ohladi, dodamo listova crnog sljeza.

Takoder ga moemo toplo preporuiti kod plunog i bronhalnog katara, kalja i jake promuklosti kao i pri upali uha, krajnika i suhih usta.

Da ne unitimo sluz u crnom sljezu, ostavimo ga tokom noi u hladnoj vodi. Sljedei dan malo zagrijemo i gutljaj po gutljajpijemo dvije do tri oljice. ak i kod tvrdokornog i gotovo neizljeivog plunog emfizema, koji za posljedicu ima teko disanje, crni sljez dovodi do izljeenja. Dnevno pijemo najmanje tri oljice aja, kao to je ve spomenuto, a nou ocijeene i zagrijene listove i

Izvrsne rezultate daju kupke i oblozi za oi s mlakim ajem od crnog sljeza kod rijetkih nastupa suenja oiju koji oboljele ine bespomonim.

Kod svrabljivih i bolnih alergija na licu umivanje mlakim ajem crnog sljeza djeluje blagotvorno. Za vanjsku primjenu koristimo crni sljez za lijeenje rana, ireva, odnosno oteklih ruku i nogu kada je to posljedica prijeloma ili upale vena. U tim sluajevima primjenjujemo kupke za ruke i noge. S tim sam kupkama stekla najbolje iskustvo. Kupke od crnog sljeza su posebno dobre kod slomljenog glenja kad je noga stalno optereena usljed ega otjee.

Natekle, ranjave noge, ak i kad smo stari ne moramo imati. I tu pomau kupke od crnog sljeza i 5\jeih listova trputca. Dovoljno je da ove posljednje dobro oprane i jo vlane stavimo na otvorenu ranu. Rana zacijeli preko noi i vie se ne otvara ak i ako je stara 1 0 do 1 5 godina ili jo vie. Ako patite zbog takve otvorene rane, posluajte moj sa\jet: stavite listove trputca. Zaudit ete se kako e rana brzo zacijeliti. I dok itate ove redove ne mislite: "tu gospoa Treben pretjeruje!" sve to mogu samo potvrditi svojim posljednjim iskusvima.sada u vam ispriati priu koja zvui udesno, pa ipak je istinita. Zaista je iznenaujue, to sve moe ta mala, puzava ljekovita

1 2

biljka. Jednog sam dana sjedila sama za rukom u Linzu. Pridruila mi se neka gospoa i u razgovoru sam saznala da je jako zabrinuta za mua koji je u odreenim razmacima morao ii ponovo u bolnicu i koji je ve sad gubio glas. Lijenici su izbjegavali odgovor na njezina pitanja, ona se pak pribojavala da je rije o raku na grlu. "nemojte izgubiti hrabrost", rekla sam, pokuajte s ljekovitim biljem. Ta imamo dobri crni sljez koji pomae kod upala grla. Dnevno s njegovim ajem ee grgljamo i usto nou stavljamo tople kaaste obloge od .Ynog taloga pomijeane s jemenim branom. To se dogodilo jednog etvrtka. Za stolom smo se sprijateljile i razmijenile adrese. Sljedee me nedjelje u srijedu nazvala. "aneo uvar me poslao za Va stol. Mojem je muu ve bolje. Postupili smo tano kako ste rekli. Imam ker lijenicu koja ivi u Beu. Obavijestila sam ju o svojoj namjeri da oca iz bolnice odvedem kui i pokuam lijeenje s ljekovitim biljem. "Ako te to smiruje mama napravi tako!" kazala je. Na kraju sam razgovarala i s naim lijenikom koji je mislio isto, on naelno nije bio protiv ljekovitog bilja. Tako sam mua dovela kui, grgljao je i stavljala sam mu tople obloge na vrat. Nakon nekoliko dana povrati mu se glas." Nedjelju dana kasnije ponovo me nazvala: "Moj se mua oporavlja i nada se da e uskoro

13

ponovo moi predavati. eljela bih Vam jo samo prenijeti to mi je rekao lijenik kad sam mu sve ispriala. "Ta ena zasluuje zlatnu medalju!"

Na dobri crni sljez ne lijei samo upale grla, ve i zloudna oboljenja grla. U takvim sluajevima preko noi stavimo, za dnevno potrebnu koliinu, crni sljez u dvije i pol litre vode (na etvrt litre vode uzmemo jednu vrhom punu ajnu kaikicu bilja). Ujutro to maalo zagrijemo i ulijemo u termos bocu, ispranu vruom vodom. Tokom dana popijemo u gutljajima etiri oljice aja, a ostalo koristimo za grgljanje. Ako imamo suha usta, drijelo inos, to u bolesnika esto izaziva nervozu, grgljamo i ispiramo takoder vie puta dnevno s ajem crnog sljeza. Ispiranje i oblozi s tim ajem uspjeno se koristi kod suhih oiju.

Crni sljez ije stanite uglavnom oko seoskih gospodarstae danas se sve vie potiskuje. U elji da se unite vlaga i prljavtina i da kua izvana lijepo izgleda naprave se oko kue betonske staze ili se prostor oko oluka poploi. Na taj nain sve vie nestaje ovaj veliki prijatelj ljudi, za ije postojanje se Bogu ne moemo dovoljno zahvaliti.

Naini upotrebe: Priprema aja: Stavljamo samo hladnu vodu! Je

dnu vrhom punu kaiicu bilja na V.. litre vode ostavi-

14

mo da odstoji preko noi, ujutro malo podgrijemo. Kupke za ruke i noge: vrhom pune dvije ake

crnog sljeza ostavimo tokom noi u 5 - litrenoj posudi s hladnom vodom. Sljedei dan sve zajedno zagrijemo na temperaturi koju moemo podnijeti. Vrijeme kupanja u toj kupki je 20 minuta, a kupku, ponovo zagrijan u, moemo koristiti jo dva puta.

Oblozi: ajni talog s malo vode lagano zagrijemo, smijeamo u kau zajedno s jemenim branom, namaem o na lanenu krpu i jo toplo poloim o na oboljelo mjesto.

BROIKA (Galium)

Jo neka druga imena: ivanjsko cvije-e, prava broika, uta broika, uti bro

ac, Ivanova trava, siritica, priljepaa, broanka, divlji bra, broenica, prilip, lepua i dr.

Poznajemo vie vrsta: tzv. broika priljepaa, rasprostire se oranicam, livadama i uz plotove, a seljaci je iskotjenjuju. Dostie visinu od 60 do 160 cm, ima vretenaste nastavke listova i iljasti zelenobijeli cvat. Stabljika joj je obrasla gustim

15

dlakama. Ta je biljka pen jaica, pa se zato i naziva broika priljepaa.

Obinu broiku (Galium verum), u narodu zvanu i ivanjsko cvijee, uta broika, te siritica nalazimo esto u viim predjelima, uspravna je, visoka 30 do 60 cm, ima zlatnoute c'\jetove koji miriu na med.

Bijela broika (Galium mollugo) ima ukastobijele, njene c'\jetove, sline biljnoj kopreni, ima medu slian opor miris, u vrijeme c'\jetanja vie je puzavica nego uspravna. Sve navedene vrste broike imaju ve prema stanitu priblino jednaku ljekovitu mo. Koristimo ih sve na isti nain.

Ta iroko rasprostranjena biljka naalost sve vie pada u zaborav. Ali upravo njoj, u vremenu u kojem su oboljenja od raka sve ea, moramo posvetiti veu panju. Takoder i tu trebam naglasiti da je ljekovitost s'\jeih biljaka daleko vea i kod tekih oboljenja bezu'\jetna je njihova primjena u s'\jeem stanju. I zimi moemo nai na mjestima bez snijega pod suhom travom s'\jee mladice bijele broike.

aj od broike proiava bubrege, jetru, gut rau i slezenu, te sprjeava nastanak bolesti. Tko ima smetnje u sustavu limfniih lijezda mora taj aj piti svakodnevno. Uinkovit je i u sluajevima slabokrvnosti u mladih djevojaka, vodene bolesti i probadanja u slabinama. aj primijenjen izvana vrlo

16

brzoo pomae kod konih bolesti, rana, potkonih ireva i bubuWca. Umivanje s toplim ajem zatee kou na svenulom licu.

Vrlo uspjeno tUelujc i sjcc istisnut sok, ako jimc dnevno maemo obo!jelo mjesto na koi i pustimo da sc osui.

Narodna medicina preporuuje broiku kod epilepsija, histerije, vidovice, ivanih oboljenja, zastoja mokrae i bubrenih kamenaca. Protiv guavosti pomae ,Y s kqjim cijeli dan intenzivno grgljamo. Neka ena mi je tvrdila da je njime izlijc

rodilji u postelju, kako bi joj olakali porod. Dok poznati austriski botaniar Richard Willfort

ukazuje u svojoj knjizi "zdravlje s ljekovitim biljem" na to da je is piran je i pijenje aja od broike izvrsno sredstvo kod raka na jeziku, a da isto tako i s\jei sok, pomijean s maslacem pomae pri svim kanceraznim irevima i konom raku.

K tome bih, dragi itatelji dodala nekoliko svojih iskustava s broikom, pa prosudite sami. Prije priblino l O godina saznala sam da je od raka na jeziku obolio zubar iz Linza. Nakon operacije naglo je smravio i trebao je u Be na zraenje. Sa\jetovala sam mu grgljanje s ajem od broike. Ve nakon nedjelju dana sam saznala da zraenja u Beu nisu vie nuna i da se bolesnik sve bolje osjea. UbrLO je ozdrdvio.

Neto kasnije saznala san1 za 28- godinju enu koja je isto tako oboljela od raka na jeziku. Predloili su joj da sc posa\jetuje s nekim lijenikom iz Koruke. Taj joj je obeao da e ozdraviti za pet godina i dao joj biljni aj, koji mi je ona jednom prilikom pokazala. Prepoznala sam aj od broike. Da bi joj pritedjela visoke putne trokove do Koruke i druge izdatke, pokazala sam joj broiku u prirodi, tako da ju je sad mogla sama skupjati. Izlijeila je tu opaku bolest.

Jo jedan primjer: krajem marta mi je jedna mlada ena iz Bea priala daje njezina 63 - godinja majka

18

teko bolesna i da eka drugu operaciju, koja bi trebala biti 19 aprila. Bolesnici se, naime prije pola godine razvila iznenada na grlu kancerozna izraslina. Lijenik joj je tada zatajio istinu i njezinu bolest lijeio kao guu, zbog ega je i dola do prve operacije. est je mjeseci bilo sve uredu. Sada su se u lijevoj ruci pojavili jaki bolovi koji nisu prestajali ni danju ni nou. aka joj je otekla, a aka i cijela ruka su bili bez osjeta, tako da nije mogla drati ni komad papira. Da bi joj olakao bolove lijenik, koji ju je operirao prvi put, predloio je drugu operacijukoja bi trebala, kako je reeno, biti 19 aprila i tada bi joj pre rezati jedan ivac izmeu vrata i kljune kosti ime bi ju oslobodio barem najeih bolova. S medicinskog gledita, kako je rekao, nije bilo druge pomoi. Unato tome, sa\jetovala sam eli da pije i grglja aj od broike. Osim toga sa\jetovala sam joj za sprjeavanje raka mjeavinu aja od 300 g nevena, l OO g rusom a e i l OO g ko priveru dnevno, Uednu i pol litru dnevno, svakih 20 minuta po gutljaj). Moete misliti moje radosti i iznenaenja kada sam saznala da su bolovi prestali ve nakon etiri dana. Do 19 aprila ponovo se vratio osjet u aci i ruci i mogla ih je pomicati. Primarius je bio vidljivo zauen kada ga je ker zamolila da drugu operaciju otkae. Na njega je ostavila velik utisak to to ga je istinito izvijestila o lijeenju biljem. Kazao je: "neka

19

vaa majka tako nastavi!" nakon nekog vremena saznala sam da se ena, kako mi je doslovce reeno, sjajno osjea i da ve obavlja kuanske poslove za svoju estolanu porodicu.

U lijeenju kanceroznih ireva takoer su mogua izljeenja. U posljednje vrijeme su uestala kona oboljenja, koja se manifestiraju kao tamne otro ograniene, grube mrlje. yjerovatno se radi o infekcijskom oboljenju. U tom je skuaju lijeenje sa S\jeim sokom od broike uspjeno. Uz to je neophodno piti aj za proiavanje krvi od mjeavine nevena, koprive i stolisnika.

Nain upotrebe: Priprema aja: Vrhom punu ajnu kaiicu broike

oparimo s '14 litre vode, ostavimo da kratko odstoji. Svje sok: S\jeu broiku operemo i jo vlanu is

tisnemo u sokovniku.

KUKURUZ (Zea Mays)

U najnovija se doba proizvodnja kukuruza znatno proirila. U vrijeme c\jetanja vise iz rukavca konaste niti kukuruzne svile. Nazivaju ih jo kukuruzovom bradom ili kosom. One su ljekoviti dio biljke. Kukuruzovu kosu odsijeemo prije opraivanja i brzo osuimo u

20

hladu. Trebate li pouzdano sredstvo za mokrenje, pijte aj od kukuruzove kose koji je uz to djelotvor-no sredstvo za mravljenje i protiv gojaznosti. Ako kukuruzova kosa nije dovoljno suha i ako je due uskladitena gubi svoje svojstvo diuretika i izaziva proljev.

Kod oboljenja mokranih organa sa stvaranjem kamenaca, kod skupljanja vode oko srca i edema, taj je aj isto tako djelotvoran kao i kod upale bubrega, mjehura, gihta i reume. Uspjeno se moe koristiti kod nonog mokrenja djece, ali i starih ljudi, kao i kod bubrenih kolika. Kod svih tih bolesti uzimamo svaka dva do tri sata po jednu veliku ka.iicu tog aja.

Nain upotrebe: Priprema aja: Vrhom punu ajnu kaiicu kuku

ruzove kose prelijemo s Y.. litre vrue vode. Ostavimo da kratko odstoji, ne sladimo.

TURICA (Agrimonia eupataria)

Ima i drugih imena: petrovac, kravica, zmjina trava, velika oskorica, griznik, kostolom, malatorica, toriica, dubaac, jeinica.

21

Samo ime "kraljeva biljka" govori nam o kako znaajnoj ljekovitoj biljci je rije.

Raste na sunanim, suhim mjestima, uz rubove puteva i uma, na poljskim meama i strmina

ma, na breuljcima i obroncima, u ri-_::'\.. j=tkm

_umma i uz ruec. Sitn,

..__."'""'"-=- zut:J. C')etoVI tvore, kao u diVIZme obi-\ ne

-ugi

_ grz.

. "'() Cijela Je bilJka obrasla mek1m dla-icama, veliki su listovi dugi do 1 O cm

i pe rasti. Biljka je visoka do 80 cm i spada u istu porodicu kao i vrkuta. Biljku sakupljamo za

vrijeme C\jetanja sve do avgusta. Ova biljka djeluje izrazito ljekovito kod upale

grla, usne upljine i drijela. Na nju valja pomisliti kod angine, bolesti grla, skorbuta ili upale usne sluznice. Ljudi ije je zvanje takvo da moraju puno govoriti ili pjevati, morali bi svaki danprcvcntivno grgljati s ajem od turica.

Lie odlino djeluje u sluaju u sluaju slabokrvnosti i rana, ali se takoder uspjeno primjenjuje kod reume, lumbaga, probavnih smetnji, otvrdnua jetre, zastoja rada jetre i oboljenja slezene. Dnevno moemo piti do dvije oljice aja.

Svatko hi sc trebao potruditi i jednom do dva puta godinje okupati se u vodi kojoj dodamo uvarak

22

od turice. Skrofulozna djeca bi se u takvoj kupki trebala kupati svaki dan.

Turica se zbog svog ukupnog djelovanja i svojih ljekovitih sastojaka ubraja meu nae najljekovitije biljke. Dr Schierbaum kae: "triput dnevno po jedna oljica aja lijei proirenje srca, eludca, crijeva i plua. Zatim oboljenja bubrega i mjehura, ako to sredstvo preimjenjujemo due vrijeme."

Kod oboljenja jetre pijemo ajnu mjeavinu od 100 g turice, 1 00 g broike i 100 g lazarkinje. Dnevno popijemo natate jednu, a tokom dana gutljaja po gutljaj dvije oljice aja.

Nain upotrebe: Priprema aja: Stavimo jednu ajnu kaiicu bilja

na 'i'4 litre vode, ostavimo da kratko odstoji. ajna mjeavina za bolesti jetre: Turicu, broiku

i lazarkinju pomijeamo u jednakim dijelovima. Stavimo vrhom punu ajnu kaiicu na 11.! litre vode, oparimo i stavimo da kratko odstoji.

KADULJA (Salvia officinalis)

Poznata kao usnatica kadulja se u narodu naziva jo i kadulja ljekovita, alfa, ku, slavulja, pitomi pelin, divlji ku. Po g ee iz june Evrope a u nas ju uz-

23

gajamo u vrtu. Visoka je 30 do 70 cm, njezini ljubiasti cvjetovi stoje u prjcnovima. Nasupromi listovi su bijelo puteni, srebrnasta sjaja, gorkastog i aromatinog mirisa. Vrtna kadulja raste na zatienom, suna-

nom mjestu. Zimi ju lagano prekrijemo smrekinim granama jer je ojctljiva na hladnou.

Jednu drugu vrstu, livadnu kadulju (Salvia pratensis - livadni ku, livadna

alfija, divlja alfa) nalazimo na obronci-ma, panjacima i livadama. Ve iz daljine blista

ju tamnoplavo ljubiasti cvctovi aromatina mirisa. Od livadne kadulje koristimo c\jetove najhe samo za grgljanje ili spravljare kaduljina octa - aku njctova stavimo u ptirodni ocat - k01istimo ga za ugodnu i okrepljujuu masau za vrijeme duge bolesti. Kako kadulja za sunanih i suhih dana stvara nvie eterinog ulja, pa listove bcrcmo samo po suncu, najbolje u podne, a suimo ih na jenovitom mjestu.

Ljekovitija od livadske kadulje je ipak ve spomenuta vrma kadulja koju u podrobnije opisati.

KaduUin aj, ako se ee pije, jaa cUdo tijelo, spreava modani udar i

ja pomae kod nonog znojenja, svojom okrepljujuom snagom otklanja veliku slabost, povezanu s tom boleu. Mnogi su lijenici upoznali dobra stara svojstva kadulje: s najboljim rezultatima koriste ju kod greva, bolesti ledne modine, oboljenja lijezda, kao i drhtanja udova. U sluajevima navedenih bolesti popijemo u gutljajima dvije oljice aja dnevno. aj izvrsno djeluje na bolesnu jetru, otklanja nadimanje i sve druge tegobe povezane s oteenom jetrom. Proiuje jrv, isti sluz iz dinih organa i eludca, jaa tek i otklanja crijevne smetnje i proljeve. Kod uboda insekata stavljamo na mjesto uboda smrvljeno kaduljino lie.

Za vanjsku primjenu posebno preporuujemo kaduljin aj kod upale krajnika, bolova u vratu, gnojne upale zuba, upale drijela i usne upljine.

Mnoga djeca i odrasli bi izbjegli operaciju krajnika da su pravovremeno koristili kadulju. Kada nemamo krajnika, koji kao policajci tijela zadravaju i prerauju otrove, ovi izravno djeluju na bubrege.

Kaduljin oparak pomae kod krvareih i klimavih zuba, paradontoze i ireva na zubnom mesu. Grgljamo i stavljamo komprese od vate.

Povremena kaduljina kupka jako je korisna kod ljudi slabih ivaca i ena s bolestima trbuha.

25

Pored uspjene primjene kadulje kao ljekovite biljke ne smijemo ju nikako zaboraviti kao skupocjeni zain. Dodajemo ju u malim koliinama, slino kao timijan ili ubar masnim jelima. Ve iz zdravstvenih razloga moramo na nju

Misliti kod biljnih sireva i zainjenih sosova.

Nain upotrebe: Priprema aja: ajnu kaiicu bilja stavimo na Y..

litre vode, oparimo i pustimo da odstoji kratko vrijeme.

Kaduljin ocat: Bocu rastresito do grla napunimo s cvjetovima livadne kadulje, prelijemo prirodnim octom koji mora prekriti cvjetove i ostavimo bocu 1 4 dana na suncu li na toplom.

Sjedee kupke: Dvije vrhom pune pregrti listova ostavimo preko noi u hladnoj vodi. Sljedei dan sve zagrijemo do vrenja i zagrijani uvarak dodamo u vodu za kupanje.

ZEJA SOCA (Oxalis acetosella)

U narodu zvana i zeja kiselica, kisela djetelina, obini cecelj, kiseljaa, soica, djetelinka posvuda poput tepiha svojim zlatnozelenim listovima i nje-

26

nim, bijelim C\jetovima prekriva tlo naih bjelogorinih i crnogorinih uma. Pogled na nju izaziva neobino veseo osjeaj. Prilikom traenja gljiva vie sam se puta sagnula i pojela koji list.

Zeju socu koristimo samo svjeu, ne suimo ju. Pomae kod garavice, olakava jetrene i probavne smetnje. Kod tih tegoba pijemo rashlaeni aj, dvije oljice dnevno. Tu koliinu ali toplog aja, pijemo kod utice, uoale bubrega, konih osipa i glista.

Narodna medicina preporuuje svje sok u ranom stadiju raka na eludcu i kanceroznih wmtranjih i vanjskih ireva i oteklina. Svje sok dobijamo u sokovniku. Svaki sat popijemo tri do pet kapljica razrijedenih u vodi ili biljnom aju. Na kancerozne vanjske ireve izravno namaemo svje sok.

Kod tzv. drhtavice (Parkinsonova bolest) pijemo svakog sata tri do pet kapljica soka u oparenom aju od stolisnika, a za vanjsku primjenu masiramo kraljenicu. Razrijedivanje i doziranje savjesno moramo primjenjivati kako kod raka eludca, ireva i oteklina tako i kod Parkinsonove bolesti.

Priprema aja: l veliku kaiicu svjeeg lia oparima s Y2 litre vode, ostavimo da kratko odstoji.

Svjei sok: Listove operemo i procijedimo u sokovniku.

27

turA MRTVA KOPRIVA (Lamium gakobdolon)

Raste u vlanim umama i jarcima; ispod grmlja, uz plotovei ivice, na ruevina

ma, syenovitim vlanim mjestima i prije svega tamo gdje raste i velika kopriva.

C\jeta u aprilu i maju, u planinskim predjelima i kasnije. Iz trajnog podanika raste uspravna do 50 cm visooka sta

bljika, listovi su nasuprotni, j aj asti i nazubljeni, etovi su skupljeni u prividnim prljenovima. Beremo listove i etove.

Isto kao i uta izvanredna ljekovita bi-ljka je bijela mrtva kopriva (Lamium album).

Cvjeta od maja do oktobra kao korov uz puteve, na ruevinama i uz eljeznike nasipe. Beremo i listove, ali naroito etove.

.y od bijele mrtve koprive, ako pijemo dvije oljice dnevno, pomae kod tekih trbunih i menstruacijskih tegoba. Isto tako dobro isti krv, djeh.ye kod nesanice i jako je 'djelotvoran lijek kod najrazliitijih enskih bolesti. Mlade djevojke koje imaju stalne bolove trebale bi posebno cijeniti taj aj.

Cvjetove i listove ute mrtve koprive koristimo kod slinih tegoba, posebno kod slabog oticanja uri-

28

na, bolesti mokranih organa, bolnog mokrenja, tekih bubrenih oboljenja i vodene bolesti srca.

C\jetove valja koristiti kod probavnih smetnji, skrofuloze i konog osipa. U tu svrhu pijemo jednu oljicu aja u dopodnevnim satima. Kod ireva i proirenih vena pomau oblozi od ostatka

JAGlAC (Primula officinalis)

Narodna imena su jo. Jagorevina,jagorika, j ag lika, galina, kljuarica, proljetni jaglac, vi

soki jaglac, alpski jaglac, sunace.

Zlatnouti ojetovi ove vrste jaglaca miriu ugodno poput meda, tvore titast

cvat koji se nalazi na l O - 20 cm visokoj stabljici i koji se die iz sredine rozete listova.

Nalazimo ga na brdskim livadama, planinskim i pretplaninskim predjelima.

Jako rasprostranjeni "visoki jaglac" (Prim ula elatior) , koji raste skoro na svim livadama, rubovima uma i ispod grmlja nosi na svojoj visokoj stabljici svijetlouti titasti cvat slaba mirisa. Po ljekovitoj je snazi ravan ve opisanom ljekovitom jaglacu i moemo ga jednako koristiti.

Trea vrsta, alpski jaglac (Prim ula auricula) , alpska je biljka strogo zatiena i ne smijemo ju brati.

U jednom mi je drutvu moj susjed za stolom priao da se nalazi na lijeenju u Galispachu. To je bila njegova posljednja nada. Kako se pribliavao kraj terapija, ini se bez uspjeha, nije znao kuda, ni ka-

30

mo. I pored jakih sredstava za spavanje nije mogao zaspati. Neurolozi u Linzu i Beu nisu ga mogli osloboditi te nevolje. Kada bi navee mrtav umoran legao u postelju, obuzeo bi ga jak bol, kao da mu netko upaljenu cigaretu gasi na tabanu.

Zbog toga je bio tjelesno i duevno iscrpljen i na rubu oaja.

Rekla sam mu da poznam odlian aj protiv nesanice.

Hoe li djelovati nako dugotrajna uivanja sredstava za spavanje? - pokuao je. Upoznali smo se 7 decembra 1976. sedam dana kasnije dola sam k njegovim prijateljima, koji su me ve na pragu radosno obavijestili, da na zajedniki prijatelj konano opet moe spavati. Istovremeno su nestali i bolovi u tabanima. aj mu je u najkraem roku vratio zdravlje i uklonio sve ivane smetnje. Njegov ga je lijenik molio za recept za taj posebni aj protiv nesanice:

- 50 g jaglaca - 25 g cvjetova lavande - l O g Gospine trave - 1 5 g plodova hmelja - 5 g odoljenova korijena Vrhom punu ajnu kaiicu mjeavine oparimo s

V.. litre vode i ostavimo da stoji tri minute. aj pijemo jako vru, u gudjajima, neposredno prije spava-

31

nja. Po elji moemo zasladiti s malo meda.

aj je bolji od svih hemijskih sredstava za spavanje. Ona razaraju ivani sistem, dok aj otklanja sva oteenja ivaca.

Moja je majka sakupljala jaglac svakog proljea, jer je znala kako umirujue djeluje na srce i ivce. Beremo cijeli gornji titasti cvat.

aj od jaglaca je osim toga odlino sredstvo za jaanje ivaca i srca, ublaava migrenu i glavobolje usljed nervoze, odlino djeluje kod upale sranog miia, vodene bolesti i kod naginjanja modanom udaru.

Uvarak korijea, pomijean medom odlian je aj za bubrege koji pomae u odstranjivanju kamenaca u mjehuru.

Za ienje krvi preporuem sljedei proljetni aj: - 50 g jaglaca - 50 g mladica bazge - 1 5 g koprivinih listova - 1 5 g mlakova korijena Vrhom punu ajnu kaiicu ove mjeavine opari

mo s Y. litre vode i ostavimo da odstoji tri minute. Pijemo tokom dana u gudjajima dvije oljice aja eventualno zaslaena s neto meda.

32

Pod mladicama bazge podrazumijevamo mlade, upravo propupale proljetne pupoljke.

Odlino sredstvo protiv sranih tegoba je jagorevo vino koje u proljee moemo sami pripraviti. Dvolitrenu bocu do grla rastresito napunimo sa s\jeim c\jetovima jaglaca ( cijeli titasti cvat) i prelijemo s prirodnim bijelim vinom. C\jetovi moraju biti prekriveni s vinom. Bocu ostavimo 1 4 dana na suncu lagano zaepljenu. Kod sranih tegoba popijemo gutljaj toga vina, srani bolesnici mogu na dan uzeti do tri pune velike lice.

Naini upotrebe: ajni oparak: Jednu vrhom punu ajnu kaiicu

bilja stavimo na Y.. litre vode, oparimo i ostavimo da kratko odstoji.

ROSOPAS OBINI (chelidanium maius)

Kad se zna da je u sa trim njemakim knjigama o bilju rosopas - u narodu zvan i zmijina mlijeko, trava od utice, rus - nazvan i Marijina biljka, Boji dar i sl. Moemo shvatiti kako je visok gled nekada imala biljka koju danas iroki slojevi naroda smatraju

33

opasnim korovom. Nesklonost dananjeg ovjeka mogu si objasniti samo time to su u poetci

ma razvoja industrije lijekova sve visokovrijedne ljekovite biljke na zemlji prokleli

kako bi narod odvratili od ljekovitog bi-lja i navikli ga na hemijske preparate.

Rosopas obini s 30do 80 cm visokim razgranatim rastom cvjeta od maja preko

cijelog ljeta do jeseni. Listovi su nazupeni i slini hrastovi

ma. Iz stabljike i podanaka tee narandastouti sok. Najee raste na ju

nim obroncima uma, uz zidove, ploto-ve i na pristojima. Ljeto moe biti i jako su

no, a juni obronci ume i te kako isueni, iz biljke e ipak obilno tei gusti narandastogusti sok. I zimi, kada snijeg sve pokrivs, moemo nai jaglac, ako smo zamijetili njegovo stanite.

Biljka isti i tvori krv. Koristila bih ju zajedno s koprivom i mladicama bazge kod leukemije. No ako elimo poluiti uspjeh moramo dnevno piti nnajmanje dvije litre aja spravljenog od te mjeavine.

Rosopas obini je pouzdano ljekovito sredstvo u lijeenju tekih oboljenja jetre ukoliko ga primojenimo homeopatski. Kao sredstvo koje isti. krv i je-

34

tru djeluje najbolje na metabolizam. Uspjeno ga primjenjujemo i kod oboljenja ui, bubrega i jetre. Kod hemoroid.a s upaljenim marom, probadanja i presijecanja kod mokrenja, kao i kod umova u uima mogu ga samo toplo preporuiti. U tim sluajevima moemo, gutljaj po gutljaj dvije do tri oljice aja aja dnevno (aj ne kuhamo nego oparimo) . Za vanjsku upotrebu primjenjujemo ga kod zloudnih konih oboljenja, kwijih oiju, bradavica i neizljeivih liajeva. Siva mrena i pjege na ronici posupno nestanu. Sok tovie pomae kod krvarenja i ablacije (odljubljenja) mrenice. Uzmemo list rosopasa i smrvimo krhku stabljiku izmedu navlaena palca i kaiprsta. Tako dobivenom tekuinom namaemo kaiprstom zatvorene one kutove. lako nismo izravno namazali oko do njega ipak dopre ta vlaga. To vrijedi za sivu mrenu, slab vid i preventivno kod zdravih, ali preumorenih oiju. I ja sama to djelotvorno koristim, kada esto do duboko u no sreujem pristiglu potu. Kad sam premorena uberem list iz vrta i njime, kako je opisano, namaem one kuteve. Svaki put imam uodan oeaj , kao da bi mi se odlijepila koprena s oiju. Homeopati prave od rosopasa tinkturu koju kod navedenih bolesti uzimamo dnevno dva do tri puta, 1 0 - 1 5 kapljica razrijedenih s malo vode.

35

Ve je prolo nekoliko godina otkako su mi propovijedali o seljanki, koja je ispod donjeg desnog kapka imala crveni ir veliine jagodice na prstu. Okulistu, kojem je dola po naoale, nije se to svidjelo - imala je ir ve sedam ili osam godina, a da joj nije stvarao nikakve tekoe - i poslao je uzorak na analizu. Dijagnoza je bila koni rak. Za mladu enu, kao to moete pretpostaviti, to je bio straan ok. Kako se porodica ubrajala u krug mojih znalaca, mogla sam joj sa'1etovati rosopas. Bio je februar i sreom blaga zima. Rosopas je prezimio i ostao zelen. Sa'1etovala sam joj da biljku iskopa i presadi u lonac za cvijee, kako bi joj bila pri ruci. Svaki je dan morala bolesno mjesto ovlaiti pet do est puta s narandastoutim sokom. S obzirom na to da je ir bio na kap ku upozorila sam ju na nekodljivost soka. Sa'1etovala sam joj jo da odlazi jednom mjeseno na rendgenska zraenja u Linz, kao to joj je lijenik propisao, iako ta zraenja ne otklanjaju kancerome otekline ve i zdrave dijelove koe, esto ak i kost, razore. Ubrzo me.rezveselila vijest daje zloudni ir nestao. Kada je ena dola k meni, ve mi se s praga bacila oko vrata. Okulist, kod koga je prethodno bila, zaueno je pitao to je radila. Na njezin odgovor ednom mjeseno rentgen u Linnzu", kazao je: "ako je rentgensko zraenje izlijeilo ir, to je onda

36

udo." Potom mi je jo pripovijedala da psihiki ne bi izdrala pogled na, do kosti razjeena lica ostalih pacijenata, koje je vidala kada je odlazila na zraenja, da joj ja nisam ulila toliko hrabrosti, \jere i samopouzdanja. I jo moja molba svima vama koji itate ove redove: pomozite i vi u slinom sluaju i potujte svoje blinje stranog kraja. U nae doba kada je sve zagaeno, brojni su sluaJevi da se iz crvenkastih bradavica koje iznenada ponu rasti, razvije koni rak.

Dlakavost lica i jaka obraslost ruku i nogu kod ena ukazuju na bubrene smetnje. Zahvaena mjesta namaemo rosopasovim sokom (S\je sok moemo uvati pola godine u hladnjaku) ; ostavimo ga nekoliko sati da se upije, operemo s blagim sapunom i namaemo sada isuenu kou s mau od nevena, kamilinim uljem ili uljem Gospine trave. Usto valja provoditi terapiju s koprivnim ajem pijui dnevno naJmanje tri do etiri oljice aja, kao i sjedee kupke s poljskom preslicom za bolju prokrvljenost bubrega.

Nain upotrebe: Priprema aja: l ravnu ajnu kaiicu bilja stavi

mo na \14 litre vode, samo oparimo. Svjei sok: Listove, stabljike i C\jetove operemo i

37

jo vlane procijedimo u sokovniku (za vanjsku primjenu) .

Tinktura: Tinkturu dobijemo u ljekarnama kao homeopatsko sredstva.

TRPUTAC (Plantago lanceolata)

Jo neka narodna imena: bokvica, dugi trputac, enska bokvica, duga bokvica, ovji jezik, krepotec, kopljasta bokvica, ilovka, duga bokva, konjskko rebro.

Iz velike skupine ljekovitih biljaka izabrat u jednu, jednako raire mu u prolost kao i danas, a ko

ja takoe uiva veliki ugled.

38

Trputac prije svega koristimo kod oboljenja

obilja hrane. Pomae i slabanoj djeci, koja i pored dobre prehrane zaostaju u razvoju.

I sama sam mnogima pomagala u sluajevima plune i bronhalne astme s i ajnom mjeavinom od jednakih dijelova trputca i majine duice. Takav aj ni oparak toplo preporuujem kod oboljenja jetre i mjehura. Kod bronhitisa, plune i bronhalne astme jako dobro djeluje aj pripravljen na sljedei nain: u oljicu hladne vode stavimo kriku limuna (ako je limun prskan tada ez kore) i punu ajnu kaiicu smeeg kandisova eera, zakuhamo, pustimo da etiri do pet puta zakipi, skinemo s vatre i tek tada dodamo punu kafenu kaiicu ajne mjeavine.

Pustimo da odstoji pola minuta. U tekim sluajevima moramo etiri do pet puta dnevno pripraviti s\je aj. Pijemo ga gutljaj po gutljaj toliko vru koliko moemo podnijeti.

U starim knjigama o bilju moemo proitati da sjeme trptca, ako dnevno pojedemo 8 grama, sprjeava stvaranje kamenca. Usto pijemo aj od trputca. Sirup od trputca isti krv od svih "neistoa" i tetnih tvari. Najbolje je provesti punu terapiju s trpu tevim sirupom tako da tokom dana prije svakog obroka uzmemo jednu veliku kaiicu (djeca jednu

39

ajnu kaiicu) . Seljacima je poznato da je trputac jo od davnina omiljenos sredsrvo za lijeenje rana. Kada se jednom neki seljak na polju ozlijedio nekim oruem uzeo je na moje iznenaenje trputev list, zdrobio ga i stavio na ranu. lako list nije bio opran, rana se nije upalila. S\jei smrvljeni listovi pomau kod ogrebotina, posjekotina, uboda osa, ak i kod ugiza bijednih pasa, otrovnih ivotinja i zmija, kod ovih posljednjih u nudi, ako nema lijenika.

Sa s\jeim listovima smrvljenim izmeu dvije ruke i pomijeanim s malo soli te stavljenim oko vrata, lijeimo gu.avost. Stavimo li trputev list u cipele oslobodit e nas uljeva koje smo zaradili hodanjem. Svaka zloudna oteklina spalsne ako ju njegujemo s\jee srvljenim listovima. Listovi pomau ak i kod zzloudnih oboljenja lijezda. U tim je sluajevima dobro s\jei mauran, u hitnim sluajevima moe biti osuen, staviti u maslinovo ulje. Mauran stavimo u bocu, prelijemo uljem i ostavimo l O dana na toplom. S tako pripremljenim mauranovim uljem namaemo oboljele lijezde, zatim stavimo zdrobljeni trputev list i zaveemo s krpom (zavojem) . Za kratk.o vrijeme nastupit e poboljanje.

I samoj sam sebi jednom pomogla sa s\jeim so-

40

kom trputca. prije nekoliko godina moj me tada jednogodinji unuk, kojeg sam nosila na rukama, iz iste obijesti ugrizao u lijevi obraz povrh kuta usana. Ugrieno mjesto me je jako boljelo nekoliko dana. Bolno sam mjesto povremeno kvasila s trputevom biljnom esencijom. Brinula sam da mi se jednog dana iz toga ne razvije zloudni tumor. Nekoliko mjeseci kasnije na starom mjestu ugriza iznenada sam osjetila otvrdnjeli vori veliine graka koji je nas-tao tokom noi odmah sam na livadi ubrala aku trputca, zdr\>ila ga izmeu palca i kaiprsta i vie puta u danu vlaila oboljelo mjesto. Uvee se vori jo jedva mogao napipati, a slljedee je jutro na radost svih nas nestao. to vie znam o ljekovitosti biljaka tim se vie udim, svake godine umire uz velike bolove mnogo ljudi s takvim kanceroznim izraslinama, iako postoji ljekovita biljka s kojom bi se mogla izlijeiti. Koliko bi samo zdraviji i zadovoljniji bili kada bismo imali vie razumijevanja za nae ljekovito bilje. U oima neznalica sve su one samo korov. Ponite se polako za njih zanimati i oslobodit ete se svojih tegoba.

41

Nain upotrebe: Priprema aja: Jednim vrhom punu kaiicu lia

stavimo na Y4 litra vode, samo oparimo, pustimo da kratko odstoji.

ajna mjeavina: Jednim vrhom punu aj nu licu mjeavine trputca i majine duice u jednakim dijelovima oparimo s Y4 litre vode.

Oblog od lia: See listove dugog ili velikog trputca operemo, zgnjeimo na dasci s kuhinjskim valjkom u lisnatu kau i stavimo na oboljelo mjesto.

Sirup: Dvije pune pregrti opranih trputevih lis-tova sameljemo u maini za mljevenje mesa. Toj lisnatoj kai dodamo malo vode, da se ne slijepi, 300 g nerafiniranog eera i 250 g meda. Uz stalno mijeanje neka se kuha na tihoj vatri dok se ne zgusne i tada jo vrue nalijemo u boice i uvamo u hladnjaku.

42

SAVJETI ZA RAZliITE BOLESTI

BUBULJIAVOST (AKNE)

To je izrazito pubertetska bolest djelimino povezana sa smetnjama u radu bubrega. Zbog toga valja izbjegavati jako zainjena, preslana jela, prekisele salate i pia. Salate treba spravljati s kiselim vrhnjem. Protiv bubuljiavosti dnevno valja piti litru aja od oparenih kopriva i to gudjaj po gudjaj tokom cijelog dana.

Vanjska primjena: ujutro i uvee na mokro lice nanesemo hren u octu i ostavimo ga 10 minuta. Naribanim hrenom napunimo bocu i prelijemo ga vonim octom. Ocat mora prekriti hren. Pripravak mora odstajati l O dana na sobnoj temperaturi. Koristimo ga izravno iz boce, bez presipanja, stavljamo ga u iskuhanu plastinu bocu s probuenim epom. Hren oduzme octu otrinu, a ocat hrenu. Nastane blaga octena esencija koju moe podnijeti svako lice.

BOLOVI POSUJE AMPUIAUJE ifantomski bolovi patrl.fka)

Dugo vremmena nakon amputacije, esto godinama osjeaju se jaki fantomski bolovi (bolovi na dijelovima tijela koje o\jek vie nema) .

43

Iskustvo pokazuje da kaasti oblozi od gaveza ublauju bolove, te se oni postepeno izgube.

Isto tako djeluje ekstrakt luka kojeg moemo dobiti u homeopatskim ljekarnama.

Velika je pomo aj od korijena perunike koji iskopamo u oktobru, operemo sa etkom, objesimo i osuimo. Osueno korijenje sitno sameljemo, najbolje u starom mlincu za kafu, mak ili mrvice. Pola ajne kaiice tog praka nakvasimo preko noi u lJ.& litre vode, tokom dana popijemo, gudjaj po gudjaj, jednu do dvije oljice tog aja. Patrljke tri puta nedjeljno kupamo u kupkama od majine duice (svaku kupku moemo zagrijati i jo dva puta iskoristiti) .

Za jednu kupku uzmemo cijelu aku majiine duice. Preporuuju se i jastuii od majine duice i crvotoine koje tokom noi stavljamo kao obloge. U jedan jastui (od lanenog platna) stavljamo l OO do 1 50 grama navedenog bilja.

POMANJKANJE TEKA U DJECE

Jedna se mlada majka jadala da njezin dvogodinji sin pati od gubitka teka, te je neraspoloen, umoran i jedva ga moe nagovoriti na etnju, ima tamne podonjake. Sve

_ se to brzo promijenilo, kada je na moj sa\jet

dijete okupala u potpunoj kupki od majine duice, pri-

44

pravljenoj od 50 g . bilja (tokom noi nakvasimo ga u hladnoj vodi, trajanje kupanja je 20 minuta, srce mora biti iznad vode, vodu za kupanje dvije veeri izlijemo natrag na bilje, te ukupno od te koliine imamo tri kupke) . Pored toga je dijete pilo svaki dan gutljaj po gutljaj

jednu oljicu koprivina aja. Radosna mi je priala da se dijete vie ne moe prepoznati. Ima izvrstan tek, voli biti na zraku i ii u etnje, aa bilo je smijeno, kako je malian svaki dan podsjeao mku na svoj aj od koprive.

Mislio je vragolasto: o samo jedan gutlj!"

ARTROZA, ARTRITIS, KOKSARTROZA

Sljedee upute vrijede i za upale i deformacije zglobova, te pojave istroenosti. Ta oboljenja su izljeiva, bolovi se polako gube, ak se i deformacije tokom jedne ili dvije godine postupno povuku. Bolesnici koji hodaju sa tapom ili takom prestaju ih koristiti nakon razmjerno kratkog vremena. Ujutro, polas ata prije doruka i uveer, pola sata prije veere valja popiti po jednu oljicu aja od oparene poljske preslice, koju pustimo da odstoji pola minute, te tokom dana etiri oljice aja od koprivekojeg takoder oparimo i ostavimo da kratko odstoji. Od te etiri oljice aja odlijemo tri puta po pola oljice i svaki put u to dodamo po jednu veliku kaiicu vedske granice.

45

Cijelu koliinu podijelimo i pijemo prije i poslije jela. Bez obzira na to na kojem mjestu osjeamo bolove,

u koljenu ili drugim zglobovima stavljamo u trajanju od etiri sata obloge od vedske granice. Ne treba zaboraviti da kou prije toga treba namazati mau od ljekovitog nevena, a poslije jo napudrati. Tako ete sprijeiti pojavu svrbea. Zguvani listovi kelja ili listovi glavatog kupusa izglaani, stavljeni na bolne zglobove i zavijeni toplom krpom donose olakanje. I masiranje zglobova s gavezovim ekstraktom pomae da se bolovi lake podnesu.kod upale zglobova preporuljivi su oblozi od poljske preslice smekane na pari.

Osim listova kelja i kupusa najtoplije bih preporuila jo i obloge od listova obine apike - u narodu zvane jop i med\jeda apa, med\jedi dlan, blatarica itd. apiku nalazimo posvuda na meama, strminama i livadama, a kao korov ima svoje stanite i u svijetlim, vlanim, bjelogorinim i mijeanim umama.

Biljka ima velike pljosnate titaste cvati, koji se prelijevaju zelenkasto ili svijetlo ruiasto, na livadama i meama uoljiva je zbog svoga visokog rasta.

Naoj baki u 93 godini iznenada na lijevom koljenu se pojavila izboina prema desnoj strani praena s jakim bolovima. Inae jako pokretna sada je morala uzeti tap kao oslonac, ali je i tako jedva hodala.

etrnaest dana sam joj preko dana stavljala oblo-

46

ge od vedske granice ( 4 sata) , nou pak vrue, izglaane listove kupusa.

Bolovi su dodue malo popustili ali su tekoe pri hodanju ostale.

Zatim sam posegnula za listovima apike i ve prvi dan postigla izvrstan uspijeh. Listove sam oprala, razvaljala ih na dasci i preko noi stavila izravno na bolesno koljeno. Sljedeeg dana smetnje u hodanju su bile kao rukom odneene. Samo je izboina jo p bila vidljiva. Tako sam sljedee veeri jo p jednm stavila obloge i na nau radost oteklin je splasnula. Naa 94 godinja baka hoda bez tapa. Svi bolovi i smetnje u koljenu su nestali.

Jako je preporuljivo jedanput mjeseno primijeniti sjedeu kupku od poljske preslice pripravljenu od l OO g bilja koje preko noi namoimo u hladnu vodu, sljedei dan zagrijemo i potom se kupamo 20 minuta. Vodu za kupanje moemo jo dva puta izliti na bilje, zagrjati i koristiti za dvije sljedee kupke.

OSLABLJELOST MJEHURA

Mnogo ljudi osobito u kinim danima, ili pak, prilikom sputanja s planina trpi zbog toga to ne moe dobro kontrolirati mokrenje. Tu prije svega pomau tople kupke od stolisnika i poljske preslice

47

sa l OO g bilja po kupki. Osim toga dnevno valja piti etiri oljice aja od oparene vrkute, predio mjehura masirati s ekstraktom rusomae, koja izvana jaa miie. Preporuljive su i istodobne sjedee kupke od rusomae. Takoe treba l OO g bilja po kupki.

Izvanredno pomau sjedee kupke od kuhinjske soli. U dobro zagrijanu sjedeu kupku stavimo punu aku kuhinjske soli i uveer ponavljamo kupke tako dugo dok tekoe s mjehurom ne prestanu.

UPAlA SUJEPOG CRIJEVA

ee bii morali piti po jednu oljicu aja od S\jeih listova kupine, pa ne bi dolazilo nikada do upale slijepog crijeva. "na tu sam se reenicu starog kunog lijenika iz mog djetinjstva sjetila kada se jednoga dana moj sedmogodinji sin probudio s bolovima u predjelu slijepog crijeva i potpuno blijedim licem. Obavujestila sam lijenika, ali sam ipak pripremila oljicu aja od lia kupine. Ve pri pijenju aja sinu se vratila boja u lice. Lijenik nije vie mogao dijagnoscirati upalu slijepog crijeva.

HEMOFIUJA

Pri lijeenju hemofilije postiemo uspjeh sa slje-

48

deim biljem: estoslavicom, vrkutom, rusomaom, stolisnikom i poljskom preslicom pomijeanim u jednakom omjeru. Svakodnevno moramo popiti naJmanje etiri oljice aja i to tokom cijelog dana. Na l l 4 litre stavimo vrhom punu aJnu kaiicu bilja, oparimo i ostavimo da stoji jednu minutu. Osim toga valja provoditi i 1 4 - dnevnue sjedee kupke spravljene s tim biljem. Za jednu kupku uzmemo 1 00 g bilja, naakvasimo u hladnu vodu preko noi, sljedei dan zagrijemo, ulijemo u dobro zagrijanu vodu za kupku, vrijeme kupanja je 20 minuta. Vodu za kupanje moemo jo dva puta prelitipreko bilja i zagrijanu koristiti za jo dvije sljedee kupke.

JAGODASI'l BILJEG (HEMANGIOM)

Listove cedra ili empresa, nazvanog i drvo ivota moemo koristiti u lijeenjujagodastog biljega tako to oblaemo ugroeno mjesto ovim biljem.

Eliksir vedske granice, esto je primjenjjivan, isto tako otklanja tu tvrdokornu konu bolest.

Navedene biljke su izvrsna pomo i u lijeenju razliitih madea i crvenih madea, smetnji pigmentacije, starakih pjega, kao i kod vitiliga (bijeli biljezi) i skidanja bradavica.

Dvomjesena beba imala je na prsima hemangi-

49

om veliine graha kojeg je trebalo odstraniti operativnim putem. Plaljiva je majka strahovala da e kod operacije njezina dojeneta doi do komplikacija. Poela je vie puta na dan mazati oboljelo mjesto sa vedskom granicom. Priblino nakon est nedjelja tvorevina je nestala.

SPONTANI POBAAJ

Kod mnogih ena dolazi ee do spontanih pobaaja, pa ne mogu roditi dijete. Te ene moraju dnevno piti dvije do tri oljice aja od stolisnika i vrkute. Ali i mladi izdanci bijelog graba, koji se sadi kao ivica oko kua, mogu pomoi. Mlade vrke listova, sastavljene od tri lista, skuhamo u mlijeku. Mlijeko procijedimo, umijeamo jedan umanjk i na klju dodamo jo laganu zaprku na maslacu. Tu juhu valja uzimati nekoliko nedjelja ili mjeseci kao veernji obrok. Do spontanog pobaaja jedva da e vie doi.

GNOJNA UPAlA PRSTA, KUKAC

Preporuujemo viekratne vrue kupke od kamilice u t.r

ruku pola sata - to je stari domai lijek. Ako se prest gnoji, stavljamo oblog od kae lanenog sjemena.

Ako se ir pritom otvori peremo ga u toplom aju od kamilice. Zatim stavljamo obloge od ulja Gospine trave.

FISTULE

Tri puta dnevno u oparenom nezasladenom aju od kamilice popijemo po ajnu kaiicu, u jako tekim sluajevima po jednu veliku vedske granice. Za vanjska ispiranja mlaki uvarak od jednakih dijelova dobriice, poljske preslice i lanilista (divlje ute abice) , nakon ispiranja oboljelo mjesto namaemo s eliksirom od poljske preslice, a preko noi stavljamo obloge od poljske preslice smekane na pari

Neka 52 - godinja ena iz Bavarske je 28 godir.::t patila od fistule na jabuici. U pismu mi javlja: "ne mogu Vam opisati kakve sam sve tegobe pretrpjela u 28 godina. Sa\jetovali su mi operaciju, to ipak nisam prihvatila, jer ju je i profesor smatrao dvojbenom. Tek mi je jedan lijenik ope prakse donio olakanje sa\jetujui mi sirovu hranu i \jebe za disanje - ali do ozdravljenja nije dolo. U proljee sam nabrala prve s\jee koprive i poela piti tri oljice aja od koprive

51

dnevno, svaki put dodajui ajnu kaiicu vedske granice. Nakon tano 1 4 dana moja je jagodina flstula izlijeena i bolovi su potpuno nestali. Za mene i sve one koji me poznaju, bilo je to udo.

UNI KAMENCI

Zanimljivo je da ova bolest muivie ene nego mukarce. Glavni simptomi su gorko podrigivanje i povraanje, jaki greviti bolovi, koji se pojavljuju na desnoj strani oko rebara i ire se prema srecu i povezani su s velikom muninom. Na raspolaganju nam je tako mnogo ljekovitih tvari iz Boje ljekarne da ne mora uvijek doi do operacije.

Tretman od est nedjelja sa sokom od vrtne rotkvice pomae u svakom sluaju, osim onda kada se radi o rijetkoj pojavi ne topivih kamenaca. u takvom je sluaju potrebna operacija. Vrtnu rotkvicu istisnemo u sokovnil,cu. Lijeenje poinjemo uju tri natate s 1 OO g i u tri nedjelje postupno uzimamo do 400 g soka, da bi zatim tokom sljedee tri nedjelje postupno smanjili koliinu ponovo na l OO g. Kod upale eludane ili crijevne stijenke ne smijemo piti rotkviin sok!

Kako se brzo uz pomo rotkviina soka rastope uni kamenci pokazuje sljedea pria. Supruga biv-

52

eg generala iz Trienta operirala je une kamence. Bilo je manjih i veih kamenaca koje je svakome redom pokazivala i konano ih je dala uvrstiti u drku noa. Jednog dana upravo kada je gulila s noem rotkvicu, netko je soao u posjetu. No je odloila u zdjelu s rotkvicom i posvetila se svome gostu. Kako je bila iznenaena kada je kasnije uzela no u ruke. uni kamenci u drci noa bez traga su nestali, rastopili su se u vlanoj hrpi rotkvice.

Dobru biljnu ljekovitu mjeavinu protiv greva (kolika) i kamenaca ini po 20 g bedrenike, brilja na, turice, paprene metvice i pelina. Na l litru vode uzmemo tri kaiice bilja, hladno namoimo i potom paljivo zagrijemo skoro do kljuanja, skinemo s vatre i ostavimo da odstoji jo tri minute. Tokom dana uzmemo svaki sat po jednu veliku kaiicu tog pripravka priblino 8 - 9 puta u danu. Napitak je potrebno piti topao te se preporuuje dranje u termos- boci.

SPUTENA MATERNICA

Tokom dana popijemo gudjaj po gudjaj etiri oljice aja od vrkute. Na '14 litre vode stavimo vrhom punu ajnu kaiicu bilja, oparimo i pustimo da kratko odstoji.

53

Istodobno triput nedjeljno primjenjujemo sjedee kupke sa stolisnikom:preko noi nakvasimo l OO grama stolisnika u hladnu vodu, sljedei dan zagrijemo i kupamo se 20 minuta u sjedeoj kupki. Vodu za kupanje moemo jo dva puta ponovo izliti na bilje, tako da od jedne kupke mogu nastati tri.

TEKOE SA SLUHOM USLJED PREHLADE

Pomijeamo jednake dijelove dobriice, kadulje i stolisnika. Od tog bilja pripravimo topli naljev za ispiranje uiju. Isto tako moe se preporuiti i vedska granica koju nakapamo na komad vate i stavimo u uho u koje smo prije toga naka pali toplo ulje majine duice. ulje majine duice zagrijemo tako da u vruu vodu zamoimo ajnu kaiicu u koju stavimo jednu do dvije kapljice ulja.

SIVA I ZELENA MRENA

Zelena mrena nije samo obljenje oiju, ona pogee od smetnji u radu bubrega. U veini sluajeva usko je povezana s reumom i bolovima u zglobovima. Na dan valja piti dvije do tri oljice aja spravljenog od jednakih dijelova koprive, estoslavice, nevena i poljske preslice, a u svaku oljicu aja treba

54

staviti po jednu ajnu kaiicu vedske granice. Bilje mora biti S\jeije da bi ozdravljenje bilo brzo.

Kod sive mrene ee u danu maemo one kapke sa vedskom granicom. Iz pisama sam razabrala daje taj nain primjene kod sive mrene djelotvoran.

Kod zelene mrene jako je vana sjedea kupka od poljske preslice. Bolesni bubreg pritie prema gore i prema oima. Smanjenju tlaka u oboljelom oku doprinose sjedea kupka od poljske preslice. One izvana tako dobro utiu na bubrege da se jo za vrijeme kupanja oni tlak smanji. Uzmemo l OO g osuenog bilja g oko dvije i pol litre S\jeeg bilja. Bilje tokom noi nakvasimo u hladnu vodu koja ga mora prekriti. Sljedeeg dana sve zagrijemo, procijedimo i ulijemo u dobro zagrijanu vodu za kupanje, vrijeme kupanja je 20 minuta. Za vrijeme kupanja dolijevamo vruu vodu kako bi odrali stalnu temperaturu. Kupaonica takoe teba biti topla. Voda mora biti iznad bubrega, a srce izvan vode. Ne briem o se ve obuemo ogrta za kupanje i jedan sat se znojimo u prethodno zagrijanoj postelji. Ta voda za kupanje, zagrijana moe se koristiti jo dvije veeri.

55

Po sljedeem receptu pripremamo parnu kupku za oi:

- 20 g videa - 20 g odoljena - 1 0 g spori - 30 g cvjetova bazge - 20 g kamilice Sve dobro pomijeamo. Pet ravnih ajnih kaika

prelijemo s bijelog vina, koje smo prethodno zagrijali do kljuanja. Pustimo da pare djeluju na zatvorene oi. Najbolje je da svaki put pipremimo 8\jeu parnu kupku.

Kako bi esto jako neugodne bolove u oima bre otklonili, nakon objeda treba jedan sat na zatvorenim oima drati komad vate natopljen sa vedskom granicom.

Kupke za oi moemo takoe prirediti od videa ali s jako slabim naljevkom. Pogoranje stanja onih oboljenja nakon upotrebe kupki od videa znak je prevelike doze. Za jednu oljicu uzimamo najvie pola kafene kaiice bilja u naljevak i ostavimo da odstoji vrlo kratko. Preporuujem obloge za oi s tako blagim oparkom. aj treba biti uvijek 8\je i smijemo ga koristiti samo jedanput.

56

POJASASTI HERPES (HERPES ZOSTER), POJASASTI OSIP

Blagi sok uvarkue vrlo brzo ublaava duboke bolove pjasastog osipa. Po duini prcrccmo 4 do 5 mesnatih listova i stavimo ih na taanjur. Sokom koji se cijedi na povrini vie put dnevno namaemo oboUela mjesta. Lie moemo staviti i u sokovnik i tako dobiti sok. Bolesnik ve nakon prvog mazanja osjea blagotvorno djelovae soka.

U jednoj staroj knjizi nalazimo sljedei recept:

- 25 g hrastove kore - J O g vrkute - 20 g zobi - l O g ka milice - 25 g kadulje - l O g koko tea U jednu liuu hladne vode dodamo 4 velike kaii

ce dobro pom\jeana bilja, pustimo da gotovo provrije, skinemo s vatre i ostavimo da odstoji tii minute. S mlakim uvarkom vie puta dnevno oprezno namaemo oboljela mjesta. Ostatak bilja lagano zagrijan u lanene krpi stavimo preko noi na osuta mjesta.

57

lJEPI RAST KOSE

Po jednu aku s'vje:l.e koprive, orahovih, brezovih, bazginih listova i jednu stabljiku rosopasa obinog stavimo u hladnu vodu i zakuhamo do vrenja. Ostavimo da odstoji tri minute. S jednom polovicom uvarka dobro operemo kosu tvrdim (natrijevim) sapunom i isperemo s vodom. Drugu polovicu uvarka ostavimo nekoliko minuta na kosi i vlasitu, bez dodatnog ispiranja kose s istom vodom.

OTEENJA SRCA I CIRKULACIJE

Kako su srani infarkti posljednjih godina sve ei, i kako se ini postat e opa bolest, upuujem na ajnu mjeavinu koja kod oteenja srca i cirkulacije daje iznenaujue rezultate.

- 1 0 g poljske preslice - 1 0 g maslaka - l O g rutice - l O g ljuska graha - 1 0 g ptiijeg dvornika - 1 0 g rusomae - l O g korijena bedrenice - l O g kore krkavine - 10 g arnike - l O g mjehurastog - 30 g bijelog gloga braia - 20 g imele

- 1 0 g ika - 20 g mate-aja - l O g gusjaka - l O g upljozuba - 1 O g stolisnika

58

- 1 0 g dimnja(C - l O g idi rota - l O g srenjaka - l O g zeijeg trna - l O g irskog liaja (ne - 1 0 g pirike

islandskog) - 1 0 g matinjaka

Sve dobro promUeamo, za jednu oljicu aja uzmemo vrhom punu ajnu kaiicu mjeavine! Bilje namaamo preko noi u hladnu vodu, te aj ujutro zagrijemo. Rano ujutro i uvee popijemo po jednu oljicu aja pomijeanu s ajnom kaiicom meda.

PELUDNA FROZNICA (HUNJAVICA)

Kako koprive pomau kod svih alergija, a peludna hunjavica je alergUa, ona e u razmjerno kratkom vremenu nestati ako pijemo tri do etiri oljice aja od koprive dnevno i uz tri ajne kaiice vedske granice razrijeene ajem.

PROPADANJE KOTANOG TKIVA

S razdrobljenim ili samljevenim sjemenom piskavice postiemo kod propadanja kotanog tkiva (kao i kod kotanih tumora ili upale kotane modine) lU epe uspjehe. Dnevno valja popiti, razdijeljeno u etiri dijela, dvije oljice stolisnikova aja. U dvije politrene oljice svaki put stavimo po pola ajne kaiice samlje-

59

venog sjemena piskavice. Potpune stolisnikove kupke od 200 g bilja u trajanju od 20 minuta, tako da je srce iznad povrine vode, (vodu za kupanje, zagrijanu, moemo koristiti jo dva puta)

Osim toga svaki dan tijelo maemo sa stolisnikovom tinkturom.

GUA VOST

esto grgljanje ajem od simo narezanih listova vorasta strupnika ili simo narezane broike otklanja guavost, bila ona unutarnja ili vanjska. Strupnik nalazimo na obalama potoka, u umskim jarcima i vlanom grmlju. Ima neugledne crvenosmee cvjetove i tamnozelene duguljaste zailjene listove.

Ovi imaju otar miris slino onom bazgina lia, tako da ih po mirisu ne moemo zamijeniti s nekom drugom biljkom. Dok od strupnika uzimamo samo lie i s tim ajem duboko grgljamo, ali ga ne popijemo, kod broike skupljamo cijelu biljku zajedno s cvjetovima, duboko grgljamo i povremeno popijemo pokoji gutljaj aja.

PLUNI EMFIZEM

Pluni emfizem nastaje slino kao i srana asbna i

60

oboljenja lijezde titnjae, uz koje se javljaju tekoe s disanjem, najveim dijelom zbog oteenja jetre. Pritisak jetre prema gore uzrokuje ogecanje i proirenje bronha, plua i srca. Stalni pritisak jetre na osjetljivu lijezdu titnjau pospjeuje nastanak procesa bolesti. U takvom slu.,Yu ujutro popijemo oljicu aja od crvotoine obine, tokom dana stavljamo u trajanju od etiri sata obloge od eliksira vedske granice, dok nou, naprotiv stavljemo oboge od poljske preslice smekane na pari.

Punu aku poljske preslice stavimo na sito i na pari umekamo i ugrijemo. Zamotanu u lanenu krpu stavimo na bolesnu jetru. Pritisak jetre popusti i postupno prestaje geskobno disanje.

MULTIPlA SKLEROZA

I za tu bolest, koja se smatra neizljeivom, moemo nai lijek. Istina stanje se pokorava korak pokorak, ali o\jek se ne smije nikako predati ve mora sauvati \jeru i po\jerenje u ljekovito bilje, dar naeg Stvoritelja bolesnom o\jeanstvu. Ponovno ukazujem na to da kod tako ozbiljnog oboljenJa treba koristiti samo s\jee bilje. Za zimsku ga zalihu osuimo.

S\jee listove zeje soce operem o i iz jo vlanih u sokovniku istisnemo sok. Tokom est sati svakoga da-

61

na uzimamo svaki sat tri do pet kapljica soka razrijeenib s ajem. Masiranje s uljem Gospine trave, kamilice i majine duice djeluje povoljno. C\jetovima ubranim za sunana vremena napunimo bocu do grla (stavljamo svaki list odvojeno) , prelijemo s hladnim i1r tisnutim maslinovim uljem (ulje mora prekriti bilje) i ostavimo l O dana na suncu ili toplom mjestu.

Pri sunanom vremenu nabrane c\jetove Gospine trave, kamilice i stolisnika priprcmimo kao tinkturu i time masiramo kraljenicu, zglobove i bokove. Ako doe do ukoenja kraljenice, stavljamo tople obloge od gavezovog brana na kraljenicu. Gavezovo brano izmijeamo s toplom vodom u kau, da bismo s nJim lake namazali lanenu krpu dodamo u kau nekoliko kapljica ulja. Osim toga pijemo ujutro i uvee po jednu oljicu stolisnikovog aja. Uzmemo tri velike kaiice vedske granice razrijeene sa stolisnikovim ajem i tu koliinu, gutljaj po gutljaj , pijemo tokom cijelog dana. Takoe ee stavljamo obloge od vedskog bilja na potiljak i drimo ih etiri sata.

Ne smijemo zaboraviti na sjedee kupke od smrekinih vrhova, Gospina trave, kamilice, kadulje, stolisnika, majine duice i poljske preslice jer sve tc biljke blagotvorno djeluju na oduzetost.

Po kupki valja uzeti l OO g bilja. Preko noi ga namoim o u hladnu vodu, sljedei dan zagr\jemo i uli-

62

jcmo u vodu za kupanje. Voda mora prekriti bubrege, kupanje traJe 20 minuta, iza toga se jo jedan sat znojimo u postelji. Tu vodu moemo jo koristiti jo dva puta, tako da u nju vratimo bilje i ponovo zagrijemo. U jednoj nedjelji upotrebljavamo samo jednu vrstu bilja. Posebno bih savjetovala potpune kupke od koprive koje udotvorno djeluju na cirkulciju krvi i ne smiju biti izostavljene. Za to uzimamo 200 g bilja po kupki i primjenujcmo isti postupak kao za sjedee kupke; i ovu vodu moemo koristiti za kupanje tri pita uzastopno. Srce mora biti izvor vode.

Nova i dobra iskustva s oblozima od listova obine apike koje stavljamo po cijelom tijelu. Listove te biUke operemo, na dasci dobro razvaljamo s kuhinjskim valjkom, pospcmo na lanenu krpu u koju zamotamo bolesnika, preko toga stavimo jo topli runik za kupanje i tako ga ostavimo da lei cijelu no. Javi li sc nemir ili trzanje na posebno osjetljivim mjestima bolesnika odmotamo. Veinom bolesnik osjea djelotvornost ljekovite snage koja izbja iz listova apike i spava dobro. esto nastupa vidljivo poboljanje. eljela bih istodobno uputiti na promjenu u ishrani s kojom se kod multiple skleroze takodc postiu vrijedni rezultati.

Posebno ljekovito za ovu bolest koja sc smatra neizljeivom jest kobilje mlijeko. Kako je uzgoj ko-

63

nja danas ponovo u uspon uu, mogue je to mlijeko nabaviti. neka poznanica mi je pisala, da je prije nekoliko godina itala kako je jedan stari pastir itavo nizu ljudi koji su smatrani neizljeivo bolesnima s kobiljim mlijekom pomogao da ozdrave.

Tome dodajem injetaj jedne ene koja je oboljela od multiple skleroze, te na mjehur i trbuhu: "va sa\jet da esencijom stolisnika uvee masiram lea, a noge ujutro i uvee s esencijom rusomae, kao, kao i das stavljam obloge od vedskog bilja na trbuh svakodnevno sam provodila. Takoe sam svako jutro natate, pola sata prije doruka, pila aj od vrbovkc. Jo nije prolo ni etiri mjeseca, a ve mogu rei, da su Vai sa\jeti jako dobri i da je lijeenje ljekovitim biljem poelo davati rezultate. Strani grevi u nogama polako poputaju i nisu vie tako bolni. Ima dana kada po stanu mogu napraviti nekoliko koraka, a da se ne moram oslanjat na pokustvo ili zidove. Mjehur opet funkcionira normalno.menstruaciju dobivam svakih tri do pet nedjelja, ali traje traje samo tri do pet dana. Za mene je to uspijeh, iako malen. Multipla skleroza je jako uporna bolest s mnogim nuspojavama.

vedsku gr-anicu pijem svakodnevno u malim koliinama s ajem od koprive, stolisnika i vrkute. S rosopasom imam dobra iskustva. Pod lijevim sam okom

64

imala godinama debelu krastu, koja se s vremenom sve vie irila. Koristila sam svakojake lijekove, koje mi je propisivao lijenik, nita nije pomagalo.

Sada sam pokuala sa sokom od rosopasa. Krasta je skoro nestala. Jako se veselim svakom i najmanjem uspjehu, koje me dnevno potie, da nastavim dalje s lijeenjem. Za zimu sam se obilno opskrbila biljem.

U vezi s medukraljeninim prljenovima u nekoj medicinskoj knjizi kod mojim roditeljima itala sam: gomolje boura treba naribati i kupati se u uvarku. Bour dobro djeluje na lednu modinu i mozak. Od toga sam napravila kupke u kojem sam se kupala 20 minuta. Sljedei dan nisam vie oeala bolove u kraljenici.

Mongoloide ili spastinu, odnosno oduzetu djecu lijeimo s istim biljem koje primjenjujemo kod multiple skleroze i atrofije miia. U mnogim sluajevima spas tinosti u djece uzrok moemo nai u ponaanju majke u vrijeme trudnoe. Pored cigareta, alkohola i narkotika morala bi u to vrijeme izbjegavati i kafu.

I djecu s govornim manama lijeimo na isti nain. U svim tim primjerima vano je stavljanje obloga od vedskog bilja na potiljak.

65

ZADAH IZ USTA I NASLAGE NAJEZIKU

Zadah iz usta nije neugodan samo za onog o kome se radi ve i za njegovu okolinu. Potrebno je najprije lijeniki ustanoviti otkuda potie zadah. Uzroci mu mogu biti razliiti. Loi zubi, koji se mogu popraviti, irevi u usnoj upljini, upala krajnika, cijeenje iz sinusa, ali i lo eludac a premalo eludane kiseline ili zatvor stolice. Kod posljednjeg prije svega treba lijeiti neurednu probavu.

Kod ireva u usnoj upljini grgljamo s toplim ajem od broike, kod upale krajnika s kaduljnim, a kod cijeenja iz sinusa pomae inhaliranje s mlakim kaduljinim ajem. esto pomae kod zadaha iz usta nekoliko kapljica ulja od borovnice dodanih u au mlake vode koju polako popijemo gutljaj po gutljaj .

I vakanje sjemenki kopra moe ukloniti lo miris iz usta. Ako su uzrok zadahu smetnje u usnoj upljini, pomae viekratno grgljanje s 30 - 40 kapi tinkture rujevine razrijeenih u mlakoj vodi.

Pelin ov aj je odlino sredstvo kod debelih naslaga na jeziku i neugodnog zadaha iz usta. iroko raireno miljenje "pelin je zdrav i nikada ne moe tetiti" ni u kom sluaju nije tano. S pelinom moramo oprezno nastupati. Zbog toga na jednu oljicu vode stavljamo samo pola ajne kaiice pelina.

66

SUENJE (ATROFIJA) MIIA

Kod atrofe mioa pokazao se dobrim sljedei biljni pripravak: opranu, S\jeu rusomau sitno nareemo, napunimo u bocu, prelijemo s kipuom vodom.

S tim biljnim pripravkom oblaemo oboljele miie. Uz to svakodnevno pijemo etiri oljice aja od vrkute, gutljaj po gutljaj , tokom cijelog dana. Ako je mogue koristimo svjee ubrano bilje.

NONO ZNOJENJE

Kao domai lijek protiv nonog znojenja je od davnina jako cijenjena kadulja. aj (oparak) pijemo ujutro natate, due vrijeme, neprekidno. Kadulja izvlai iz tijela one tvari koje nou izazivaju znojee.

U starim knjigama o bilju nalazimo domai lijek protiv ove nevolje: po 20 g kadulje, vrkute i poljske preslice, oparimo, ostavimo da kratko odstoji, te due vrijeme pijemo svaki dan po jednu oljicu prije doruka.

ZANOKllCA - NO Kn, lumljivi ili azlijedeni

Kod zanoktica namoimo tokom noi 50 g crnog sljeza u hladnu vodu; prije spavanja 20 minuta u toj zagrijanoj vodi drimo ruku ili nogu. Ohladenu vodu

67

od kupke moemo koristiti jo dvije do tri puta za pripremu kupke. Upaljenu zanokticu namaemo s mau od nevena, te stavimo obloge od vetskog bilja.

Lomljive ili oteene nokte moemo sa sokom luka ili sokom abljaka. Luk raspolovimo i s plokom luka ee maemo nokte. Moemo i istisnuti sok iz luka. Sok abnjaka, koji raste na krajevima uma i livada, primjenjuje se s uspjehom. Rastvorimo okruglu, debelu stabljiku i sokom opetovano namaemo nokte. Samo s jednim mazanje neemo nita postii, mazanje valja ponavljati due vrijeme.

NEURALGINI BOLOVI

Po sunanom vremenu ubrane c\jetove divizme, kamilice, kamilice, stolisnika i majine duice, ako je ikako mogue, stavimo s\jee ili malo prosuene u lanenu vreicu koju zatim poloimo izravno na bolna mjesta lica.

Koristimo bilje ubrano za sunana vremena stoga to se eterina ulje, koje ima ljekovito djelovanje, pod ugecajem suncajae razvija.

Osim toga pijemo preko dana gudjaj po gutljaj etiri oljice aja od navedene biljne mjeavine. Bilje oparimo i ostavimo da odstoji.

Ako se i pored toga pojave bolovi poput greva,

68

umijemo lice s toplim uvarkom od koprive, istrljamo i stavimo na lice lanenu vreicu sa sitno narezanom crvotoinom.

Obloge za lice od vedske graniceobavezno stavljamo samo u postelju. Tri puta na dan po jedna ajna kaiica tih kapi, razrijeena u aju iz navedene biljne mjeavine takoe donosi olakanje.

BUBREZI - PIJESAK U MJEHURU l BUBRENI KAMENCI

Esenciju od koprive koja se primjenjuje u homeopatskom lijeenju i koju moemo najtoplije preporuiti, valja uzimati razrijeenu.

Moete ju dobiti u ljekarnama i drogerijama. Uz esenciju dobivamo i odgovarajue upute.

u starim knjigama o bilju nalazimo da bubrene kamence isto tako brzo i sigurno odstranjuju i pastirska iglica,mirisna ljubiica i medvjea groa.

Veliku koliinu tanina u med\jeem grou neki ljudi ne podnose uvijek dobro.

Javlja se povraanje, munina i gubitak teka. Moe se stoga umjesto med\jeega groa koristiti lie kruke motenice, koje je jednakovrijedan nadomjestak kod oboljenja od bubrenih kamenaca.

Od utic\jetne turice, koja raste uz umske pute-

69

ve, rubove uma, na strminama, ali i na meama poljama, neobraenom zemljitu i kamenitim rijenim obalama i ije ute ojetove - sline zlatnoutom klasu, dobivamo izvrstan aj protiv bubrenog kamenca.

UPALA BUBREGA I ZAGNOJENI BUBREZI

Kod te bolesti ne koristimo samo cy od kukuruzove soce, ute ili bijele mrtve koprive i sjedee kupke od poljske preslice, ve pijemo i mlijeko oputine; 3 do 4 oljice dnevno ima zauujue djelovanje. Punu ajnu licu oputine prelijemo prelijemo s jednom oljicom vrelog mlijeka i pijemo jako toplo gutljaj po gutljaj.

EDEMI Ill OTEKLINE usljed skupljanja tekuine u tkivu

Stavljamo dvije pune cyne kaike sitno narezanog korijena gladiana oljicu hladne vode i ostavimo nakvaeno preko noi, ujutro malo zagrijemo i procijedimo. Pola oljice toga aja popijemo pola sata prije, a drugu polovicu pola sata poslije doruka.

Druga mogunost za smanjenje ede ma je koritenje kore bazgina stabla ili grane. Za jednu oljicu aja uzmemo nepunu ajnu kaiicu bazgine kore (ve-

70

e koliine izazivaju proljev ili povraanje, pa stoga valja vrlo malo stavljati) i namoimo tokom noi u hladnu vodu. Tako prireenu oljicu aJa moemo razrijediti s jo pola oljice vode. Lagano zagrijan o pije sse po pola oljice aja tri puta na dan poslije jela.

NEMIRNO SPAVANJE (u djece)

Kad se djeca u snu nemirno bacaju amo - tamo i nikada ne nalaze mira, trenutno pomae ako mjesto na kojem dijete spava nije pod uticajem zraenja, kupka od cvjetova lipe. Pola veega \jedra napunimo c\jetovima lipe i nakvasimo preko noi u hladnoj vodi. Sljedei dan zagrijemo i biljni uvarak ulijemo u vodu za kupanje, kupanje traje 20 minuta. Ako ovu lipovu kupku zagrijem o moemo ju koristiti jo dva puta. S\jetove lipe, kad je mogue, valja brati za sunana vremena.

MODANI UDAR, KAP (preventivna primjena)

Vidljivi znaci te bolesti su: veliki nemir, vrtoglavica, strah, iskrivljeno lice i slune halucinacije. U svakom sluaju valja odmah pozvati lijenika!

Preporuuje se prije svega umjerenost u jelu i lagane etnje u prirodi.

71

Strogo su zabranjene sve vrste alkohola (izuzetak je eliksir vedska granica) , puenje i pijenje crne kafe.

Ujutro i uvee sa\jetujemo po oljicu aja od bijele imele i dvije oljice oparena kaduljina aja tokom dana, kao i obloge od vedskog bilja koje treba stavljati u predjelu i vlane i hladne zavoje na srce.

Kao aj moemo preporuiti sljedeu mjeavinu: korijen anelke, stea (anserina), odaljen, petoprstica, cvijet lavande, mauran, siljevina, klinac, rumarin, kadulja, irisna ljubiica i izop izmijeaju se u jednakim dijelovim. S 114 l do kljuanja zagrijanog mota prelijemo vrhom punu ajnu kaiicu bilja i ostavimo da odstoji 3 minute. Prireenu koliinu uvijek s\jee pripremljenog aja pijemo ee tokom dana to sprjeava modani udar naznaka kojega na osnovi navedenih simptoma zamjeujemo.

MODANI UDAR, KAP (nakon napada s oduzetou)

Najprije zapoinjemo terapiju s bijelom imelom: est gedana pijemo po tri oljice, tri nedjelje po dvije i dva g edna po jednu oljicu aja od bijele imele. Vrhom punu ajnu kaiicu bijele imele nakvasimo preko noi u 114 litre hladne vode, ujutro malo zagri-

72

jemo i procijedi. Da bi izbjegli podgrijavanje aja preko dana stavljamo ga u zagrijan u termos - bocu ili ga, pak, grijemo u toploj vodi.

Gospinu travu, estoslavicu, lavandulu, matinjak, rumarin i kadulju po mijeamo u jednakim dijelovima, prelijemo vrhom punu ajnu kaicu s etvrt litre vrue vode i ostavimo da kratko odstoji. Dopodne i popodne popijemo po jednu oljicu tok aJa.

Oblozi od vetskog bilja stavljeni na potiljak osiguravaju prokrvljenost i oivljavanje modanih stanica. Oduzetu stranu tijela masiramo s okrepljujuim esencijama stolisnika, Gospine trave, rusomae ili majine duice.

Takoe se preporuuje i masiranje oduzetih dijel va tijela s uljem majine duice i uljem Gospine trave.

Uz to primjenjujemo sjedee kupke od stolisnika i poljske preslice s l OO g bilja i potpune kupke od majine duice s 200 g bilja po kupki. Za kupke nakvasimo ilje preko noi, te ujutro zagrijemo hladnu iscrpinu i ulijem o ju u vodu za kupanje. Vrijeme kupanja je 20 minuta. Kod potpune kupke srde mora ostati izvan vode. Koritenu vodu moemo jo dva puta izliti i zagrijanu upotrijebiti za nove kupke. U nedjelji za kupke smijemo koristiti samo jednu vrstu biljke.

73

TVRDA STOUCA

Nastojte s tri velike kaiice sjemenki lana koje valja s neto tekuine uzimati uz svaki obrok regulirati svoju probavu. Smokve i ljive, omekane tokom noi u hladnoj vodi, a ujutro zagrijane, uzete prije doruka ili kao doruak isto tako dobro djeluju. Ako u blizini imamo s\jeu vodu iz studenca, dovoljna je ujutro jedna aa vode natate. Posebno je djelotvorna vodopija, pijemo li cijelu ili pola oljice aja natate i najtvrdokornija stolica bit e izlijeena.

Recept za smokvine kobasice: Pola kilograma smokava operemo i sameljemo u maini za mljevenje mesa i 5 g brana od listova sene zamijesimo tijesto. Zatim oblikujemo kobasice, zavijemo u foliju i uvamo u hladnjaku. Svaki dan ujutro natate jedemo poput ljenjaka velik komadi te kobasiCe, tako dugo dok probava ne postane normalna.

EERNA BOLFSI' (DIJABETES)

Pokuat u svim eernim bolesnicima ukazati na lijekove koji potiu rad guterae i time otklanjaju uzrok za nastanak eerne bolesti. Veliki vicarski travar kae. eerna se bolest moe lijeiti sljedeim

74

biljem: 3 dijela zeje stope, pa l dio listova kupine i listova borovnice, 3 dijela zlatne petoprste, dva dijela osueniih ljuski mahuna. Uzmemo vrhom punu ajnu kaiicu ove mjeavine na litre vode, prelijemo kljualom vodom i ostavimo da stoji 3 minute; dnevno potrebna koliina

ka bolesti. Bijele bobice ne smijemo koristiti za pripremu aja!

Za eerne bolesnike je isto tako odlian zeleni poriluk. Sitno narezane listove jedemo svakodnevno na kruhu kao veernji obrok. I za ruak je jako dobra salata od poriluka.

OBOLJENJE GRlA

Za lijeenje ovog oboljenje prije svega S\jei crni sljez. Crni sljez suenjem izgubi jednu treinu svoje ljekovitosti. Stoga, dakle, bilje koje preko noi nakvasimo u hladnu vodu obavezno mora biti svhee.

Dnevno potrebna koliina aja je ukupno 2,5 litre - od toga etiri oljice popijemo, a 6 oljica koristimo za ispiranje grla i grgljanje.

Na oljicu aja stavimo punu ajnu kaiicu bilja. Uvee bilje nakvasimo u hladnu vodu i ostavimo ga da stoji do sljedeeg jutra, tada malo zagrijemo, procijedimo, te aj ulijemo u termos - bocu koju smo isprali vruom vodom ili ga prije svake upotrebe zagrijavamo u vruoj vodi.

etiri oljice aja pijemo u gutljajima, est alica koristimo za grgljanje ili ispiranje grla.

76