7/23/2019 Zdravlje Mladih u Komunikacijskom Trokutu Odraslih - Andragogija I

1/3

JU UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETPEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJAANDRAGOGIJA I

Mevlida Ovuka, p!"#

ZDRAVLJE MLADIH U KOMUNIKA$IJSKOMTROKUTU ODRASLIH% DA LI SE &UJEMO'

Sa(e)ak

7/23/2019 Zdravlje Mladih u Komunikacijskom Trokutu Odraslih - Andragogija I

2/3

Meunarodni djeiji institut pomae saradnje izmeu osoblja pedijatrijeske

zdravstvene zatite, program obuke za ljekare i nastavnike u Sarajevu, da bi se panja

usmjerila na psihosocijalnu podrku djeci korisnicima zdravstvene zatite i njihovim

porodicama. Ova praksa zbrinjava okusiranog na porodicu je zasnovana na humanim

principima psihosocijalnog zdravlja, odgovara razvojnim karakteristikama djeteta i usmjerena

je na pacijente.!jeca koja se podvrgavaju medicinskim intervencijama esto se bore s osje"ajima

straha, zbunjenosti, osamljenosti, naputenosti i krivnje. !jeca su suoena s nepoznatim

bolnikim okruenjem. !ugotrajni boravak u bolnici ograniava redovne kontakte s

roditeljima i prijateljima i remeti svakodnevne uobiajene aktivnosti kao to su pohaanje

kole i igranje. Sve zajedno moe dovesti do pomanjkanja djeijeg osje"aja sigurnosti i

ugodnosti. #ko bismo uzeli u obzir nain na koji djeca doivljavaju bolnicu, a boravak u njoj

uinili pozitivnim iskustvom za dijete, pomogli bismo djeci da lake savladaju izike i

psiholoke posljedice svojih ozljeda. $edna od strategija je da djeca razumiju to se deava i

da su obro pripremljena za medicinsku intervenciju, naravno primjereno njihovoj dobi. %eliki

broj djece misli, ako im se dogodilo neto runo, da je to zato to su oni bili zloesti& zato ih

treba uvjeriti da njihova povreda ili bolest nisu rezultat toga to su bili nevaljali. 'romovisanjeoblika brige za dijete u ijem okusu je porodica, te omoguavanje roditeljima da to vie

budu uz svoju djecu a, takoer, ohrabrivanje bra"e i sestara te prijatelja da ih to vie

posje"uju u bolnici, jo je jedan vaan element olakavanja malim bolesnicima u njihovom

dugotrajnom bolnikom boravku. ( na kraju, mogu"nost da imaju i druge elemente normalnog

ivota dok su u bolnici dodatno im pomae da se osje"aju bolje. Sve to je potrebno je

drugaiji nain razniljanja o djetetu u bolnici, odnosno davanje iroke )psihosocijalne

podrke u unkciji komunikacijskog trokuta odraslih*.

U)*e+a* a d*e+u i !-i)el*+ dravstveni radnici moraju biti osjetljici na potrebe djeteta iobitelji pruanjem psihosocijalne podrke i programima orijentiranim na obitelj kako bi

pomogli djeci da to uspjenije prebrode hospitalizaciju.

.# P!du/i0a*e !de1ei2 k!aka u /dav3)vei0 u3)a!va0a% a4pripremiti djecu napredstoje"e lijeenje putem igre, upoznaju"i ih s medicinskom opremom i instrumentima. -4eliminirati strukturalne i organizacijske barijere koje onemogu"uju obitelji da prue djetetu

podrku. +4prepoznati injenicu da je nenadana nezgoda stresnija za dijete od planiranehospitalizacije. d4pruiti ambulantno lijeenje na nain koji "e ukljuiti ulogu obitelji. e4bitisvjestan da je operacija posebno snaan uzronik stresa za djecu i adolescente. "4 prepoznatiinjenicu da djeca na intenzivnoj njezi trebaju jednaku psihosocijalnu podrku kao i djeca na

ostalim odjelima.

5# 6iv!)a d!-a d*e)e)a + a4 ivotna dob djeteta ima najvaniju ulogu pri utvrivanjupsihosocijalnih potreba djeteta. -4 iziki i emocionalno, mala djeca potpuno ovise

oodraslima. +4mehanizmi savladavanja teko"a kod male i predkolske djece ogranieni sunjihovim egocentrinim procesima razmiljanja. d4 kolska djeca i adolescenti se posebnoboje anestezije. e4 hospitalizacija za adolescente moe predstavljati neeljenu ovisnost odrugim osobama. "4 pripremni programi pove"evaju razumijevanje bolnikih postupaka. 74okolina ima veliki utjecaj na adaptaciju i sposobnost savladavanja teko"a u bolnikom

okruenju kako kod djece tako i kod njihovih obitelji.

8# P!3)up+i i p!0!9+ a4stres i tjeskoba koji su povezani shospitalizacijom djece mogu bitismanjeni ako ima se pomogne u izraavanju osje"aja. -4opravdanost pripreme lei u injenicida je neoekivani stres mnogo snaniji i tee se s njim nositi nego s oekivanim stresom. +4djeca naje"e ele to vie znati o svom zdravstvenom stanju i vole postavljati pitanja

odraslima u vezi s time. d4zada"a strunjaka za djeiju njegu je da djecu priprema za boravak

u bolnici i da im prue adekvatna objanjenja o predstoje"im dogaajima. e4djeca posebnoosmiljenom medicinskom igrom se mogu upoznati s postupcima koji im predstoje.

2

7/23/2019 Zdravlje Mladih u Komunikacijskom Trokutu Odraslih - Andragogija I

3/3

:# P!d;ka !-i)el*i < a4zdravstveni radnici moraju imati saznanja o djetetovom obiteljskomivotu, -4zdravstveni radnici moraju biti svjesni koliko je za hospitalizovanu djecu vaankontakt s roditeljima, +4 roditelji bolesne djece moraju imati mogu"nost da se meusobnodrue, d4autentinost programa koji u svoje sredite stvlja obitelj ogleda se u injenici da jeobitelj temelj djetetovog ivotate da je saradnjaroditelja i zdravstvenih radnika od najve"e

vanosti za dobrobit bolesne djece, e4treba ohrabrivati posjete bra"e i sestara, "4programi zadjeiju dobrobit trebaju se razvijati u smjeru postizanja dva osnovna cilja.

=# Pep!uke p!7a0a /a d*e>i*u d!-!-i) + a4pruiti pomo" djetetu da izrazi svojemiljenje bolnikom osoblju, -4pruiti pomo" u stvaranju ugodne okoline za djecu i njihoveobitelji, +4pripremiti djecu za bolniku lijeenje, operaciju i medicinske tretmane, d4nabavitiigrake i osigurati uvjete za igru, e4 omogu"iti aktivnosti koje su primjerene odreenojdjeijoj dobi, "4pruiti emocionalnu podrku roditeljima i bra"i i sestrama.?# Uv!1e*e p!7a0a+ cilj programa igranja u bolnici je da prui djeci mogu"nost za igrukoja je primjerena njihovim psihosocijalnim potrebama i njihovoj ivotnoj dobi.

-. 'reporuke za kolske programe + a nastavu mogu pohaati sva kolska djeca koja su u

bolnici, b dio nastave treba se odvijati cijelu godinu, c nastavnici u bolnici trebaju drati

nastavu na odjelima pedijatrije, d nastavnicik su lanovi bolnikog tima, e ukoliko je lokalnikolski sistem dodijelio nastavnike bolnici, u bolnici mora biti imenovana osoba koja "e imati

zadatak odravatik kontakte s nastavnicima, pruati im pomo" u snalaenju i komuniciranju

sa svima koji lijee djecu, te u rjeavanju eventualnih problema ako se pojave.

@# P!7a0i ei)e7a+i*e+ a4svi koji su ukljueni u proces lijeenja moraju shvatiti vanostprograma djeije dobrobiti s obzirom na njihove posebne zdravstvene i razvojne potrebe, -4djeca koja imaju povredu ili bolest koja rezultira poteko"ama u uenju ili potrebom za nekim

medicinskim pomagalom ili tretmanom, moraju biti ukljuena u redovnu nastavu i za vrijeme

boravka u bolnici, +4 dobar odnos izmeu zdravstvenih i prosvjetnih radnika temelj suuspjene reintegracije djeteta, d4svaki uenik s posebnim potrebama koji se vra"a u kolutreba dobiti )individualni obrazovni plan*.

Kl*u>e i*e>i%djeija dobrobit, hospitalizirana djeca, medicinske intervencije, psihosocijalnapodrka, obitelj, zadravstveni radnici, nastavnici i kolski programi.

3