zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije Životne … · iva sorta‐bilajac turina, helena...

Referentni centar Hrvatsko društvo za Ministarstva zdravlja RH gerontologiju i gerijatriju za zaštitu zdravlja starijih osoba Hrvatskog liječničkog zbora

GERONTOLOŠKI SIMPOZIJ

ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI

Pregled radova i sažetaka

Opatija, 5. listopada 2015.

IMPRESSUM

Gerontološki simpozij „Zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije životne dobi“ Pregled radova i sažetaka

Nakladnik:

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije

Za nakladnika: Vladimir Mićović

Urednički odbor:

Iva Sorta‐Bilajac Turina, Helena Glibotić Kresina, Svjetlana Gašparović Babić, Nevenka Vlah, Suzana Janković

Vizualni identitet, grafička obrada i tisak:

Odjel socijalne medicine Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije

Naklada (na CD‐u): 200 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130727078

ISBN 978‐953‐7957‐37‐7


Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba

Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora

GERONTOLOŠKI SIMPOZIJ

ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI

Pregled radova i sažetaka

Opatija, 5. listopada 2015.

STRUČNI ODBOR SIMPOZIJA

Vladimir Mićović, Suzana Janković, Spomenka Tomek‐Roksandić, Ranko Stevanović, Đulija Malatestinić

ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

Helena Glibotić Kresina, Svjetlana Gašparović Babić, Iva Sorta‐Bilajac Turina, Nevenka Vlah, Ines Lazarević Rukavina, Kristina Blažinić, Radojka Grbac, Vlatka Čulev, Vanja Moćan,

Ankica Pichler, Tea Vidmar Dugina, Nada Pirizović, Petra Šuljić

Kontakti: www.zzjzpgz.hr

helena.glibotic‐[email protected]

ZAHVALA

Organizacijski odbor zahvaljuje sljedećim institucijama i ustanovama na potpori u realizaciji

Gerontološkog simpozija " Zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije životne dobi":

Pokrovitelji:

Predsjednica RH gospođa Kolinda Grabar‐Kitarović

Ministarstvo zdravlja RH

Primorsko‐goranska županija

Grad Rijeka

Grad Opatija

Sponzori:

Jadran galenski laboratorij (JGL)

Sandoz Hrvatska

Simps'S d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Novi list

HRT – studio Rijeka

Kanal Ri

Tehnička i organizacijska potpora:

FOSSMedRi

UVODNA RIJEČ Starenje stanovništva predstavlja jedan od najvećih javnozdarvstvenih izazova modernog vremena. Posebnosti organizma osoba starije životne dobi su brojne, specifične i razlikuju se od bilo kojeg drugog životnog razdoblja. Starenje je biološki fenomen u kojem se mijenja odnos starije osobe prema vremenu, svijetu, okolini, ali i prema vlastitoj prošlosti. Spoznaje o posebnostima fiziologije organizma osobe, o karakteristikama i posebnostima bolesnih stanja osoba starije životne dobi s ciljem unapređenja zdravlja i kvalitetete njihovog života trebaju biti imperativ svakog zdravstvenog i socijalnog djelatnika koji se skrbi za starijeg čovjeka.

Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med. Ravnatelj


SADRŽAJ Uvodna sekcija

Javne politike i prava osoba starije životne dobi; Doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med. Javnozdravstveni aspekti starenja, zaštita zdravlja starijih ljudi; Doc.dr.sc. Ranko Stevanović, dr.med. Zdravlje i zdravstveno ponašanje mladih – implikacije na zdravlje u starijoj dobi; Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Zaštita zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj – gerontološkojavnozdravstveni menadžment; Doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasović Mrčela, dr.med., dr. Zvonimir Šostar, prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić, prof.dr.sc. Mate Ljubičić, Manuela Maltarić, mag.nutri., Marica Lukić, dipl.med.techn., mr.sc. Dunja Durut‐Beslač, mr.sc. Višnja Fortuna, Stela Mravak, mag.oecc., Ivana Popek, dr.med., Alexandra Julia Lechner, mag. Unaprjeđenje zdravlja osoba treće životne dobi; Helena Glibotić Kresina, dr.med., Nevenka Vlah, dipl. učiteljica, Svjetlana Gašparović Babić, dr.med., izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med., Sandro Kresina, dr.med. Možemo li vratiti vrijeme?; Svjetlana Gašparović Babić, dr.med., Helena Glibotić Kresina, dr.med. Prezentacija „Vodiča za seniore“ Primorsko goranske županije ‐ neka značajna ostvarenja u korist starijih osoba u PGŽ; Mr.sc. Iva Josipović, dipl.soc.rad. Sekcija 1A

Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe; Dr.sc. Nada Tomasović Mrčela, dr.med., doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr. Zvonimir Šostar, Manuela Maltarić, mag.nutri., Marica Lukić, dipl.med.techn., Stela Mravak, mag.oecc., Alexandra Julia Lechner, mag. Pobol i uzroci smrti osoba starije životne dobi za 2014. godinu; Dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med., Sandra Mihel dr.med., Vesna Štefančić dr.med. Influenca u starijoj dobi; Dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med., Dorotea Gastović‐Bebić, dr.med., mr. sc. Dobrica Rončević, dr.med., Andrea Šuran, dr.med. Zaštita od pneumokoknih bolesti i tetanusa u osoba starije dobi; Mr.sc. Đana Pahor, dr.med., Mario Sušanj, dr.med., Dorotea Gastović Bebić, dr.med., prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med. Prevencija i kontrola infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u domovima za starije osobe; Mr.sc. Dobrica Rončević, dr.med., dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med., mr.sc.Tanja Staraj‐Bajčić, dr.med., Višnja Gogić, dr.med. Smjernice pravilne prehrane za starije osobe; Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica Oralno zdravlje u starijoj životnoj dobi; Vesna Fugošić, dr.med./dr.med.dent. Zdravstvena pismenost – ključ za zdravo starenje; Izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med., Helena Glibotić Kresina, dr.med., Svjetlana Gašparović Babić, dr.med., Ines Lazarević Rukavina, univ.spec.oec., Sandro Kresina, dr.med.

Sekcija 1B

Strategija zdravog starenja „Rijeka u kojoj i stariji plivaju uzvodno“; Mr.sc. Kristina Dankić, Mojca Domiter, Ankica Perhat, dipl.oec. Grad Opatija ‐ prijatelj građana treće dobi: primjeri dobre prakse; Mr.sc. Zlata Torbarina, prof., Marijan Haupert, dipl.soc.radnik Zdravstveni turizam treće dobi; Doc.dr.sc. Romina Alkier, dipl.oecc., Vedran Milojica, mag.oecc., izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće /obiteljske medicine u domu za starije osobe uz kategorizacijski postupnik; Marica Lukić dipl.med.techn., doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasović Mrčela. dr.med., Mate Ljubičić, Dragica Šimunec, Slavica Šepec, Ana Deucht, Manuela Maltarić mag.nutri., Stela Mravak mag.oecc., Slavica Garić, Mara Županić, Sanja Blažeković Milaković, Milica Katić Dobar primjer investicijsko‐ekonomske studije za kategorizaciju gerijatrijskih osiguranika; Davor Mihovilić mag.ing.techn. Preventivni postupci u kontroli zdravstvenih rizika u domovima za starije osobe; Mr.sc. Vedrana Jurčević Podobnik, mag.sanit.ing., Dolores Vodopija Sušanj, mag.sanit.ing., mr. Dobrica Rončević, dr.med., dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med. Dom za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ Krk; Mladen Pokrajčić, prof. Počeci pokreta „Čujenje glasova“ u Hrvatskoj; Martina Kalčić, dipl.soc. radnica Sekcija 2A

Kardiovaskularne bolesti u starijoj dobi; Izv. prof.dr.sc. Viktor Peršić, dr.med., doc.dr.sc. Marko Boban, dr.med. Moždani udar i žene; Dr.sc. Ines Strenja Linić, dr.med. Urološki problemi u starijoj životnoj dobi; Dr.sc. Kristian Krpina, dr.med. Prevencija padova u trećoj dobi; Izv.prof.dr.sc. Tea Schnurrer‐Luke Vrbanić, dr.med Nove metode u liječenju mišićno‐koštane boli; Mr.sc. Vlasta Orlić Karbić, dr.med. Psihički problemi u starijoj dobi; Doc.dr.sc. Elizabeta Dadić Hero, prim.dr.med., spec.psihijatrica, subspec. socijalne psihijatrije Psihofarmakoterapija u osoba starije životne dobi; Prof.dr.sc. Klementina Ružić, prim.dr.med.

Sekcija 2B

Pristup bolesniku starije životne dobi u ordinaciji obiteljske medicine; Dr.sc. Nina Bašić‐Marković, dr.med., spec. obiteljske medicine Izazovi u radu ljekarnika s pacijentima starije životne dobi; Tomislav Rukavina, mag. pharm. Zdravstvena njega starijih osoba u kući; Martina Mišetić, bacc.med.techn. Uloga patronažne službe u zbrinjavanju socijalno ugrožene starije osobe ‐ prikaz slučaja; Mirjana Mamić Ljesar, bacc.med.techn., Rozmari Tusić, mag.med.techn. Međugeneracijska solidarnost; Rozmari Tusić, mag.med.techn. Planinarenjem do kvalitetnijeg života u trećoj dobi; Damir Konestra, dipl.iur. Deset godina „Kluba 60+“ Opatija; Gordana Grgurina, dipl.soc. radnica

Gerontološki simpozij ZDRAVSTVENI PRIORITETI U BRIZI ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI

11

UVODNA SEKCIJA


12

JAVNE POLITIKE I PRAVA OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI Doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med, mr.oec. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Katedra za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku [email protected] Demografsko starenje odnosno promjene u dobnoj strukturi stanovništva, koje se očituju kroz smanjenje broja mladih i rast broja starijih u populaciji, izazivaju zabrinutost na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika. Broj osoba starijih od 65 godina je 758.633 osoba odnosno 17,7% ukupne populacije. Ovim udjelom starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji Hrvatska je iznad prosjeka zemalja Europske unije (17%). Navedeni demografski pokazatelji govore da je Hrvatska zakoračila u „demografsku starost“. U Hrvatskoj je dodatni problem što uz demografsko starenje ide i depopulacija, odnosno pad broja stanovnika. Demografsko starenje, samo po sebi, nije problem, radi se o jednom od najvećih dostignuća čovječanstva u posljednjem stoljeću koje se manifestiralo kroz značajno povećanje očekivanog trajanja života pri rođenju. Zbog rastućih ekonomskih i socijalnih troškova povezanih uz demografsko starenje javne politike se moraju prilagoditi većem udjelu starijih u populaciji kako starenje ne bi postalo jedan od najvećih socijalno‐financijskih problema društva. Kako bi se starijim osobama, koje su u Hrvatskoj prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu uključenost, potrebna je uspostava cjelovitog pristupa i dugoročne strategije zdravstvene i socijalne skrbi koje promiču aktivno i zdravo starenje. Ključne riječi: demografsko starenje, javne politike, strategije skrbi.


13

JAVNOZDRAVSTVENI ASPEKTI STARENJA, ZAŠTITA ZDRAVLJA STARIJIH LJUDI Doc.dr.sc. Ranko Stevanović, prim.dr.med., znanstveni suradnik Hrvatski zavod za javno zdravstvo [email protected] Starenje je prirodna, normalna fiziološka pojava, nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom i u različitoj životnoj dobi. Proces starenja započinje od začeća i traje do smrti. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica kojom se ljudi smatraju starim ljudima. Starost (SZO‐a) dijelimo na: raniju (65‐74 godine), srednju (75‐84 godine) i duboku starost (od 85 i više godina). 2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosio je 15,6%, u Popisu 2011. godine broj stanovnika starih 65 i više godina iznosio je 17,7% i po prvi put premašio je broj mladih od 0 do 14 godina koji iznosi 15,2%. U Hrvatskoj svaki šesti stanovnik stariji je od 65 godina, svaka peta žena starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica mlađih od 14 godina. Po demografskoj projekciji hrvatskog pučanstva do 2050. godine, udio starijih osoba u Hrvatskoj iznosit će čak 26,8%, od čega će 9,7% činiti osobe u dubokoj starosti od 85 i više godina. U starosti se događaju promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fiziološkog) starenja: osjetilo vida, osjetilo sluha, osjetila njuha i okusa, smanjenje mišićne mase, kosti postaju tanje i krhkije, smanjenje apsorpcijske površine i elastičnosti pluća, ateroskleroza/povišenoga krvnog tlaka, prohodnost krvi kroz jetru i bubrege itd. Bolest i starost nisu sinonimi. Najvažnije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i patološkog starenja. Međutim, starost je povezana s nekim negativnim zdravstvenim ponašanjima: neodržavanje osobne i higijene okoline, fizička neaktivnost, psihička neaktivnost, neprihvaćanje radne terapije, debljina, alkoholizam, pušenje, pijenje crne kave više od dvije šalice dnevno, nepridržavanje uputa liječnika, nekontrolirano uzimanje lijekova, neizlaganje umjerenoj sunčevoj svjetlosti itd. Postoje i bolesti i stanja u starijih ljudi koje želimo i možemo spriječiti: šećerna bolest, debljina, hipertenzija, cerebrovaskularna bolest, kardiovaskularna bolest, novotvorine (karcinom dojke, jajnika, prostate, pluća), osteoporoza/prijelomi, inkontinencija, duševni poremećaji, respiratorne bolesti (gripa i pneumonija) itd. Prevencija zdravstvenih problema povezanih sa starosti povezana je sa stalnom tjelesnom aktivnosti od mladosti do duboke starosti, stalnom psihičkom aktivnosti, pravilnom, „mediteranskom” prehranom koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti na unos ne veći od 1500 cal, svakodnevnim vježbama disanja i vježbama mišića dna zdjelice, pravilnom prehranom sprječavanjem debljanja, ali i pothranjenosti, nepušenjem i neovisnosti o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti, stalnoj radnoj aktivnosti i nakon umirovljenja, optimističnim življenjem, širenjem dobrote i ljubavi, seksualnom aktivnosti, izbjegavanjem osamljenosti i depresije, osobnom i okolišnom higijenom, uklanjanjem barijera, neprihvaćanjem predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, pridržavanjem uputa liječenja i pravilnim uzimanjem lijekova, prijenosom umijeća, znanja, radnog i životnog iskustva na mlađe i druge starije. Ključne riječi: starost, negativna zdravstvena ponašanja, zdravo starenje.


14

ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENO PONAŠANJE MLADIH – IMPLIKACIJE NA ZDRAVLJE U STARIJOJ DOBI Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo [email protected] Uvod: Mladost je životna dob karakterizirana relativnim zdravljem u odnosu na ostale dobne skupine. No to je ujedno i dob usvajanja stavova, navika i ponašanja koje se zadržavaju kroz cijeli život te imaju ključan utjecaj na zdravlje i blagostanje pojedinca kao i razvoj društva u cjelini. Metode: Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in school‐aged Children (HBSC) koje se pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije provodi u 40‐tak zemalja Europe i svijeta uključujući Hrvatsku, vodeći je izvor podataka o zdravlju mladih. Provedeno je posljednji put 2014. godine, te je moguća usporedba naše zemlje s drugim zemljama te trendova koji su prisutni od kada je istraživanje prvi puta provedeno 2002. godine u našoj zemlji. Rezultati: Prema preliminarnim rezultatima HBSC istraživanja za 2014., u Republici Hrvatskoj radnim danom ne doručkuje 19,9% učenika i učenica 1. razreda srednje škole (16,47% 2010. godine), voće jede dva i više puta dnevno svega 13,66% učenika i učenica (12,10% 2010.), povrće jede dva i više puta dnevno svega 9,44% učenika i učenica (6,86% 2010.), dok slatka pića dva i više puta dnevno pije 14,63% učenika i učenica (16,12% u 2010.). Zube nikada ne četka 1,31% učenika i učenica (0,91% 2010. godine). Svakodnevno je tjelesno aktivno 19,00% učenika i učenica (15,17% 2010. godine). RH (20,57% prosjek zemalja uključenih u HBSC istraživanje9, Prehrambene navike učenika i učenica nisu zadovoljavajuće, učenici i učenice su nedovoljno tjelesno aktivni, a sjedilačko ponašanje prisutno je u velikoj mjeri. U 2014. godini svakodnevno je pušilo 19% dječaka i 17% djevojčica u dobi od 15 godina, dok ukupno 70% dječaka i 73% djevojčica nikada nije pušilo. Navedeno predstavlja određeno poboljšanje odnosno smanjenje pušenja u odnosu na 2006. i 2010. godinu. Ukupno je 15% petnaestogodišnjih učenika i učenica probalo marihuanu najmanje jednom u životu (18,7% dječaka i 11,3% djevojčica) prema podacima za 2014. godinu (stagnacija u odnosu na prethodna razdoblja). Prema podacima za 2014. godinu 2 ili više puta u životu opilo se 4% dječaka i 1% djevojčica u dobi od 11 godina, 12% dječaka i 6% djevojčica u dobi od 13 godina te 40% dječaka i 24% djevojčica u dobi od 15 godina. Može se zaključiti kako je opijanje bilo najučestalije među petnaestogodišnjacima 2006. godine od kada se bilježi lagani trend smanjenja ove opasne i štetne navike. Zaključak: Vodeći izazovi za zdravlje mladih proizlaze ne iz samih bolesti već iz zdravstvenog ponašanja koja mogu biti štetna za zdravlje i dovesti do prijevremenog obolijevanja i smrti. Cijeloživotni pristup zdravom starenju započinje aktivnostima u mladosti pa čak i ranije Prema preliminarnim podacima HBSC istraživanja za 2014. godinu, može se zaključiti da su prehrambene navike i ponašanja učenika u našoj zemlji i nadalje nepovoljna te su potrebni daljnji naporu na poboljšanju situacije. No također, moguće je zamijetiti zaustavljanje nekih nepovoljnih trendova. Ključne riječi: zdravstveno ponašanje, mladost, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, pušenje, alkohol, marihuana.


15

ZAŠTITA ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA U HRVATSKOJ – GERONTOLOŠKOJAVNOZDRAVSTVENI MENADŽMENT Doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasović Mrčela, dr.med., dr. Zvonimir Šostar, prof.dr.sc. Nina Smolej Narančić, prof.dr.sc. Mate Ljubičić, Manuela Maltarić, mag.nutri., Marica Lukić, dipl.med.techn, mr.sc. Dunja Durut‐Beslač, mr.sc. Višnja Fortuna, Stela Mravak, mag.oecc., Ivana Popek, dr.med., Alexandra Julia Lechner, mag. Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba ‐ Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ spomenka.tomek‐[email protected]

„Na mladima svijet ostaje, a na starijima svijet opstaje!“

(Akademik Marko Pećina) Die Gegenwart ruht in den Armen der Älteren,

die Zukunft liegt in den Händen der Jugend. The world belongs to the young people, but it exists thanks to the older people.

Ključne riječi: starije osobe, aktivno zdravo starenje, stogodišnjaci, funkcionalna sposobnost, gerontološkojavnozdravstveni menadžment, GeroS, zaštita zdravlja starijih, edukacija iz gerontologije i gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege.

Demografsko starenje i zaštita zdravlja starijih

Zaštita zdravlja starijih osoba je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Starost je normalna fiziološka pojava i jedina sigurna budućnost svakog čovijeka te se starenje uz tehnološki razvoj smatra najvećim dostignućem 21. stoljeća. Starost i bolest nisu sinonimi. Na sreću svjedoci smo evolucijskih promjena, ne prihvaćanja pogrešnih stavova, predrasuda i stereotipija u percepciji starijih osoba i starosti, poglavito u razvijenim državama svijeta. Danas je slika pasivne starosti neistinita i doživljava najoštriju osudu i prijekor te ukazuje na neznanje o starosti i starenju, a u razvijenim zemljama prioritetno se u obrazovni sustav uvodi trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije. Promjene načina života i rada, mijenjanje gospodarstvene uloge i pozicije obitelji, stvaraju novu generaciju osoba u ranijoj (65‐74 g.), srednjoj(75‐94g.) i dubokoj starosti (85 i više godina). Prema klasifikaciji UN‐a Hrvatska se sa udjelom 17,7% starijih od 65 godina (2011.g.), nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom. Projekcije ukazuju kako će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27,4% . Daljnjim porastom očekivanog trajanja života koje je za 2012. godinu iznosilo 80,10 godina za žene i 73,90 godina za muškarce, dok je u usporedbi za 2000.g., iznosilo za muškarce 69,12 godina, a za žene 76,68 godina Prema podacima DZS za 2013. godinu, u Hrvatskoj je očekivano trajanje života pri rođenju za oba spola iznosilo 77,2 godine, za žene 80,2 godine, a za muškarce 74,2 godina. Dok je umirovljenje još prije jednog desetljeća bilo znak početka mirovanja i pasivnosti, danas je generacija između 65 i 74 godina aktivna, samosvjesna, puna produktivnog potencijala i funkcionalno je sposobna te u razvijenim državama svijeta financijski izrazito neovisna.U Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina,


16

2011. godine iznosio je 2201, odnosno, 1719 žena i 482 muške osobe. U popisnoj 2001. godini, broj dugovječnih osoba, iznosio je 1455, od kojih 1132 žene i 323 muške osobe, trend demografskog starenja populacije diktira sve veći porast zahtjeva i potreba za gerijatrijskim i gerontološkim mjerama i postupcima zaštite zdravlja starijih osoba. Prema projekciji kretanja hrvatskog pučanstva do 2050.god. udio starijih osoba u Hrvatskoj će iznositi 26,8%, od čega će 9,7% činiti osobe starije od 80.god. Analizirajući projekciju ukupnog pučanstva Hrvatske do 2050.god. uočava se smanjenje udjela mlađe dobi (0‐14 god.) od 17,3% u 2000. god. na 11,4% do 2050.god., kao i udio populacije radne dobi (15‐64 god.) sa 66,4% na 61,8%, dok je porast udjela starijih od 65 godina koji je iznosio popisne 2011. god. 17,7%. (slika 1.) Slika 1.

Izvor: DZS I CZG NZJZ “Dr. Andrija Štampar”

Gerontološkojavnozdravstveni menadžment

Planiranje zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe je široko koncipiran sadržaj koji je strateški od izuzetnog značaja. Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba, je strogo eksterno orijentiran prema provedbi analiza okoline, potreba i prijedloga mogućih rješenja, ovisno o porastu zdravstvenih potreba I funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba. Ciljevi i utvrđivanje adekvatnih mjera koji se definiraju odnose se na razvoj zdravstvene I socijalne skrbi za osobe starije životne dobi na dulje vremensko razdoblje. Zbog toga planiranje, utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, osnova je gerontološkojavnozdravstvenog menadžmenta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih država svijeta. Zdravstveni menadžment je usmjeren prema strateškom planiranju gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti koji provodi vrhovni gerontološkojavnozdravstveni menadžment za starije osobe;


17

Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr Andrija Štampar” ‐ Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba kroz redovitu primjenu Programa utvrđivanja, praćenja i proučavanja potreba starijih osoba, uz vođenje Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi s Podregistrom hrvatskih stogodišnjaka po županijama Hrvatske i Grada Zagreba te podregistrom Alzheimerovih bolesnika. U trajnoj izobrazbi iz gerontologije ‐ doktora PZZ‐e i drugih stučnjaka koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih ljudi značajan dio medicinskog gerontološkog obrazovanja je kontinuirano stručno usavršavanje prvenstveno tima liječnika opće/obiteljske medicine o dijagnostici, specifičnostima liječenja, rehabilitaciji i prevenciji najučestalijih vodećih bolesti u starosti, te očuvanju funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika uz poticanje aktivnog odnosa starijeg čovjeka za očuvanje svog zdravlja i funkcionalne sposobnosti. Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr Andrija Štampar“, pritom surađuje sa srednjim gerontološkojavnozdravstvenim menadžmentom za starije osobe kojeg čine regionalni/županijski Zavodi za javno zdravstvo. Regionalni/županijski Zavodi za javno zdravstvo provode taktičku razinu planiranja za starije osobe, te ujedno surađuju; s javnim i privatnim domovima za starije, Gerontološkim centrima, ustanovama za gerijatrijsku zdravstvenu njegu, gerijatrijskim bolnicama, udrugama i klubovima za starije i drugim koji kroz svoje područje djelatnosti dolaze u svakodnevi izravni kontakt sa starijim osobama, te predstavljaju osnovni gerontološkojavnozdravstveni menadžment za starije osobe. Strategijski ciljevi doneseni od strane vrhovnog menadžmenta za starije osobe – Referentnog centra Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba na temelju praćenja, proučavanja i analiza potreba starijih kroz Evidencijske liste br. 1. i br 4., srednji menadžment – županijski/regionalni Centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo provode ih u specifične ciljeve pojedinih zdravstvenih i socijalnih potreba starijih, koje naposljetku osnovni menadžment primjenjuje u specifične procedure i procese radeći sa starijih osobama. Osnova je uvođenje GeroS‐a, neodvojivo povezanog s CEZIH‐om, kojim se prati i evaluira zdravstvene potrebe i funkcionalna sposobnost individualnog gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika. Svaka od navedenih razina planiranja u menadžmentu za starije osobe vitalna je gerontološkojavnozdravstvena djelatnost, ali ne može sama za sebe funkcionirati bez sprege s ostale dvije razine. Ciljevi integralnih gerontoloških programa baziraju se na kombiniranju top‐down (odozgo prema dolje) i bottom up (odozdo prema gore) pristupu, imajući u vidu interne interesne grupe odnosno pojedince s vlastitim ciljevima i eksterne interesne grupe s potencijalnom ili realnom moći utjecanja na definirane akcije Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba koji uključuje Program primane, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe. Geroprofilaktičke mjere i postupci u zaštiti zdravlja starijih osoba zauzimaju značajno mjesto zbog racionalizacije rastuće gerijatrijske potrošnje, a osobito u preveniranju i gerontološkoj rehabilitaciji nastanka veličine pojavnosti Gerijatrijskog domino efekta koji se isključivo pojavljuje u gerijatrijskog bolesnika. Gerijatrijski domino efekt u gerijatrijskog bolesnika posljedično izaziva pojavu 4 N u gerijatriji, a odnosi se na pojavnost nepokretnosti, nesamostalnosti, nekontroliranog mokrenja i nestabilnosti. (slika 2.)


18

Slika 2.

Zbog konstantnog unapređivanja praćenja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba neminovno je nužno provoditi edukaciju i mlađih osoba tijekom školovanja, kao i kontinuiranu edukaciju i reedukaciju osoba koje skrbe za starije osobe iz područja gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege. Gerontološka edukacija i reedukacija je i dio suodgovornosti stručnjaka različitog profila koji skrbe za starije osobe po svim razinama pružanja zdravstvene zaštite,ali i socijalne skrbi za starije. Ujedno je potreban stalni nadzor zdravstvenih i socijalnih ustanova koje skrbe za osobe starije životne dobi, usklađivajući pritom odnos zdravstvenih, socijalnih i ostalih djelatnika prema potrebama starijih osoba i sadržajima koji im se pružaju unutar pojedinih zdravstvenih ustanova. Osnova za uspješno dugoročno organiziranje zaštite zdravlja starijih osoba je stvorena koja se stalno razvija i unapređuje sukladno zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba, te gerontološkim normama i algoritmima. Planiranje, utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe, osnova je gerontološkojavnozdravstvenog menadžmenta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih država svijeta.

Fokusirani gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji

Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji o funkcionalnoj onesposobljenosti starijih

osoba od 65g. u odnosu na fizičku pokretljivost, u Hrvatskoj prema popisnoj 2011.godini (N= 353 247 funkcionalno onesposobljenih starijih osoba), gotovo dva i pol puta više je funkcionalno onesposobljenih starijih osoba.

GERIJATRIJSKI DOMINO EFEKTISKLJUČIVO U GERIJATRIJSKOG BOLESNIKA

Izvor: The Merck Manual of Geriatric (third edition 2000.g.) i CZG ZZJZGZ

STARIJA OSOBA

GERIJATRIJSKI SINDROM -4 „N“(nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost i nekontrolirano mokrenje)

FUNKCIONALNASPOSOBNOST BOLESTI


19

Ta usporedba je u odnosu na popisnu 2001.godinu kada je taj udio iznosio 148 170 funkcionalno onesposobljenih starijih osoba. Na osnovi gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja koji ukazuju na rastuću funkcionalnu onesposobljenost starijih osoba, glavna etiologija je bolest. Analizirajući uzroke funkcionalne onesposobljenosti u odnosu na fizičku pokretljivost, u Hrvatskoj 2011.g., u dobi od 65 i više godina, vidljivo je da su na prvom mjestu uzroka upravo bolest s udjelom od 72,05% (N=254 523), dok su u Gradu Zagrebu s udjelom od 66,69% (N=36 025) (slika 3.)

Slika 3.

Izvor: DZS i CZG NZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Pokazatelji gerontološkojavnozdravstvene datoteke o usporedbi hospitalizacija i BO

dana gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2014. godine ukazuje na zadržavanu stalnu veličinu pojavnosti gerijatrijske potrošnje u4.g. što iznosi 39,70% udjela starijih u ukupno utrošenih BO dana u Hrvatskoj (N = 5 860 483). (slika 4.)

10588

0

0

5328

150

1983

137

28604

60659

56648

181 264

15777

43114

2409

3881

5146

21522

254 523

5539

60170

2466

0 50000 100000 150000 200000 250000 300000

Od rođenja

Domovinski rat ili njegove posljedice

Profesionalno oštećenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)

Bolest

Prometna nesreća

Ostalo

Nepoznato

Uzrok funkcionalne onesposobljenosti po starosnom kontingentu u Hrvatskoj za 2011. godinu (N=759908)

65 i više g. (N=353247) radni kontinegnt (N=388475) 0‐14 g. (N=18186)


20

Slika 4.

Izvor: HZJZ I CZG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Odabirom strukture uzroka hospitalizacija starijih osoba od 65 i godina po

najučestalijim skupinama bolesti u bolnicama Hrvatske u 2014. godini ukazuje o zauzimanju visokog prvog mjesta zastupljenosti kroničnih bolesti u skupini bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 62,89% u dobnoj skupini starijih unutar ukupno uzrokovanih hospitalizacija od te skupine bolesti (N = 85 737). Po rangu učestalosti na drugom mjestu vodećih uzroka hospitalizacija u starijih nalaze se novotvorine sa udjelom od 43,60% u ukupno ostvarenih hospitalizacija zbog te skupine bolesti u 2014.g. (N = 81 790), dok su bolesti probavnog sustava na trećem mjestu sa 36,94% hospitalizacija u toj dobnoj skupini. Interesantna je inverzivna disproporcija udjela hospitalizacija uzrokovanih zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja koja se većim udjelom od čak 82,96% prisutna u dobnoj skupini do 64 godine dok u starijih iznosi 17.04%.

Gerontološka daljnja istraživanja upućuju putem sprovedive dugoročne gerontološke studije (2007.‐2014.), da nisu važne samo fizičke aktivnosti, intelektualna aktivnost, pozitivno zdravstveno ponašanje i socjialni kontakti, nego da je stanje uhranjenosti i prehrana za starije od izuzetnog ako ne i presudnog značaja Pravilna i zdrava prehrana za starije osobe smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti, te nužno primjeniti i prehrambenogerontološke norme za jelovnike u domovima za starije, sukladno izrađenim Hrvatskim smjernicama za prehranu starijih. Prehrana za starije osobe mora pokrivati energetske potrebe i sadržavati esencijalne hranjive tvari. Implementacija jelovnika u domovima za starije, ima izuzetno značenje zbog primjene prehrambenogerontoloških normi za starije osobe, a odnosi se i na smanjenje unosa „5B“ u hrani za starije: bijelo brašno, bijeli šećer, bijela riža, sol i mast, što opet vodi do smanjenja i spriječavanja pogrešnih prehrambenih navika u starijih osoba. To potvrđuje po navedenoj gerontološkoj studiji

HOSPITALIZIRANI GERIJATRIJSKI

BOLESNICI (2009/2014)

UKUPAN BROJ

% STARIJIH OD 65 G.

HOSPITALIZACIJE U HRVATSKOJ 2009.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

873 034 952 421 592 872 567 898 577 565 578 569

35,95% 37,29% 35,68% 35,94% 36,88% 37,34%

BO DANI U HRVATSKOJ 2009.

2010. 2011. 2012. 2013.

7 190 354 7 301 393 6 284 781 5 855 989 5 860 483

35,98% 36,41% 37,59% 38,81% 39,70%


21

prosječna dob preživjelih iz 3 ispitana doma u 2014. godini je 93,6 godina. Razlika u dobi prezivjelih između skupine muskaraca i skupine zena ukazuje na prosječnu dob preživjelih koja je viša kod žena (93,8 godina) nego kod muškaraca (92,7 godina).

Umjesto zaključka

Zaštita zdravlja starijih osoba je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti

zdravlja cjelokupnog pučanstva.Trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege, kojom se stiču znanja i vještine, omogućuju i primjerenu zaštitu zdravlja starijih osoba i racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje.Time se stiče znanje o diferencijacijama zmeđu bolesnog i fiziološkog starenja. Provedba redovite gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti odvija se kroz slijedeća četiri područja:

1. prati, proučava, evaluira, nadzire, izvješćuje i planira projekciju budućih

zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba za

institucijskom i izvaninstitucijskom zdravstvenom skrbi u Hrvatskoj, po županijama i

za Grad Zagreb kroz redovitu primjenu Programa utvrđivanja, praćenja i proučavanja

potreba starijih osoba (GeroS/podsustav CEZIH‐a), te vođenje Registra zdravstvenih

potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi s Podregistrom hrvatskih

stogodišnjaka po županijama Hrvatske i Grada Zagreba i Podregistra oboljelih od

Alzeiheimerove bolesti.

2. pruža stručno‐metodološku pomoć, koordinira, te provodi instruktažu i edukaciju

provoditelja zaštite zdravlja starijih ljudi i PZP‐a gerijatrijskog osiguranika (djelatnost

Gerontološke tribine do studenog 2014. ukupno održanih 198., izvaninstitucijske skrbi

za starije‐Gerontološki centri, djelatnost gerijatrijskih bolnica, gerijatrijskih i

psihogerijatrijskih odjela, dnevna bolnica za starije osobe, djelatnost primarne

zdravstvene zaštite za starije osobe, specifične primarne zdravstvene zaštite/

opće/obiteljske medicine i gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije,

centrima za gerontološku rehabilitaciju, gerontonjegovateljice, palijativnogerijatrijska

skrb, gerontološki tečajevi, radionice i stvaraonice promocije i praktične primjene

aktivnog zdravog i produktivnog starenja i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih

ljudi te unaprjeđivanja pozitivnog zdravstvenog ponašanja individualne starije osobe

u okviru osiguranja djelatnosti izvaninstitucijske skrbi / gerontoloških centara u

lokalnoj zajednici gdje ta starija osoba prebiva);

3. aktivno sudjeluje, predlaže, evaluira, izvješćuje o posebnostima provedbe ukupnih i

pojedinačnih Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoab

kao i provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne,

sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe stručno‐metodološki definirane

Osnovnim obuhvatom primjene preventivnih mjera za interesne i ciljne vulnerabilne

skupine starijih osoba;

4. aktivno sudjeluje i provodi znanstveno‐istraživačku i publicističku

gerontološkojavnozdravstvenu djelatnost.


22

Provode se znanstveno‐istraživački projekti s partnerima poput Alma mater Europaea. Cilj provedbe Programa je redovito praćenje, poučavanje i evaluacija te izvješćivanje zdravstvenih potreba starijih osoba za institucijskom i izvaninstitucijskom skrbi po županijama Hrvatske i Grada Zagreba. To je osnova za primjereno rješavanje problema u zaštiti zdravlja starijih bolesnih ljudi i njihove iskazane potrebe za institucijskom kao i izvaninstitucijskom skrbi za starije u ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi na različitim razinama, a u svrhu:

očuvanja, unapređivanja zdravlja i zdravstvene zaštite te sprječavanja pojave

bolesti u starijih osoba,

očuvanja, unapređenja i razvijanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba,

određivanja indikacije‐zdravstvenog kriterija za institucijski smještaj starijih

korisnika po pojedinim ustanovama, koja ovisno o funkcionalnoj sposobnosti

starije osobe određuje kategoriju korisnika za institucijskom skrbi i

izvaninstitucijskom skrbi,

preraspodjele djelatnosti među zdravstvenim, socijalnim i socijalno‐zdravstvenim

ustanovama i njihove kategorizacije (primjena četiri stupnja gerijatrijske

zdravstvene njege),

izradbe primjerenih gerontoloških i gerijatrijskih normi za zdravstvene i socijalne i

druge stručne djelatnike, koji provode specifičnu primarnu zdravstvenu zaštitu za

starije osobe zbrinute institucijski i izvaninstitucijski,

primjene zdravstvenih mjera, nomenklature zdravstvenih usluga, te standarda

odgovarajuće opreme i prostora za bolesne starije osobe,

unapređivanja obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja zdravstvenih djelatnika

i drugih stručnih profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba iz područja

gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege,

osiguranja stručno‐metodološke pomoći u predlaganju organizacijskih planova i

programa mjera pojedinih aspekata zaštite zdravlja starijih osoba,

unapređivanja institucijskog smještaja za bolesne starije ljude po utvrđenoj i

definiranoj zdravstvenoj potrebi (gerijatrijska bolnica, psihogerijatrijski odjeli,

palijativnogerijatrijska skrb),

određivanja odabranih smjernica zdravstvene, socijalne i gospodarstvene te

obrazovne politike za zaštitu zdravlja starijih osoba,

programiranja, planiranja i izrade Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti

zdravlja starijih osoba.

Provedbom navedene redovite gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti Centara za

zdravstvenu gerontologiju po županijama/regijama Hrvatske omogućuje se primjena i evaluacija Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba s evaluiranom primjenom Programa primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene prevencije za starije osobe, uz definiranu nomenklaturu, norme i algoritme zdravstvenih postupaka za gerijatrijske bolesnike s primjerenom mrežom gerontološke i gerijatrijske zdravstvene zaštite i racionalnom gerijatrijskom zdravstvenom potrošnjom. Zbog tog je od izuzetnog značenja i za gospodarski razvoj Hrvatske pokretanje Projekta uvođenja gerontološkojavnozdravstvenih


23

pokazatelja u CEZIH ‐ centralni elektronički informatički zdravstveni sustav pod zaštićenim nazivom – GeroS(shema 1). Značenje unapređenja zaštite zdravlja starijih osoba imperativno potvrđuje struktura udjela hrvatskog starijeg pučanstva (slika 5.).

Znanstvene spoznaje o starenju i starosti neprestano se i vrlo ubrzano u razvijenim državama svijeta povećavaju i mijenjaju te zbog toga stalna edukacija iz gerontologije i gerijatrije te gerijatrijske zdravstvene njege dobiva posebno značenje. Shema 1. Sustav će ubohvaćati glavne i sporedne subjekte od kojih svi imaju poveznice. Prva shema projekta s najbitnijim subjektima za GeroS/CEZIH:

U

Izvor: CZG NZJZ “Dr. Andrija Štampar”

Gerontološki centar Gerontološki

osiguranik /gerijatrijski

bolesnik/obitelj

gerontonjegovateljica

Fizioterapeut i radni terapeut za

starije

gerontokineziolog

Udomitelji za starije i obiteljski domovi

patronaža

DZZS domovi za starije psihogerijatrija

CEZIH

županijski Centri za gerontologiju

Gerijatrijska zdravstvena

njega

Dnevni boravci i dnevne bolnice za

starije

Zdravstveni/ medicinski turizam za starije Udruga za Alzheimerovu

bolest, dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike,

volonteri

socijalna skrb za starije

Gerijatrijsko‐palijativna skrb

udruge, klubovi, zaklade za starije, Zaklada Zajednički put

gerijatrijski „domino‐efekt“ („4N“ nepokretnost,dekubitus (L89),nestabilnost, nesamostalnost Alzheimerova bolest (F.00*/G.30ᵼ), nekontrolirano mokrenje)

GeroS

HZJZ HZZO

MZ

Bolnice G100 gerontostomatolog

65+ funkcionalna sposobnost (fizička i psihička)


24

Slika 5.

Izvor: DZS i CZG NZJZ "Dr. Andrija Štampar"

15.6%

15,9%

16,6%

16,8%

16,9%

17,1%

17,1%

17,6%

17,6%

17,7%

17,8%

17,9%

18,0%

18,4%

18,5%

18.9%

19,5%

21,1%

21,8%

24,7%

17,3%

17,7%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0%

Međimurska županija

Zagrebačka županija

Splitsko‐dalmatinska županija

Varaždinska županija

Osječko‐baranjska županija

Vukovarsko‐srijemska županija

Virovitičko‐podravska županija

Brodsko‐posavska županija

Krapinsko‐zagorska županija

Koprivničko‐križevačka županija

Dubrovačko‐neretvanska županija

Požeško‐slavonska županija

Istarska županija

Bjelovarsko‐bilogorska županija

Zadarska županija

Primorsko‐goranska županija

Sisačko‐moslavačka županija

Karlovačka županija

Šibensko‐kninska županija

Ličko‐senjska županija

Grad Zagreb

Hrvatska

Struktura ukupnog udjela starijih osoba po županijama Hrvatske, 2011.g., N=758 633


25

Osnovna literatura

1. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M, Ljubičić

M. Gerontology public health management in Croatia.Periodicum biologorum.2013; Vol

115, No 4:469‐474.

2. Tomek‐Roksandić S, Šostar Z, Fortuna V, ur. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege

sa sestrinskom dokumentacijom i Postupnikom opće/obiteljske medicine. Zagreb: CZG

ZJZ “Dr. Andrija Štampar“; 2011.

3. Davies E., Higginson I.J., ed.. Better Palliative Care for Older People.Copenhagen:WHO

Regional Office for Europe, 2004.

4. Duraković Z. i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T. – Poslovne informacije,

d.o.o.; 2007.

5. Tomek‐Roksandić S, Radašević H, Mihok D. i sur. Gerontološki javnozdravstveno ‐

statistički pokazatelji za Hrvatsku 2004.‐ 2006. godina. Zagreb: Zavod za javno zdravstvo

Grada Zagreba Centar za gerontologiju; 2007/ 2008.

6. Tomek‐Roksandić S, Perko G, Mihok D, Radašević H, Ljubičić M i sur. Živjeti zdravo aktivno

produktivno starenje ‐ 4. knjižica uputa za očuvanje funkcionalne sposobnosti u dubokoj

starosti. Zagreb: CZG ZJZGZ; 2005.

7. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Sigl G. Functional ability of

the elderly in the institutional and non‐institutional care in Croatia. Coll. Antropol. 34

(2010) 3: 841‐6.

8. Tomek‐Roksandić S, Šostar Z, Fortuna V, ur. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege

sa sestrinskom dokumentacijom i Postupnikom opće/ obiteljske medicine. Zagreb: CZG

ZJZ „Dr. Andrija Štampar“; 2011.

9. Tomek‐Roksandić S. Potrebe za zaštitom zdravlja. U: Duraković Z. i sur. Gerijatrija ‐

medicina starije dobi. Zagreb: C.T. – Poslovne informacije, d.o.o.; 2007, str.545‐552.

10. Tomek‐Roksandić S, Budak A, ur. Smjernice za zaštitu zdravlja starijih ljudi 1999:Knjiga

izlaganja s druge međunarodne konferencije „Zaštita zdravlja starijih ljudi 1998“; 1998

ožujak 26‐27.; Lovran, Hrvatska. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 1998.

11. Tomek‐Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H, Škes M, Vračan S, Kurtović

Lj, Fortuna V,Tomić B, Despot Lučanin J, Šimunović D, Šostar Z, Širanović V. Gerontološki

centri 2004. Zagrebački model uspješne prakse za starije ljude (II. dopunjeno izdanje),

Zagreb; 2005: 1‐204.

12. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N,Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M,

Duraković Z, Ljubičić M, Vučevac V. Program of primary, secondary and tertiary

prevention for the elderly. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:475‐481.

13. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M, Ljubičić

M. Gerontology public health management in Croatia.Periodicum biologorum.2013; Vol

115, No 4:469‐474.

14. Tomek‐Roksandić S, Ljubičić M, Smolej Narančić N, Krznarić Ž, Vranešić Bender D, Reiner

Ž, Fortuna V, Tomasović Mrčela N, Perko G, Mravak S, Lukić M, Deutch A, Županić M,

Šimunec D. Produženje radnog vijeka i veća zaposlenost mlađih u korelaciji s aktivnim


26

zdravim starenjem.U: Jurišić S, ur. Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja –

Ekonomska politika Hrvatske u 2012.; 2011 studeni 9 ‐11.; Opatija, Hrvatske; Zagreb:

Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski biro; 2011, str. 375‐409.

15. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Ljubičić M, Smoljanović M,

Strnad M, Drakulić V et al. Hrvatski zdravstveni turizam za starne I domaće starije

turiste.U: Jurišić S, ur. Zbornik radova 20. Tradicionalnog savjetovanja – Ekonomska

politika Hrvatske u 2013.; 2012 studeni 14 ‐16.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko društvo

ekonomista i Inženjerski biro; 2012, str. 279‐293.

16. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Duraković Z, Ljubičić M,

Šostar Z, Fortuna V, Lukić M, Perko G, Šimunec D, Hlatki Matijević S, Jurišić S. Značenje

stalne edukacije o osnovama iz gerontologije i gerijatrije za razvoj hrvatskog

gospodarstva. U: Jurčić Lj, ur. Zbornik radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska

politika Hrvatske u 2014.; Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski biro; Opatija, 2013.;

2013 studeni 13‐15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski

biro;2013:str.343‐386.

17. Jurčić Lj. Nastanak i razvoj Europske unije. U: Jurčić Lj, ur. Zbornik radova 21.

tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija, 2013.; 2013

studeni 13‐15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski biro;

2013:str.1‐53.

18. Domazet T. Novi ekonomski model i novo liderstvo za novi razvoj. U: Jurčić Lj, ur. Zbornik

radova 21. tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija,

2013.; 2013 studeni 13‐15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski

biro; 2013:str.54‐99.

19. Tica J, Grgurev I. Relativna važnost faktora rasta u RH.U: Jurčić Lj, ur. Zbornik radova 21.

tradicionalnog savjetovanja Ekonomska politika Hrvatske u 2014.; Opatija, 2013.; 2013

studeni 13‐15.; Opatija, Hrvatska; Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski biro;

2013:str.114‐134.

20. Vedriš M. Strukturne prilagodbe –osnovni izazovi hrvatske ekonomije.U: Jurišić S, ur.

Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja – Ekonomska politika Hrvatske u 2012.;

2011 studeni 9 ‐11.; Opatija, Hrvatska; Zagreb: Hrvatsko društvo ekonomista i Inženjerski

biro; 2011, str. 133‐166.

21. Jurčić Lj, Vojnić D. Quo vadis Hrvatska – Hrvatska na putu u Europsku uniju.U: Jurišić S,

ur. Zbornik radova 19. Tradicionalnog savjetovanja – Ekonomska politika Hrvatske u

2012.; 2011 studeni 9 ‐11.; Opatija, Hrvatska; Zagreb: Hrvatsko društvo ekonomista i

Inženjerski biro; 2011, str. 1‐47.

22. Vranešić‐Bender D, Krznarić Ž, Reiner Ž, Tomek‐Roksandić S, Duraković Z, Kaić‐Rak A,

Smolej‐Narančić N, Bošnir J. Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, dio

I.Liječnički vjesnik. 2011; 133:1‐10.


27

UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA TREĆE ŽIVOTNE DOBI Helena Glibotić Kresina, dr.med.1, Nevenka Vlah, dipl. učiteljica1, Svjetlana Gašparović Babić, dr.med.1, izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med.1, Sandro Kresina, dr.med.2

1 Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije 2 Odjel školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije helena.glibotic‐[email protected] Starenje predstavlja jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljeća. Starenje i starost se jasno razlikuju; starenje predstavlja progresivan, stalan i postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava, a starost postupan proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava. Svjetska zdravstvena organizacija stariju životnu dob dijeli na: ranu (65‐74 godine), srednju (75‐84 god.), duboku starost (od 85 i više godina). Udio starijih od 65 godina u Primorsko‐goranskoj županiji, prema posljednjem popisu (2011. god.) iznosi 18,9% (2001. god. ‐ 15,7% ) ukupnog stanovništva; dok u Hrvatskoj iznosi – 17,2% (2001. god. ‐ 15,7%). Demografske prognoze predviđaju da će 2050. god. 60% europskog stanovništva biti starije od 65 godina. Najveći broj starijeg stanovništa u Primorsko‐goranskoj županiji živi u Gorskom kotaru ‐ 22,52%, te otocima ‐ 19,22%. Osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene i socijalne zaštite starijih osoba je njihova integracija u društvo s ciljem dodavanja života godinama, a ne godina životu. Cilj je sačuvati dostojanstvo življenja uz očuvanje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih potreba starijih. Nužna je odgovornost društva, ali i suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje. Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Odsjek gerontologije provodi brojne javno‐zdravstvene aktivnosti s ciljem promocije aktivnog, zdravog, produktivnog starenja, očuvanja funkcionalne sposobnosti, unapređenja pozitivnog zdravstvenog ponašanja, prevencije rizičnih čimbenika u nastanku bolesti i ozljeda, zadržavanja starijeg čovjeka što je duže moguće u njegovom prebivalištu lokalne zajednice u kojoj živi uz vlastitu obitelj. Odsjek provodi brojne zdravstveno odgojne aktivnosti i aktivnosti prevencije bolesti te promocije zdravog načina života za osobe treće životne dobi PGŽ (gerontološke radionice „Zlatno doba života“, programe sekundarne prevencije ‐ Skrining osteoporoze, Pregledi i edukacija za rano otkrivanje melanoma, Debljina bolest modernog društva), kao i aktivnosti trajne edukacije za zdravstvene djelatnike (gerontološke tribine za liječnike, predavanja, radionice, simpozije i sl.), te prigodno svake godine obilježava Međunarodni dan starijih osoba. Ključne riječi: starenje, starija životna dob, aktivno strenje.


28

MOŽEMO LI VRATITI VRIJEME? Svjetlana Gašparović Babić, dr.med., Helena Glibotić Kresina, dr.med. Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije svjetlana.gasparovic‐[email protected] Starenje je neizbježan proces svakog živog bića. S unaprjeđenjem zdravstvene zaštite životni vijek se produljuje i javlja se specifična potreba gerontološke i gerijatrijske zdravstvene zaštite. Nije dovoljno produljiti život, potrebno je unaprijediti kvalitetu života, omogućiti zdravu, bezbrižnu i samostalnu starost. U tome ključnu ulogu ima suradnja više sustava i organizacija: zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, lokalne i nacionalne politike, nevladinih organizacija, domova za starije osobe, klubova umirovljenika i dr. U ovom izlaganju naglasak se stavlja na preventivu kroničnih nezaraznih bolesti, koje su vodeći uzrok pomora i pobola i najveći teret za samostalnost i neovisnost o tuđoj pomoći starijih osoba te na ulogu vlastite odgovornosti za zdravlje. Prevencija kroničnih nezaraznih bolesti, koje se manifestiraju u starijoj dobi, počinje u najranijoj dobi i traje cijeli život. Usvajanjem zdravih životnih navika značajno smanjujemo rizik od obolijevanja, produljujemo životni vijek i osiguravamo sretnu, zdravu i samostalnu starost. Ključne riječi: starost, prevencija, odgovornost za zdravlje.


29

PREZENTACIJA „VODIČA ZA SENIORE“ PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE ‐ NEKA ZNAČAJNA OSTVARENJA U KORIST STARIJIH OSOBA U PGŽ Mr.sc. Iva Josipović, dipl.soc.rad. Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade Primorsko‐goranske županije [email protected] Važna aktivnost iz Plana za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko goranske županije ‐ Zdrave županije ‐ je izrada „Vodiča za seniore“. U izradi Vodiča smo se oslonili na činjenicu da najveći broj starijih osoba živi sa svojom obitelji u svom domu ili potpuno sam. Mnogima su povremeno a nekima i često potrebne razne socijalne usluge, pomoć i podrška, koju pružaju razne ustanove, udruženja i klubovi. Veliki broj stanovnika naše županije ne zna za njihovo postojanje, ni koje usluge pružaju. Stoga smo u Vodiču pokušali sakupiti što više podataka o pružaocima socijalnih usluga, sa željom da olakšamo svakodnevnu kvalitetu života takvih obitelji. U drugom dijelu vodiča napisane su preporuke i savjeti vezani uz prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog područja, kao i drugi korisni savjeti i preporuke vezane uz starenje i starost. Osim Vodiča u unaprijeđenju kvalitete života starijih uveden je sustav kvalitete E‐Qalin u domovima za starije osobe PGŽ, otvorena kućanska zajednica u DZSO „Kantrida“, poboljšani uvjeti u DZSO „Volosko“, te omogućeno širenje vaninstitucionalne skrbi osobito u Gorskom kotaru. Ključne riječi: starenje i starost, zdrava županija, vodič za seniore.


30

SEKCIJA 1A


31

PROGRAM MJERA PRIMARNE, SEKUNDARNE I TERCIJARNE PREVENCIJE ZA STARIJE OSOBE dr.sc. Nada Tomasović Mrčela. dr.med., doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr. Zvonimir Šostar, Manuela Maltarić, mag.nutri, Marica Lukić, dipl.med.techn., Stela Mravak, mag.oecc., Alexandra Julia Lechner, mag. Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba ‐ Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Nada.Tomasovic‐[email protected] Uvodna napomena Osnovnim obuhvatom preventivnih mjera u općoj/obiteljskoj medicini možemo djelovati na sprječavanje čitavog niza bolesti/stanja kod starijih osoba poput: hipertenzije, cerebrovaskularnih bolesti (moždani udar), kardiovaskularnih bolesti, debljine/pothranjenosti, šećerne bolesti, novotvorina (ca. dojke, jajnika, prostate, pluća, debelog crijeva), osteoporoze (prijelomi), inkontinencije, dekubitusa, duševnih poremećaja (demencije, Alzheimerove bolesti, depresije), respiratornih bolesti (gripe, upale pluća). Ključne riječi: program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti. Primarna, sekundarna i tercijarna gerontološka prevencija U primarnoj prevenciji za starije osobe provode se sljedeće geroproflaktičke mjere koje se osobito odnose na funkcionalno sposobnu stariju osobu, a time i uključuje njegovu aktivnu ulogu u očuvanju vlastitoga zdravlja: utvrđivanje, evidencija, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, uvođenje GeroS‐a neodvojivo povezanog sa CEZIH‐om za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, korisna mediteranska prehrana, psihička aktivnost, stručni tiskani materijali namijenjeni zdravstvenom odgoju starijih osoba (pamtilice, brošure, priručnici), savjetovanje s ciljnim skupinama starijih ovisno o zdravstvenom stanju, funkcionalnoj sposobnosti (programi pripreme za starost, mirovinu, radionice i stvaraonice), individualno savjetovanje zdravih starijih i bolesnih starijih osoba, cijepljenje i docjepljivanje za sve starije osobe od 65 i više godina (u vrijeme epidemija gripe, protiv pneumokokne pneumonije jednom u 5 god., protiv tetanusa u 60‐oj godini), umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti i neizlaganje hladnoći, uklanjanje barijera u cilju sprječavanja ozljeđivanja u kući, poticanje samoodgovornosti za zdravlje i očuvanju funkcionalne sposobnosti starijoj dobi, i druge mjere. Mjere sekundarne prevencije za starije gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike obuhvaćaju: primjenu i provođenje sistematskih pregleda već u 50, 65, 75 i 85‐oj godini života, kontrolu šećera u krvi, lipida i kolesterola, slabokrvnosti, procjenu stanja uhranjenosti, pregled zubala, pregled vida i sluha, mamografiju, provedbu ciljnih preventivnih pretraga, detekciju inkontinencije, psihičkih poremećaja, bakteriološki pregled sputuma, po potrebi radiografski pregled pluća, test okultnog krvarenja, digitorektalni pregled i druge mjere. Mjere tercijarne prevencije za gerijatrijske bolesnike sačinjavaju: mjere pripreme gerijatrijskog bolesnika za određene terapeutske i dijagnostičke postupke, mjere održavanja i


32

razvoja preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika, mjere reaktivacije i reintegracije gerijatrijskog bolesnika, preventivne mjere namijenjene teško pokretnom funkcionalno onesposobljenom starijem bolesniku (prevencija dekubitusa, hipostatske pneumonije, kontraktura, inkontinencije, tromboflebitisa, edema, atrofije mišića) i druge mjere. Povezanost izradbe programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe s evaluacijom gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja Na povezanost primjene mjera prevencije u starijoj dobi s utvrđenom funkcionalnom sposobnosti i dobnom strukturom (ranija, srednja i duboka starost) ukazuje upravo nutritivni probir putem web servisa NRS 2002/GeroS (podsustav CEZIH‐a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika). Smjernicama za prehranu starijih osoba (Vranešić Bender D i sur., Liječ Vjesn. 2011.) obuhvaćene su odrednice pravilne prehrane osoba u starijoj životnoj dobi. Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba inicirao je izradbu web servisa – NRS 2002, zbog posebnog značaja malnutricije kao učestalog problema u osoba starije životne dobi, poglavito u dubokoj starosti te sukladno tome i uloge redovite procjene nutritivnog statusa u skrbi za osobe starije dobi. Preporuka CZG NZJZ “Dr. Andrija Štampar”‐ Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH u zaštiti zdravlja starijih osoba, je svim osobama starijim od 65 godina barem jednom godišnje od strane tima izabranog liječnika opće/obiteljske medicine procijenti nutritivni status. Rana detekcija pothranjenosti u gerijatrijskih bolesnika je od velikog značaja jer omogućava pravovremeno uključivanje nutritivne potpore koja bi prevenirala i poboljšala gubitak mentalnih i tjelesnih funkcija starije osobe te smanjila brojne komplikacije vezano za bolest kao i troškove liječenja. Isto tako je poznato i potvrđeno rezultatima znanstvenih istraživanja da su pothranjene starije osobe podložnije infekcijama, prijelomima bedrene kosti, padovima, nastanku dekubitusa i imaju veći rizik od smrtnosti. Europsko društvo za kliničku prehranu (ESPEN) preporučuje validirani upitnik za procjenu nutritivnog rizika ‐ Nutritional Risk Screening 2002 (NRS‐2002) koji se sastoji od dva koraka; inicijalnog probira i finalnog probira. NRS‐2002 je prepoznata kao brza metoda probira koja je jednostavna i korisna pri otkrivanju nutritivno ugroženih starijih osoba. Web servis NRS 2002 koriste zdravstveni djelatnici u KBC Zagreb‐Rebro, KBC Sestre Milosrdnice, Specijalna bolnica za produženo liječenje‐Duga Resa, domovi za starije, gerontološki centri, patronažne sestre, te timovi SOM‐a, Doma zdravlja Zagreb‐Zapad, (specijalist opće/obiteljske medicine). Osim upitnika za procjenu nutritivnog rizika ‐ Nutritional Risk Screening 2002 (NRS‐2002), web servisom NRS 2002 utvrđuju se, prate i proučavaju te evaluiraju slijedeće gerontološkojavnozdravstvene determinante: dob, spol, zanimanje gerijatrijskog osiguranika prije umirovljenja, vodeća i prateće dijagnoze, pokretnost u odnosu na fizički status (sasvim pokretan, ograničeno pokretan, trajno ograničeno pokretan, trajno nepokretan), samostalnost u odnosu na psihički status (sasvim samostalan, ograničeno samostalan, trajno nesamostalan, ne može se odgovoriti), negativno zdravstveno ponašanje, podatak o mjerenju opsega nadlaktice (u cm), mjesto ustanove u kojoj je izvršen nutritivni probir, te mjesto prebivališta gerontološkog osiguranika ili gerijatrijskog bolesnika.


33

Jedna od najznačajnih uloga web servisa NRS 2002 u rješavanju problema pothranjenosti u starijoj dobi je brzo, učinkovitio i pravodobno prepoznavanje gerontoloških osiguranika ili gerijatrijskih bolesnika koji su u riziku od pothranjenosti ili su već pothranjeni. Isto tako web servis NRS 2002 je alat koji nam omogućuje evaluaciju mjera nutritivne potpore koju smo propisali starijoj osobi te praćenih gerontološkojavnozdravstvenih determinanti. Prema gerontološkojavnozdravstvenoj analizi nutritivnog probira putem web servisa NRS 2002 u vremenskom razdoblju od 1.3.2015. ‐ 5.9.2015. g. kod osoba starijih od 65. g. (N=323) po specificiranim entitetima radilišta: akutno liječenje, kronično liječenje, palijativnogerijatrijska skrb, produljeno liječenje, Domovi za starije, Gerontološki centri i opća/obiteljska medicina, zaključuje se da je viši broj pothranjenih starijih osoba u srednjoj i dubokoj starosti, dok je debljina zastupljenija u ranijoj starosti (grafikon 1). Zaključak Centar za zdravstvenu gerontologiju – Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ‐ Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba na osnovu gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba definira Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe te vrši evaluaciju nakon provedbe u praksi na razini osnovnog menadžmenta (poglavito u ordinacijama obiteljske medicine, Domovima zdravlja, Gerontološkim centrima, Domovima za starije osobe). Nakon primjene Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe očekuje se smanjenje morbiditeta i mortaliteta starijih osoba za preventabilne bolesti te veličine pojavnosti funkcionalne onesposobljenosti kao i broja registriranog negativnog zdravstvenog ponašanja u osoba starije životne dobi (institucijski i izvan institucijski). Sljedom toga očekuje se pomak mortaliteta iz ranije starosti u duboku starost te smanjenje rastuće gerijatrijske potrošnje. Hrvatska gerontološka istraživanja potvrđuju da je glavni nosioc zaštite zdravlja starijih osoba tim doktora opće/obiteljske medicine u skrbi za starije osobe. U suglasju s europskim programom specijalističkog usavršavanja liječnika definiranim, medicinskim specijalizacijama po UEMS‐u specijalizacija iz gerijatrije u trajanju od 4 godine u primjeni je i u Hrvatskoj od 2015.g., a gdje je sastavni dio i stjecanje znanja i vještina u provedbi programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije. Osnovne reference: 1. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Duraković Z, Fortuna V, Lukić M, Vučevac V. Osnove iz zdravstvene gerontologije. U: Puntarić D, Ropac D, Jurčev Savičević A i sur., ur. Javno zdravstvo.Zagreb;Medicinska naklada: 256‐283. 2. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N,Šostar Z,Lukić M, Duraković Z,Ljubičić M. Gerontology Public Health management in Croatia. Periodicum biologorum 2013; 115: 469‐474. 3. Tomek‐Roksandić S, Tomasović Mrčela N, Smolej Narančić N, Šostar Z, Lukić M, Duraković Z, Ljubičić M, Vučevac V. Program of primary, secondary and tertiary prevention for the elderly. Periodicum biologorum.2013; Vol 115, No 4:475‐481. 4. Duraković Z, i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T.Poslovne informacije d.o.o., 2007.


Grafikon 1.

10

15

20

25

30

20

16

20

26

9

15

8

13

BMI probir kod osoba starijih od 65.gpo dobi i spolu

praćen web servisom NRS 2002 / Gero(N=168, 1.3.2015.‐5.9.2015.g.)

Izvor: CZG NZJZ "Dr. Andrija Štampar"


35

POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI ZA 2014. GODINU dr.sc. Tomislav Benjak, dr.med., Sandra Mihel dr.med., Vesna Štefančić dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo [email protected] Poput većine europskih zemalja, Republika Hrvatska pripada državama s vrlo starim stanovništvom. Prema popisu stanovništva 2011. godine Republika Hrvatska je imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina (17,7%). Prikazani podaci u ovome radu prikupljani su, u okviru istraživanja na propisani način Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti, pri čemu je Hrvatski zavod za javno zdravstvo njihov nositelj ali i nositelj nacionalne zdravstvene statistike. Prema izvješćima iz primarne zdravstvene zaštite u 2014. godini broj utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine iznosi 3.338.871 ili 29,3%. Najčešće skupine utvrđenih bolesti i stanja kod starijih osoba su: bolesti cirkulacijskog sustava (s udjelom od 20,9%), bolesti mišićno‐koštanog sustava i vezivnog tkiva (12,7%), bolesti dišnog sustava (7,8%) te endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (7,7%). Udio hospitaliziranih u dobi 65 i više godina u 2014. godini (bez bolničke rehabilitacije i dnevnih bolnica) iznosio je 37,3% ukupno liječenih u bolnicama Hrvatske (u 2013. godini 36,9%). Zabilježeno je 216.057 hospitalizacija osoba starijih od 65 godina (stopa 274/1.000 jednaka je stopi iz 2013. godine), s ukupno 2.318.163 dana bolničkog liječenja. Prosječna dužina liječenja po jednom boravku je bila 10,7 dana (u 2013. godini 10,9). Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi su: bolesti cirkulacijskog sustava (68,3/1.000), novotvorine (45,2/1.000), bolesti oka i očnih adneksa (26,4/1.000), bolesti probavnog sustava (23,5/1.000), ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (19,3/1.000) te bolesti dišnog sustava (18/1.000). U dnevnim bolnicama i bolničkim hemodijalizama u 2014. godini je bilo 227.029 hospitalizacija u dobi 65 i više godina (203.680 u 2013. godini), od toga 119.651 muškaraca i 107.378 žena. Prema individualnim prijavama pacijenata najčešći uzroci hospitalizacija su: bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (177,5/1.000), novotvorine (53,6/1.000), simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi (8,1/1.000), bolesti krvi i krvotvornog sustava (7,8/1.000) te bolesti cirkulacijskog sustava (6,7/1.000). Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku u 2014. godini umrlo je 41.200 (2013. 40.573) osoba u dobi 65 i više godina, a stopa smrtnosti za ovu dob iznosila je 52,2/1.000 (i u 2013.g. 52,2/1.000). U dobnoj skupini 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti, stopa 27,4/1.000 (27,9/1.000 u 2013.g.). Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom od 12,9/1.000 (12,7/1.000 u 2013.), zatim slijede bolesti dišnog sustava 2,6/1.000 (2,4/1.000 u 2013.), ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka 2,04/1.000 (2,0/1.000 u 2013.g.) te bolesti probavnog sustava 1,8/1.000 (1,9/1.000 u 2013.g.) U 2014. godini zabilježene su 1.609 nasilne smrti (stopa od 2,04/1.000) u osoba 65 i više godina. Najveći broj nasilnih smrti uzrokovano je padovima (1.007; stopa 1,3/1.000) i namjernim samoozljeđivanjem (234; 0,3/1.000). Čak 6,5% svih smrti nastalih nesretnim slučajem uzrokovano je nesrećama pri prijevozu (104 osobe; stopa 0,13/1.000). Ključne riječi: osobe starije životne dobi, pobol, smrtnost.


36

INFLUENCA U STARIJOJ DOBI Dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med., Dorotea Gastović‐Bebić, dr.med., mr. Dobrica Rončević, dr.med., Andrea Šuran, dr.med. Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije [email protected] Influenca ili gripa je akutna zarazna bolest, nepredvidiva, ali svake godine prisutna. Od influence oboljeva veliki broj osoba u vidu epidemije svake godine, a povremeno, nekoliko puta u jednom stoljeću, u vidu pandemije. Virus influence se stalno mijenja, a svaka promjena tog virusa je moguća prijetnja za novu pandemiju. Virus je izrazito infektivan i patogen. Kod oboljelog se po mililitru nazalnog sekreta stvaraju milijuni virusnih čestica što olakšava širenje zaraze. Jednokratna infektivna doza virusa influence za čovjeka je između 100 i 1000 čestica. Influenca je klinički karakterizirana općim simptomima, povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u mišićima. Nakon par dana se pojavljuju i respiratorni simptomi kao suhi kašalj, grlobolja. Komplikacije su vrlo česte, u dišnom sustavu ali i u drugim organima. Influenca je bolest svih dobnih skupina, ali zbog komplikacija je osobito opasna u starijoj dobi. Većina komplikacija i smrti od gripe se dešava u starijim dobnim skupinama. Komplikacije mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnom bakterijskom infekcijom. Najčešća komplikacija je upala pluća koja je odgovorna za većinu smrtnih slučajeva. Virus influence u starijoj dobi dovodi do pogoršanja osnovne bolesti. Vodeći uzrok mortaliteta u starijih osoba su upravo influenca, pneumonia i kardiovaskularne komplikacije pneumonie. Posebno je ugrožena populacija starije dobi smještena u kolektivu gdje je pojačan međusobni kontakt i mogućnost zaražavanja je veća. Broj oboljelih od influence varira od godine do godine. U Primorsko goranskoj županiji je u zadnjoj sezoni gripe 2014/2015. broj oboljelih bio 8338, dok je sezonu prije broj oboljelih bio 698. Među oboljelima udio starijih od 65 godina je u zadnjoj sezoni bio 6,7%, a u sezoni ranije 13,3%. Opće mjere prevencije i suzbijanja svih kapljičnih infekcija pa tako i influence su slabo uspješne. Ipak, potrebno je osobito u domovima za starije prozračivanje, dezinfekcija radnih površina, pranje ruku, izolacija oboljelih, izbjegavanje posjeta oboljelima itd. Specifična prevencija se sastoji u cijepljenju protiv influence. Cjepivo je dostupno i preporučuje se upravo starijim osobama, a posebno onima smještenim u domovima za starije. Iako starije osobe imaju oslabljeni imunosni odgovor na cijepljenje, važno ih je svake godine docijepljivati. U toj dobi cijepljenje protiv influence dovodi do pada morbiditeta i mortaliteta. Cijepljenje štićenika i kompletnog osoblja u domovima za starije (koji su veza vanjskog svijeta i zatvorenog kolektiva u domovima za starije osobe) se također preporučuje. Za ove kategorije je cijepljenje protiv gripe besplatno. Starijim osobama je također preporučjivo i cijepljenje proti pneumokoka. Ključne riječi: starija dob, zarazne bolesti, influenca, prevencija, cijepljenje.


37

ZAŠTITA OD PNEUMOKOKNIH BOLESTI I TETANUSA U OSOBA STARIJE DOBI Mr.sc. Đana Pahor, dr.med., (voditeljica ispostave)1, Mario Sušanj, dr.med.2, Dorotea Gastović Bebić, dr.med.2, prim.dr.sc. Radovan Vodopija, dr.med., zn. suradnik3

1 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije – Ispostava Opatija 2 Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije 3 Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. A. Štampar“, Zagreb [email protected] Pneumokokne bolesti uzrokovane sa Streptococcus pneumoniae mogu razviti teške (invazivne) oblike, osobito u male djece i starijih ljudi (otitis, pneumonia, bakterijemija, sepsa). Tetanus je akutna zarazna bolest koju uzrokuje anaerobna bakterija ‐ Clostridium tetani, a kliničku sliku karakteriziraju intermitentni/generalizirani tonički grčevi. I od tetanusa češće obolijevaju starije osobe, uz bolesnike sa opeklinama, kirurškim ranama te iv. uživaoce droge. Za obije ove ozbiljne i teške zarazne bolesti postoji mogućnost prevencije cijepljenjem – što je najučinkovitija javnozdravstvena mjera u zaštiti od zaraznih bolesti. Cijepljenje protiv pnumokoknih bolesti provodi se prema epidemiološkim indikacijama i za te kategorije je besplatno, a uključuje i osobe starije od 50 godina sa teškim kroničnim bolestima (dijabetes, zloćudne bolesti, kr. bolesti pluća, bubrega i jetre) te nepokretne štićenike sa smještajem u stacionarnom djelu umirovljeničkih domova. Cijepljenje protiv tetanusa provodi se preekspozicijski prema Programu obvezne imunizacije, a što uključuje i osobe po navršenih 60 godina života, s jednom dozom cjepiva; te kao postekspozicijsko cijepljenje i/ili seroprofilaksa protiv tetanusa prema čl.27. Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (Narodne novine br. 103/13). Ključne riječi: pneumokokne bolesti, tetanus, cijepljenje, osobe starije dobi.


38

PREVENCIJA I KONTROLA INFEKCIJA POVEZANIH SA ZDRAVSTVENOM SKRBI U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE Mr. Dobrica Rončević, dr.med., dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med., mr.sc. Tanja Staraj‐Bajčić, dr.med., Višnja Gogić, dr.med. Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije [email protected] Domovi za starije osobe predstavljaju specifično okruženje gdje osoba boravi, ali i ostvaruje većinu svojih životnih potreba. S obzirom na životnu dob i često narušeni zdravstveni status, starije osobe imaju povećanu potrebu za zdravstvenom skrbi. Veliki utjecaj na zdravstveno stanje korisnika ima i gustoća smještaja, sigurnost i kvaliteta prehrane i vodoopskrbe u domu, mogućnosti za umjerenu fizičku i mentalnu aktivnost i slično. S obzirom na boravak starijih osoba u nekoj vrsti kolektivnog smještaja te smanjenje opće otpornosti organizma s životnom dobi, korisnici domova su pod povećanim rizikom od mnogih zaraznih bolesti. U domovima je rizik od bolničkih infekcija dodatno povećan zbog medicinskih postupaka prilikom pružanja zdravstvene skrbi. Također, povezanost znatnog broja korisnika s dijagnostikom i liječenjem u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, može pridonijeti širenju rezistentnih uzročnika, odnosno bolničkih infekcija, u ambijentu, te među korisnicima i osobljem u samome domu. Kontinuiranu i neposrednu zdravstvenu skrb u domovima za starije obično provode zaposlenici doma, njegovatelji i medicinski tehničari. Uz navedene, većina domova ima i propisanu sustavnu suradnju s po jednim liječnikom obiteljske medicine. U nekim domovima zaposleni su ili redovito usluge pružaju i ostali zdravstveni djelatnici, odnosno fizioterapeuti, psihoterapeuti i drugi stručni profili. Uz obiteljskog liječnika suradnika doma, mnogi korisnici zadržavaju i prije smještaja odabranog obiteljskog liječnika. Specifični dijagnostički i tereapijski postupci većinom se obavljaju izvan domova, u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama primarne, specijalističko konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite. Ipak, znatan teret kontinuirane zdravstvene skrbi, njege, nastavka liječenja i praćenje bolesnika, uglavnom preuzima osoblje doma s vanjskim zdravstvenim suradnicima. Domovi za starije su kao ustanove za pružanje socijalne skrbi obveznici provedbe svih mjera prevencije i kontrole infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i to temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14); Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/7, 113/08, 43/09); Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12); Nacionalnog programa za kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom (na snazi je Program Ministarstva zdravlja RH od ožujka 2013. godine, za razdoblje 2013.‐2017.). U tom cilju su dužni osnovati povjerenstvo za infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi. Rad povjerenstva podrazumijeva donošenje, provedbu i nadzor provedbe programa za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Program sadržava sve mjere, obveze i zaduženja koje se u cilju prevencije i suzbijanja primjenjuju u prostoru pružanja usluga i na osnovu kadrovske sistematizacije predmetnog doma. Pojedini postupci se reguliraju posebnim radnim uputama i postupnicima. Unatoč jedinstvenoj zakonskoj osnovi, stručnim preporukama i dobroj praksi kojima se regulira kvaliteta socijalne i zdravstvene skrbi, te pretežno dobroj dostupnosti zdravstvene zaštite u domovima za starije, standard zdravstvene skrbi, rizik od zaraznih bolesti općenito, te specifičnih infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, različit je u različitim domovima u Hrvatskoj pa i na istom području lokalne samouprave.

Ključne riječi: infekcije, domovi za starije osobe, prevencija.


39

SMJERNICE PRAVILNE PREHRANE ZA STARIJE OSOBE Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klin. nutri. Odjel za kliničku prehranu Kliničkog bolničkog centra Zagreb [email protected]

Starenje uzrokuje brojne tjelesne i psihološke promjene koje mogu utjecati na nutritivne potrebe i nutritivni status. Prisustvo kroničnih bolesti te uzimanje lijekova može uzrokovati neravnotežu između potrebe za nutrijentima i prehrambenog unosa, što vodi ka nastanku malnutricije odnosno lošeg statusa uhranjenosti. Malnutricija i sarkopenija često se javljaju u osoba starije dobi koje su hospitalizirane ili su smještene u institucijama. Takav loš nutritivni status povećava pobol i smrtnost te negativno utječe na svakodnevne aktivnosti, funkcije i kvalitetu života. Stoga redovita procjena nutritivnog statusa čini bitan dio zdravstvene skrbi za osobe starije dobi. Pritom je važno uzeti u obzir odrednice geroantropometrije. Fiziološke promjene vezane uz starenje utječu na potrebe za nutrijentima. Energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima se snižavaju, međutim, potrebe za mikronutrijentima su jednake ili više nego tijekom zrele dobi. Dodatno, brojne psihosocijalne i socioekonomske promjene koje prate starenje mogu utjecati na prehrambeni unos. Planiranje obroka je važan dio nutritivne njege osoba starije dobi, a od velike važnosti mogu biti i dodaci prehrani te oralni nutritivni dodaci (enteralni pripravci) koji se propisuju kod dijagnosticirane ili prijeteće malnutricije. Artificijelno hranjenje, odnosno primjena enteralne i parenteralne prehrane, opravdano je kod pothranjenih bolesnika starije dobi, i u bolnici i kod kuće. Bolesnici starije dobi dijele indikacije s bolesnicima ostalih dobnih skupina, iako se veće značenje kod ovih bolesnika daje kvaliteti života. U Smjernicama za prehranu osoba starije dobi prikazani su preporučeni postupci u procjeni nutritivnog statusa, nutritivne potrebe, upute za planiranje obroka i međuobroka te indikacije i posebna razmatranja pri primjeni enteralne i parenteralne prehrane. Dodatno, izdvojene su smjernice za kliničku prehranu kod tri česta patološka zbivanja u gerijatriji: dekubitalnih ulkusa, disfagije i demencije. Radna skupina koju su sačinjavali internisti, gerontolozi, antropolozi, nutricionisti i ostali stručnjaci, posebno upućeni u liječenje gerijatrijskih bolesnika izradila je Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi temeljeno na dokazima iz relevantne medicinske literature te kliničkim iskustvima članova radne skupine. Ključne riječi: starija dob, prehrana, procjena nutritivnog statusa, nutritivne potrebe, planiranje prehrane, klinička prehrana.


40

ORALNO ZDRAVLJE U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI Vesna Fugošić dr.med./dr.med.dent. Katedra za stomatološku protetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [email protected] Prema podacima Hrvastkog zavoda za statistiku iz 2011. godine udio populacije starije od 65. godina u Hrvatskoj iznosi 17,7%, što Hrvate svrstava među najstarije nacije Europe. Rezultati petogodišnjeg gerontostomatološkog istraživanja provedenog u Zagrebu iste godine su zabrinjavajući te ukazuju da 90% stanovništa starijeg od 65. godina nema saniranu usnu šupljinu te im je potreban određeni stomatološki zahvat. Starenjem organizma na zubima i usnoj šupljini pojedinca nastaju specifične promjene. Ove promjene najčešće nastaju kao posljedica loše oralne higijene, prisustva drugih bolesti kod gerontopacijenata, promjena u kvaliteti i kvantiteti sline, uzimanja mnogobrojnih lijekova, itd. Navedena stanja uzrokuju povećanu sklonost karijesu, temporomandibularnim disfunkcijama, parodontitisu i posljedičnom gubitku zuba te potrebom za naknadnim protetskim zbrinjavanjem. Obzirom da su gerontopacijenti često opterećeni drugim bolestima vezanim uz dob, ovakva stanja dodatno doprinose smanjenju kvalitete života pojedinca. Današnja istraživanja također ukazuju na postojanost veze između upalnih stanja potpornog aparata zuba i određenih sistemskih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, reumatološke bolesti, itd.) što stavlja posebni naglasak na potrebu prevencije te rano otkrivanje i liječenje bolesnih stanja zuba i usne šupljine. Iz navedenih je razloga potreban interdisciplinarni pristup svih grana medicine i stomatologije, i to na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, a sve u svrhu očuvanja oralnog i općeg zdravlja osoba starije dobi. Ključne riječi: gastrostomatologija, oralna higijena, zubi, usna šupljina.


41

ZDRAVSTVENA PISMENOST – KLJUČ ZA ZDRAVO STARENJE Izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med.1, Helena Glibotić Kresina, dr.med.1, Svjetlana Gašparović Babić, dr.med.1, Ines Lazarević Rukavina, univ.spec.oec.1, Sandro Kresina, dr.med.2

1 Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije 2 Odjel školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije [email protected]

Zdravstvena pismenost (ZP) je preduvjet kvalitetnijeg korištenja (iskoristivosti) zdravstvenih usluga. Da bi zdravstvene usluge bile iskoristive, one moraju biti dostupne. Njihova dostupnost svakom građaninu kao potencijalnom korisniku (pacijentu) ovisi upravo od uključivosti samih građana u funkcioniranje zdravstvenog sustava. Bolja iskoristivost se u konačnici reflektira na razinu zdravlja cijele populacije kao pokazatelj efikasnosti zdravstvenog sustava u cjelini. U zdravstvenom sustavu danas postoji tzv. „informacijska asimetrija“ između korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga, a jedan od ključnih razloga neefikasnosti zdravstvenog sustava jest upravo nemogućnost donošenja informiranih i autonomnih odluka od strane njegovih korisnika! U tom kontekstu značajno je za istaknuti kako se prošle godine navršilo desetljeće od donošenja Zakona o zaštiti prava pacijenata RH, koji svakom od nas kao potencijalnom pacijentu pruža okvir za izražavanje svojih prava, ali nameće i poznavanje osnovnih obveza, odnosno dužnosti kako prema vlastitom zdravlju, tako i prema zdravstvenom sustavu. Posebnu pažnju valja usmjeriti na korisnike zdravstvenog sustava koji pripadaju starijoj populaciji. Zbog specifičnosti svog osnovnog stanja, brojnih komorbiditeta, zahtjevog koordiniranja praćenja cjelokupnog njihovog zdravstvenog „profila“ kroz cijelu vertikalu zdravstvenog sustava, neophodno je njihovo aktivno uključivanje u proces donošenja odluka o svom zdravlju. U izlaganju će se prikazati zdravstveni prioritet Plana za zadravlje i socijalno blagostanje Primorsko‐goranske „zdrave“ županije ‐ „Unaprjeđenje zdravstvene pismenosti“, kao i suradničke aktivnosti sa „Sveučilištem za 3. dob“ u svrhu promicanja i podizanja razine zdravstvene pismenosti starijeg stanovništva Primorsko‐goranske županije i razvijanja kulture partnerskih odnosa u sustavu biomedicine i zdravstva. Ključne riječi: zdravstvena pismenost, Zakon o zaštiti prava pacijenata RH, prava i obaveze, uključivost građana, zdravo starenje.


42

SEKCIJA 1B


43

STRATEGIJA ZDRAVOG STARENJA „RIJEKA U KOJOJ I STARIJI PLIVAJU UZVODNO“ mr.sc. Kristina Dankić1, Mojca Domiter2, Ankica Perhat, dipl.oec. (pročelnica)1

1 Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 2 Atlantic Grupa, izvršna direktorica ljudskih resursa [email protected], [email protected] Zašto... Grad Rijeka od 1998. godine uključen je u Europsku mrežu zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, unutar koje od tada zajedno s drugim europskim gradovima prolazi kroz različite faze projekta u čijem je središtu tema zdravlja i sve ono što zdravlje određuje. Prioritetne teme prethodne četvrte faze, koja je trajala od 2003. do 2008., bile su promicanje zdravoga starenja, zdravoga urbanističkog planiranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog življenja te uvođenje metode procjene utjecaja različitih programa, projekata i akcija na zdravlje građana. Svaki sudionik te faze projekta bio je dužan intenzivnije se posvetiti jednoj od spomenutih tema, u skladu sa svojim dotadašnjim iskustvima i specifičnim interesima. Grad Rijeka je, zbog tadašnje demografske situacije i perspektive, kao i sve brojnijih i zahtjevnijih potreba starije populacije, izabrao temu zdravoga starenja. Kako... Gradovi članice Podgrupe za zdravo starenje Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije u četvrtoj su fazi projekta osmislili inovativan model opisivanja života osoba koje su tek na pragu starosti pa sve do onih u poodmakloj životnoj dobi. Taj se model temelji na 22 pokazatelja o životu i smrti, odnosno zdravlju i bolesti te širim odrednicama zdravlja i dobrobiti. Prema tom je modelu izrađen profil Riječana 50+, odnosno publikacija Starimo li zdravo u Rijeci?. Kako bismo je upotpunili podacima kojima prije nismo raspolagali, u suradnji s akademskom zajednicom (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju) provedena su od 2006. do 2008. godine tri opsežna istraživanja o ponašanjima povezanima sa zdravljem (prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje, uporaba alkohola, izlaganje suncu, odlasci na zdravstvene preglede, korištenje lijekova, ponašanje u prometu), određenim indikatorima mentalnog zdravlja (depresivnost, anksioznost, usamljenost, stres, socijalna podrška, optimizam, zadovoljstvo životom i subjektivni osjećaj dobrobiti) te potrebama i indikatorima kvalitete života građana Rijeke starijih od 50 godina i osoba koje skrbe o starijim i nemoćnim članovima obitelji (npr. dostupnost pojedinih sadržaja i usluga, kvaliteta stanovanja, percepcija sigurnosti, reakcije osoba na brigu o starijem i nemoćnom članu obitelji itd.). Većina je tih podataka objavljena u dvojezičnim publikacijama Ponašamo li se zdravo u Rijeci? i Mentalno zdravlje Riječana. Završna faza izrade Strategije zdravog starenja započela je 2008. godine definiranjem vizije i misije strategije i određivanjem četiriju glavnih strateških ciljeva. Uslijedio je niz od pet radionica od kojih su u prvu bili uključeni umirovljenici. Na ostalima su stručnjaci za pojedina područja, nakon prikaza relevantnih podataka, utvrdili strateške inicijative (specifični ciljevi) te konkretne aktivnosti koje treba provesti kako bi se realizirale strateške inicijative, strateški ciljevi te u konačnici misija i vizija strategije. Za praćenje realizacije godišnjih akcijskih planova zadužen je projektni tim Rijeka – zdravi grad, dok nas završno vrednovanje učinkovitosti strategije, odnosno uspješnosti osiguranja


44

(pred)uvjeta za zdravo starenje građana, od strane nezavisnog evaluacijskog tima, očekuje po isteku 2013 godine. Što... Treba napomenuti da su misiju i viziju definirale ključne osobe projekta Rijeka – zdravi grad (politički predstavnik, koordinator projekta, voditeljica projekta, koordinator gradske tematske podgrupe za zdravo starenje) te da su glavni strateški ciljevi (senzibilizirati javnost o zdravom starenju, osigurati okolinu koja podupire zdravo starenje, povećati dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te osnažiti osobno i društveno funkcioniranje osoba u dobi od 50 godina naviše) definirani na temelju preporuka Europske mreže zdravih gradova u četvrtoj fazi Svjetske zdravstvene organizacije. Pri osmišljavanju aktivnosti nastojalo se uzeti u obzir specifičnosti i potrebe pojedinih potkategorija populacije od 50 godina naviše. Strategija u brojevima... Valja posebno istaknuti da je ova strategija zajednički uradak predstavnika političke vlasti, članova projektnog tima Rijeka – zdravi grad, stručnih djelatnika gradske uprave, te mnogobrojnih vanjskih stručnjaka različitih profila. Strategija zdravog starenja odnosi se na petogodišnje razdoblje, od 2009. do 2013. s ciljem stvaranja uvjeta za zdravo starenje građana Rijeke. Vjerujemo da će njezino ostvarenje omogućiti građanima dug, zdrav i aktivan život, na njihovu dobrobit i dobrobit cijeloga grada. Ključne riječi: Grad Rijeka, mreža zdravih gradova, zdravo starenje.


45

GRAD OPATIJA ‐ PRIJATELJ GRAĐANA TREĆE DOBI: PRIMJERI DOBRE PRAKSE mr.sc. Zlata Torbarina, prof.1, Marijan Haupert, dipl.soc.radnik2

1 Voditeljica Odsjeka za društvene djetanosti Grada Opatije 2 Ravnatelj Doma za starije osobe „Volosko“ Opatija [email protected] Po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Opatiji živi ukupno 11 659 stanovnika (46% muškaraca i 54% žena). Od toga 7 612 stanovnika starije je od 60 godina (čak 65%). Indeks starenja je 218,4, a koeficijent starosti 32,0. Po iskazanim podacima, vidljivo je da je Opatija „stari grad“ ali je kao takav ili baš zato i prijatelj osoba treće životne dobi. Osim već prepoznatnog primjera dobre prakse, ne samo u Primorsko‐goranskoj županiji nego i šire ‐ Kluba 60+, Grad je prepoznao i ostale brojne potrebe naših sugrađana ove dobi. Grad Opatija već dugi niz godina iz proračuna izdvaja sredstva za neometani rad Kluba 60+, a sufinancira se i rad Udruge umirovljenika područja Grada Opatije. Građani treće životne dobi zainteresirani su za preventivne zdravstvene preglede (preventivni ultrazvučni pregled abdomena, prevencija kardiovaskularnih bolesti srca i krvožilja, program ranog otkrivanja reumatskih bolesti). Po interesu za sportske aktivnosti, vidljivo je da žele i zdravo živjeti; bave se sportsko‐rekreativnim aktivnostima za umirovljenike te aktivno sudjeluju na sportskim olimpijadama. Kroz Klub 60+ vježbaju kako bi prevenirali osteoporozu. Sveučilište za treću dob, koje također sufinanciramo, daje im mogućnost da kroz različite teme i programe koji se nude, pronađu nešto i za sebe. Ove godine po prvi puta, Sveučilište je „došlo k nama“ pa je najavljena tema odrađena u Opatiji. Aktivan život zahtijeva puno kretanja, a kako je manjak slobodnog vremena i njihov problem, dio svojih potreba (društvenih i zdravstvenih, najčešće) rješavaju brže automobilima uz pomoć Grada ‐ sufinanciranjem parkiranja, ili koriste javni gradski prijevoz također uz financiranje Grada. Nažalost, dio umirovljenika ima izuzetno niske mirovine (do 1.300 kn) pa im se iz gradskog proračuna osigurava mjesečna pomoć u visini od 300 kn, u skladu s propisanim Kriterijima. Osim o onima koji imaju male mirovine, vodi se računa i o nemoćnima i potrebitima pa se financira pomoć i njega u kući koju najčešće koriste upravo naši najstariji sugrađani. Primjer dobre prakse na koji je Grad Opatija iznimno ponosan je Dom za starije osobe „Volosko“. Dom je u recentnom razdoblju prošao kroz restrukturiranje i obnovu, kako fizičku, tako i organizacijsku. Djelatnost Doma je pružanje socijalnih usluga funkcionalno ovisnim starijim osobama kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Usluge smještaja pružaju se u stambenom dijelu i u dijelu pojačane zdravstvene njege. Dom pruža i usluge pomoći u kući korisnika. Poseban naglasak Dom stavlja na radno‐okupacione i sportsko‐rekreativne aktivnosti u skladu sa psihofizičkim mogućnostima korisnika. U Domu se 2011. godine počelo s uvođenjem i implementacijom modela E‐QALIN radi poboljšanja kvalitete usluga. Ustanova je dobila potvrdu te od 15.10.2014. ima status: DOM KVALITETE E‐QALIN. Zaključno, u Opatiji slušamo, i u skladu s našim mogućnostima čujemo i zadovoljavamo potrebe naših sugrađana zlatne dobi! Ključne riječi: Grad Opatija, primjeri dobre prakse, Dom za starije osobe „Volosko“.


46

ZDRAVSTVENI TURIZAM TREĆE DOBI Doc.dr.sc. Romina Alkier, dipl.oecc.1, Vedran Milojica, mag.oecc.2, izv.prof.dr.sc. Iva Sorta‐Bilajac Turina, dr.med.3

1 Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci 2 Thalassotherapia Opatija 3 Odjel socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije [email protected] Ulazak u 21. stoljeće obilježen je promjenjivim gospodarskim uvjetima, izmijenjenim ponašanjem potrošača usluga te novim tehnologijama koji zajedno stvaraju preduvjete za nastanak novih oblika turizma. Kreatori novih turističkih proizvoda sve više se susreću s novim tipom turista čije su odlike aktivan, iskusan i nepredvidiv potrošač koji sve češće zahtjeva višu kvalitetu i standard usluga. Stoga je najveći izazov za određenu destinaciju upravo kreiranje kvalitetne i specifične ponude koja ju izdvaja od ostalih te otvara mogućnost zadovoljenja individualnih potreba i zahtjeva turista. Osim izmijenjenog ponašanja turista, zemlje svijeta danas se suočavaju s brojnim promjenama u demografskoj strukturi stanovništva, prije svega s procesom ubrzanog starenja stanovništva. Problem kojim će se ovaj rad baviti očituje se u identificiranju razvojnih mogućnosti turizma treće dobi s naglaskom na zdravstveni turizam. Dakle, istražit će se na koji način ovakav oblik turizma može doprinijeti povećanju turističkih kretanja u svijetu, smanjenu sezonalnosti te diversifikaciji turističkih proizvoda. U skladu s tim, na temelju ranijih istraživanja, istražiti će se i motivi kao i potrebe starijih osoba da se uključe u putovanja. Ključne riječi: zdravstveni turizam, treća dob, razvoj turističke ponude.


47

ČETIRI STUPNJA GERIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE NJEGE SA SESTRINSKOM DOKUMENTACIJOM I POSTUPNIKOM OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE U DOMU ZA STARIJE OSOBE UZ KATEGORIZACIJSKI POSTUPNIK Marica Lukić dipl.med.techn., doc.dr.sc. Spomenka Tomek‐Roksandić, prim.dr.med., dr.sc. Nada Tomasović Mrčela. dr.med., Mate Ljubičić, Dragica Šimunec, Slavica Šepec, Ana Deucht, Manuela Maltarić mag.nutri., Stela Mravak mag.oecc., Slavica Garić, Mara Županić, Sanja Blažeković Milaković, Milica Katić Refertentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija Štampar“ [email protected] Uvod Pristup zaštiti starijih ljudi je cjelovit i osigurava unapređenje svih oblika gerijatrijske zdravstvene skrbi: od prevenije, dijagnostike, liječenja do rehabilitacije i evaluacije(fizičke, psihičke, socijalne) funkcionalno osposobljenih gerijatrijskih bolesnika. Republika Hrvatska s udjelom od 17,7 (procjena 2011.g.) starijih ljudi od 65 godina suočena je s izazovom planiranja gerontoloskojavnozdravstvene djelatnosti i gerijatrijske medicinske specijalizacije po UEMS‐u u adekvatnom zbrinjavanju, a time i primjena standarda gerijatrijske zdravstvene njege. Norme gerijatrijske zdravstvene njege su prihvaćeni i važeci standardi koje definiraju područje zadaće i kvalitetu primjene gerijatrijske zdravstvene njege.Utvrđuju usluge s obzirom na područje djelatnosti, koje bi stručni djelatnici općenito trebali pružati u konkretnoj situaciji, propisuju i opisuju mjere i postupke. Današnja praksa ukazuje da se ne primjenjuju u potpunosti standardi/modeli gerijatrijske zdravstvene njege na razini primarne zdravstvene zaštite. Standardi gerijatrijske zdravstvene njege su vazan instrument poboljšanja straijih ljudi, ukazala se potreba izrade istih.Kako bi se mogla evaluirati provedba gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije bilo je nužno izraditi sveobuhvatnu sestrinsku dokumentaciju gerijatrijske zdravstvene njege. Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, u suradnji s HKMS te Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Katedrom za obiteljsku medicinu, HDZGIG HLZ‐a, izradio je Program primjene četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe,primjenom specifične primarne zdravstvene zaštite za gerijatrijske osiguranike. Hrvatska komora medicinskih sestra 2009. godine donosi potvrdu o prihvaćanju sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe kao nacionalni standard Hrvatske komore medicinskih sestara. Gerijatrijski normativi i standardi Standard gerijatrijske zdravstvene njege pruža mogućnost profesionalnog praćenja i proučavanja usluga gerijatrijske zdravstvene njege i instrument je poboljšavanja kvalitete života starijih osoba.Standard gerijatrijske zdravstvene njege obilježen je preventivnim razmišljanjem i djelovanjem. Za sveobuhvatnu gerijatrijsku zdravstvenu njegu i njezinu učinkovitu provedbu važna je i potrebna sestrinska dokumentacija.Dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege predstavlja integraciju standarda procesa gerijatrijske zdravstvene njege. U izradi se vodilo računa o transparentnosti dokumentacije o gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi kako bi ta dokumentacija bila funkcionalna u praksi.


48

Zaključak Sestrinska dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege vođena putem 19 obrazaca kao standard Hrvatske komore medicinskih sestara („Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u Domu za starije osobe“, II. Dopunjeno izdanje, str. 1‐432). Putem GeroS‐a racionalizirat će i unaprijediti pružanje učinkovite i svrsishodnije, evaluirane gerijatrijske zdravstvene njege kako u institucijskoj tako i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi. GeroS omogućuje osiguranje i funkcioniranje Hrvatskog fonda za gerijatrijsku zdravstvenu njegu („Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u Domu za starije osobe“, II. Dopunjeno izdanje, str.356.). Provedba Programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije osobe, omogućuje kategorizaciju individualnog gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika uz primjenu mjera i postupaka uz aktivnosti te normi gerijatrijske zdravstvene njege i nudi rješenje u konačnici i za kategorizaciju Domova za starije osobe po Hrvatskom modelu koji je izradio: Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba‐Centra za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija Štampar“. Program Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege praćen putem GeroS‐a podsustava CEZIH‐a praćenje i evaluaciju zdravstveno socijalnih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika,te omogućuje povezanost kategoriziranog gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika po četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi u osiguranim uvjetima. Osnovna referenca: Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u Domu za starije osobe“, II. Dopunjeno izdanje, Zagreb, 2012. godina Ključne riječi: gerijatrijska zdravstvena njega, sestrinska gerijatrijska dokumentacija, standardi, normativi, gerijatrijski bolesnik, funkcionalna sposobnost gerijatrijskog osiguranika, zdravstveno stanje, zdravstveno ponašanje, dom za starije osobe, izvaninstitucijska skrb za starije.


49

DOBAR PRIMJER INVESTICIJSKO–EKONOMSKE STUDIJE ZA KATEGORIZACIJU GERIJATRIJSKIH OSIGURANIKA Davor Mihovilić, mag.ing.tech., geronto savjetnik CET d.o.o. Rijeka, projektni menadžment [email protected] Predavanje je usredotočeno na tri glavna segmenta „Studije izvedivosti“ za ostvarenje projekta „Dom za starije osobe“ (DSO) – ustanove institucijske skrbi i to:

Analize strukture rashoda DSO

Rashoda za plaće djelatnika u ovisnosti od četiri kategorije gerijatrijskih korisnika, temeljenih na „Pravilniku“ (ZSS), smjernicama „Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće medicine“ (u nastavku: „4 stupnja“) i primjera zagrebački domova

Utjecaj rashoda za plaće na profitabilnost i samoodrživost projekta/DSO „Case study“ za DSO kapaciteta 112 ležajeva za ciljanu općinu. Smjernice „Project cycle management“ (EK – 2004.) Ekonomsko‐financijska analiza utvrdila je strukturu ukupnih rashoda DSO‐a. Udjel materijalnih troškova iznosi 20%, amortizacija 12%, trošak kapitala 5%, dok su rashodi za plaće 63% i čine dominantan udjel. Vrsta i broj gerijatrijskih korisnika u DSO definiran je:

Procjenom funkcionalne sposobnosti i kategorizacijom korisnika

Vrstom i brojem korisničkih skupina, sukladno podacima DSZ (Popis 2011.g.) „po mjeri potreba ciljane općine“. Gerontološki korisnici svrstani su u četiri skupine i to od 1. stupnja s 16 korisnika, 2. stupnja s 34, 3. stupnja s 24 i 4. stupnja s 26 korisnika. U dnevnom centru je 12 korisnika. Omjer 1. stupanj/ostali stupnjevi je 20%/80%. Odnos između prosječnog broja korisnika u stacionaru na jednu medicinsku sestru iznosi 7,65 korisnika/medicinska sestra (Pravilnik), 4 k/m.s. (smjernice „4 stupnja“) i 10,7k/m.s. (analiza GCZ – primjer zagrebačkih domova). Prikazani omjeri istovremeno izriču i odnose vrijednosti jediničnih rashoda za plaće djelatnika, izraženih u kunama, mjesečno po korisniku. Poredak i vrijednost odnosa rashoda od 1. do 4. stupnja (Pravilnik) jesu: 1:1,39:1,52:3,09. To znači da su jedinični rashodi za plaće u 4. stupnju u odnosu na 1. stupanj za 209% viši. Prema važećem cjeniku za županijske domove, ova razlika je svega 35%. Proračunom je utvrđeno da su prosječne jedinične cijene usluga DSO‐a sljedeće: 6.230 kn/mjesečno po korisniku (Pravilnik), 7.290 kn/m.k. („4 stupnja“) i 4.990 kn/m.k. (primjer zagrebačkih domova – bez ulaganja, amortizacije i troškova kapitala). Studijom je valorizirano više od 30 ulaznih relevantnih činitelja projekta. Uvrštene su i izračunate prosječne jedinične cijene usluga u funkciji rashoda za plaće djelatnika (Pravilnik). Izrađena je dinamička procjena financijske efikasnosti projekta, pomoću dvije temeljne metode; neto sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti projekta.


50

Usprkos visokih jediničnih cijena usluga (prihoda DSO‐a), rezultat procjene projekta, pretežno zbog visokog kadrovskog standarda, argumentirano ukazuje na aktualno stanje u domovima za starije osobe kao financijski neodrživ i zahtjeva žurnu primjenu kategorizacije gerijatrijskih korisnika. U cilju pozitivnog poslovanja DSO‐a, predlaže se ponovljeni postupak metodom iteracije i uravnoteženje ulaznih činitelja. Ključne riječi: investicijsko‐ekonomska studija, geronstološki korisnici, ustanova institucijske skrbi.


51

PREVENTIVNI POSTUPCI U KONTROLI ZDRAVSTVENIH RIZIKA U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE Mr.sc. Vedrana Jurčević Podobnik, dipl.san.ing., Dolores Vodopija Sušanj, mag.sanit.ing., mr. Dobrica Rončević, dr.med., dr.sc. Danijela Lakošeljac, dr.med. Epidemiološki odjel Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko‐goranske županije [email protected] U posljednjih nekoliko godina uočena je povećana potreba postizanja izvrsnosti u radu i upravljanju organizacijama koje se bave smještajem i pružanjem zdravstvenih usluga starijim i nemoćnim osobama. Ovi zahtjevi su došli iz raznih izvora, uključujući korisnike usluga, predstavnike javnih institucija i zdravstvenog sektora, a sve sa ciljem ispunjenja sve većih zahtjeva za sigurnost i kvalitetu u pružanju navedenih usluga. Danas je za navedeni sektor razvijen čitav niz korisnih alata za kontinuirani razvoj i provedbu sustava upravljanja sigurnosti i zaštite zdravlja. Sustavi osiguranja sigurnosti i zaštite zdravlja korisnika, bazirani su na procjeni zdravstvenih rizika u pružanju usluga u domovima za starije osobe, te nadzoru istih. Navedenim se znatno unaprjeđuje kvaliteta rada i sigurnost kroz pravovremeno identificiranje eventualnih neusklađenosti, provedbu korektivnih mjera, te uklanjanje i smanjivanje rizika za zdravlje korisnika na najmanju moguću mjeru. Sve organizacije koje pružaju zdravstvene usluge podliježu obvezi osiguranja sigurnosti, zdravlja i dobrobiti korisnika kroz usklađivanje sa važećim zakonodavstvom, koji postavlja minimalne standarde. Uspostava pisanih procedura i njihova primjena u praksi uz zakonske zahtjeve unaprjeđuje i kvalitetu rada organizacija koje doprinose višem standardu skrbi za starije osobe. Kriteriji koje je nužno uspostaviti uključuju: definiranje odgovornost za sigurnost, zdravlje i dobrobit u cijeloj organizaciji, praćenje pravne usklađenosti, dovoljan broj kompetentnih i osposobljenih osoba za pružanje usluga, definirane procedura i postupaka upravljanja zdravstvenim rizicima. Sve opasnosti za korisnike usluga ali i zaposlenike organizacija treba identificirati, periodički procjenjivati i po potrebi revidirati. Mjere upravljanja rizikom identificirane tijekom procjene rizika moraju se provoditi redovito. Postupci procjene rizika moraju biti dokumentirani sa jasno definiranim specifičnim mjerama koje je nužno provoditi za osiguranje sigurnosti, zdravlja i dobrobiti korisnika. Ključne riječi: kontrola, procjena, zdravstveni rizici, pisane procedure, uspostava sustava.


52

DOM ZA STARIJE OSOBE „MALI KARTEC" KRK Mladen Pokrajčić, prof., ravnatelj Dom za starije osobe „Mali Kartec" Krk ravnatelj@dom‐malikartec.hr Dom za starije osobe „Mali Kartec" smješten je izvan grada Krka na površini od 30.000m2. Moderan objekt izranja iz oaze zelenila njegovanog botaničkog vrta, a blizina grada i mora te brojni sadržaji čine život u ovom domu izuzetno privlačnim. Objekt je sagrađen 1990.godine i započeo s djelatnošću 01.srpnja iste godine. Kapacitet Doma je 153 korisnika, a brigu o smještenim osobama vodi 47 zaposlenika. Brojnim uslugama Doma osigurava se svakodnevna zdravstvena pomoć i njega, kao i vrlo raznolike radno okupacijske aktivnosti. Za sve upite i probleme naših korisnika, zaposlenici Doma uvijek su na raspolaganju. Dom pruža usluge distribucije prehrane na području grada Krka, kao i bližoj okolici. Ponosimo se našim: Gerontološkim centrom i uslugama gerontoservisa, humanitarnom djelatnošću, sportskom rekreacijom, Centrom za rekreaciju i plažom za invalidne osobe, Botaničkim vrtom i maslinikom, Posudionicom ortopedskih pomagala koja je započela s radom 1997.g. kad je ravnatelj Mladen Pokrajčić pokrenuo humanitarne aktivnosti s ciljem opremanja Doma i pomaganja svim potrebitim osobama u cijeloj Primorsko‐goranskoj županiji i šire. Pozivamo sve zainteresirane da nas posjete i uživo dožive svu ljepotu Doma za starije osobe „Mali Kartec" na Krku. Djelatnost Doma je pružanje socijalnih usluga funkcionalno ovisnim starijim osobama kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Usluge smještaja pružaju se u stambenom dijelu u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama i u stacionarnom dijelu u više krevetnim sobama. Sve sobe na katovima imaju balkon s pogledom na more. Od veljače 2015.g. dom ima certifikat kvalitete: Dom kvalitete E‐Qalin! Ključne riječi: domovi za starije, osobe starije životne dobi, kvaliteta života, Krk, gerontoservis, posudionica ortopetskih pomagala, projekti, sportska rekreacija.


53

POČECI POKRETA „ČUJENJE GLASOVA“ U HRVATSKOJ Martina Kalčić, dipl.soc.radnica Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić ‐ Rijeka [email protected] [email protected] Čujenje glasova često se smatra glavnim simptomom psihoze. Ipak, čujenje glasova samo po sebi nije simptom bolesti, već se događa kod 2–4% populacije, a neka istraživanja tvrde da više ljudi (oko 80%) ima takozvana „čudna osobna uvjerenja” koja se nekad nazivaju „deluzije”, bez toga da su bolesni. Hearing Voices pokret podrazumijeva rad sa osobama koje imaju nesvakidašnja iskustva kao što su vizije, čujenje glasova, taktilne senzacije i slično. Fokus „Hearing Voices“ pokreta čine grupe samopodrške koje su inspirirane pionirskim radom psihijatra i profesora Mariusa Rommea i Dr. Sandre Escher sa Maastricht Univerziteta u Nizozemskoj. „Hearing Voices“ pristup kroz grupe u kojima sudjeluju osobe sa sličnim iskustvima, pokušava pomoći osobi suočiti se sa vlastitim iskustvom, pronaći jedinstven način prilagodbe i funkcioniranja koji joj najbolje odgovara. Hearing Voices grupe sastoje se od ljudi sa zajedničkim iskustvima koji se sastaju kako bi jedni drugima bili podrška. One predstavljaju utočište za ljude koji čuju, vide ili osjećaju stvari koje drugi ljudi ne doživljavaju i gdje se mogu osjećati prihvaćenim, cijenjenim i shvaćenim. Pokret Hearing Voices u Republiku Hrvatsku ulazi preko jedne od ustanova socijalne skrbi za skrb o osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja, Doma za odrasle osobe Turnić. Radi se ustanovi koja prolazi fazu transformacije i deinstitucionalizacije koja podrazumijeva smanjenje broja stacionarnih korisnika i razvoj mreže izvaninstitucijskih usluga. Kako bi broj stacionarnih korisnika mogao biti smanjen, potrebno je korisnicima pružiti podršku kako bi bili sposobni živjeti u svojem prirodnom okruženju i postići oporavak, unatoč poteškoćama koje im bolest uzrokuje. Vrlo učinkovit način pružanja podrške su grupe samopodrške koje funkcioniraju po principu Pokreta čujenja glasova. U srpnju 2015.g. osnovana je tzv. „Mreža Čujenje Glasova Zapadnog Balkana“ koju za sada čine nacionalni predstavnici Udruženje Metanoia (BiH), Udruženje Prostor (Srbija), Kralji ulice (Slovenija), i Dom Turnić (Hrvatska). U lipnju 2015. godine, pokretanjem Facebook stranice BalkanskiGlasovi i internet stranice www.nasglas.org, i službeno je nastala Hearing Voices mreža za Zapadni Balkan koja će predstavljati mjesto susreta za sve one koje zanima tematika glasova i rad sa glasovima. Ove stranice su izvor informacija o edukacijama, predavanjima, grupama za osobe koje čuju glasove, o literaturi, filmskim projekcijama i svemu drugom što se tiče Hearing Voices pokreta. Dom za odrasle osobe Turnić uključio se u pokret Hearing Voicesa edukacijom radnika, ali i korisnika za ovu tematiku. Na taj način stvaraju se temelji za pokretanje grupa samopodrške za ljude sa sličnim iskustvima, ali i grupa podrška za osobe koje čuju glasove koje se očekuju do kraja 2015. godine. Ključne riječi: čujenje glasova, deluzije, grupe samopodrške.


54

SEKCIJA 2A


55

KARDIOVASKULARNE BOLESTI U STARIJOJ DOBI Izv.prof.dr.sc. Viktor Peršić, dr.med. (ravnatelj), doc.dr.sc. Marko Boban, dr.med. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma Thalassotherapia Opatija [email protected] U našoj sredini, kao i većini europskih država, povećava se udio populacije u starijoj dobi, što uz širi sociodemografski značaj doprinosi i pobolijevanju od kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Radi se o najčešćim kroničnim bolestima i vodećem uzroku smrti u Republici Hrvatskoj, te drugim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Kardiovaskularne bolesti promovirane su dobro poznatim čimbenicima rizika, koji su obično izraženi dekadama godina, prije manifestne faze bolesti. Jedan od osnovnih nemodicirirajućih čimbenika predstavlja dob bolesnika. Gotovo sve kardiološke bolesti, poput arterijske hipertenzije, metaboličkog sindroma, ishemijske bolesti, srčanog popušatnja i perifernih bolesti krvnih žila puno se češće javljaju u starijoj dobi, te su ujedno i prognostički determinirane čimbenikom dobi oboljelog. Nadalje, terapijske intervencije i modifikacije životnog stila također se moraju prilagoditi promjenama organizma koje su ovisne o dobi bolesnika, što nalaže dugoročne strateške prilagodbe u smislu povećanja opsega zdravstvene i vanzdravstvene skrbi, kao i dodatnoj stručnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja. Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, čimbenici rizika, dob bolesnika.


56

MOŽDANI UDAR I ŽENE KAMPANJA WSO – WORLD STROKE ORGANIZATION ZA RAZDOBLJE 2014.‐ 2016. „I AM WOMAN: STROKE AFFECTS ME“ ( „JA SAM ŽENA: MOŽDANI UDAR POGAĐA I MENE”) Dr. sc. Ines Strenja‐Linić, dr.med. Zavod za cerebrovaskularne bolesti, Klinika za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka [email protected] Moždani udar vodeći je uzrok invalidnostiu odraslih i drugi po redu uzroka smrtnosti u Republici Hrvatskoj. Uzrokovan je iznenadnim poremećajem moždane cirkulacije, koji dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, uzrokujući oštećenje i odumiranje živčanih stanica. Tema kampanje „Ja sam žena: moždani udar pogađa i mene” odabrana je upravo kako bismo se bolje informirali o važnim činjenicama vežanim uz moždani udar koji se javlja u žena. Činjenica je da se u žena bilježi viša stopa smrtnosti od moždanog udara nego u muškaraca. Od ukupno 10 moždanih udara, čak se 6 bilježi u žena, a većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su opasniji. Isto tako poznato je da se većina rizičnih čimbenika povezanih s moždanim udarom češće se pojavljuje u žena ili su povezani sa ženskim spolom. Kao rezultat toga jedna od pet žena izložena je nastanku moždanog udara, za razliku od jednog na šest muškaraca. Žene u dobi iznad 85 godina imaju najvišu stopu pobola od moždanog udara u odnosu na sve druge dobne skupine. Rizični čimbenici poput dijabetesa, migrena s vidnim poremećajem, atrijske fibrilacije, depresije i hipertenzije češće se pojavljuju u žena. Osim toga, neki su rizični čimbenici isključivo povezani sa ženskim spolom: trudnoća, preeklampsija, uzimanje kontraceptiva (osobito kod žena koje imaju hipertenziju i puše), nadomjesna hormonalna terapija u menopauzi, hormonalne promjene, gestacijski dijabetes. Iskustva su pokazala da žene imaju teže posljedice moždanog udara: ozbiljniji poremećaj kognitivnih funkcija, povećan rizik depresije kao i veću vjerojatnost institucionalizacije. U odnosu na muškrace, žene nakon moždanog udara primaju manje adekvatnu zdravstvenu skrb s obzirom na svoje zdravstvene potrebe. Isto tako ženski spol povezan je uz određene vrste moždanog udara. Neke vrste moždanog udara, poput tromboze cerebralne vene i subarahnoidalnog krvarenja, učestaliji su kod žena. Nakon moždanog udara žene imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od depresije. Treba posebno istaknuti i činjenicu da teret njegovanja osoba koje su preboljele moždani udar, uglavnom snose žene. Iskustva se pokazala kako im to stvara dodatno opterećenje, što se očituje određenim promjenama mentalnog zdravlja i sklonošću ka nastanku depresije (ne zaboravite kako depresija povećava rizik nastanka moždanog udara!) te vrlo čest sindrom sagorijevanja – „burning out“. Žene poznije dobi imaju veću vjerojatnost da su udovice i da žive same, stoga ih češće institucionaliziraju nakon moždanog udara i češće se lošije oporavljaju od muškaraca. Poseban problem koji se javlja je i generacijski jaz u educiranosti o moždanom udaru. Unatoč činjenici da bi žene trebale biti više upućene i educirane o moždanom udaru od muškaraca, uspoređujući njihov prijam u bolnicu nakon moždanog udara, pokazalo se kako žene


57

odgađaju odlazak u bolnicu i kako im liječenje počinje s prosječno 4.5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara. Moždani udar je moguće prevenirati zdravim i aktivnim stilom života. Ženama je općenito nužna dodatna edukacija o moždanom udaru, a zajednice bi trebale osigurati preventivne programe s uključivanjem što većeg broja osoba, kao i uspostaviti jedinice za akutno liječenje, ali i za dugotrajnu rehabilitaciju nakon moždanog udara. Stoga je prvi korak u prevenciji moždanog udara je povećanje pozornosti i informiranosti javnosti o važnosti moždanog udara osobito usmjeravanjem javnozdravstvenih akcija prema osobama starije životne dobi. Ključne riječi: moždani udar, žene, prevencija.


58

UROLOŠKI PROBLEMI U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI Dr.sc. Kristian Krpina, dr.med. Klinika za urologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka [email protected] Kao jedno od najvažnijih medicinskih dostignuća 20. stoljeća smatra se produljenje životnog vijeka. No, samo starenje kao proces dovodi do određenih promjena u ljudskom tijelu, poput smanjene pokretljivost, oslabljene radne sposobnosti (pri tome, naravno, mislimo na elementarne radne funkcije), promjene bioritma, uključivši promjene režima spavanja, smanjene tolerancije na lijekove te češće pojave kroničnih bolesti poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti ili demencije. Ono što predstavlja temelj za razvoj uroloških smetnji u starijoj životnoj dobi su neizbježne fiziološke promjene, poput uvećanja prostate s alteracijama staničnih linija, starenja i nestabilnosti mokraćnog mjehura, sklonosti izlučivanju veće količine urina tijekom noći, hormonskih promjena, sustavne ateroskleroze krvnih žila. Sve navedeno dovodi do učestalijeg razvoja bolesti poput benigne hipertrofije prostate, adenokarcinoma prostate, inkontinencije, erektilne disfunkcije i recidivnih infekcija mokraćnog sustava. Ključne riječi: starenje, urološke smetnje


59

PREVENCIJA PADOVA U TREĆOJ DOBI Izv. prof. dr. sc. Tea Schnurrer‐Luke Vrbanić (pročelnica) Zavod za Fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka Katedra za neurorehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci fizikalna@kbc‐rijeka.hr Padovi u trećoj dobi u 90% slučajeva su uzrok prijeloma kostiju podlaktice, kuka i zdjelice. Evidentirani su brojni rizični čimbenici za pad. Pad i strah od pada obično idu zajedno. Prevencija prijeloma zgloba kuka je izrazito bitna jer 22‐74% osoba treće dobi nakon frakture ne vrati prijašnji funkcijski status niti 6‐12 mjeseci nakon ozljede. Prevencija padova se bazira na vježbama snage u kombinaviji sa vježbama ravnoteže i koordinacije. S obzirom da su tijekom procesa starenja zahvaćeni svi organski sustavi, u prevenciju pada spada također i slijedeće: korekcija okolišnih čumbenika (podovi, stepenice, obuća...), korekcija medikementozne terapije koju bolesnik uzima zbog komorbiditeta (antihipertenzivna terapija, sedativi...), korekcija vida, korekcija prehrane, korištenje ortoza i pomagala za hod. Dobrim prevencijskim programima padova stimulira se funkcija, smanjuje onesposobljenost, a individualno propisanom farmakoterapijom, fizikalnom terapijom i modifikacijom okolišnih čimbenika osobe treće dobi zadržavaju spodobnost samostalnog funkcioniranja u aktivnostima svakodnevnog života. Ključne riječi: prevencija pada, prijelom kuka, treća dob, vježbe snaženja, vježbe ravnoteže.


60

NOVE METODE U LIJEČENJU MIŠIĆNO‐KOŠTANE BOLI Mr.sc. Vlasta Orlić Karbić, dr.med. Ambulanta za palijativnu medicinu, liječenje boli i akupunkturu Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Rijeka [email protected] Mišićno‐koštana bol globalni je javnozdravstveni problem i najčešći uzrok kronične nemaligne boli, a njena politopna distribucija direktno je povezana s gubitkom funkcionalne sposobnosti. Unatoč porastu prevalencije i sve većem broju farmakoloških pripravaka na tržištu te primjeni nefarmakoloških postupaka u njenom liječenju, kronična mišićno‐koštana bol rastući je javnozdravstveni problem. Među rizicima za razvoj kronične boli izdvojeni su trajanje i intezitet boli do prvog pregleda, broj bolnih mjesta/regija, depresivno raspoloženje i životna dob. Križobolja i bol u koljenu najčešći su uzroci mišićno‐koštane boli prema rezultatima COPCORD (Community Orientated Program for the Control of Rheumatic Diseases), a reumatoidni artritis, osteoartritis i križobolja najvažniji su razlozi gubitka godina „zdravog“ života izgubljenih zbog nesposobnosti (DALY). Liječenje mišićno‐koštane boli u pravilu je kombinacija farmakološkog i nefarmakološkog pristupa. Inicijalna je klinička obrada boli kao simptoma bolesti, i u funkciji je postavljanja patofiziološke dijagnoze, odabira terapijske strategije i prognoze. Standarni pristup liječenju boli propisivanje je analgetske terapije prema principu trostupanjske ljestvice liječenja boli koju je objavila WHO 1986. godine. Bol različitog intenziteta nerijetko je dominantni razlog disfunkcije i morbiditeta. Kronična mišićno‐koštana bol ima nocicepcijsku i neuropatsku, a nerijetko i centralnu komponentu što zahtijeva složeniji postupak evaluacije, multimodalnu i adjuvantnu farmakološku terapiju. Adekvatno liječenje mišićno‐koštane boli nerijetko zahtijeva timski pristup te biopsihosocijalni rehabilitacijski pristup. Nerijetko se primjenjuju i alternativne metode liječenja koje polučuju zadovoljavajući krajnju učinak u regresiji intentenziteta kronične boli. Ključne riječi: mišićno‐koštana bol, liječenje boli.


61

PSIHIČKI PROBLEMI U STARIJOJ DOBI Doc.dr.sc. Elizabeta Dadić‐Hero, prim.dr.med. Psihijatrijska ordinacija Doma zdravlja Primorsko‐goranske županije Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [email protected] Gerontopsihijatrija jedna od najmlađih grana psihijatrije koja se bavi proučavanjem, preveniranjem i liječenjem duševnih poremećaja starijih osoba. U našoj zemlji gerontopsihijatrija kao subspecijalistička grana na žalost ne postoji. Liječenje psihičkih poremećaja u starijoj životnoj dobi, radi čestih komorbiditeta kao i tjelesnih bolesti za psihijatra predstavlja veliki izazov. Obzirom na produživanje životnog vijeka, te očekivanja da će 2030. godine 20% populacije biti starije od 65 godina, psihičke smetnje starije životne dobi biti će značajno zastupljene u psihijatrijskom liječenju. Najčešće psihičke smetnje koje se javljaju u starijoj dobi su; anksiozni poremećaji, depresivni poremećaji, demencije ( sa ili bez psihotičnih elementa), nesanice. Svaka od nabrojenih bolesti i poremećaja liječi se zasebnom skupinom lijekova, koje se često mogu i kombinirati. Zlatno pravilo u liječenju starije životne dobi je liječenje nižom terapijskom dozom, radi metaboličkih promjena koje su očekivane. Ključne riječi: gerontopsihijatrija, prevencija, terapija, komorbiditeti.


62

PSIHOFARMAKOTERAPIJA U OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI Prof.dr.sc. Klementina Ružić, prim.dr.med. Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka [email protected] Liječenje osobe starije životne dobi ima svoje specifičnosti s obzirom na psiho‐fizičke karakteristike populacije. Liječenje psihičkih smetnji unatoč postojećim algoritmima je vrlo zahtjevno, odnosno individualno i specifično kako za psihijatra, tako i za ostale medicinske struke. Prikazani su najčešći psihički simptomi i poremećaji u starijoj životnoj dobi, te njihovo psihofarmakološko liječenje u kliničkoj praksi. Ključne riječi: starija životna dob, simptomi i poremećaji, liječenje.


63

SEKCIJA 2B


64

PRISTUP BOLESNIKU STARIJE ŽIVOTNE DOBI U ORDINACIJI OBITELJSKE MEDICINE Dr.sc. Nina Bašić‐Marković, dr.med. Ambulanta Srdoči – Ordinacije obiteljske i dentalne medicine [email protected]‐com.hr Prosječno očekivanje trajanja života produljuje se zahvaljujući učinkovitijem liječenju i sprječavanju zaraznih bolesti, uspješnijem liječenju kroničnih bolesti, higijeni i sanitaciji, većem životnom i socijalnom standardu stanovništva. Smatra se da će se do 2030. broj osoba starijih od 65 godina udvostručiti, pa je ova populacijska skupina jedna od najbrže rastućih. Starenje je prirodan i nepovratan fiziološki proces koji kod pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom, a karakteriziran je slabljenjem intelektualnih i somatskih funkcija. Liječnik obiteljske medicine u svojoj ordinaciji prosječno ima u skrbi oko 400‐500 osoba starije životne dobi, a oni pojećuju liječnika prosječno oko 6 puta godišnje. Obzirom na specifičnost rada u obiteljskoj medicini te dugogodišnji bliski odnos s tim segmentom populacije, veći je naglasak na biopsihosocijalni pristup starijoj populaciji. Starenjem stanovništva zdravstvene potrebe su sve veće, raste broj kroničnih nezaraznih bolesti kao i stupanj onesposobljenosti. Starost i bolest ipak nisu sinonimi. Jedna petina stanovništva ipak "zdravo"stari te kronološka dob ne mora odgovarati i biološkoj životnoj dobi. Rizični čimbenici za nastanak bolesnog starenja su tjelesna neaktivnost, psihičke promjene i psihička neaktivnost, tjelesni poremećaji, poremećaj osjetila, stanje zubala te nepravilna uporaba lijekova. U gerijatriji se te smetnje navode kao 4"N"; nepokretnost (bolesti lokomotornog sustava, oslabljen vid i sluh), nestabilnost (ozljede i padovi), nesamostalnost (demecije) te nekontrolirano mokrenje. Specifičnosti morbiditeta starijih ljudi su visoka prevalencija arterijske hipertenzije (više od 35%), degenerativnog reumatizma i šećerne bolesti (80% tipa 2, a od toga 50‐80% uz metabolički sindrom). Slabljenje imunološkog odgovora razlog je što se infektivne bolesti ponekad manifestiraju oligosimptomatski, dok s druge strane zbog prisustva brojnih kroničnih bolesti i polisimptomatike često je nesvrsishodno propisivanje lijekova, polipragmazija. Farmakokinetika i farmakodinamika se mijenja obzirom na cijeli niz fizioloških procesa kao što su povećan udio masnog tkiva, smanjen udio mišićne mase i količine vode u tijelu, redukcija jetrenog i bubrežnog klirensa, smanjena apsorpcija u crijevima i dr. Stariji ljudi osjetljiviji su na uobičajene koncentracije lijekova pa su i nuspojave 2 puta češće nego u mlađoj populaciji. Preporučljivo je dati što manji broj lijekova, a liječnik obiteljske medicine zbog komorbiditeta i multimorbiteta često mora paziti na interakcije. Savjet o uzimanju lijeka treba biti jasan, poželjno ne samo usmen već i napisan, a idealno je napisati jednu dozu dnevno. Oprez je potreban i zbog mogućih kognitivnih smetnji koje mogu ometati pravilno uzimanje terapije. Nije zanemariva činjenica da treba biti svjestan i socijalnog stanja osobe i njezine mogućnosti da si financijski osigura neki lijek. Sprječavanje nastanka bolesti ima odlučujuću ulogu u očuvanju funkcionalne sposobnosti i osiguranju zdravog, aktivnog i produktivnog starenja. Liječnik obiteljske medicine sa svojim biopsihosocijalnim pristupom starijoj osobi treba zauzeti proaktivni, a ne reaktivni pristup, u njegovom fokusu treba biti osoba, a ne bolest, te je često koordinator između obitelji, društva i starije osobe. Ključne riječi: obiteljska medicina, „4 N“, zdravo starenje.


65

IZAZOVI U RADU LJEKARNIKA S PACIJENTIMA STARIJE ŽIVOTNE DOBI Tomislav Rukavina, mag. pharm. (predstojnik) ZU Ljekarne Prima Pharme, Podružnica Opatija [email protected] Po podacima iz 2010. godine pacijenti stariji od 65 godina čine 15% ukupne populacije, a do 2060. godine očekuje se da će se broj ove populacija u svijetu triplicirati. Ovih 15% populacije troši više od 30% ukupno propisanih lijekova. Na žalost, njih 10% ne podiže svoju terapiju na vrijeme, a čak 50% uzima lijekove pogrešno. Pored niza pozitivnih aspekta u radu ljekarnika s pacijentima starije životne dobi, mnogo više je negativnih aspekata. Zadatak nas ljekarnika je da uz pomoć, liječnika primarne zdravstvene zaštite, medicinskih i patronažnih djelatnika, te obitelji/skrbnika bolesnika svedemo te negativne aspekte na najmanju moguću mjeru. Ključne riječi: ljekarnik, lijekovi, pogrešno, e‐karton, suradnja.


66

ZDRAVSTVENA NJEGA STARIJIH OSOBA U KUĆI Martina Mišetić, bacc.med.tech. Dom zdravlja PGŽ ‐ Ispostava Rab [email protected] U ovoj prezentaciji bit će pobliže objašnjen način funkcioniranja i problematika zdravstvene njege starijih osoba u kući. Zdravstvena njega u kući je jako bitna zbog skrbi pacijenata koji sami sebi ili njihovi članovi obitelji ne mogu pružiti medicinske usluge i pomoć jer nisu za to educirani. Dijelovi sadržaja su način funkcioniranja, definicija starijih osoba, koji su uvjeti i ostvarenje prava, problem loše komunikacije i problemi kod provođenja zdravstvene njege u kući, kao i što sve ona obuhvaća. Ključne riječi: zdravstvena njega u kući, starije osobe, prava, komunikacija, provedba.


67

ULOGA PATRONAŽNE SESTRE U ZBRINJAVANJU SOCIJALNO UGROŽENE STARIJE OSOBE – PRIKAZ SLUČAJA Mirjana Mamić Ljesar, bacc.med.techn., Rozmari Tusić, mag.med.techn. Dom zdravlja Primorsko‐goranske županije [email protected] Uloga patronažne sestre je pružati zdravstvenu zaštitu izvan zdravstvene ustanove. Liječnik opće/obiteljske medicine ima obavezu kontaktirati patronažnu sestru ukoliko se pacijent tijekom cijele godine niti jednom nije obratio liječniku. Da bismo uspijeli motivirati bolesnika na suradnju potrebno je ostvariti dobar kontakt i povjerenje. Također je potreban profesionalni pristup radi uspješnog zbrinjavanja korisnika. Budući se zdravstvena skrb provodi izvan zdravstvene ustanove u domovima samih pacijenata, potrebno je pravovremeno uočiti sve kritične čimbenike: socijalni status, obiteljske odnose i odnos prema vlastitom zdravlju. Prikaz slučaja: Patronažni izvid u dogovoru s CZSS. Muškarac Ž.Ž. star 66 godina, dugogodišnji alkoholičar, živi sam u lošim socijalno‐higijenskim uvjetima, lošeg zdravstvenog stanja, gotovo slijep. Živi u stanu neadekvatnom za život starije osobe, u lošim odnosima sa susjedima. Nakon utvrđivanja prioriteta i definiranja ciljeva osigurana je jednokratna novčana pomoć i smještaj u ustanovu. Patronažna sestra je osobu educirala o važnosti apstinencije od alkohola, redovitom uzimanju lijekova i higijenskim navikama. Osigurala mu je opskrbu hranom. Izabrani liječnik je osigurao pregled i dostavu lijekova. Na osnovi zatečenog stanja, stanja pacijenta i njegovoj nemogućnosti brige o samom sebi, CZSS je u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti te po okončenju postupka pacijent biva smješten u udomiteljsku obitelj. Zahvaljujući multidisciplinarnom pristupu, pravovremenom reagiranju, dobroj suradnji i brzini u prepoznavanju i rješavanju problema, pacijent je zbrinut, osiguran mu je topli dom, hrana i zdravstvena skrb. Ključne riječi: patronažna setra, CZSS, starija osoba.


68

MEĐUGENERACIJSKA SOLIDARNOST Rozmari Tusić, mag.med.techn. Dom zdravlja Primorsko‐goranske županije [email protected] Demografska struktura današnjeg stanovništva se promijenila i sve je veći udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika. Zbog toga je potrebno pojačati aktivnosti na jačanju svijesti o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Međugeneracijski znači "odnos između dvije generacije" a odnosi se na razmjenu informacija, misli, osjećaja i iskustava između dvije generacije koje mogu obogatiti obje. Međugeneracijsko učenja najčešće je neformalno. Poticanjem međugeneracijske solidarnosti podići će se svijest o doprinosu starijih osoba društvu. Aktivno starenje je definirano kao proces stvaranja optimalnih uvjeta za zdravlje, sudjelovanje i sigurnost kako bi se poboljšala kvaliteta života ljudi starije životne dobi. To omogućava starim ljudima da iskoriste svoj potencijal za dobrobit svih tijekom svog života i da sudjeluju u društvu u skladu sa svojim potrebama, željama i mogućnostima. U Hrvatskoj smo danas svjedoci kako su se jedinice lokalne i područne samouprave, kao i druge vladine i nevladine organizacije (udruge) aktivno uključile u programe međugeneracijske solidarnosti i poticanje starijih osoba na aktivnije uključivanje u razne društvene aktivnosti, a u cilju poboljšanja njihove kvalitete života i aktivnijeg življenja. Ključne riječi: staro stanovništvo, međugeneracijska suradnja, međugeneracijsko učenje, aktivno starenje.


69

PLANINARENJEM DO KVALITETNIJEG ŽIVOTA U TREĆOJ DOBI Damir Konestra, dipl. iur. Riječki planinarski savez [email protected] Tjelesna je aktivnost jedan od faktora smanjenja rizika krvožilnih bolesti. Pokazalo se da je za osobe treće dobi najprikladnija tjelesna aktivnost s većim intenzitetom ‐ planinarenje. Potvrđuje to i anketno istraživanje provedeno među planinarima – seniorima. Osim što, prema istraživanjima, četiri sata planinarskog hoda tjedno smanjuje rizike od krvožilnih bolesti, pretilosti, dijabetesa tipa 2 itd., a donosi i cijeli niz drugih probitaka za organizam. Planinarenje stvara pozitivne učinke i u psihosocijalnoj sferi jer osobama treće dobi omogućava, po odlasku u mirovinu, stvaranje krugova novih prijatelja. Uz to, za planinarenje ne treba predznanja, a ni mnogo novaca. Planinar sam određuje i tempo i dužinu staze. Krenuti na planinarski put, barem jednom tjedno, znači odabrati pravi put za kvalitetan život u trećoj dobi. Ključne riječi: planinarenje, treća dob, zdravlje, kvaliteta života.


70

10 GODINA OPATIJSKOG KLUBA 60+ Gordana Grgurina, dipl.soc. radnica (ravnateljica) Gradsko društvo Crvenog križa Opatija [email protected] Klub 60+ je projekt GDCK Opatija. Početak je bio neizvjestan i uz mnogo problema, ali upornošću i dokazivanjem opravdanosti cijelog programa, stalnom nadogradnjom i osluškivanjem potreba i interesa građana treće životne dobi našeg kraja, postali smo model dobre prakse i predloženi smo za upis u registar vrednovanih programa „Zdravih gradova“ u Hrvatskoj. Na Simpoziju želim dati vrlo kratki uvod i onda prikazati film, koji zapravo prikazuje nastajanje Kluba, kako su ga članovi prihvatili i što za njih znači danas Klub. Film (autori su prof. snimatelji i novinarka koja je obradila tekst Dolores Paulić sa Kanala RI), traje 14 minuta, a prikazuje život u Klubu kroz izjave korisnika i svih onih koji su stvarali Klub. Važno je naglasiti kako mjerodavni subjekti najprije trebaju provesti istraživenje potreba starijih osoba na teritoriju svog djelovanja, na osnovu dobivenih podataka stvaraju se uvjeti za unapređenje skrbi o starijim osobama, aktivno uključivanje u aktivnosti, smanjivanje osjećaja izoliranosti i međusobno uvažavanje, uz kontinuiranu evaluaciju aktivnosti i zadovoljstva grupe. Ključne riječi: uvođenje novih oblika rada i skrbi, promocija zdravlja starijih osoba.


71

Pokrovitelji:

Predsjednica RH Ministarstvo zdravlja RH

Primorsko‐goranska županija Grad Rijeka Grad Opatija

Sponzori:

Jadran galenski laboratorij Sandoz Hrvatska Simps'S d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Tehnička i organizacijska potpora:

FOSSMedRi

STUDIO RIJEKA

zdravstveni prioriteti u brizi za osobe starije Životne … · iva sorta‐bilajac turina, helena...

Documents