zdravstveni turizam 2

317

Stanko Gei, Jaka Gei, Antonela mrlec: ZDRAVSTVENI TURIZAM EGZISTENCIJALNA POTREBA U SUVREMENOM DRUTVU Informatol. 43, 2010., 4, 317-324

INFO-2008 Primljeno / Received: 2009-06-28

UDK : 338.48:614:681.13:061 Pregledni rad / Author Review

ZDRAVSTVENI TURIZAM EGZISTENCIJALNA POTREBA U SUVREMENOM DRUTVU TURIST HEALTH AS PRIMARY NEEDFULL IN MODERN SOCIETYStanko Gei, Jaka Gei, Antonela mrlec*Sveuilite u Splitu, Split, Hrvatska; Javna ustanova Park uma Marjan, Split, Hrvatska* University of Split, Split, Croatia; Park-forest Marjan, Split, Croatia

Saetak Turizam kao jedan od najupeatljivijih suvremenih sociogospodarskih fenomena svijeta u svojim kvantikacijskim pokazateljima postupno se u okviru meunarodnih relacija pribliava milijardi sudionika, s gospodarskim uincima koji prelaze 800 milijardi USD. Ove veliine se gotovo utrostruuju ukljuenjem domaih turistikih migracija, to cijeloj pojavi daje jo upeatljiviju drutvenu i gospodarsku dimenziju.Sasvim je logino da ova kretanja koja svojim gospodarskim uincima realiziraju oko 30% svjetske trgovinske razmjene, 17% DBP, 12% zaposlenosti, te 7% investicija, zahvaaju kroz direktne, konverzijske ili multiplikatorske uinke gotovo sve sfere suvremenog gospodarstva i drutvene nadgradnje, manifestirajui se vrlo izraajno svojim pozitivnim ali i negativnim konotacijama na sociogospodarsku, a posebice na prostornu sferu.Danas posebno aktualne meusobne vrlo razgranate interakcije izmeu turizma, zdravlja i zdravstvene kulture u okviru suvremenih drutvenih kretanja u ovom radu analizirat e se kroz dva temeljna aspekta i to: - Utjecaj razine zdravstvene kulture u podruju turistike inicijative na donoenje odluke za ukljuenje u turistika kretanja kao znaajnog elementa ouvanja zdravlja i kvalitete ivljenja poznavajui sve medicinske prednosti privremene promjene radne i ivotne sredine. - Utjecaj zdravstvenog turizma kao polifunkcionalnog drutvenog fenomena na zdravlje turista i razinu zdravstvene i socijalne kulture destinacije, imajui u vidu brojne pozitivne, ali i mogue popratne negativne reperkusije intenzivnih turistikih formi na prostor i drutvenu sredinu.

Abstract Tourism as one of the most distinct modern socioeconomical phenomena of the world in its quantitative indicators is approaching gradually in the framework of international relations to billions of participants, with the economic eects that exceed the 800 billion USD. These sizes are almost triplicate by inclusion of domestic tourist migration, which gives more impressive social and economic dimension to a whole gure. It is logical that this movement with their economic eects are accomplishing 30% of world trade exchanges, 17% GDP, 12% of employment, 7% of investments, through direct, conversion or multiplier eects includes almost all spheres of modern economic and social superstructure and are manifesting very expressive with their positive but also possible negative connotations to the sociological and especially on the spatial sphere. Today very actual and extended mutual interactions between tourism, health and health culture in the modern society in this topic shall be analyzed considering two basic aspects and they are the following: - Inuence of level of health culture in the area of tourist initiative about making decision on joining the tourist migration as the important element of health preservation, and the quality of living, being familiar with all medical advantages in temporary changing working and living environment.. - Inuence of health tourism as polyfunctional social phenomenon on the health of tourists and the level of health and social culture of certain area where it is developed in the context of accompanying possible negative consequences of intensive tourist development on the environment space and social sphere.

1. UvodTurizam kao jedan od najupeatljivijih suvremenih sociogospodarskih fenomena svijeta u svojim kvantikacijskim pokazateljima postupno se u okviru meunarodnih relacija pribliava milijardi sudionika, s gospodarskim uincima koji prelaze 800 milijardi USD. Ove veliine se gotovo ISSN 1330-0067

utrostruuju ukljuenjem domaih turistikih migracija, to cijeloj pojavi daje jo upeatljiviju drutvenu i gospodarsku dimenziju. Sasvim je logino da ova kretanja koja svojim gospodarskim uincima realiziraju oko 30% svjetske trgovinske razmjene, 17% DBP, 12% zaposlenosti, te 7% investicija, zahvaaju kroz direktne, konverzijske ili multiplikatorske uinke gotovo sve sfere Coden: IORME 7


318

suvremenog gospodarstva i drutvene nadgradnje, manifestirajui se vrlo izraajno svojim pozitivnim ali i negativnim konotacijama na sociogospodarsku, a posebice na prostornu sferu. Danas posebno aktualne meusobne vrlo razgranate interakcije izmeu turizma, zdravlja i zdravstvene kulture u okviru suvremenih drutvenih kretanja u ovom radu analizirat e se kroz dva temeljna aspekta i to: - Utjecaj razine zdravstvene kulture u podruju turistike inicijative na donoenje odluke za ukljuenje u turistika kretanja kao znaajnog elementa ouvanja zdravlja i kvalitete ivljenja poznavajui sve medicinske prednosti privremene promjene radne i ivotne sredine. - Utjecaj zdravstvenog turizma kao polifunkcionalnog drutvenog fenomena na zdravlje turista i razinu zdravstvene i socijalne kulture destinacije, imajui u vidu brojne pozitivne, ali i mogue popratne negativne reperkusije intenzivnih turistikih formi na prostor i drutvenu sredinu. U smislu iznijetog rad je metodoloki opracionaliziran u ovoj formi: - Uvod - Posljedice suvremenog naina ivota na psihoziko stanje ovjeka - Pogodnosti zdravstveno -rekreativnog turizma za zdravlje i kakvou ivota - Razvitak selektivnog vida zdravstvenog turizma u Hrvatskoj - Zakljuak - Literatura i izvori

2. Posljedice suvremenog naina ivota na psihoziko stanje ovjekaSukladno brojnim interdisciplinarnim istraivanjima danas je sasvim izvjesno da industrijska, a potom i sveprisutna internetska revolucija, uz sve korisnosti za ovjeka i drutvo, donose i itav niz zdravstveno tetnih posljedica . To se ogleda u procesima pretjerane urbanizacije, a napose metropolizacije te litoralizacije priobalja, ekspanzije prometa i prometnih sustava, zagaenosti zraka, vode i mora, nepodnoljive buke i nezdrave mikro klime, posebice u sve brojnijim megapolisima. Sve ovo raa iznimno stresno okruenje posebice slijedom sve izrazitijeg odvajanja ovjeka od njegova prirodnog i priroenog habitusa, koji se usto njegovim neprimjerenim djelovanjem na okoli i sustavno unitava. ovjek je tovie kao prirodna jedinka jedino ivo bie na planeti koje unitava izvore svog opstanka, postajui sve vie izoliran, stresan i disfunkcionalan sa estim zdravstvenim poremeajima. Ovom ISSN 1330-0067

scenariju dakako pogoduju sve pogubniji ekoloki globalni i lokalni problemi te uvrijeene drutvene navike koje se ogledaju u bezumlju konzumerizma te jednolinosti prehrane, pretjeranoj upotrebi konzervirane i genetski modicirane hrane, alkohola i duhana, nekontroliranog uzimanja medikamenata, a posebice sredstava za umirenje, ropskom i nekritikom gledanju i sluanju masovnih medija, robovanje internetu posebice kod djece i mladei, alarmantno smanjivanje zelenih povrina i sl. tovie kod novih narataja javlja se dosad nepoznati sindrom samozadovoljnosti komuniciranja internetom i mobitelom kao globalnim medijima koji zamjenjuju potrebu druenja, igre, pa i zikog ispoljavanja ljubavi, vodei u sve dublju izolaciju te potpuno otuenje i od prirode i od drutva. Pogubne zdravstvene posljedice ovih ivotnih trendova pokazuju relevantni podaci da je smrtnost od modernih bolesti kao produkata suvremene civilizacije, uvjetovanih funkcionalnim oboljenjima i suvremenim nainom ivota kod nas i u svijetu znatno vea nego od infektivnih bolesti. Smatra se da danas od funkcionalnih oboljenja umire preko 50% ljudi, dok npr. od karcinoma kao bauka smrti samo 12,5%. Nadalje prema nekim analizama funkcionalna oboljenja, odnosno oboljenja respiratornih organa, kardiovaskularnog i ivanog sistema dre vrh rang liste svih oboljenja s oko 70 %. Usto, zdravstveni problemi psihikog karaktera zahvaaju sve veu i iru populaciju ukljuivi i sve mlai narataj koji sve ee i sve ranije ulazi u sferu ovisnosti s poznatim pogubnim posljedicama /1/. Uz ove procese sve bri napredak civilizacije donosi i brojne pozitivne promjene u drutvenoj sferi gdje kulturno obrazovni nivo ljudi postaje sve vei i iri. Pritom zdravstveno stanje i zatita ovjeka kao temeljnog subjekta u drutvu, te podizanje njegove zdravstvene kulture i skrbi na to vii nivo, postaje sve vaniji zadatak svakog drutva pa i meunarodne zajednice u cjelini. Uzimajui iznijeto u obzir, logina je i znanstveno vericirana spoznaja da odmor i rekreacija ukljuujui i razliite turistike forme i oblike, a posebice u sklopu selektivnih formi zdravstveno rekreativnog turizma, trebaju biti ukljuene u sistemske akcije drutva u cilju podizanja razine zdravlja te svih funkcionalnih sposobnosti ovjeka na vii nivo. U suvremenim uvjetima pored spontane psihozike potrebe ovjeka za privremenim izdvajanjem iz sredine u kojoj se ivi i radi te odmorom, rekreacijom ili lijeenjem u prirodi, narasli nivo zdravstvene kulture drutva te pojedinaca posebice u zemljama razvijenog svijeta, pretpostavlja poznavanje tetnih posljedica utjecaja modernog naina ivljenja, te medicinske i bioloke nunosti optimalnog koritenja dnevnog, Coden: IORME 7

319


tjednog i godinjeg odmora kroz boravak izvan uobiajene ivotne i radne sredine. To implicira rast potreba poduzimanja viekratnih kraih ili duljih turistikih putovanja odnosno odmora i rekreacije kroz sve intenzivnije ukljuenje u domae i meunarodne turistike tijekove kao znaajnog segmenta u procesu ouvanja zdravlja i psihozike kondicije, ali i sve ee koritenje selektivnih vidova zdravstvenog turizma u procesu prevencije, lijeenja i rehabilitacije kod sve veeg broja zdravstvenih poremeaja.

3. Pogodnosti zdravstveno rekreativnog turizma za zdravlje i kakvou ivotaSuvremena medicina na dananjem stupnju razvoja promijenila je svoj odnos prema ovjeku koji se ne tretira vie kao zbroj razliitih dijagnoza i patoloko - anatomskih analiza nego kao kompleksna bioloka jedinica, kao lan drutva s nizom tekoa psihike, socijalne, ekonomske i emocionalne prirode, te iznimnom podlonou zdravstvenim poremeajima. Omoguiti oboljelom ovjeku da se vrati u aktivan ivot i vratiti mu psihoziku i socijalnu ravnoteu je svrha kompletnog procesa koji obuhvaa itav spektar aktivnosti, kako medicinskih tako i drugih, koje naizgled nemaju medicinski karakter, ali postiu upravo takve efekte. U okviru ovog procesa sve vie prevladava tenja za to manjom upotrebom medikamenata, a sve veim koritenjem prirodnih faktora, vode, zraka, sunca, vjebanja i psihike i zike relaksacije u prirodi, te primjenom razliitih oblika terapije posebice u vodama ili moru to se umnogome osigurava u kompleksu suvremene turistike ponude. Pored ovih imbenika pozitivno djelovanje turistike rekreacije na ovjeka zasniva se i na kompleksu raznih drugih faktora kao to su: psihiki u samoj privremenoj promjeni sredine, zatim blagotvornosti i ljekovitosti nezagaene ore i faune, ist primorski ili planinski zrak, te aerosol eterinih ulja, uredno spavanje, tiina, pravilna ishrana, kretanje u prirodi i sl. Turizam kao drutveni fenomen upravo se zasniva na intenzivnom koritenju ovih elemenata ime predstavlja znaajni imbenik zdravstvene preventive i rehabilitacije, ali i kurative. Prvenstveno iz navedenih razloga on na dananjem stupnju razvoja, sve vie prerasta u globalni fenomen u koga su ukljuene najire mase stanovnitva. tovie ova pojava, posebice u zdravstvenim oblicima turizma, postupno prelazi okvire sekundarnih luksuznih potreba i postaje jedna od egzistencijalnih biolokih potreba modernog ovjeka ije koritenje namee i dostignut stupanj njegove zdravstvene kulture. Meunarodna turistika kretanja, uz jo intenzivnija domaa, ISSN 1330-0067

posljednjih godina poprimila su takve razmjere da praktino predstavljaju suvremenu globalnu migraciju koja zahvaa gotovo sve zemlje i regije svijeta, i u koju je ukljueno godinje preko devetsto milijuna ljudi, odnosno vie milijardi ukljuujui pritom i domai turistiki promet. Motivi kretanja ovolike mase ljudi veoma su heterogeni, no ipak najvanija funkcija suvremenog turizma je njegova zdravstveno rekreativna funkcija, koja neposredno utjee na zdravlje i psihoziko stanje ovjeka, a time i drutvene zajednice u cjelini. Porastom civilizacijskih tekovina, posebice educiranosti a time i razine zdravstvene kulture svakog pojedinca i drutava, turistika kretanja dobit e nove impulse te dosei danas nesluene razmjere koji se samo u meunarodnom turizmu do 2025. procjenjuju na preko 1,5 mld . sudionika uz ostvarene ekonomske uinke od preko 1000 mld USD /2/ . Zdravstvena kultura modernog drutva u emitivnim zemljama ve podrazumijeva postojanje sloenog sustava s nizom zdravstvenih institucija koje se, izmeu ostalog, bave i odreivanjem naina koritenja slobodnog vremena ili pak lijeenja kroz aktivni vid rekreacije koja je sve znaajniji dio turistikih sadraja. Dakle, nivo zdravstvene kulture ne samo da odreuje kvantitetu turistikih kretanja nego i njegove prostorne dimenzije, vremensku distribuciju, pa ak i sam vid turistike aktivnosti, vrstu smjetajnog kapaciteta, te u mnogim sluajevima i nain koritenja prirodnih i drugih ljekovitih faktora. Zdravstvena zatita puanstva koja se temelji na sistemu praenja zdravstvenog stanja ovjeka u svim ivotnim periodima omoguava lijeniku poznavanje psihozikog stanja pacijenta i odreivanje najbolje mogue terapije. U razvijenim je zemljama Evrope konzultiranje lijenika o nainu, mjestu i vremenu koritenja slobodnog vremena postalo sasvim normalan obiaj i zahtjev gotovo svakog pojedinca. tovie, nizak nivo zdravstvene kulture koja ne predstavlja postojanje ovakvih institucija moe u pogreno odabranom mjestu i vremenu odmora kod korisnika zdravstvene zatite, izazvati posljedice suprotne oekivanim. Stoga je od presudne vanosti poznavanje i sustavno publiciranje prirodnih ljekovitih obiljeja svakog turistikog podruja u okviru razliitih medija i sredstava zdravstvenog te posebice turistikog marketinga i menadmenta, to je u suvremenom turizmu s orjentacijom ponude prema zdravstveno rekreativnim komponentama sve ei sluaj u brojnim svjetskim pa i hrvatskim destinacijama. Uz poznatu injenicu pozitivnog utjecaja ve same privremene promjene ivotne i radne sredine na psihoziko stanje ovjeka, posebice pozitivno djeluje boravak u klimatski ugodnom, a nadasve Coden: IORME 7


320

u ljekovitom prirodnom okruenju koji sve intenzivnije koristi turizam, kroz jedinstveni sklop elementata i faktora poput klime, reljefa, ore i faune koji su zbog svoje atraktivnosti te ljekovitosti i najsnanija pobuda turistikih putovanja. Izuavanje utjecaja klime, vremena i kozmikih faktora na ovjeka, dio je medicinske klimatologije ili bioklimatologije, posebice aktualne u kontekstu razvoja selektivnih vidova zdravstvenog turizma pri emu se ova znanost koja prouava klimatske imbenike i njihov utjecaj na ovjeka i njegovo zdravlje, esto koristi u turizmu posredstvom klimatoterapije koja predstavlja koncept shodnog doziranja klimatskih podraaja radi izazivanja ljekovitih reakcija funkcionalno poremeenog organa. Openito je poznato da je morska klima blago ili jako podraajna,(ljeti) ali i potedna pa se u terapijske svrhe obino koristi zimi, u proljee i jesen. Visinska klima (800-100 m ) indicirana je kod anemija, bolesti dinih putova, alergija i sl.. Srednjogorska klima (500-800 m.) vrlo je ujednaena, umirujua , pogodna za neuroze, psihoneuroze, oporavak iscrpljenih osoba, te poboljanje opeg zdravstvenog stanja i sl. /3/. Upravo u svrhu optimalnog koritenja ljekovitosti prirodne sredine i u turizmu, javila se potreba formiranja selektivnog vida turistike ponude koji bi maksimalno koristio prednosti kombinacije prirodne sredine i medicinskih postupaka te sadraja, to se danas podvodi pod termin zdravstveni turizam . Treba istaknuti injenicu da kako je upravo zdravlje po mnogim inozemnim ali i domaim turistikim autorima ( D. Aler 1994.,T. Hitrec 1998, Z. Klari , E.Kuen 1996. T. Pani-Kombol 2000, S. i Z. Markovi 1967., S. Gei S. 1973, 2002.) najstariji i najjai motiv turistikih kretanja. Stoga se cjelokupni turistiki fenomen, sukladno njegovim funkcijama u zikoj i psihikoj rekuperaciji organizma, u irem smislu moe svrstati u neki od oblika i formi zdravstvenog turizma. U tom se kontekstu i u svakodnevnoj turistikoj praksi, zdravstveni turizam kao selektivni oblik turizma u sve veoj ekspanziji, locira u irokoj lepezi od rekreativnih vidova wellness - turizma do bolnikog turizma u organizaciji ugostiteljskih tvrtki odnosno zdravstvenih ustanova koje pruaju zdravstveno turistike usluge /4/. Znaenje zdravstvenog turizma je tim vee ako se spoznaju aktualni europski trendovi gdje preko 10% klijenata putuje na razliite zdravstvene tretmane u inozemstvo, to rezultira ekonomskim uincima od preko 12 mld. Eura godinje. U svijetu permanentno raste trend potranje za specijaliziranim zdravstveno rekreacijskim centrima koji nude kombinaciju lijeenja, rehabilitacije i rekreacije, ISSN 1330-0067

to u kontekstu obogaivanja sadraja ponude i proirenja sezone, podravaju brojne, posebice mediteranske destinacije, izgraujui suvremenu turistiku suprastrukturu s brojnim zdravstveno rekreativnim sadrajima, opsluujui tom ponudom preko 160 milijuna posjetitelja godinje /5/. Razvijene europske turistike zemlje ukljuivi i mediteranske, imaju bogato gotovo dvostoljetno iskustvo u koritenju prirodnih faktora a posebice u toplinim, talasoterapeutskim i balneoterapeutskim centrima namjenjenim preteito domaoj klijenteli u okviru sustava zdravstvenog i socijalnog osiguranja, ali sve vie i inozemnoj potranji. Od preko tisuu toplica odnosno hidrotermalnih mjesta diljem Europe gotovo jedna treina locirana je u Njemakoj (340), oko 10% u Francuskoj( 98), a znaajan broj biljei se i u Italiji, Austriji te vicarskoj koji danas ine znaajan segment turistike ponude u formi zdravstvenog turizma /6/. Susjedna Slovenija sa svojih 87 termalnih izvora imala je primjerice 2005.g. 25 termoljeilinih centara od kojih je 18 imalo status dravno vericiranog ljeilita koja ugouju i 7% stranaca. Poznate su po sumpornoj radioaktivnoj i toploj vodi bogatoj mineralima kalcijem i klorom, te pogodne za lijeenje reumatskih, ginekolokih i dermatolokih bolesti, oteenja dinih putova i respiratornog te lokomotornog sustava i postoperativnih stanja. I Hrvatska obiluje prirodnim resursima koji predstavljaju veliki potencijal za razvitak zdravstvenog turizma na moru i u kontinentalnom dijelu. Prema dosada publiciranim podacima u zemlji postoje ak 222 lokaliteta s povoljnim potencijalnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma od kojih je tek oko 10% u eksploataciji u okviru 18 organiziranih ljeilinih centara. Ipak, prava eksplozija wellnes centara koji nude razliite medicinske i druge tretmane za njegu i uvanje zdravlja, uz ostale mediteranske turistike destinacije, zahvatila je i Hrvatsku. Sve bogatijom ponudom toplica i ljeilita te odreenih zdravstveno rekreativnih sadraja kao nadopune klasinoj turistikoj ponudi hotela vie kategorije, zdravstveni turizam postaje sve znaajniji element cjelokupnog hrvatskog turizma koji bi kvalitetnim medicinskim programima i sadrajima mogao uspjeno konkurirati na svjetskom turistikom tritu. Programi za dobro raspoloenje, beauty programi, antistresni programi, masae, kupke, kozmetiki tretmani, aroma terapije, medicinsko -rekreativni programi u zatvorenim i otvorenim bazenima, tness programi, lijeenja i porevencije sportskih ozljeda, kole mravljenja i programirane prehrane te brojne medicinske terapije u okviru zikalne medicine, reumatologije i rehabilitacije, alergologije, pulmologije, pedijatrije, kardiologije, Coden: IORME 7

321


dermatologije i sl. sve su popularniji dio kompleksne turistike ponude u sklopu klasiih turistikih ili pak ljeilinih terapeutskih sadraja .

4. Razvitak selektivnog vida zdravstvenog turizma u HrvatskojSvi aspekti sloenih interakcija zdravlja i turizma u njihovoj povijesnoj evoluciji mogu se promatrati i kroz turistiku receptivu hrvatskog, a posebice jadranskog prostora kao turistiki najfrekventnije i najranije valorizirane hrvatske makro regije. Ovdje se naime u samim poecima svjetskih turistikih kretanja ve godine 1868. u samom nazivu Higijeniko drutvo kao prve organizacije hrvatskog turizma odaje shvaanje pojave turizma upravo kroz njegovu zdravstvenu funkciju. 4.1. Povijesna evolucija interaktivnih fenomena zdravstva i turizma S aspekta ire povijesne evolucije zdravstvenog turizma pa i turizma u cjelini izvjesno je da i u najstarijoj povijesti naroda koji su dosegli odgovarajuu civilizacijsku razinu, a time i odreeni stupanj zdravstvene kulture, nalazimo na putovanja u svrhu rekreacije odmora i razonode koja nisu poprimila masovni karakter, ali su imala obiljeja stalnosti i njima se sa zdravstveno rekreativnog aspekta pridavao odgovarajui znaaj. To pokazuju i brojna termalna kupalita, privatna odmorita i ljetnikovci s nizom sadraja za korisnike rekreacije na cijelom podruju nekadanje rimske drave pa i na prostorima dananje Hrvatske Dakako i druge velike stare civilizacije biljee sline pojavnosti o emu govore najstariji povijesni dokumenti u kulturama drevnih Medijaca, Perzijanaca Sumerana, Babilonaca i Egipana , ali i na dalekom istoku u civilizacijama u dolinama Jan zeng janga, Mekonga, Inda, Gangesa i sl. Sve ovo je razliitim povijesnim komunikacijama preneseno i na tlo Europe ponajprije u antiku Grku a potom i Rim kroz izraenu brigu o tjelesnoj kulturi u funkciji zdravstvene i tjelesne kondicijejne svrhe, to se poticalo spektakularnim sportskim natjecanjima kao to su bilee Panatejske, Nemejske, Pitijske te konano danas obnovljene Olimpijske igre sa irokim utjecajem na odgoj, obrazovanje i zdravstvenu kulturu, pa i na kulturu masovnih putovanja koja se danas podvodi pod fenomen turizma /7/. Tijekom srednjeg vijeka lijeenjem su se posebice bavili posebni crkveni redovi, najranije Benediktinci nasljeivanjem klasinih medicinskih spoznaja (Hipokrata, Galena, Dioskorida). U lijeenju se slue vjerskim dogmama ali i klasinim te posebice prirodnim metodama lijeenja, obilato koristei jadranske prirodne ljekovite resurse klime, ore i faune i mora ISSN 1330-0067

/8/. Sljedbenici humanizma i renesanse kao novog pokreta u umjetnosti, lozoji i drutvenom ivotu uope (14-16. st.) na prvo mjesto stavljaju ovjeka i njegove kompleksne psihozike potrebe uz potovanje ljudskog dostojanstva, to pretpostavlja postupno podizanje kulturnog i obrazovnog nivoa pa i razine zdravstvene kulture puanstva naroito u razvijenim gradskim komunama diljem Europe i Mediterana, prema kojima se intenziviraju i putovanja posebice iz kulturolokih pobuda. U istom kontekstu su i procesi izgradnje brojnih palaa i utvrenih ljetnikovaca vlastele na morskoj obali i otocima u okruenju dalmatinskih gradova kao gospodarskih (poljodjelstvo) i ladanjskih objekata koji govore o porastu razine zdravstvene kulture te okretanju prema prirodi i njenim imbenicima u zatiti zdravlja i kvaliteti ivljenja. To je evidentno i po razvijenom pokretu ljekarnitva te pronalaenju i prouavanju brojnih biljnih vrsti u bogatstvu ore i faune te prikupljanju lijekovitih biljaka radi priprave razliitih prirodnih lijekova za potrebe gradskih ljekarni poznatih ovdje jo od 13. st. /9/. Romantizam kao slobodoumni lozofski i umjetniki pokret od kraja 18. st. ukljuuje i simbolini poziv J.J. Rousseau Natrag k prirodi (Retour a la nature) to oznaava i novu eru u nainu ivota ovjeka obiljeenu rastom interesa prema putovanjima radi upoznavanja novih podneblja i kultura te rekreacije i oporavka, odnosno koritenja prirodnih initelja u ouvanju zdravstvene kondicije. Ipak kretanja analogna dananjem turizmu nastala u ovom periodu pa i neto kasnije, predstavljaju jo uvijek luksuz privilegirane klase koja osim spoznaje medicinske koristi od putovanja u svrhu odmora i rekreacije ima i materijalnih mogunosti da to ostvari. Tadanja turistika mjesta su najee prirodna ljeilita vezana uz dananji pojam zdravstvenog turizma. Dakle turizam je u ovom razdoblju usko vezan uz pojam oporavka organizma tj. lijeenja, na to ukazuje i turistika orijentacija prvih turistikih mjesta te sami nazivi prvih turistikih organizacija koje se javljaju i na naoj obali kao to su higijeniko drutvo, ljeilino drutvo i sl. koji se uestalo javljaju od sredine 19 st. do prve polovice 20. st. Brojni povijesni dokumenti ukazuju na sponu zdravstva i turizma ve u prvim razdobljima razvoja turizma kod nas, a korisnici ljeilinih odnosno turistikih usluga u to vrijeme su veinom stranci iz razvijenijih europskih zemalja ija razina zdravstvene pa i ope kulture pretpostavlja poznavanje prirodnih faktora kao znaajnih inilaca u ouvanju zdravlja. Nakon II sv. rata postupnim omasovljenjem turizma pa i transformacijom turistikih sadraja prema sintagmi tripple S postupno se gubi organizirana ljeilina komponenta iz turistikih objekata i mjesta pa i marketinkih publikacija, te se ista njeguje iskljuivo u organiziranim specijaliziranim ljeilinim ustanovama kako na Jadranu tako i u Coden: IORME 7


322

kontinentalnom dijelu zemlje. No, razliiti oblici i forme zdravstvenog turizma posljednjih godina ekspandiraju u klasinim ljeilinim te slobodnim oblicima temeljem novih spoznaja o znaenju turizma i njegovih zdravstveno rekreativnih pogodnosti za psihoziko stanje ovjeka, slijedom procjene da oblici zdravstvenog turizma umnogome mogu pridonijeti ravnomjernijem koritenju turistiko ugostiteljskih kapaciteta, uz odgovarajue ekonomske i drutvene uinke. Meusobne veze turizma, zdravstva, zdravstvene kulture i zdravstvenog turizma su vrlo sloene te menadmentu zdravstvenog turizma postavljaju izuzetno odgovorne zadatke. To je posebno aktualno u Hrvatskoj gdje dugo egzistiraju odgovarajue nedoreenosti i kolizije u zakonskom reguliranju turistikog i zdravstvenog segmenta u okviru spomenutih ljeilinih ustanova, to remeti zamah ovog selektivnog vida turizma. 4.2. Aktualna kretanja u zdravstvenom turizmu RH Problemi koji egzistiraju u zdravstvenom turizmu RH rjeavaju se na nivou menadmenta ljeilinih ustanova, te nadlenih ministarstava zdravstva odnosno turizma kao i Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK, osnovane 1995. s ciljem poticanja zdravstvenog turizma. Zajednica zastupa interese 9 kontinentalnih i 9 morskih ljeilinih te klimatsko terapijskih ustanova kroz rjeavanje strune problematike, proliranje zdravstvenog turistikog proizvoda te njegove promocije predstavljajui na svjetskom i domaem tritu bogate sadraje medicinskih tretmana, wellnessa i sportsko rekreacijskih programa u ekoloko ouvanom okoliu.U nastojanju pogodovanja razliitim segmentima potranje Zajednica se 2004. podijelila na Grupaciju specijalnih bolnica i ljeilita te Grupaciju wellness centara. Kako su wellness programi u suvremenom turizmu sve popularniji, ve 2005. ak 80 hrvatskih hotela deklariralo se kao wellness hoteli, a slijedom svjetskih trendova raste i broj zabavnih vodenih parkova i spa centara, s bogatim sadrajima zabave te rekreacije u vodi koji su iznimno povoljni za zdravstveno stanje organizama. U kontekstu ove analize znaajno je i odreenje zdravstveno turistike destinacije koja pretpostavlja iri funkcionalni prostor od samog ljeilinog turistikog mjesta s mogunou pruanja cjelovite zdravstveno rekreativne ali i druge kompleksne ponude potrebne suvremenoj turistikoj potranji. Vrijedno je spomenuti da je u svim naprednim zemljama razvijen pokret sindikalnog i radnikog turizma preko kojeg djelatnici pod najpovoljnijim uvjetima dobivaju mogunost odmora i rekreacije ukljuenjem u turistike tijekove, to podrazumijeva i sve popularnije tzv. team bilding programe ISSN 1330-0067

u prirodi. Ovome moemo pridodati i specijalne vidove djejeg i omladinskog turizma preko organiziranih udruenja koja ine masovan pokret, propagirajui jaanje mladog organizma boravkom u mjestima izvan stalnog prebivalita s povoljnim klimatskim uvjetima. Nadalje brojne organizacije umirovljenika organizirano upuuju svoje lanove u domaa ili inozemna klimatska ljeilita odnosno turistika podruja ugodne klime na oporavak i odmor . Pri ovome je nuno spomenuti i sve masovnije drutvene organizacije u sferi turistike potranje koje propagiraju odmor neposredno u prirodi, kao to su organizacije kampera, planinarske organizacije, nudistike organizacije, organizacije ljubitelja ekstremnih sportova, sportova na vodi i u zraku, ekoloke udruge ,udruge seoskog turizma, klubovi tipa Mediteranee i sl. Sva ova kretanja produkt su naraslog stupnja zdravstvenog odgoja i obrazovanja, te nivoa zdravstvene zatite tj. zdravstvene kulture drutava i pojedinaca koji koriste i usvajaju nova medicinska saznanja i tekovine znanosti u ouvanju zdravlja. Pored injenice da nivo zdravstvene kulture direktno utie na kvantitetu, vremensku i prostornu distribuciju turistikih kretanja, imamo s druge strane znaajan doprinos turistike inicijativne i receptivne organizacije koje koristei medicinska saznanja o prednostima turistike rekreacije svojim menadmentom i marketinkim aktivnostima utjeu na proirenje spoznaja o ovom fenomenu u drutvu. U isto vrijeme iz kompleksa zdravstveno -rekreativnog turizma kroz ukljuivanje sve vee mase korisnika putovanja posebice u van sezonskim razdobljima ostvaruju se sve vei ekonomski uinci. U dananjem vremenu traenja zdravlja u prirodnim ljeilitima ili pak kupalinim centrima iz privilegije uskih drutvenih slojeva sve vie postaje masovan zahtjev, obiaj pa i egzistencijalna potreba, pri emu je od posebnog znaenja injenica da se ponuda zdravstvenog turizma temelji prvenstveno na koritenju ljekovitih elemenata prirodne sredine upotrebom razliitih medicinskih sredstava i postupaka. Razvoj zdravstveno-rekreativnog turizma kao selektivnog oblika moe biti od velike koristi posebice na Jadranu obzirom na iznimne mogunosti koje se oituju u slijedeem: pokazuje najmanje sezonskih oscilacija ime omoguuje bolje iskoritavanje kapaciteta, prua posebne mogunosti iskoritavanja kapaciteta u tzv. periodu mrtve sezone s obzirom na povoljne klimatske prilike primorja i karakter poremeaja potencijalnih korisnika turistiko-medicinskih usluga; prosjena dnevna potronja povoljnija je nego kod ostalih kategorija turizma zbog sloenijih usluga; ima najdui prosjean period boravka, Coden: IORME 7

323


omoguuje iskoritavanje relativno najire turistike ponude, koja obuhvaa ljetovanje ili zimovanje te ostala godinja doba uz primjerenu medicinsku uslugu i skrb; najmanje je elastian u pogledu potranje jer spada u egzistencijalne potrebe ovjeka; prua veu stalnost zaposlenja i omoguava znatno vei broj zaposlenih radi osiguranja neophodne kvalitete usluga koju zahtjevaju zadravstveni standardi; predstavlja najstabilniji oblik u kompleksu turistike privrede. U sadanjem trenutku, Hrvatska jo uvijek ne posjeduje vrsto utvrenu i razraenu koncepciju razvoja turizma, to u svakom sluaju oteava planski razvoj bilo kojeg oblika turizma, pa i zdravstvenog. U buduoj strategiji i operativnoj koncepciji nuno je ispitati i analizirati postojee mogunosti razvoja svih oblika turizma na temelju objektivnih prirodnih i drutvenih uvjeta pojedinog podruja te temeljem usvojene strategije postupno razvijati potrebne kapacitete hotelijerske i zdravstvene suprastrukture sukladno zahtjevima suvremene svjetske turistike potranje. Planiranje razvoja zdravstvenog turizma stoga logino mora pretpostavljati: prethodna, na znanstvenim principima izvrena ispitivanja ljekovitosti klime, mora i ostalih faktora prirodne sredine, tj. struno utvrene klimatske, odnosno, bioklimatske karakteristike odreenog lokaliteta; osiguranje materijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta poliklinike i zdravstvene slube ili postojanje mogunosti za njeno formiranje u okviru hotelskih kompleksa odnosno destinacije; odgovarajuu razinu turistike, komunalne i zdravstvene opremljenosti pojedinih lokaliteta i turistikih te zdravstvenih objekata ; upoznavanje strunih medicinskih krugova i ire javnosti te realne i potencijalne turistike potranje s klimatskim karakteristikama i pogodnostima mikro lokaliteta, kao i mogunostima lijeenja kroz smiljnu marketinku komunikaciju menadmenta s turistikim i zdravstvenim tritem. Orijentacija na ovaj selektivni oblik turizma evidentna je danas u gotovo svim turistiki razvijenim zemljama i regijama, slijedom ekonomske nunosti optimalnog iskoritavanja kapaciteta, u emu zdravstveni turizam moe odigrati posebno vanu ulogu o emu kao i o nunosti sprjeavanja popratnih negativnih zdravstvenih posljedica u sferi masovnog turizma piu eminentni svjetski eksperti ( Cohen, E. 1998, Grabovski, P. 2005 Wang, J. 2003....). Porastom industrijalizacije, urbanizacije te standarda ukljuujui i zdravstvenu kulturu, progresivno raste broj korisnika ovog oblika turizma, tako da je on ve danas postao znaajna ISSN 1330-0067

komponenta u svjetskoj turistikoj potranji. Jadransko turistiko podruje kao i kontinentalna Hrvatska upravo je na takvom stupnju razvoja da moe maksimalno koristiti sve mogunosti i oblike turizma koje pruaju klimatski elementi i ostali faktori prirodne sredine, te bogatstvo drutvenih aktivnosti kao i povoljan geoprometni poloaj u odnosu na izvore turistike potranje. Pri ovome zdravstveno-rekreativnom turizmu u stratekim i master planovima turistikog razvitka treba dati posebno znaajnu ulogu u kontekstu podizanja kakvoe turistikog proizvoda te cjelogodinjeg odvijanja turistike sezone, to e rezultirati oekivanim gospodarskim i drutvenim uincima turizma kao jednog od vodeih sektora gospodarstva RH.

5. ZakljuakTurizam kao jedan od najupeatljivijih suvremenih sociogospodarskih fenomena svijeta u svojim kvantikacijskim pokazateljima postupno se u okviru meunarodnih relacija pribliava milijardi sudionika, s gospodarskim uincima koji prelaze 800 milijardi USD. Ova kretanja koja unato globalnoj gospodarskoj krizi i recesiji ne posustaju, gotovo se utrostruuju ukljuenjem domaih turistikih migracija, to cijeloj pojavi daje jo upeatljiviju drutvenu i gospodarsku dimenziju. Sve ovo pokazuje da ovaj drutveni fenomen postupno prelazi iz obiljeja luksuznih potreba ovjeka u njegove ekzistencijalne potrebe, to je posebice aktualno u selektivnom vidu zdravstveno rekreativnog turizma koji biljei iznimne rastue trendove diljem svijeta. Analiza sloenih interakcija izmeu turizma, zdravlja i zdravstvene kulture prezentirana u ovom radu rezultirala je spoznajama koje se mogu iskazati u slijedeem: - Razina zdravstvene kulture u emitivnim turistikim zemljama i regijama upravno je razmjerna donoenju odluka za ukljuenje u turistika kretanja u segmentu domaeg i meunarodnog turizma pa e se sve intenzivnijim rastom gospodarskih i kulturno civilizacijskih postignua suvremenog drutva broj sudionika u turizmu skore budunosti multiplicirati. - Na gornje procese umnogome e utjecati sve razvidnija injenica kako turizam kroz privremenu promjenu mjesta ivota i rada te boravka turista u atraktivnom i zdravstveno te ekoloki blagotvornom okruenju s odgovarajuim zdravstveno rekreativnim sadrajima, ima izuzetno povoljan uinak na zdravlje i uope psihoziko stanje organizma to nanciranjem iz zdravstvenih i drugih fondova potvruju mnoge socio gospodarski razvijenije zemlje. - Vrlo sloene interakcije turizma zdravlja i zdravstvene kulture kroz gotovo dva stoljea Coden: IORME 7


324

evidentna su i na prostoru Hrvatske, a posebice na Jadranu gdje je turizam i zaet kao prvenstveno fenomen zatite zdravlja, iji se koncept upravo kroz razliite selektivne vidove turizma, a posebice zdravstveno rekreativni turizam, uspjeno revitalizira na brojnim turistikim lokalitetima Jadrana ali i unutranjosti, to je ve dulje trend i na ostalim posebice mediteranskim destinacijama. - U smislu iznijetog, a slijedom postojanja realne stabilne potranje za kapacitetima i sadrajima zdravstvenog turizma evidentne su brojne aktivnosti na izgradnji sadraja turistike te zdravstvne supra i infrastrukture diljem jadranskih, ali i kontinentalnih destinacija, posebice onih s bogatom tradicijom ljeilinog turizma. To ukljuuje i cijeli spektar aktivnosti ekolokog ureenja prostora u destinacijama, ali i podizanje kvalitete ukupne turistike ponude brojnou turistikih i prateih sadraja to sve ima izuzetno pozitivne reperkusije na potencijalne turiste, ali i rezidencijalno puanstvo turistikih regija.Biljeke /1/ Gei, S. Klimatske prilike i zdravstveno rekreativni turizam na trogirskom primorju Zbornik radova O 700. obljetnici spomena ljekarne u Trogiru, JAZU, Zagreb/Trogir 1971. /2/ www. UNWTO Tourism higlights 2009., slubene stranice UNWTO /3/ Ivanievi G.; Potrebica, S.: Prirodni ljekoviti initelji u promicanju zdravlja ovjeka u 21. stoljeu, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 17. /4/ Kuen E. Zdravstveni turizam, Hrvatski turizam plavo ,bijelo zeleno, IT Zagreb, 2006. /5/ Pani Kombol T:, Selektivni turizam, TMCP Sagena, Matulji 2000. /6/ Ibidem /7/ Bartoluci, M Ekonomika i menadment sporta, HAZU Zagreb 1997. /8/ Kordi ., Sveci zatitnici zdravlja u starom Trogiru, Zbornik radova Meunarodnog simpozija Sollemnia 700 anorum stationis aromaticae Traguriensis de qua primitus memoria extat MCCLXXI, JAZU Zagreb 1973. /9/ Gei, S. Klimatske prilike i zdravstveno rekreativni turizam na trogirskom primorju Zbornik radova O 700. obljetnici spomena ljekarne u Trogiru, JAZU, Zagreb/Trogir 1971. Literatura 1. Cohen, E. Tourism and AIDS in Thailand, Annals of Tourism Research 15(4) 1998. 2. Drache, D.: Media Coverage of the 2003. Toronto SARS Outbreak, York University Toronto 2003. 3. Gei, S.: Organizacija i politika turizma, Sveuilite u Splitu, Split, 2007. 4. Gei, S.: Turizam i kulturno civilizacijsko nasljee, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. 5. Gei, S. The Interaction between Tourism and Hygienic Culture, I. Simposio- medico Italo-Yugoslavo, Pescara 1973. 6. Gei, S. Voloder F. Turist cooperation of South Adriatic border Regions as a part of Adriatic Ionian Initiative VII. International Conference - University of Rijeka, University of Ljubljana, University of Antwerp - Opatija 2009. 7. Gei,S. Mari, N. Gei, J. Problems of water management in Croatian and competetive regions of the Mediterranean VIII. International Conference Challlenges of Europe:, University of Split ,Bol 2009. 8. Grabovski, P. et al. Serve acute respiratory syndrom, tourism and media, I.J. of Tourism Research, 7.(1) 2005. 9. Hitrec, T. Turizam i europske integracije, asopis Turizam br.

1., Zagreb 1989. 10. Ivanievi, G.: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2001. 11. Ministarstvo zdravstva RH, Strategija hrvatskog zdravstva u 21. st., MZRH Zagreb 2000. 12. MZRH: Popunjenost postelja u ljeilinom ustanovama 2002. MZRH Zagreb, 2003. 13. Plenkovi, Mario, Galii, Vlado, Kui, Vlasta. Analysis of hotel names in Croatia as a tool of marketing strategy = Analiza imena hotela u Hrvatskoj u funkciji marketinke strategije. V: PLENKOVI, Juraj (ur.). 16. meunarodni znanstveni skup Drutvo i tehnologija, 28.-30. 6. 2009, Zadar Zadar. Drutvo i tehnologija 2009, (Informatologia, Separat speciale, no. 12). Zagreb: Hrvatsko komunikoloko drutvo: = Croatian Communication Association, 2009, str. 28. 14. Plenkovi, Mario, Galii, Vlado, Kui, Vlasta. Analysis of hotel names in Croatia as a tool of marketing strategy, Tourism and Hospitality Management, Vol.16, No.2, 2010.,pp.207-218. 15. Plenkovi, Mario, Plenkovi, Juraj, Kui, Vlasta. Vizualna komunikacija i kvaliteta obrazovanja. V: ROSI, Vladimir (ur.). Kvaliteta u odgoju i obrazovanju : zbornik radova : collection of scientic papers. Rijeka: Pedagoki fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju: = Faculty of education, Department of education, 1998, str. 206-218. 16. Plenkovi, Mario, Hadi, Slobodan, Plenkovi, Juraj. Teachers expression of character. V: WALAT, Wojciech (ur.). Technika - informatyka - edukacja : teoretyczne i praktyczne problemy edukacji informatycznej. T. 8. Rzeszw: Uniwersytet Rzeszowski, 2007, str. 228-231. 17. Plenkovi, Mario, Plenkovi, Juraj, Kui, Vlasta. Vizualna komunikacija i kvaliteta obrazovanja. V: Rosi, Vladimir (ur.). Kvaliteta u odgoju i obrazovanju : zbornik radova : collection of scientic papers. Rijeka: Pedagoki fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju: = Faculty of education, Department of education, 1998, str. 206-218. 18. Plenkovi, Mario. Turistiki radnik - animator i informator. UT, Ugost. turiz., 38, 10, str. 66-67. 19. Plenkovi, Mario. Kulturna komunikacija: sutina i oblici. V: GRBAC, eljko (ur.). Kultura i drutvo : [zbornik]. Zagreb: kolska knjiga, 1989, str. 49-55. 20. Plenkovi, Mario. Poslovna komunikologija, (Biblioteka Komunikologija, kolo 2, knj. 1). Zagreb: Alinea, 1991. 237 str., ilustr. ISBN 86-7057-088-2. 21. Plenkovi, Mario (ur.). Novinarstvo, port i turizam, (Hrvatski mediji na pragu 21. stoljea, knj. 3). Zagreb: Hrvatsko komunikoloko drutvo, NONACOM: = Croatian Communicology Association, NONACOM, 1997. 136, 108 str., graf. prikazi. ISBN 953-6226-03-0. 22. UIS Zdravstveni turizam u Jugoslaviji, Urbanistiki institut Slovenije, Ljubljana 1969. 23. Veljkovi, Boidar, Usenik, Janez, Plenkovi, Mario, Kui, Vlasta, Volanjk, Joica, Polovi, Morana, Klemenc, Sonja, erneli Kroelj, Alenka, Vidiek, Matija. Strategije razvoja zidanikega turizma. Ljubljana: Republika Slovenija, Ministrstvo za gospodarstvo, 2007. http://www.mg.gov.si/ leadmin/mg.gov.si/pageuploads/razpisi/JN/DT/Strategija_ ZT-koncna.pdf. 24. Vukoni, B. Povijest hrvatskog turizma, Prometej Zagreb 2005. 25. Wang,J. Learning from SARS to improve hotel Management, Tourism Tribune, 18(4) 2003. 26. Sirotan, Nikolaj Antonovi, Plenkovi, Mario, Plenkovi, Juraj. Obestvo, nauka i tehnologija. Naunoe izd. Harkov: HGEU, 1997. 103 str., ilustr. ISBN 5-7763-8707-8. 27. Tomai, Tina, Udir Mii, Katja, Plenkovi, Mario. Communicative and persuasive role of the event and spectacle in the city promotion as a tourist brand. V: 19. bienalni meunarodni kongres Turizam i hotelska industrija, 07.-09. svibnja 2008, Opatija. Tourism & Hospitality Industry 2008 : new trends in tourism and hospitality management : congress proceedings.

ISSN 1330-0067

Coden: IORME 7

zdravstveni turizam 2

Documents