NEODOLJIVO UNOSNA

GLAD

Pula, 17.04.2013.

ZORAN SKALA

zoran.skala@pgz.hr

2

17. TravnjaSVJETSKI DAN BORBE SELJAKA

La Via Campesina se bori:

- protiv otimanja zemlje- za sustav prehrane na principima agroekologije- za suverenitet u prehrani

i poziva: GLOBALIZIRAJMO NADU!

Jeli to i naša borba?!

3

- Gladnih ima u zemljama u razvoju (to je “normalno”)

- Gladnih ima i u razvijenim zemljama

- Već desetljećima se UN i sve razvijene zemlje “bore za iskorjenjivanje gladi”

Da li je glad u svijetu nerješiv problem?!

4

Karl Polany – istraživanje Maasai-a iz 1944. g.

... u pravilu, pojedinci u primitivnim društvima nisu ugroženi glađu osim kada je cijela zajednica ugrožena. U kraal-zemljišnom sustavu crnaca, na primjer, “krajnja neimaština je nemoguća: tko god treba pomoć dobiva je bezuvjetno.” Ni jedan Maasai “nikada nije izložen riziku da bude gladan.” “Nema umiranja od gladi u društvima koji žive unutar granica osnovnih potreba”.

5

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMAUN 1948. g.

Članak 25.1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na zaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti,udovištva, starosti ili nekog drugog životnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora.

Deklaracija je usvojena jer se već 1948. znalo da je toMOGUĆE

AKO STE GLADNI MOŽE VAM SE POMOĆI, ALI…. VAŽNIJE JE ZARADITI

Broj gladnih ljudi u svijetu

Ljudi umrli od gladi prošle godine

Novac potrošen na pomoć gladnima

Novac koji je bio potreban za nahraniti sve gladne ljude svijeta

Novac koji se u USA i Europi troši na kupovanje hrane kućnim ljubimcima

Postotak uroda kukuruza, žita i soje koji je u USA i Europi iskorišten za ishranu životinja

Postotak najgladnijih nacija svijeta koje su neto izvoznici hrane u bogate zemlje

Više od 1 mlrd.

2,410.000

1,098.000.000 $

7,140.000.000 $

(0,000089 BDP-a)

9,340.000.000 $

80%

90%

7

FINANCIJSKI PRIORITETI U KRIZNIM OKOLNOSTIMANA NAČIN KAKO TO VIDE NAJBOGATIJE ZEMLJE

(u milijardama USA$)

• Pomoć kronično gladnima (1 od 6) – obećano 20, ostvareno 3• Spašavanje klime (Cancun) 100/g. – odbijeno (ostv. 4)• Spašavanje bioraznolikosti (Nagoya) 100/g. – odbijeno• Spašavanje planete (klima+biod.) 200/g. – odbijeno

• USA vojni proračun za 2009. – 1160 (4650 A bombi)• Saniranje banaka (u samo jednoj godini) - 7000• U poreskim rajevima – 11500 (najnoviji podatak 32000!!)

Globalni financijski sustav uspostavili su WTO, IMF, WB, i još uvijek ih se uvažava!

8

Dominirajući društveno-ekonomski model

VODU i HRANU

Ne tretira kao ljudsko pravo već kao bilo koju drugu robu na tržištu!!!

Zbog toga se na vodu i hranu može primijeniti čarobna riječ PRIVATIZACIJA!

9

PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCAKorporacije kontroliraju:

- proizvodnju sjemena i sadnog materijala- visokotonažnu proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu- proizvodnju mesa i ribe- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu- proizvodnju umjetnih gnojiva- proizvodnju zaštitnih sredstava- veleprodaju i maloprodaju - zakonodavstvo i međunarodna pravila

Propadanje malih dućana

a rast velikih trgovačkih centara

11

PRIVATIZACIJA SJEMENAOSOBITO VELIKI PROBLEM

- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu- Kontrolirano vlasništvo / patenti- Prilagođavanje zakonodavnog okvira

80% sjemena su hibridi ili patenti

Ako nemate vlastito sjeme, nemate suverenitet u prehrani. Ako nemate suverenitet u prehrani,

kakav suverenitet uopće imate?

12

OTIMANJE ZEMLJE

- Većina preuzimanja događa se u zemljama već ozbiljno pogođenima nestašicom hrane, a investitori kane izvesti sve što se tamo proizvede.- Od 2008. g. investicijama u zemljište 200 mil. hektara je oduzeto seljacima i ruralnim zajednicama, ostavljajući ih bez sredstava preživljavanja. 60% za biogoriva (sintetička biol.).- Institucionalni investitori do 2017. g. kane povećati svoj portfelj u poljoprivredi za 500 %!

Mislite li da će Hrvatska biti pošteđena?!

G8 Summit na Okinawi 2000. gRiječi predsjednika Nigerije – Obsanjoa

“Sve što je Nigerija posudila do 1986. godine bilo je oko 5 milijardi $. Do sada smo vratili 16 milijardi $. Ipak, govore nam da smo dužni još 28 milijardi $... zbog kamatnih stopa kreditora. Ako me pitate koja je to najgora stvar na svijetu, reći ću – kamate na kamate!”

Krediti su univerzalni trik za preuzimanje resursa!Hrvatska je već u klopci!

14

Mali čovjek u velikoj krizi

Elementi za odabir rješenja koja bi mogla funkcionirati u njegovu korist

Što je bilo, što će biti...

Povezanost gospodarskog rasta s potrošnjom jeftine energije iz fosilnih goriva i s klimatskim promjenama

Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva!JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE!

Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel

The Petroleum PlateauBy Richard Heinberg

(MuseLetter #135 May 2003)

Fokus planiranja

Proizvodnja konvencionalne nafte opada

4,5 do 6,7 % godišnje !

20. stoljeće – postignuto

- Potrošnja fosilnih goriva ↑ 50 x- Industrijska proizvodnja ↑ 50 x

- Globalni BDP ↑ 50 x - Stanovništvo ↑ 3 x

20. stoljeće – potrošeno

- Svjetske šume ↓ 50%- Bioraznolikost ↓ 50%

- Neobnovljivih resursa svih potrošeno oko ↓ 50%

Što se dogodilo u XX stoljeću - rezime?

Korijenski uzroci krize

+ klimatske promjeneDaljnji rast nije moguć jer za to više nema resursa i jer se sustavi koji nam podržavaju život ne smiju više uništavati.

Ostala nam je OVISNOST o FG!

18

Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjenaZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!

Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bi smanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godineMedijsko prigušenje znanosti o klimatskim promjenama, najvećem problemu današnjice, je više od 80%!!!

Do “crvene linije” od 2H C stiže se uz emisiju od još 565 gigatona ugljika u atmosferu.

Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatona

Ne spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnih goriva vrijedne 20 triliona $ !

19

Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjena(2)ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!

Post Carbon Institute (PCI)Možda najveći globalni think tank za CC i KEFG

Rex Teillerson, direktor korporacije Exxon Mobila, prošle godine je zaradio ekvivalen cjelogodišnjeg budžeta PCI-a u samo 7 dana rada!

Je li sada jasnije zašto su propale konferencije RIO + 20 i CC Doha ?!

Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!

USA 1840. g.

- 17 mil. stanovnika- 12 mil. farmera (70%)

USA 2010. g.

- > 300 mil. stanovnika- 2 mil. farmera (< 1%)

Moderna poljoprivreda je potpuno ovisna o fosilnim gorivima i ulazi u krizu od koje se ne

može oporaviti!

21

ŠTO NAM DAJU FOSILNA GORIVA

UMJETNA GNOJIVABez Haber-Bosch postupka 40% svijeta ne bi bilo tu!

ZAŠTITNA SREDSTVABez njih je nemoguće imati golema polja pod

monokulturama

SNAGUPogon za poljoprivrednu mehanizaciju i transport

Ovisnost cijena produkata industrijske poljoprivrede od cijena nafte

Indeks cijena 2006. 2011.

Hrana ukupno 124 284

Riža 129 229

Pšenica 130 281

Kukuruz 122 319

Uljarice 127 321

Šećer 120 348

CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EU

2010. 280 mlrd. $

2011. 412 mlrd. $

Zaključak se sam nameče:

Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim

potrebama je potpuno izvjestan

Hrvatska uvozi:

>50% energije i

>50% hrane

VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati

Radi se o godinama, a ne o desetljećima ili stoljećima

VI trebate biti svjesni da ranjivost naše prehrane još nije postala politička tema, pa

nitko ne preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo da djeluje na umanjivanju te

ranjivosti prikladnim mjerama

VI imate interesa da se lokalno samoorganizirate i zaštitite od mogućeg kolapsa centraliziranog sustava prehrane

Korporacije (u suradnji s međunarodnim i nacionalnim institucijama) nameću rješenja koja im osiguravaju najveću kontrolu nad lancem prehrane. Kao rezultat toga, 190.000 ljudi dnevno napušta sela i odlazi u gradove.

Unatoč svemu, 70% svjetske hrane još uvijek proizvode mali seljaci i ribari uz višestruko manji ekološki otisak od korporacija.

25

INDUSTRIJSKA POLJOPRIVREDA= nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društva

- GMO – patentiranje DA, testiranje na sigurnost NE.

- Procjenjuje se da USA korporacije na ime poticaja i oproštenih vanjskih troškova dobivaju godišnje 2400 mlrd.$

- Tvornica peradi u USA - koja ima brižljivo kontroliranu rasvjetu, koja koristi posebno formuliranu prehranu peradi i velike doze antibiotika – omogućava prosječnom proizvođaču da uzgoji 240 000 komada peradi godišnje. Kada plati sve troškove za ovako nehumanu proizvodnju, proizvođaču ostane 12 000 $, ili 5 ¢ po komadu othranjene peradi.

INDUSTRIJSKO RIBARENJE = nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društva

Koristi Veliki r. brodovi Mali r. brodoviBroj uposlenih ribara

Godišnji ulov morske ribe za izravnu konzumaciju

Kapitalni trošak po zaposlenom na brodu

Godišnji ulov morske ribe za industrijsku preradu u obroke, ulje i drugo.

Godišnja potrošnja goriva

Ulov ribe po toni goriva

Broj zaposlenih ribara na 1 mil.$ utrošenih u brod

Riba i mekušci odbačeni u more

Oko 0,5 milijuna

Oko 29 mil. tona

$30.000 - $300.000

Oko 22 mil. tona

14 -19 mil. tona

2 – 5 tona

5 – 30

10 – 20 mil.tona

Preko 12 milijuna

Oko 24 mil. tona

$250 - $2500

Gotovo ništa

1 - 3 mil. tona

10 – 20 tona

500 – 4000

malo

“Nesigurna vremena nisu razlog da budemo sigurni u beznadežnost situacije” Vandana Shiva

Moramo shvatiti da će naša buduća prehrana ovisiti o poljoprivredi koja će:

- sve manje biti poljoprivreda monokultura, a sve više organska poljoprivreda polikultura i višegodišnjih biljaka;

- tražiti puno više ljudskog rada (znanja i vještina);

- koristiti malo ili nimalo fosilnih goriva, umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava;

- se odvijati u ambijentu čestih klimatskih ekstrema i uz minimum vode;

BITI LOKALNA

LOKANI SAVJET ZA POLITIKU PREHRANE- prof. G. Kent -

1. Svatko je vezan za sustav prehrane.2. Svaki sustav prehrane može biti unaprijeđen na mnogo

načina.3. Sustav prehrane će biti unaprijeđen samo ako o njemu

razmišljamo i ako djelujemo tako da ga unaprijedimo.4. Zajedno mi razmišljamo i djelujemo bolje.5. Jedni drugima možemo pomoći, ako razgovaramo.6. Među nama postoje razlike. S tim razlikama možemo se

nositi samo ako razgovaramo.7. Svatko od nas može pronaći svoju ulogu u unapređivanju

lokalnog sustava prehrane kroz suradnju sa lokalnim Savjetom za politiku prehrane.

Tranzicijska Pula

Ako mi nećemo graditi tranzicijsku ekonomiju, za ime svijeta a tko bi to trebao napraviti?

BUDITE ODVAŽNI I MAŠTOVITI !

“LOKALNE EKOLOŠKE DEMOKRACIJE”GLOBALNA DIKTATURA (EKOFAŠIZAM) ILI LOKALNA DEMOKRACIJA

Le Monde Diplomatique – studeni 2005.

Oslonac na lokalnu demokraciju je sigurniji put za mirno smanjenje rasta od univerzalne demokracije

Demokracija može funkcionirati ako je polis dovoljno mali da ima snažno ukorijenjene vlastite vrijednosti

Sveopća demokracija pretpostavlja “konfederaciju mnoštva dèmoi”, odnosno malih homogenih jedinica od probližno 30 000 stanovnika. Ta veličina omogućuje da se na lokalnoj razini zadovolji većina osnovnih potreba. Mnoge moderne gradove vjerojatno bi trebalo usitniti na više dèmoi.