ZIM

A

EKO SKUPINA 1.BZagreb, 2012.

“Ako nije siječanj u snijegu, teško njivi, vrtu, dolu i brijegu!”

Najhladnije godišnje doba započinje 21. prosinca, traje do 21.ožujka.

• dani traju kraće od noći• priroda je uspavana u

skladu s niskim temperaturama

Uzrok zimeZemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, tako se i udaljenost Zemlje od Sunca pri tome mijenja. Sukladno s tom činjenicom, mijenja se i količina topline koju Zemlja prima od Sunca tijekom godine.

Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca. Zima na sjevernoj polutki nastaje se kad je Zemlja najbliže Suncu, dok je tada na južnoj polutki vruće ljeto.

Snijeg

• Snijeg je kristal smrznute vode, a i mineral.

• Nastaje i pada tijekom vrlo hladnih temperatura, kao i mraz, inje i poledica.

• Snježne pahuljice su, ustvari, kišne kapi koje su se od hladnoće koja vlada zimi zamrzle.

Mikrofotografije kristala iz pahuljica snijega

Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju,

djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice.

Zašto je snijeg bijele boje?

• VIDLJIVA SUNČEVA SVJETLOST JE BIJELE BOJE. VEĆINA TVARI U PRIRODI UPIJAJU DIO SUNČEVE SVJETLOSTI KOJA IM DAJE NJIHOVU BOJU.

• SNIJEG ODBIJA VEĆINU SUNČEVOG SVJETLA.

• Složena struktura snježnih kristala rezultira time da snijeg ima bezbroj malih površinica s kojih se sunčeva svjetlost uspješno odbija (poput bezbroj malih zrcala).

• Ono malo svjetla što se ipak uspije upiti upija se ravnomjerno u vidljivom dijelu spektra što rezultira time da snijeg dobija bijelu boju.

Je li snijeg jestiv?

• Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U gradskim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za zdravlje onih koji ga jedu.

• Ponekad snijeg može sadržavati alge koje mu daju crvenkastu boju. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.

INJE

• nastaje za hladnih maglovitih i vjetrovitih dana kada se pothlađene kapljive vode hvataju po predmetima pri čemu se odmah zaleđuju

• čim takve kapljice dodirnu neki čvrsti predmet (ili jedna drugu), odmah se zalede.

• Tako se na stranama okrenutim vjetru nagomilavaju kristali leda kao bijeli slojevi. Inje je štetna pojava kad se toliko nahvata po granama i grančicama da se lome pod njegovom težinom.

POLEDICA

• Javlja se u hladnijem dijelu godine kad na Zemljinu podlogu, ohlađenu ispod 0°C, padaju pothlađene kapljice kiše koje se odmah zalede. One tada stvore sloj leda debeo i po nekoliko milimetara.

• kiša pada po danu, a po noći se mokro tlo zaledi

• Jaka poledica osobito je opasna u cestovnom prometu. Poledica se u narodu običava zvati LEDENA KIŠA.

• Spada među najopasnije vremenske pojave jer može izazvati strahovite probleme.

Biljke zimi

Listopadno drveće odbacuje svoje lišće u jesen i tako

preživi zimu.

DA BI ŽIVOTINJE PREŽIVJELE ZIMU, MORAJU SE DOBRO PRIPREMITI.

NEKE ŽIVOTINJE, POPUT PTICA SELICA, ODLAZE U TOPLIJE KRAJEVE. TO SU LASTAVICE I RODE.

Životinje

Zimski san

• Priroda je brojnim životinjskim pružila mogućnost da zimu prežive spavajući.

• Hibernacija ili zimski san je stanje usporenog metabolizma i niske tjelesne temperature pojedinih životinja tokom zime.

Životinje spavaju jer zimi nema hrane, a zimu treba preživjeti.

Životinje koje spavaju zimski san

• Mnogi mali sisavci spavaju zimski san: ježevi, puhovi, šišmiši, hrčci, svisci, neke vjeverice.

• Zimi spavaju i neke zvijeri: medvjedi, jazavci, rakuni.

Mali sisavci tonu u zaista ''duboki'' san: rad srca i disanje postaje gotovo nevjerojatno usporeno

– neki ne dišu punih sat vremena!

Tjelesna temperatura npr. sviscima, koji spavaju zbijeni jedni uz druge, padne sa 39 na samo

9 stupnjeva C!!

Tjelesna temperatura krupnih sisavaca tijekom zimskog sna ne pada drastično i metabolizam je aktivan – oni hranu osiguraju u obliku masnih naslaga. Zato će se neki, poput medvjeda, lakše i

češće probuditi, čak se i uputiti u potragu za zalogajem.

Buđenja tijekom zimskog sna nisu neuobičajena, ali prečesta buđenja nisu dobra jer tjeraju zvijeri u očajničku potragu za

hranom koje zimi nema. Do prečestih buđenja iz zimskog sna mogu dovesti velike promjene u temperaturi zraka ili duži niz

neuobičajeno toplih dana.