Život u prirodi i vještina preživljavanja
DESCRIPTION
život u prirodi i vještina preživljavanjaTRANSCRIPT
1
ŽIVOT U PRIRODI I VJEŠTINA PREŽIVLJAVANJA
Prof. Dražen Harasin
PREDMET PROUČAVANJA teorijska i praktična znanja, vještine koje mogu osigurati zadovoljenje
osnovnih ljudskih potreba korištenjem prirodnih resursa u prirodi
- Razumjeti ljudske potrebe
- Razumjeti prirodna okruženja, međusobni odnosi živih organizama, tok energije
POTREBE ČOVJEKA
Povezivanje
Signalizacija
Sigurnost
Tjelesna sigurnost
Otidi i dodi, idi
Potencijalne opasnosti prirodnog okruženja
Homeostaza
Normalna gustoda tjelesnih tekudina
Normalna tjelesna temperatura
Dostatna količina hranjivih tvari
ŽIVOT I PREŽIVLJAVANJE
Planirana situacija
Odmarajuda rekreacijska aktivnost
Alati i oprema
Ugodan boravak u prirodi
Neplanirana situacija
Stresna situacija
Nema alata ili malo alata i opreme
Borba za život
ŽIV
OT
PR
EŽIV
LJA
VA
NJE
2
HOMEOSTAZA
SIGURNOST
Prva pomod
Neželjena interakcija s prirodom
Orijentacija i navigacija
Kretanje po terenu
Prioriteti u preživljavanju
- Pravilo tri
3 min 3 sata 3 dana 3 tjedna 3 mjeseca
bez zraka bez zaklona bez vode bez hrane bez ljudi
Znanja i vještine
1. Odjeda, obuda i naprtnjača
2. Alat za rezanje, šatorsko krilo i konop
3. Voda
4. Vatra
5. Zaklon
3
6. Hrana
7. Navigacija
8. Komunikacija
9. Neželjena interakcija s prirodom
10. Prva pomod
Odjeća i obuća
Odjeća
- Štiti od utjecaja okoline (vremenskih uvjeta, prljavštine i insekata)
- Čimbenici odijevanja (količina tjelesnog rada, vanjska temperatura)
- Princip slojevitosti
- Sistemi odijevanja (slojevi)
- Karakteristike i materijali
Obuća
- Štiti od terena, vremenskih uvjeta i gmazova
- karakteristike
ergonomija
materijali
đon (vibram)
gore-tex membrana
broj šavova
Naprtnjača
- Tipovi i karakteristike naprtnjača
- Pakiranje stvari u naprtnjaču
- Stavljanje na ramena velike naprtnjače
1. Zakačiti desnom nogom na povišenje, naprtnjaču na stopalo desne noge
2. Povlačenjem s obje ruke prema gore podidi naprtnjaču na natkoljenicu desne
noge
3. Zaokrenuti trup u desno i provlačenjem desne ruke kroz desnu naramenicu
Alat za rezanje
Oštrica je čovjeku oduvijek osiguravala bolje mogudnosti za preživljavanje
U zadovoljenju primarnih fizioloških potreba koristi se u rezanju i obradi različitih materijala
Za prehranu, vatru, zaklon, izradu odjede, opskrbu vodom
Zadovoljenje osnovnih fizioloških potreba podrazumijeva usitnjavanje i obradu materijala
rezanjem, cijepanjem, zasijecanjem, prosijecanjem i širenjem pukotine, struganjem, koljenjem,
kopanjem, udaranjem, lomljenjem, dubljenjem, drobljenjem, razbijanjem
Alati – dijelovi, karakteristike, materijali, namjena
- Nož
4
- Mačeta
- Pila
- Sjekira
Održavanje alata
Šatorsko krilo i konop
Šatorsko krilo (šatorsko platno, cerada, najlon)
- Kišni ogrtač
- Ležaj
- Nosila
- Zaklon
550 paracord (napravljen od najlona, vlačne čvrstode do 250 kg, debljine 4-6 mm, vodootporan
je i brzo se suši, jezgra se sastoji od 8 niti koje se mogu izvudi i koristiti zasebno)
Čvorovi
- UZLOVI U UŽEM SMISLU
obični uzao, osmica, užetarski uzao, ribarski uzao, jeguljac, jeguljac s vojem, vrzni uzao i
dvostruki vrzni uzao, šatorski uzao, pršni uzao, štip, štip za prsten, štip za kolotur, štip za
kljunu, poluuzao, poluuzao s vojem, dvojni poluuzao, čipkarski uzao, plutačni, sidreni,
orepni.
- SPOJNI UZLOVI
Ko što samo ime kaže služe za nadovezivanje, spajanje užeta. Imamo muški, ženski,
zastavni, dvostruki zastavni, poluuzli bez i sa vojem
- GRLJCI
grljak, dvogrljak, žbir, lovna petlja i klizna petlja.
VODA
0,02 – 0,025 l vode dnevno po kg tjelesne mase (85 kg dnevno 1,7 – 2,2 l vode)
Pojačanim radom na visokoj temperaturi gubitak vode može dosegnuti i do 10 l dnevno (Mears,
2003)
Koju vodu u prirodi koristiti?
- Podzemna voda – prirodni izvori
- Površinske vode – iz potoka, rijeka, jezera, bara i lokvi
- Kišnica, snijeg, led i rosa, inje
- Cijeđenje jestive biljke (90% voda, npr. Čuvarkuda)
- Žvakanje jestivih bilja (čuvarkuda, kiseljak, zečja kiselica i svježe vode)
- Iz divlje loze, breze (travanj i svibanj), poljskog brijesta, planinskog bora, gorskog javora
(ožujak i travanj)
- Postavljanje transpiracijske zamke
- Postavljanje kondenzacijske zamke
5
o Kondenzacijska zamka – stara metoda južnoameričkih indijanaca
1. Iskopati rupu u zemlji
2. Na dno staviti posudu
3. Naokolo s ruba postaviti manje grane i grančice koje povezuju površinu zemlje i
posudu činedi lijevak (ovo omoguduje slijevanje kondenzirane vode u posudu)
4. Napraviti debeo pokrov grana, grančica, lišda, trave (osigurava nižu temperaturu i
zadržavanje vlage, isparavanje i ukapljivanje)
Na rupi veličine 30 – 40 cm tijekom nodi može se kondenzirati 1 – 1,5 dl vode
o Transpiracijska zamka
Lisnate grane osunčanog stabla treba omotati prozirnom plastičnom vrečicom i dobro učvrstiti.
Tijekom fotosinteze, voda se izvlači iz zemlje, prolazi kroz žile biljke i izlazi na puči (transpiracija). Tlak
vodene pare (tvp) vuče vodu iz biljke sve dok se ne počne kondenzirati na površini vrečice: ako tvp
postane previsok, puči prestanu izlučivati vodu, zato vrečice treba prazniti svaka 2 sata.
U vrečicu se mogu staviti i busenovi trave ili grančice grmlja – često zamjenjivati, čim prestanu
producirati kapljice vode.
Što kontaminira vodu u prirodi?
- Mehaničke nečistode, gljive, alge, protozoe, bakterije, virusi
- Tretman vode radi pitkosti
o Filtri
o Cijeđenje i prokuhavanje
o Tablete za dezinfekciju (na bazi klora) – izosan
Gdje tražiti vodu?
- Izvori na padinama, u usjecima, u podnožju brda
- Na mjestima gdje raste drvede i bilje koje traži vlagu iz zemlje,
- Na mjestima gdje je bilje jako zeleno,
- Na mjestima gdje se zimi brzo topi snijeg,
- Te na mjestima gdje je zemlja jako vlažna.
- U koritima potoka koji preko ljeta presuše – treba tražiti vlažna mjesta na kojima se
kopanjem dođe do vode
- Pratiti tragove životinja, ptice, insekte
- Tijekom nodi tražiti svjetlost – možda je civilizacija u blizini
VATRA
Uloge vatre u preživljavanju čovjeka u prirodi
- Grijanje
6
- Termička obrada hrane
- Svjetlost (osvjetljavanje)
- Sigurnost u odnosu na kukce, gmazove, itd.
- Signalizacija
Plamenici na kruta (esbit), tekuda (dizel, benzin, kerozin, alkohol) i plinska goriva (propan-
butan)
Otvoreno vatrište
- Odabir drveta
o Suho drvo
Dobro gori: jasen, bukva, grab
Loše gori: vrba, lipa, topola
- Tipovi vatrišta:
o Stožac
o Piramida
o Zvjezdasta
- Priprema vatrišta (gorivo, platforma)
o Platforma
Zbog temperature (jer je temperatura zemlje niža)
Prodor kisika (bolji je prodor ako postoji platforma)
o Potpala vatre (dodavanje sitnijeg pa vedeg drveta)
Šibicama
Ferocerijskim kresivom (legura željeza, cerija, lakih lantara i
magnezija)
Potpala vatre primitivnim metodama
Metodom funkcije – dril lukom, dril pumpanjem, ručni dril
Optičkom metodom
Gašenje vatre (prestat dodavat gorivo, smanjit temperaturu, onemogudit kisik)
ZAKLON
Uloga zaklona u preživljavanju čovjeka u prirodi
- Radi zaklona od sunca, kiše, vjetra, noćni ili dnevni.
- Podiže se između drveća i kamena.
- Ima određen broj uporišnih i sidrenih toćaka. 2 uporišne i 4 sidrene.
Tipovi i karakteristike šatora
- DIZANJE I RUŠENJE ŠATORA
1. Samostojedi (tunel, kopola, čahura)
o Mogu se podidi bilo gdje
o Mogude ga je pomicati
o Nije vezan za zemlju
2. Potpornog tipa
o Uvijek fiksiran za zemlju
o Šator sa uzdužnim grebenom
7
- Izrada zaklona od šatorskog krila
o Sa elastičnom suspenzijom
- Korištenje prirodnih zaklona
- Izrada zaklona od priručnog prirodnog materijala
IZRADA ZAKLONA
- Lokacija
o Na planini (vedoj nadmorskoj visini)
Izbjegavati izložena zemljišta i spustit se niže i pronadi zaklonjen
položaj, mjesto
o U nizini (manja nadmorska visina) Izbjegavati nizak i vlažan položaj Zvuk žuborenja vode: smanjuje zvukove koji upozoravaju na
opasnost
- Ukoliko se radi o vodama tekudicama zvuk žuborenja vode de prikriti ostale zvukove
koji mogu upozoravati na opasnost, odnosno zvukovi traganja ili bježanja
- Na obalama rijeka potražiti mjesta na kojima je voda označila svoj najviši vodostaj, u
planinskim predjelimastrujanja rijeka mogu prerasti u bujice, drastično podižudi
razinu vode u vrlo kratkom vremenu
- Čak i u ravnicama potrebno se držati podalje od starih tokova rijeka, bez obzira koliko
naizgled bili suhi. Obilne kiše u obližnjim brdima mogu uzrokovati navalu vode i
neizbježne poplave. Odabere se zemljište donekle ravno, bez kamenja i stijena.
- Uvjeriti se da ima dovoljno prostora za signaliziranje eventualnim spasilačkim
ekipama. Ako se utabori ispod stabla, provjeri se da iznad nema gnijezda pčela ili
stršljanova, odnosno trulog drveda ili grana koje se mogu slomiti i pasti pri jačem
naletu vjetra ili oluji.
- Izbjegavaju se usamljena drveda koja privlače gromove, a u šumskim predjelima
odaberite područja uz rub šume zbog mogudnosti boljeg nadziranja prostora oko
sebe.
- Potrebno je izbjegavati podizanje tabora na mjestu gdje prolaze životinjski tragovi,
ako se želi izbjedi susret s grabežljivim životinjama
- Miševi i zmije
HRANA U PRIRODI
Kriteriji za odabir namirnica za prehranu u prirodi:
- Hranjiva vrijednost (sastav, energetska vrijednost)
- Trajnost namirnice
- Masa namirnice u odnosu na hranjivu vrijednost
- Složenost u pripremanju i energija (vrijeme) potrebna za pripremanje namirnice
Hrana iz prirode
- Samoniklo jestivo bilje
- Gljive
- Divlje životinje
8
- Praktični lov (oružje, zamke)
- Praktični ribolov (rukama, jedna udica, struk, karabit, kreč, košara, vrška)
- Pripremanje hrane u prirodi
- Konzerviranje hrane u prirodi
SAMONIKLO JESTIVO BILJE
Mala energetska vrijednost – LISTOVI I MLADI IZBOJCI, jedu se sirovi ili kuhani (vitamini)
Srednja energetska vrijednost – PLODOVI I SJEMENKE, jedu se sirovi ili kuhani
Velika energetska vrijednost – PODZEMNI SKLADIŠNI ORGANI (gomolj)
OTROVNE SAMONIKLE BILJKE
U Hrvatskoj raste vrlo malo smtonosno otrovnih biljaka, no treba ih poznavati sve, osobito
one upadljivih bobica.
Vedina ostalih blaže je opasna za ljude, ili pak jednostavno neukusna i neprobavljiva.
Fatalna trovanja biljkama veoma su rijetka – češda su trovanja otrovnim gljivama.
Najotrovnije biljne porodice su:
- Pomodnice (Solanaceae)
- Zijevalice (Scrophulariaceae)
- Žabljaci (Ranunculaceae)
Najotrovnije su bobe likovca, habulice, velebilja, bljušta.
Otrovne su one biljke koje sadrže plodove slične nekim jestivim plodovima sjajne crvene
boje, kao plodovi likovca, pasjeg grožđa, đurđice, kozlaca, paskavice i bljušta.
Smrtno su otrovne tamne bobe velebilja, petrovog krsta, habulice, pomodnice.
Vedina takvih boba ima odbojan i oštar okus, osim boba velebilja, kozlaca i bljušta.
Neke su bobe otrovne u nezrelom stanju, a jestive su ili manje otrovne u zrelom (npr. bobe
žutike, bazge, pomodnice).
Neke imaju samo otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga), pa su jednim dijelom
jestive.
Neke su otrovne u sirovom stanju, a prokuhane su jestive, jer im se toksične tvari razaraju
kod povišene temperature (crna bazga, jarebika, šibikovina).
Običan grah pojeden u sirovom stanju također može prouzrokovati teža trovanja.
Otrovne su i bobe tetivke, šparoge, bljušta, veprine, bijele imele te božikovine.
Mladi izdanci šparoge, bljušta i veprine poznati su kao jestivi.
Koštice lovorvišnje otrovne su. Otrovni su i plodovi bršljana, kurike, biserka, tise i kaline po
parkovima i okudnicama. Bazga ima otrovno lišde. Bobice su otrovne ako se troše u vedoj
količini dok su sirove.
Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.
PRIMJERI SAMONIKLOG JESTIVOG BILJA U HRVATSKOJ
Divlja mrkva
9
Kopriva
Maslačak
Tratinčica
Crijemuž, medvjeđi luk
Šparoga
Kiselica (kiseljak)
Štavelj
Brašnjak
Jaglac
Šumska jagoda
Šumska kupina
Malina
Šipak
Lopoč
Breza
Bagrem
Divlja trešnja
Divlja kruška
Loboda
Čičak
Rogoz
Hrastov žir
PRAVILA ZA SKUPLJANJE
1. Kada se upotrebljavaju listovi i drugi nadzemni dijelovi (pupoljci, ovršci stabljika) treba birati što mlađe dijelove, starije biljke imaju neprobavljive celuloze, manje korisnih sastojaka.
2. Uvijek su bolje biljke koje su rasle u hladu. 3. Kad god je mogude dijelove biljke treba birati ujutro. 4. Pri branju nadzemnih biljnih dijelova treba birati samo svježe, zelene i zdrave.
ORIJENTACIJA I NAVIGACIJA
Primitivna orijentacija
- Prirodni orijentiri (mahovina, sjevernjača)
- Orijentacija pomodu sunca i sata
Pomodu karte i kompasa
- Karta
- Mjerilo
- Boje
- Reljef
- Geografska orijentacija
- Topografska orijentacija
10
- Kompas
- 3 pitanja:
- Azimut, kretanje po azimutu (kut između pravca kretanja i sjevera)
- Određivanje stajne točke presijecanjem azimuta
o u prirodi potražiti neki jaki detalj koji možemo odrediti na karti, odrediti
koliki je azimut tog detalja, na karti povud pravac pod istim kutem u odnosu
na sjever, nakon toga pronadi još jedan detalj, učiniti isto s drugim detaljem,
na mjestu gdje se ta dva detalja sjeku je naša stajna točka.
o Faze azimuta
Kompas prislonit na kartu uz točke gdje smo i gdje želimo dodi,
okredemo krug na kompasu dok orijentacijska strelica ne bude
paralelna sa sjevernicom na karti. Okredemo sve zajedno dok
magnetna igla ne bude u orjentacijskoj točki.
KARTA I KOMPAS
Izbor smjera kretanja – najkradi smjer nije često i najbrži smjer
Najviše energije se troši prilikom savladavanja uspona, za uspon od 7,5 do 10 m potrebno je
otprilike isto vrijeme kao i za 100 m po ravnom terenu.
Za prijelaz udaljenosti od 400 m približno je potrebno:
- Staza ili dobro ugažen put 2 min
- Polje zaraslo u travu 3 min
- Prohodna šuma ali koja otežava trčanje 6 min
- Grmlje, gusta šuma, trnje 10 min
Pri kretanju od jedne do druge kontrolne točke, razlikuju se 3 faze:
1. Izbor smjera kretanja
2. Dolazak do napadne točke (napadna točka je jaki, uočljivi detalj koji se nalazi u
neposrednoj blizini kontrolne točke)
3. Prilaženje kontrolnoj točki
- Ako se promaši kontrolna točka – zbog toga se ranije određuje zaustavni detalj.
Zaustavni detalj je onaj jaki detalj koji se nalazi nakon kontrolne točke i po kojem
demo znati da smo kontrolu promašili.
- Ako se izgubimo:
1) Natrag do zadnje poznate točke
2) Odabrati jaki uočljivi detalj (livadu, potok, cestu,...) i krenuti po azimutu
prema tom detalju.
RUČNI GPS
Orijentacija pomodu GPS prijemnika i sustava od 24 satelita
U civilnoj upotrebi od 1995 kroz SA (Selective Availability), točnost 100 m
2000 ugašena SA, točnost 15 m
GPS uređaj je prijemnik koji (prima signale) određuje udaljenost do satelita na osnovu
vremena koje je potrebno da primi signal određenog satelita
11
Najmanje 24 satelita su u funkciji, svaki u orbiti oko zemlje za 12h
Orbita satelita je dizajnirana tako da bez obzira na kojem se mjestu na Zemlji GPS prijemnik
nalazi, može primiti signal najmanje 6, a najviše 12 satelita (toliko je satelita iznad horizonta
na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme)
Satelitski signal ne putuje kroz planine, zgrade, ljude, guste krošnje drveda; ako GPS uređaj
nije na velikoj vodenoj površini, neki de od satelitskih signala sigurno biti blokirani.
Kako su potrebna najmanje 4 satelita da bi se točno odredila pozicija, potrebno se je
pomaknuti i potražiti bolji prijem, ukoliko nije ostvaren prijem od 4 satelita
EPE ( Estimated Position Error) – točnost je bolja od 50 stopa 95% vremena; najvedi dio
vremena točnost je puno bolja
Negativnosti u korištenju: ograničena energija za rad, moguda oštedenja i lom, previše
nepotrebnih opcija, i drugi nedostatci elektronskih uređaja
Esencijalna znanja u korištenju ručnog GPS prijemnika
Znati kako spremiti trenutnu lokaciju u memoriju GPS uređaja
Znati kako se vratiti na spremljenu lokaciju s bilo kojeg mjesta na kojem se nalazite koristedi
kretanje po azimutu
Znati kako programirati GPS uređaj na koordinate lokacije na koju želite idi
Znati kako navigirati od jedne spremljene točke do druge, sve do finalne destinacije
SIGNALIZACIJA I KOMUNIKACIJA
112
Vizualna (Y/N)
Zvučna SOS (... _ _ _ ...)
IZBJEGAVANJE INTERAKCIJE S PRIRODOM
Savladavanje opasnog terena
- Spuštanje i penjanje užetom
- Prelazak rijeke
Otrovne biljke, gljive
Opasne životinje
Osnove meteorologije
OSNOVNE VREMENSKE PROGNOZE
Prognoza temperature i količine oborine
- Kratkoročna (1 – 3 dana, točnost 80 – 90%)
- Srednjeročna (
- Dugoročna (dulje od 10 dana)
12
- Vrlo kratkoročna (0 – 12h)
- Neposredni izgledi vremena (2 – 3h unaprijed)
Temperatura: opadanje temperature zraka s visinom 0,65°C/100m, ljeti 0,7 – 0,9°C/100m,
zimi 0,4 – 0,6°C/100m, danju je gradijent vedi nego nodu
Količina oborine
- S povedanjem visine, povedava se količina oborine i broj oborinskih dana (do 2000m)
- S povedanjem visine, povedava se količina oborine koja potječe od snijega (iznad
3500m pada isključivo snijeg)
- S povedanjem visine, povedava se broj dana pod sniježnim pokrivačem (svakih 100m
za 8 – 10 dana ; na 500m 20 – 30 dana ; na 1500m 140 dana ; na 2500m 235 dana)
- Povedanjem visine se povedava i debljina snježnog pokrivača
- Snježni pokrivač otežava kretanje po površini zemlje , mogudu je propadanje
- Tlak zraka (lokalna procjena vremena) 1013 hPa ili 1013 mbara, smanjuje se s
visinom, smanji se za 1 hPa svakih 8m = barična stopa
KRATKOROČNE VREMENSKE PROGNOZE
Prognoza lijepog vremena
- Odsutnost oblaka ili grudasti tanki, bijeli oblaci su visoko
- Vidljivost dobra, ljeti ponekad smanjena zbog ˝suhe mutnode˝, niska magla pokraj
rijeka, plavo nebo
- Ujutro obilna rosa (mraz po hladnom dijelu godine)
- Tlak zraka postojano visok ili raste
- Vjetar slab do umjeren
- Temperatura raste od ranog jutra do poslijepodneva
Pogoršanje vremena s dugotrajnom oborinom
- Temperatura ljeti se snižava, zimi povisuje
- Tlak zraka postojano nizak ili postupno se snižava
- Vjetar se postupno pojačava
- Oblaci zahvadaju sve vedi dio neba i zgušnjavaju se i snižavaju
- Nebo bjelkasto, zapadni obzor pri zalasku sunca tamnocrveni ili sivi
- Izostanak rose
- Zujanje telefonskih vodova, zvukovi iz daljine se dobro čuju,
Pogoršanje vremena s grmljavinskom olujom
- Temperatura danju visoka, nodu se jako snizi
- Sparno jutro
- Tlak zraka ujednačen, prije nevremena se naglo snizi
- Vjetar se pojačava danju, nodu se posve stišava
- Oblaci srednjih visina: ˝kao male i velike ovčice˝ ili grudasti oblaci tamnosive boje
- Nema jutarnje rose
- Sijevanje na zapadnom obzoru
13
Loše vrijeme, grmljavina, magla
- Za lošeg vremena (oborinsko, vjetrovito) nije dobro započeti pješačku turu, treba
izbjegavati maglu i provjeriti stanje snježnog pokrivača
- Izbjegavanje udara groma (spuštanje na niže dijelove, izbjegavanje vrhova, grebena,
prijevoja, prestanak penjanja i odstranjivanje metalnih dijelova, ne stajati ispod
usamljenog drveda, ne hodati u gustoj koloni, treba ledi u plitku udubinu)
- Magla (smanjuje vidljivost, otežava orijentaciju, povedava skliskost, kretanje sporije,
povedava čestine u planini, 800m = 130 – 150 dana, 1000 – 1500m = 235 – 275 dana,
kopneni dio Hr = 30 – 60 dana, najčešda u jutarnjim satima, a najrjeđa oko podneva;
potrebno se vratiti na zadnje poznato mjesto po tragovima)
BITI SPREMAN NA NAJGORE
(u prirodu uvijek nositi i prije odlaska u prirodu uvijek napraviti)
Dodatna odjeda
Dodatna hrana i voda
Sunčane naočale
Nož, mulitalat
Šibice, forocerijsko kresivo
Zviždaljka
Komplet za prvu pomod
Baterijska lampa
Karta i kompas
Mobitel
Uvijek redi prijateljima i rodbini za odlazak u prirodu
PRVA POMOĆ U PRIRODI
Prevencija, prepoznavanje i postupak za specifične ozljede
Postupanje za
- Umor (odmor, hrana, voda, izotonici)
- Slomljene kosti (imobilizacija)
- Šok
- Plikove, žuljeve
- Hipotermiju (utopljavanje)
- Iščašenja, uganuda
- Opekline
- Trovanje
- Srčani arest
14
TROVANJE
Trovanje svakom biljkom ima karakteristične, specifične simptome,
reakcije organizma u početku su iste, s poremedajem u probavnom traktu i popratnim
bolovima u želucu. Javljaju se mučnina, povradanje i proljevi.
Tek nakon prvih bolova pojavit de se simptomi, opisom svojstveni za pojedine vrste otrova.
Otrovi, naravno, ne pogađaju uvijek iste organe, a truju i napadnu srce, probavni trakt,
bubrege, dišni sustav ili centralni nervni sustav.
Nastupit de glavobolja ili povišena temperatura, usporeno ili ubrzano lupanje srca,
halucinacije, crvenilo lica, zujanje u ušima, priviđenja, osjedanje velike žeđi, osjedanje vreline
u ustima s pojačanim lučenjem pljuvačke i oštedenje vida.
Kod trovanja kužnjakom, velebiljem, bunikom, jedidem, čemerikom, velikom kukutom,
likovcem i đurđicom ili pomodnicom početak trovanja je nagao. Kod mrazovca opdi znaci
trovanja sporije nastupaju, a kod trovanja biljkom kozja krv ili orlovi nokti i biljkom kozlac teži
slučajevi trovanja su izuzetni. Da su slučajevi trovanja teži, zaključujemo po poremedajima
disanja i radu srca.
Trovanje, naravno, može završiti i smrdu.
Kod različitih biljaka otrovi počinju različito djelovati, neki prije, a neki kasnije. Najbrže je
otrovanje biljkom jedid (Aconitum napellus), jer ved nakon 5 – 10 minuta počinju nagli
znakovi djelovanja. Za 30 – 60 minuta djeluje otrov ostalih biljaka, osim mrazovca kod kojega
prođe i 2 – 5 sati do pojave opdih znakova otrovanja. Pružena pomod u identifikaciji biljke od
velike je važnosti.
PRVA POMOĆ KOD TROVANJA BILJKAMA
Isprva se preporuča ne gubiti vrijeme analizom o kojoj se biljci radi, ved odmah izazvati
povradanje, olakšati ga pijenjem jedne do dvije čaše mlake, jako zasoljene vode ako to čine
odrasle osobe. Ishod slučaja najviše ovisi o poduzetim mjerama, što prije treba spriječiti
upijanje otrova.
Otrovanom se nakon povradanja daje mnogo tekudine, a taj se način ne primjenjuje kod
osoba koje su u grčevima ili bez svijesti.
Dalji je korak ispiranje želuca, što se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.
Osim izazivanja povradanja i ispiranja želuca, kod trovanja svim vrstama otrovnih biljaka
pomod su i sredstva za čišdenje ako se ne pojave proljevi. U obzir dolaze i ricinus, gorka sol,
prašak bijele gline, topli napitci, hladni oblozi na glavu, ležanje, ugrijavanje tijela i odmor.
Ostala i sigurna pomod bit de pružena u zdravstvenoj ustanovi jer otrovi u organizmu mogu
ostaviti različite posljedice.
PRVA POMOĆ U PRIRODI
Komplet za prvu pomod u prirodi obavezno sadrži:
- Sterilne komprese, vazelinska gaza
- Zavoj 2 – 4 komada
15
- Sredstvo za dezinfeciju (acteinsept)
- Flasteri sa jastučidem
- Solumedrol – za anti alergijsku terapiju
- Analgin, andoli, aspirini, tablete soli
- Tablete za dezinfekciju vode
- Ogledalo, šivadi pribor i ziherice
- Folija za utopljavanje
- Steznik, elastični zavoj
- Kirurški skalpel
ŽIVOT U PRIRODI
U provođenju programa Škole u prirodi koja je dio plana i programa redovne nastave učenika
razredne nastave
U sudjelovanju rada Izviđača, i to selekcije izviđača kao školske izvannastavne aktivnosti, ili u
programima Saveza izviđača Hrvatske
U izletima i turama kroz prirodu u sustavu obrazovanja, poslovanja ili bilo gdje drugdje
U organizaciji Rekreacijskog kampiranja odraslih
U provođenju programa Team building preživljavanja koje je prilagođeno i odvija se u
kontrolnim uvjetima
U Radnim terapijama osoba oštedena zdravlja uz korištenje primitivnih tehnologija
U Kondicijskim pripremama sportaša uz korištenje primitivnih tehnologija
U Sigurnosnom sektoru, u razvoju situacijskih programa u vojsci i policiji
U urogentnim situacijama (nakon teških prometnih nesreda ili elementarnih nepogoda)
U programima Državne uprave za zaštitu i spašavanje
U Ekspedicijskim istraživanjima