zlo^in i kazna · 2018. 7. 3. · m. tita 19/iii, sarajevo, bosna i hercegovina, tel/fax: +387 33...
TRANSCRIPT
M. TITA 19/III, SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA, Tel/Fax: +387 33 472 580, 444 488e-mail: [email protected] www.soros.org.ba
FO
ND
OTV
OR
EN
OD
RU
[TV
OB
iHU
SA
RA
DN
JI
SA
MK
SJ
OU
TR
EA
CH
PR
OG
RA
MO
M
PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINAPOČINJENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOMZA BIVŠU JUGOSLAVIJU
ZLO^IN I KAZNA
ZLO^IN I KAZNA
PROCESUIRANJE RATNIH ZLO^INA PO^INJENIH U
BOSNI I HERCEGOVINI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU
Drugo, prera|eno i dopunjeno izdanje
Sarajevo, 2007
SADR@AJ
PREDGOVOR 9
UVODNE NAPOMENE: 11
- Aryeh Neier, Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo i mre`e Soros fondacija 13
- Mirko Klarin, Direktor novinske agencije SENSE 15
- Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine 21
- Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju 23
PREDMETI OKON^ANI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 29
NEOKON^ANI PREDMETI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 89
MKSJ OUTREACH PROGRAM 137
FOND OTVORENO DRU[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 139
INDEKS OPTU@ENIKA 141
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
PREDGOVOR
Predmet ove publikacije jeste procesuiranje ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred
Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju (MKSJ). Trinaest godina po osnivanju
MKSJ je optu`io 161 osobu i okon~ao postupke protiv 94 optu`enih. Najve}i dio predmeta MKSJ se
i odnosi na ratne zlo~ine, genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Bosni i Hercegovini. Me-
|utim, bosanskohercegova~ka javnost i dalje nema adekvatan pristup informacijama o pojedina~-
nim predmetima vo|enim pred MKSJ.
Po{tuju}i princip individualizacije krivi~ne odgovornosti za po~injene ratne zlo~ine, doma}oj ali i
me|unarodnoj javnosti, `elimo ponuditi jedan brz i istovremeno sveobuhvatan izvor konkretnih
i ta~nih podataka o procesuiranju ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred MKSJ. Zato
smo izabrali metodologiju jednostavne i svima dostupne prezentacije okon~anih i predmeta koji su
u toku pred MKSJ, uz najzna~ajnije izvode iz presuda odnosno optu`nica. Integralni sudski doku-
ment i detaljne informacije o svakom predmetu se mogu na}i na internet stranici MKSJ na adresi
http://www.un.org/icty/index-b.html
Autorski pe~at publikaciji daju i uvodni tekstovi eksperata iz oblasti me|unarodnog humanitarnog
prava kao {to su Arieh Neyer i Mirko Klarin, te zvani~nika Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine i
MKSJ. Posebno napominjemo izuzetnu saradnju sa zvani~nicima MKSJ bez ~ijeg anga`mana pub-
likacija ne bi bila mogu}a.
Nadamo se da }e ova publikacija na}i svoje mjesto u informisanju gra|ana Bosne i Hercegovine
i regiona o stvarnim rezultatima me|unarodnog humanitarnog prava i MKSJ, jer: "Pravda je
neophodan sastojak u procesu nacionalnog pomirenja. Ona je od klju~nog zna~aja za ponovno
uspostavljanje mirnih i normalnih odnosa me|u ljudima koji su morali da `ive pod vladavinom tero-
ra. Ona razbija ciklus nasilja, mr`nje i vansudske retribucije. Zato su mir i pravda nerazdvojni." -
Antonio Cassese, predsjednik MKSJ (1994-1996).
9
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
UVODNE NAPOMENE
11
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Aryeh Neier,
Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo
i mre`e Soros fondacija
U julu 1992. godine sam, kao direktor Human Rights Watch-a, objavio poziv za uspostavu me|u-
narodnog suda za ratne zlo~ine, koji bi se bavio zlo~inima koji su se de{avali u Bosni i Hercegovini.
Marta idu}e godine, Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija uspostavilo je takav sud. Sada kad ulazi u
svoju zavr{nu fazu, primjereno djeluje zapitati se da li je ispunio zamisli nas koji smo tra`ili njegovu
uspostavu. Meni se ~ini da je odgovor i da i ne.
Prvo negativna strana. Jedna od osnovnih zamisli bila je da se pobrine da oni koji su nosili naj-
vi{u odgovornost za najte`e ratne zlo~ine, budu za svoje zlo~ine adekvatno ka`njeni. Dok su gene-
ral Ratko Mladi} i Radovan Karad`i} jo{ uvijek na slobodi - mada se kriju - sud je podbacio. Uz to,
sporost postupaka pred sudom zna~i da je broj odgovornih za ogromne zlo~ine koji su optu`eni,
uhap{eni i izvedeni na su|enje mnogo manji nego {to bi trebao biti.
Za to je vezana i zamisao da se `rtvama da zadovoljenje, te da se time cijeloj zemlji ponovo vrati
osje}aj da pravda postoji. I tu su ~injenica da Mladi} i Karad`i} jo{ nisu pred sudom, kao i nepostu-
panje protiv velikog broja po~inilaca, o~igledni nedostaci.
S druge strane, puno se {ta ima i re}i i pozitivnog. Kad je sud formiran, Srbi su dobijali rat i ve-
}ina po~inilaca, i u biv{oj Jugoslaviji i drugdje, mislili su da je nemogu}e da bilo koji od njihovih vo-
|a bude pozvan na odgovornost. Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) jasno je po-
kazao da su takvi sudovi ozbiljna prijetnja onima koji po~ine te{ke zlo~ine, ma kakav bio njihov sta-
tus dok se ti zlo~ini izvr{avaju. To je pouka sa velikim posljedicama u svijetu i pokrenula je ustano-
vljenje drugih ad hoc sudova, kao i Me|unarodnog krivi~nog suda.
MKSJ je pokazao i da me|unarodna krivi~na su|enja mogu zadovoljiti najvi{e standarde sud-
skog postupka i da, shodno tome, mogu unaprijediti vladavinu zakona. U svijetu koji ~esto izgleda
kao da njime vlada bezakonje, to je veliki uspjeh.
I kona~no, mada se mnogobrojni zlo~ini jo{ uvijek de{avaju u razli~itim dijelovima svijeta, vjeru-
jem da uspostava me|unarodnih krivi~nih sudova, koja je zapo~ela uspostavom suda u Hagu, ipak
tjera neke od sada{njih i budu}ih izvr{ilaca da razmisle o mogu}nosti da bi jednog dana mogli za
to odgovarati. Odvra}anje je jedan od faktora sprje~avanja obi~nog zlo~ina u onoj mjeri u kojoj je
kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne
kazne, ipak, faktor od utjecaja. U dugom toku historije, do}i do toga za malo vi{e od decenije nakon
uspostave Me|unarodnog suda zaista je impresivno.
Tokom nekoliko posjeta Sarajevu 1993. i 1994., dr`ao sam predavanja o Me|unarodnom sudu
i njegovim mogu}nostima. Mislim da je ve}ina onih koji su me slu{ali mislila da ih izlaganjem o
onome {to bi mogao posti}i samo `elim utje{iti. Sagledan iz oba ugla, mada u nekim aspektima je-
ste razo~aravaju}i, vjerujem da je Me|unarodni sud ostvario uspjehe koji prevazilaze ono o ~emu
sam u to vrijeme govorio, i ono {to je iko realno mogao pretpostaviti.
ME\UNARODNI KRIVI^NI SUD ZA BIV[U JUGOSLAVIJU -
USPJESI I SLABOSTI
13
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
* * *
Nakon smrti Slobodana Milo{evi}a, neki su tvrdili da je obmanuo pravdu i da je time pokazao
uzaludnost poku{aja da se me|unarodnim krivi~nim gonjenjem odgovori na zlo~ine izvr{ene u toku
oru`anih sukoba. ^injenica da je Milo{evi} bio u stanju da svoje su|enje razvu~e na ~etiri godine i
da izbjegne presudu smatra se dokazom da izvo|enjem takvih ljudi pred sud me|unarodna zajed-
nica samo rasipa resurse.
^ak i najvjerniji zagovara~i me|unarodnog pravosu|a sla`u se da Me|unarodni krivi~ni sud za
biv{u Jugoslaviju ima dosta nedostataka. Postupak je nov svima koji s njim imaju veze, jer takvog
tijela nije bilo od sudova u Nurembergu i Tokiju nakon Drugog svjetskog rata. Morali su u~iti uz rad.
Uz to, sva ta ranija tijela bila su sudovi na kojima su oni koji su u ratu pobijedili sudili onima koji su
izgubili, a tu`eni su ve} bili u pritvoru. Sud za biv{u Jugoslaviju nije imao mogu}nost da sam hapsi
optu`ene. Mora se pouzdati u saradnju s drugima, koje jo{ uvijek nema u slu~aju dva
najozlogla{enija optu`enika, Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a. Do dolaska Tonyja Blaira i
Robina Cooka na mjesto premijera, odnosno ministra vanjskih poslova Velike Britanije 1997. godi-
ne, ~etiri godine nakon uspostave suda, jedinice NATO-a u BiH nisu hapsile optu`ene ~ak ni kad su
se s njima slu~ajno susretale. Do sada su se, naravno, 133 optu`enika sa svih strana u ratovima u
biv{oj Jugoslaviji pojavili pred sudom na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv ~ovje~nosti,
pa ~ak i genocid. Mada se radi o izuzetno slo`enim predmetima koji se bave pitanjima novim i u
me|unarodnom pravu, sa svjedocima, ~esto traumatiziranim do`ivljenim patnjama - rasutim po
mnogim zemljama, uz stalnu potrebu za izuzetno kvalitetnim simultanim prevodom, i uz taktiku
ometanja od strane nekih optu`enika, postupci protiv njih 85, uklju~uju}i i `albene, ipak su okon~ani.
U cijelom ovom procesu, sud je u svakom trenutku uzor pravi~nosti. Ogromne koli~ine dokaza u nje-
govim zapisnicima omogu}avaju da se stravi~ni zlo~ini po~injeni u ratovima u biv{oj Jugoslaviji
porede sa nacisti~kim zlo~inima tokom Drugog svjetskog rata, onoliko koliko su dokumentovani.
Neizbje`ni poku{aji demagoga da u sopstvene politi~ke svrhe revidiraju historiju onoga {to se
de{avalo u biv{oj Jugoslaviji tokom devedesetih }e biti itekako te`e dostupno{}u upavo tih dokaza,
uklju~uju}i i dokaze izvedene na su|enju Milo{evi}u.
Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju bio je inspiracija za uspostavu jo{ nekoliko takvih sudova,
kao {to su sudovi za Ruandu, Siera Leone i Kambod`u, te stalni Me|unarodni krivi~ni sud. ^ak ni
{efovi dr`ava nisu im uspjeli uma}i. Milo{evi} je umro u zatvoru. Biljana Plav{i}, biv{a predsjednica
Republike Srpske, se, sa vidnim kajanjem, izjasnila da se osje}a krivom i na odslu`enju je zatvorske
kazne. Radovan Karad`i}, njen prethodnik, `ivi kao bjegunac i jo{ uvijek ga ~eka su|enje. Jean
Kambanda, premijer Ruande tokom genocida izvr{enog u toj zemlji, osu|en je i nalazi se u zatvoru.
Charles Taylor bio je predsjednik Liberije kad je sud za Siera Leone izdao optu`nicu protiv njega.
Morao je pobje}i iz zemlje, otvoriv{i tako put za demokratsku tranziciju koja je nedavno rezultirala
izbornom pobjedom Ellen Johnson Sirleaf. Taylor je nedavno li{en slobode i uskoro }e mu po~eti
su|enje. Jo{ jednom biv{em diktatoru, Sadamu Huseinu, sudi se u Iraku, pred doma}im sudom.
Polako dolazimo do ta~ke kad }e oni koji planiraju zlo~ine sli~ne onima koje su po~inili Slobodan
Milo{evi}, Charles Taylor i Sadam Husein, shvatiti da }e do}i dan kad }e biti pozvani na odgovor-
nost. Nastavak rada na me|unarodnom pravosu|u i dalje }e tra`iti pozama{ne resurse. Pa ipak,
ma koliki ti resursi bili, ta je cijena trivijalna u pore|enju sa tro{kovima humanitarnih i me|unarod-
nih vojnih intervencija i pomo}i u obnovi. Ono {to je najva`nije je, naravno, potreba da se sprije~i
patnja izazvana zlo~inima koji dovode do me|unarodnih krivi~nih postupaka - a kada se ti zlo~ini ne
mogu sprije~iti, da se izvr{enjem pravde `rtvama i njihovim porodicama da barem nek utjeha i lijek.
Mada su `rtve ~esto frustrirane izuzetnom sporo{}u procesa me|unarodnog pravosu|a, puno bi
gore bilo da se oni koji su odgovorni za ogromne zlo~ine jednostavno izvuku. To se u pro{losti pre~esto
de{avalo. Uz sve svoje mane, Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju mijenja tok historije - i to nabolje.
mart 2006.
14
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Mirko Klarin,
Direktor novinske agencije SENSE
"Bilo bi stra{no da sud u Haagu nije osnovan jer bismo tada `ivjeli s uvjerenjem da su mogu}i
masovni zlo~ini za koje nitko nikada ne}e odgovarati."
Ovo nisu re~i neke od bezbrojnih `rtava masovnih zlo~ina po~injenih pro{le decenije na prostori-
ma biv{e Jugoslavije. Izgovorio ih je u jednom intervjuu u leto 2005. godine Tihomir Bla{ki}, biv{i vojni
zapovednik bosanskih Hrvata, koga je taj isti sud u Hagu osudio najpre na 45 a zatim, nakon `albe,
na 9 godina zatvora zbog ratnih zlo~ina nad Bo{njacima u La{vanskoj dolini 1993. godine. I koji, sada,
rizikuje da se ponovo na|e u zatvoru, po{to je tu`ila{tvo tra`ilo reviziju presude @albenog ve}a.
Nije te{ko zamisliti kako bi se stvari na prostorima biv{e Jugoslavije odvijale da Tribunal nije
osnovan. Nikada se ne bi utvrdilo {ta se zaista dogodilo u Vukovaru, Omarskoj, Manja~i, Vi{egradu,
Fo~i, ^elebi}ima, Lapu{niku, Srebrenici... i ko je odgovoran za to {to se dogodilo. Po{to niko (poje-
dina~no) ne bi za to bio kriv, odgovornost bi ostala kolektivna: "srpska", "hrvatska", "bo{nja~ka", "al-
banska"... I nikada se nikome ne bi sudilo za masovne zlo~ine. Barem ne "na{ima", a "njihovi" bi
nam, uglavnom, bili nedostupni. Kao {to bi "njima" bili nedostupni "na{i."
Da nije osnovan Tribunal Slobodan Milo{evi} bi po svoj prilici i dalje bio na vlasti i zajedno sa
Bushom i Blairom bi danas predvodio "anti-teroristi~ku koaliciju", s obzirom na svoj ~esto isticani
"primat" u borbi protiv "islamskog" i, naro~ito, "albanskog terorizma". Da nema Tribunala general
Ratko Mladi} bi svoja bogata iskustva iz Bosne i, posebno, Srebrenice, danas prenosio na
savezni~ke generale anga`ovane u borbi sa Talibanima u Avganistanu ili pobunjenicima u Iraku;
dok bi se "predsednik" Radovan Karad`i} uz dr`avni~ke po~asti {epurio po Parizu, Londonu i
Va{ingtonu, a nije isklju~eno da bi bio i kandidat za Nobelovu nagradu za knji`evnost ili psihijatriju.
A sadisti~ke ubice, mu~itelji i silovatelji poput Gorana Jelisi}a, Miroslava Brala, Esada Land`e,
Haradina Bale ili Dragoljuba Kunarca - da pomenemo samo neke od ha{kih osu|enika - bili bi danas
predsednici op{tina ili {efovi policije u svojim lokalnim sredinama... da nije bilo Tribunala.
A lako se moglo dogoditi da ga ne bude. Ne samo da ne bude osnovan ({to se dogodilo prvi put
u istoriji) ve} i da se - nakon {to je osnovan - tiho i neslavno ugasi bez i jednog optu`enog, pritvo-
renog, su|enog i osu|enog.
Uspeh ili neuspeh Tribunala se, zato, mora procenjivati ne samo u odnosu na ulogu koja mu je,
barem na papiru, na startu poverena (ka`njavanje krivaca, satisfakcija `rtvama i doprinos miru i po-
mirenju), ve} i u odnosu na uslove u kojima je delovao i podr{ku - kao i opstrukciju - koji su u protek-
lih 12 godina pratili njegov rad.
Da je Tribunal, zapravo, i osnovan s o~ekivanjem da od njega nikada ni{ta ne}e biti potvrdila je
jedan od njegovih tvoraca: g|a Madelaine Albright, koja je u maju 1993. kao ameri~ki ambasador
pri UN u~estvovala u usvajanju rezolucije 837 Saveta bezbednosti. Svedo~e}i pred Tribunalom u
decembru 2002., na raspravi o odmeravanju kazne Biljani Plav{i}, g|a Albright je priznala da je "bilo
lako podi}i ruku i glasati za osnivanje Tribunala... ali niko zapravo nije verovao da }e on funkcioni-
Izneverena o~ekivanja
KAKO BI BILO DA NEMA TRIBUNALA
15
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
sati... Bilo je pitanja kako }e se birati sudije i kako izabrati tu`ioca. Sve je bilo veoma komplikovano
i niko nije verovao da }e se to dogoditi. Govorili su da niko nikada ne}e biti optu`en, da se nikom
ne}e suditi, da niko ne}e biti progla{en krivim, da niko nikada ne}e biti osu|en..."
U prve dve godine njegovog postojanja odnos osniva~a prema Tribunalu odra`avao je upravo
takva o~ekivanja. Po{to niko, kako je iskreno priznala g|a Albright, "nije verovao da }e Tribunal
funkcionisati", osniva~i se nisu potrudili ni da procene, a kamo li da obezbede, materijalne, finansi-
jske, kadrovske, logisti~ke i sve druge potrebe me|unarodne pravosudne institucije koju su stvorili.
Me|u dokumentima o osnivanju Tribunala nema nikakve "studije o izvodljivosti" koja bi analizirala
{ta je sve neophodno za valjano funkcionisanje jedne takve institucije: koliko }e njen rad ko{tati,
koliko }e ljudi biti anga`ovano, koliko }e osumnji~enih biti optu`eno i pritvoreno, koliko }e su|enja
biti odr`ano i koliko }e vremena biti potrebno da bi se ostvario povereni mandat.
Po~etna faza totalne nebrige osniva~a pre`ivljena je zahvaljuju}i pre svega ~injenici da su sudi-
je, tu`ioci, istra`itelji i ostali, tada jo{ malobrojni "pioniri" Tribunala, shvatili ozbiljno posao koji im je
poveren i nastojali da ga rade najbolje {to mogu. Odolevaju}i povremenim isku{enjima rezignacije
i demonstrativnih ostavki, pretvarali su se da veruju kako njihovi osniva~i upravo to od njih tra`e i
o~ekuju. Koristila je, naravno, i sna`na podr{ka medija ~iju su zainteresovanost ve{to podsticali
tada{nji predsednik Antonio Cassese i glavni tu`ilac Richard Goldstone, a od pomo}i je, tako|e, bio
i slu~aj: hap{enje i izru~enje iz Nema~ke Du{ka Tadi}a, prvog osumnji~enog u pritvoru i prvog op-
tu`enog na prvom su|enju pred Tribunalom. "Nikada se ne}e znati koliko mnogo dugujemo gospod-
inu Tadi}u" - priznao je mnogo godina kasnije biv{i sudija i predsednik Tribunala Claude Jorda.
Nakon faze totalne nebrige usledila je faza iritiranosti i, ~ak, opstrukcije. Do{lo je, naime, do ko-
lizije dva ideala ~ijem je ostvarivanju, barem na papiru, me|unarodna zajednica te`ila u Bosni:
"mira" i "pravde". Oni ~iji je primarni interes bio da se "postigne mir" (po svaku cenu, kako bi se izbe-
glo pove}ano vojno anga`ovanje), do`iveli su pojedine ha{ke optu`nice kao "podmetanje klipova u
to~kove mirovnog procesa" i ispoljavali su sve ve}u iritiranost Tribunalovim "slepim i neodgovornim
traganjem za pravdom, koje ne vodi ra~una o politi~kim implikacijama" takvih akata.
Prve optu`nice protiv Karad`i}a i Mladi}a, dotada{njih privilegovanih partnera zapadnih posred-
nika anga`ovanih u takozvanom mirovnom procesu, izazvale su ogor~enje i {ok u mnogim evrop-
skim diplomatskim kancelarijama i vojnim {tabovima. Postojao je rizik da u takvoj atmosferi Tribunal
bude `rtvovan na oltar mirovnog sporazuma o kojem se krajem 1995. pregovaralo u Daytonu. Da
bi pregovara~e "podsetio" na Tribunal i ote`ao im potencijalnu nagodbu na ra~un pravde, glavni
tu`ilac Goldstone je usred pregovora podigao tri nove zna~ajne optu`nice: za Vukovar, La{vansku
dolinu i Srebrenicu. Ako je takva nagodba izostala, onda je to manje zbog insistiranja me|unarod-
nih posrednika na nedeljivosti mira i pravde, a vi{e zbog ~injenice da su se balkanski "gospodari
rata" za Daytonskim pregovara~kim stolom ose}ali toliko nedodirljivim u novoj ulozi "mirotvoraca" i
"stubova mirovnog procesa", da su jednostavno propustili priliku da svoj potpis uslove garancijama
imuniteta od budu}ih akcija tu`ila{tva Tribunala. Nije isklju~eno da bi ih dobili.
No, po{to su to propustili, u pritvoru Tribunala su se, jedan za drugim, u me|uvremenu na{la
~etvorica u~esnika Daytonskih pregovora: Slobodan Milo{evi}, Mom~ilo Kraji{nik, Milan Milutinovi}
i Jovica Stani{i}. Ostali potpisnici mirovnih sporazuma - Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi} - umrli su
pre nego {to je tu`ila{tvo zavr{ilo istrage koje je protiv njih vodilo.
Daytonski sporazumi nisu doneli bitne promene u odnosu me|unarodne zajednice prema Tribunalu.
Zadr`ali su dotada{nji, najbla`e re~eno, minimalisti~ki pristup, kojim se Tribunal prepu{ta na milost i
nemilost osvedo~eno nepostoje}oj "dobroj volji" re`ima u dr`avama biv{e Jugoslavije. Ti se re`imi, isti-
na, obavezuju na "punu saradnju", ali bez predo~avanja bilo kakvih posledica (sankcija) za slu~aj da ne
ispune tu svoju obavezu. Istovremeno, mo}ne me|unarodne snage (prvo IFOR a zatim SFOR) koje su
raspore|ene u Bosni i Hercegovini, odbijaju bilo kakvu ulogu u hap{enjima optu`enih za ratne zlo~ine.
Mir i/ili pravda
16
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Da bi se takav minimalisti~ki pristup promenio trebalo je da se ogromni vojni, politi~ki i ekonom-
ski potencijal me|unarodne zajednice, tokom prvih 18 meseci primene Daytonskih sporazuma,
zaglibi u mo~vari bosanske politike u kojoj su konce i dalje vukli politi~ki i vojni lideri koji su ve}
optu`eni - ili }e tek biti optu`eni - za ratne zlo~ine. Propust da se ti lideri uhapse i uklone sa rovite
post-daytonske politi~ke scene doveo je upravo do onoga na {ta su uzalud godinama upozoravali
iz Haga. U Bosni je konsolidavana etni~ka podela koja je bila rezultat rata; zao{trene su politi~ke i
ekonomske tenzije; zatrovane su socijalne, kulturne i obrazovne institucije; ultranacionalisti~ke i
rasisti~ke snage utvrdile su svoju supremaciju. Dugo je trebalo, ali je napokon ipak shva}eno, da se
jedan od glavnih ciljeva me|unarodne zajednice - povratak izbeglica - ne mo`e ostvariti ako u mes-
tima u koja bi izbeglice trebalo da se vrate... i dalje caruju oni koji su ih nasiljem i zlo~inima oterali,
odnosno "etni~ki o~istili."
Ideja da bez pravde ne}e biti ni pravog i trajnog mira, odjednom je postala manje apstraktna. Svi
su, naravno, i pre toga bili za pravdu... ali ne danas (kada imaju neka "va`nija posla"), ve} radije su-
tra. U me|uvremenu se, me|utim, shvatilo da i ta "va`nija posla" (povratak izbeglica, ekonomska
obnova, politi~ka demokratizacija, socijalna stabilnost...) ne}e mo}i da se obave bez minimuma pra-
vde, te da je Tribunal - kako ga je u to vreme opisao predsednik Cassese - "jedna od klju~nih koc-
kica u veoma slo`enom daytonskom mozaiku."
Sredinom 1997. - ~etiri godine nakon osnivanja Tribunala - njegovi su tvorci, napokon, uvideli
potencijal krivi~no-pravne intervencije kao - kako je to svojevremeno definisala Louise Arbour -
"oru`ja u arsenalu mira." Uvideli su to tek kada su, bez mnogo efekata, iscrpeli sva druga oru`ja iz
tradicionalnog mirotvora~kog arsenala: diplomatiju, upravljanje konfliktima, bilateralne i multilater-
alne pregovore i pritiske, politi~ke i ekonomske sankcije, manje ili vi{e uverljive vojne pretnje.
Do kraja 1997. i poslednja prazna }elija tribunalove Pritvorske jedinice je popunjena optu`eni-
ma, tako da se ukazala potreba za hitnim pove}anjem njenih kapaciteta. Generalna skup{tina UN
je odobrila rekordan bud`et za 1998. godinu; vlade su se naprosto utrkivale u izda{nim donacijama
za specijalne ne-bud`etske programe Tribunala; Savet bezbednosti je odobrio izbor dodatnih stal-
nih sudija; izgra|ene su jo{ dve sudnice; anga`ovani su novi tu`ioci, istra`itelji, pravni savetnici...
Pet godina nakon osnivanja, Tribunal i njegovi tvorci su, napokon, u{li u period stabilnih i zrelih
odnosa, gotovo bi se moglo re~i "medeni mesec", koji }e trajati sve negde do po~etka 2002. godine,
kada kao posledica promene prioriteta me|unarodne zajednice (nakon 11. septembra 2001) po~inju
da se ispoljavaju prvi znaci "zamora Tribunalom."
Zaokupljen borbom za pre`ivljavanje i pridobijanjem onih od kojih su mu zavisili opstanak i
funkcionisanje - od Bud`etskog komiteta UN i drugih donatora do NATO i ostalih slu`bi koje su bile
u poziciji da obezbede hap{enje optu`enih i pristup dokazima - Tribunal je u prvih nekoliko godina
gotovo u potpunosti zanemario svoje "bira~ko telo", kako je sudija Gabrielle Kirk-McDonald u jednoj
prilici opisala javnost u dr`avama biv{e Jugoslavije.
Istovremeno, u samom Tribunalu - a posebno u njegovom tu`ila{tvu - je tokom prvih nekoliko
godina vladalo gotovo paranoi~no podozrenje prema svakome iz biv{e Jugoslavije - od prevodila-
ca, preko novinara, do pravnih i drugih eksperata - koji su bili raspolo`eni da stave na raspolagan-
je svoja znanja, iskustva i, posebno, svoje duboko i iz prve ruke poznavanje i razumevanje proce-
sa koji su doveli do raspada zemlje, ratova i ratnih zlo~ina. [teta, jer su zahvaljuju}i njima ha{ki tu-
`ioci, istra`itelji i analiti~ari, okupljeni sa svih strana sveta, mogli mnogo lak{e da premoste kulturni
jaz koji ih je delio od tog dalekog i nepoznatog podru~ja koje se odjednom na{lo u njihovoj nad-
le`nosti. I da mnogo br`e i bezbolnije do|u do odre|enih saznanja i shvatanja o relevantnim faktori-
ma koji su doveli do doga|aja i zlo~ina kojima su se bavili. Mogli su da izbegnu lutanja, proma{aje
i povremene "gafove"... nad kojima likuju protivnici Tribunala, ne samo u biv{oj Jugoslaviji.
Tribunal i njegovo ”bira~ko telo”
17
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ne{to vi{e elementarnog predznanja o podru~ju kojim se bave - makar ono {to je o njegovoj
geografiji, istoriji ili kulturi napisano u srednjo{kolskim ud`benicima - ne bi bilo na odmet ni pojedin-
im sudijama, koje ponekad umeju da frapiraju svojim nepoznavanjem notornih ~injenica, {to
svakako ne doprinosi u~vr{}ivanju kredibiliteta Tribunala me|u njegovim "bira~ima." Povremeno se
sti~e utisak da pojedine sudije ne `ele da budu "kontaminirane" ~ak ni notornim ~injenicama o
regionu i da to neznanje smatraju vrlinom. Neki vrhunski pravnici, sa vi{egodi{njim iskustvom u
Tribunalu, takvu i druge manjkavosti pripisuju dominaciji suparni~kog odnosno anglo-saksonskog
pravnog sistema, ~ije nametanje sudu koji se bavi slu~ajem biv{e Jugoslavije smatraju oblikom
"pravosudnog kolonijalizma."
Me|utim, ni nesporno zaka{njenje u obra}anju svojim "bira~ima", ni povremeni "gafovi" tu`ilaca,
ni "vrlina neznanja" kojom se isti~u pojedine sudije, ne uti~u bitno na stav koji prema Tribunalu ima
javnost u dr`avama i entitetima biv{e Jugoslavije.
Ta~no je da je Tribunal tek krajem devedesetih osnovao svoj Outreach program i po~eo da svoja
saop{tenja i dokumente objavljuje na BHS-u odnosno "bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku"
kako se to, mo`da lingvisti~ki pogre{no ali politi~ki korektno, defini{e u Hagu. Me|utim, mogao je
on to da radi od prvog dana ali bi rezultat, sva je prilika, bio identi~an. Jer, stav srpske, hrvatske, bo-
sanske ili kosovske javnosti prema Tribunalu nije rezultat onog {to rade ili ne rade ha{ki tu`ioci i
sudije, ve} ga prevashodno diktiraju i oblikuju lokalne politi~ke elite i njima podre|eni mediji.
Ne treba, s tim u vezi, ispustiti iz vida ~injenicu da su sve do 2000. godine na vlasti u Srbiji,
Hrvatskoj i Bosni bile li~nosti i politi~ke elite pod istragom - a u slu~aju Srbije i pod optu`nicama -
ha{kog tu`ila{tva. Jasno je da njima ni najmanje nije odgovaralo da javnost u njihovim zemljama
stekne pravu sliku o misiji i delovanju Tribunala. Ne treba, tako|e, smetnuti s uma da su najutica-
jniji mediji bili sve do nedavno, a ponegde su i dalje, pod kontrolom ure|iva~kih timova koji su se u
prethodnoj deceniji "istakli" u pripremi terena za rat i ratne zlo~ine, a zatim i u njihovom pravdanju
ili zata{kavanju u ime "vi{ih" interesa. U takvoj situaciji, bilo bi iluzorno o~ekivati od Tribunala da
bude uspe{niji u re{avanju svojih "problema sa javno{}u" u Srbiji ili Hrvatskoj.
Deluje paradoksalno, ali je ipak obja{njivo, da je u vreme Milo{evi}a Tribunal imao ve}u podr{ku
i bolji imid` u delu srpske javnosti, nego {to ih ima nakon njegovog odlaska sa vlasti. Stvari su, tada,
bile mnogo jednostavnije, crno-bele: biti "protiv" Milo{evi}a je gotovo automatski zna~ilo biti "za" Tri-
bunal. Svojim istragama, optu`nicama i nalozima za izru~enje optu`enih i dostavljanje dokumena-
ta, Tribunal je ugro`avao temelje re`ima, pa ga je tada{nja opozicija do`ivljavala kao "fakti~kog sa-
veznika" u borbi za promene, odnosno vlast. Ne, naravno, zato {to je opozicija prihvatila nu`nost
suo~avanja sa pro{lo{}u i neophodnost da se odgovornost za po~injena zverstva individualizuje ka-
ko ne bi ostala kolektivna, ve} zato {to je i sama Tribunal i me|unarodnu pravdu do`ivljavala isklju-
~ivo kao instrument politi~kih pritisaka koji mogu doprineti promeni re`ima.
Kada je re`im promenjen, stvari su, odjednom, postale daleko slo`enije. Takozvane
demokratske snage - beznade`no rascepkane, dezorijentisane i me|usobno suprotstavljene -
pokazale su se ve{tijim u instrumentalizaciji Tribunala od prethodnog re`ima. Milo{evi} je samo
ignorisao i anatemisao Tribunal; oni koji su ga nasledili nastojali su da ga iskoriste za svoje politi~ke
ciljeve. Saradnju sa Tribunalom su prihvatili i svojoj javnosti predstavili isklju~ivo kao instrument za
obezbe|ivanje neophodne finansijske i ekonomske pomo}i. ^ista trgovina, u kojoj je - kao u svakoj
takvoj transakciji - cilj dati {to manje da bi se dobilo {to vi{e. Dodatna vrednost tako koncipirane
saradnje je i u tome {to je omogu}ava uklanjanje izvesnih "nepo}udnih li~nosti" biv{eg re`ima - na
~elu sa Milo{evi}em, [ainovi}em, [e{eljom, Stani{i}em... - ~ije bi dalje prisustvo u Srbiji moglo da
bude rizi~no po nove vlasti. Kona~no, ali ne i najmanje va`no, Tribunal i odnos prema njegovim
nalozima za hap{enje ili dostavljanje dokumenata su iskori{}eni kao glavna "politi~ka batina" u
me|upartijskom obra~unima i izdignuti su na nivo centralnog politi~kog pitanja u izbornim kampan-
jama, kako bi se pa`nja dezorijentisane javnosti odvratila od dramati~ne ekonomske, socijalne i poli-
ti~ke stvarnosti. Slika koja o Tribunalu postoji u Srbiji je vi{e rezultat toga, nego {to je odraz onoga
18
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
{to se u Hagu radi ili ne radi. Jer o tome {ta se u Hagu radi ili ne radi u srpskoj javnosti se zna vrlo
malo i vrlo pogre{no.
Svojevremeno je bilo poku{aja da se izbori u Srbiji i Hrvatskoj predstave kao neka vrsta refer-
enduma "za" ili "protiv" Tribunala i da se ponovno o`ivljavanje nacionalisti~ke desnice - radikala i
"prava{a" - tuma~i kao odgovor srpskih, odnosno hrvatskih, bira~a na "agresivne" i "neumerene"
zahteve i pritiske Carle del Ponte. Takva tuma~enja li{ena su svakog osnova. Ako su izbori pred-
stavljali neku vrstu referenduma, onda je to bio plebiscit "za" ili "protiv" suo~avanja sa pro{lo{}u.
Ve}ina se izjasnila da je za to - prerano. Pobedili su poricanje i produ`ena politi~ka i moralna bloka-
da, odbijanje da se shvati {ta se dogodilo i ko je za to odgovoran. Iskustvo Nema~ke posle Drugog
svetskog rata pokazuje da to mo`e da traje prili~no dugo, ali ne i ve~no.
Najvi{e {to u takvoj situaciji Tribunal mo`e da u~ini za svoje "bira~e" na prostorima biv{e
Jugoslavije jeste da - rigoroznim utvr|ivanjem ~injenica o tome {ta se zaista dogodilo u protek-
loj deceniji i ko je za to odgovoran - onemogu}i povratak na "kulturu neka`njivosti", ote`a pori-
canje zlo~ina i revizionisti~ka tuma~enja novije istorije i pripremi gra|u za budu}e suo~avanje
sa pro{lo{}u.
Kao {to efekti Nuremberga u posleratnoj Nema~koj nisu bili vidljivi ve} 1947. ili 1948. godine,
nego tek u slede}oj generaciji, ili ~ak slede}im generacijama, tako se ni puni u~inak Tribunala ne
mo`e sagledati i meriti na kratak rok. Tim pre {to Tribunal jo{ nije zavr{io svoj rad i {to mu predsto-
je jo{ najmanje ~etiri godine "velikih su|enja" optu`enima na najvi{im nivoima politi~ke, vojne ili poli-
cijske hijerarhije svih nekada sukobljenih strana. Svaka ocena njegovog dosada{njeg bilansa i efek-
ta je, stoga, nu`no privremena i prevremena.
Tribunal je - da parafraziramo uvodnu izjavu Tihomira Bla{ki}a - uspostavio princip da se
"masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njivo" i da niko, uklju~uju}i i one na najvi{im politi~kim i dr`av-
ni~kim polo`ajima, nije imun od odgovornosti za zlo~ine protiv ~ove~nosti, te{ke povrede @enevskih
konvencija, kr{enja zakona ili obi~aja ratovanja i genocid. Istina, Tribunal je optu`io i sudio (ili }e tek
suditi) relativno malom broju odgovornih ili najodgovornijih za masovne zlo~ine po~injene na pros-
torima biv{e Jugoslavije. Njegovih ukupno oko 160 optu`enih, verovatno, ne predstavlja ni jedan
odsto onih koji su u protekloj deceniji okrvavili ruke masovnim zlo~inima u oru`anim sukobima
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovi i u Makedoniji. Me|utim, proces koji je zapo~et osnivan-
jem Tribunala i koji }e se, u to vi{e nema nikakve sumnje, nastaviti i godinama nakon njega, ~ini da
ni preostalih 99 odsto ne mo`e da ima miran san i da bude sigurno da kad-tad ne}e pasti u ruke
pravde. Odgovornost za ratne zlo~ine ne zastareva a nadle`nost za njihovo gonjenje i ka`njavanje
je univerzalna, u {ta su se uverili brojni nacisti~ki zlo~inci kojima je, {irom sveta, su|eno tri, ~etiri ili
~ak pet decenija posle kraja II svetskog rata. Nema razloga da se isto, u narednim decenijama, ne
dogodi i sa zlo~incima sa prostora biv{e Jugoslavije. Ako im se to ne dogodi "kod ku}e", dogodi}e
im se po svetu gde sve ~e{}e hapse, sude ili izru~uju "na{e" zlo~ince koji su poku{ali da se sklone
u Kanadu, Latinsku Ameriku, Nema~ku ili Skandinaviju.
Osim {to je uspostavio princip da se masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njeno, Tribunal je svojim
dosada{njim radom generisao pozitivne promene i podstakao reforme i ja~anje nacionalnih pravosu|a
u dr`avama biv{e Jugoslavije. Zahvaljuju}i Tribunalu i uslovljavanjima me|unarodne zajednice (kojih,
opet, ne bi bilo da nema Tribunala), podru~je biv{e Jugoslavije se postepeno pribli`ava ta~ki sa koje
te{ko da mo`e biti povratka na vreme neodgovornosti i kulturu neka`njivosti. Taj proces se, istina, i
dalje odvija vi{e pod spoljnim politi~kim i ekonomskim pritiskom i uslovljavanjem intergracije u euro-
atlantske institucije, nego iz sazrele "unutra{nje" potrebe suo~avanja sa pro{lo{}u i utvr|ivanja i prih-
vatanja odgovornosti za ono {to se dogodilo. Me|utim, nakon {to u protekloj deceniji nisu pokazale
previ{e revnosti i entuzijazma za procesuiranje ratnih zlo~ina (sem ponekog koji je po~inila "druga"
strana), dr`ave biv{e Jugoslavije se, htele to ili ne, postepeno osposobljavaju kako za preuzimanje
Privremeni i prevremeni bilans
19
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
predmeta koje im ustupa Tribunal, tako i za nastavak istraga koje je zapo~elo ha{ko tu`ila{tvo ali koje
zbog "izlazne strategije" nisu dovele do tribunalovih optu`nica. Najve}i deo dokaznog materijala koje
je tu`ila{tvo Tribunala prikupilo od 1994. do kraja 2004. protiv vi{e hiljada osumnji~enih za ratne
zlo~ine, prosle|en je ili }e biti prosle|en lokalnim pravosu|ima na dalji postupak. Lokalna tu`ila{tva i
sudovi bi, dakle, trebalo da imaju pune ruke posla u godinama i decenijama koje dolaze.
Istina, sposobnost lokalnih pravosu|a u Srbiji, BiH ili Hrvatskoj je nu`an ali ne i jedini uslov za
efikasno krivi~no gonjenje onih koji su okrvavili ruke u ratovima protekle decenije. Podjednako va`-
no, ako ne i va`nije, je da u svakoj od tih sredina postoji jasno izra`ena politi~ka volja da se raskrsti
pre svega sa zlo~incima u sopstvenim redovima, kao i da iza takvog opredeljenja stoji nedvosmis-
lena podr{ka takozvane kriti~ne mase u javnosti. Stvaranje tih uslova je, jasno, zadatak odgovorne
politike i odgovornih medija u ~emu zemlje biv{e Jugoslavije, na `alost, i dalje oskudevaju.
Tribunalove istrage i su|enja rekonstruisali su i dokumentovali zna~ajan deo onoga {to se u pro-
tekloj deceniji doga|alo na prostorima biv{e Jugoslavije, kako je do{lo do masovnih zlo~ina i ko je
za njih odgovoran. Tribunal, istina, ne pi{e istoriju, ali ~injenice koje su nakon rigoroznog dokaznog
postupka i uz maksimalno po{tovanje prava optu`enih utvr|ene u njegovim presudama predstavl-
jaju dragocenu gra|u budu}im istori~arima i ote`avaju poricanje zlo~ina i revizionisti~ka prekrajan-
ja istorije. Sa svakom novom presudom i svakim priznanjem krivice sve su te`a razumna poricanja
masovnih zlo~ina. A nerazumnih }e, naravno, uvek biti.
Kona~no, ali ne i najmanje va`no, efekti dosada{njeg rada Tribunala ose}aju se i daleko izvan
prostora biv{e Jugoslavije. Prvim su|enjima i presudama Tribunal je pokazao da je me|unarodno
krivi~no pravosu|e mogu}e i podstakao je procese koji su doveli do stvaranja drugih ad-hoc tri-
bunala ili specijalnih sudova (za Ruandu, Sijera Leone, Kampu}iju...) kao i do usvajanja Rimskog
statuta i formiranja stalnog Me|unarodnog krivi~nog suda. U proteklih desetak godina, Tribunal je
stvorio impresivan korpus sudske procedure i prakse, presuda i odluka kojima se razvijaju i
artikuli{u principi i norme me|unarodnog krivi~nog prava i popunjavaju praznine u njegovoj primeni,
na na~in koji }e biti od neizmernog zna~aja kako za stalni Me|unarodni krivi~ni sud, tako i za
nacionalna pravosu|a.
Opisuju}i raspad Jugoslavije kao "zemljotres koji je pogodio ~itav region", biv{i glavni tu`ilac
Louise Arbour je svojevremeno rekla da je Tribunal za me|unarodno pravo predstavljao "zemljotres
iste snage i razmera po talasima koje je izazvao." Tribunal je, smatra ona, "stvorio ta~ku sa koje
nema povratka na planu li~ne odgovornosti, kraja kulture neka`njivosti i o~ekivanja sveta da vojne
i politi~ke vo|e moraju da odgovaraju za svoje postupke." Mo`e se raspravljati o tome da li su poje-
dine tribunalove odluke bile pravno ispravne ili ne, ali ni{ta, po njoj, "ne}e ukloniti nasle|e da je
Tribunal uspeo, uprkos svim po~etnim o~ekivanjima."
Verovatno je to slaba uteha za sve `rtve i stradanja u proteklih ratovima, ali je biv{a Jugoslavija
svojom tragedijom dala neizmerni doprinos razvoju i primeni me|unarodnog krivi~nog pravosu|a i
borbi protiv kulture neka`njivosti. Kriti~ari "selektivne pravde" }e, ne bez razloga, ukazati da visoki
principi odgovornosti koje Tribunal "isteruje na Balkanu i nad Balkancima" nisu jo{ univerzalni i da
na~elo komandne odgovornosti, po kojem su osu|eni neki "balkanski" vojni zapovednici ili koman-
danti logora, "ne va`i" za komandante savezni~ke koalicije u Iraku ili za upravnike zatvora poput
Abu Graib.
"Balkanci", zbog toga, ne bi trebalo da se ose}aju diskriminisanim. Naprotiv, treba da se ose}aju
privilegovanim.
februar 2006.
Balkanska privilegija
20
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Tu`ila{tvo/tu`iteljstvo
Bosne i Hercegovine
Pitanje procesuiranja ratnih zlo~ina u Bosni i Hercegovini jedno je od krucijalnih pitanja za pro-
gres na{e zemlje, za uspostavljanje vladavine prava i sigurnog okru`enja i pitanje koje zahtjeva
anga`man ~itavog dru{tva, ~iji smo svi dio i mehanizam.
Moramo uzeti u obzir da je pred nama, pred Bosnom i Hercegovinom, tek po~etak procesuiran-
ja ratnih zlo~ina. ^eka nas procesuiranje velikog broja predmeta. Nas ~eka proces koji }e na{u
zemlju osloboditi tereta zaostav{tine ratnih zlo~ina u liku i djelu po~initelja koji se i danas slobodno
kre}u na{im gradovima i ulicama.
Zlo~ini koji su se dogodili na podru~ju na{e zemlje odnijeli su vi{e desetina hiljada `ivota, vi{e od
milion ljudi je raseljeno ili protjerano, imovina i privatna i dru{tvena je uni{tena, vi{e desetina hiljada
ljudi bilo je izlo`eno psihi~koj i fizi~koj torturi. Sve to su ratni zlo~ini i zlo~ini protiv ~ovje~nosti koji mora-
ju biti istra`eni i procesuirani. Okru`na i kantonalna tu`ila{tva oba entiteta i Distrikta Br~ko primila su
tokom godina prijave protiv vi{e desetina hiljada osoba koje se sumnji~i da su po~inili ratni zlo~in na
podru~ju Bosne i Hercegovine. Svaka od tih prijava zahtijeva provjeru prije nego {to se donese odlu-
ka o zapo~injanju istrage ili odbacivanju prijave. To je ogroman i dugotrajan postupak koji se ne smije
i ne}e uzeti olako jer i ti osumnji~eni imaju pravo na pravi~an postupak, a `rtve pravo na to da
po~initelji budu procesuirani i ka`njeni za svoja djela. Ali, procesuiranje ratnih zlo~ina nije i ne smije
biti problem samo jedne grupe ljudi. Moramo zajedno stvoriti atmosferu u kojoj }e po~initelji ratnih
zlo~ina prestati u`ivati status nacionalnih heroja i u kojoj }e `rtve zlo~ina dobiti mjesto koje zaslu`uju.
Moramo osigurati sigurno okru`enje i podr{ku za svjedoke ratnih zlo~ina koji }e svjedo~iti u pred-
metima kako pred Sudom BiH, tako i pred entitetskim sudovima. @rtve i svjedoci ratnih zlo~ina moraju
mo}i slobodno svjedo~iti protiv po~initelja, bez straha od osvete ili osude okoline iz koje dolazi po~initelj
zlo~ina. Moramo shvatiti da se povjerenje me|u narodima ne mo`e graditi samo i isklju~ivo na
krivi~nopravnom procesuiranju ratnih zlo~ina, ve} da se u izgradnju povjerenja moraju aktivno uklju~iti
i druge institucije i slojevi dru{tva, kako vladine tako i nevladine organizacije. Upravo u tom kontekstu
Tu`ila{tvo BiH se zala`e za dono{enje nacionalne strategije djelovanja svih nadle`nih organa i institu-
cija u Bosni i Hercegovini po svim pitanjima koja se odnose na ratne zlo~ine, a naro~ito na procesuiran-
je po~inioca ratnih zlo~ina, te je u tom smislu pokrenulo i inicijativu za njenu izradu. Jedino tako, identi-
ficiraju}i probleme i rje{enja tih problema, odgovornosti i obaveze svih i usmjeravaju}i svoje aktivnosti
u zajedni~kom naporu, mo`emo odgovoriti ovom izazovu koji je postavljen pred nas tu`ioce, ali i pred
bosanskohercegova~ko dru{tvo u cjelini, ~ime }e se pomo}i u izgradnji povjerenja i vladavine prava.
Poruka koju Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine {alje je da su ratni zlo~inci i kriminalci dobili
ozbiljnog neprijatelja u tu`ila{tvima u Bosni i Hercegovini, koja }e, na temelju zakona, procesuirati
po~initelje ratnih zlo~ina.
Tu`ila{tvo-Tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine osnovano je Zakonom o Tu`ila{tvu-Tu`iteljstvu BiH
koji je proglasio Visoki predstavnik 2002. godine, da bi nakon toga, u jesen iste godine, Zakon bio
usvojen i u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Prva ~etiri doma}a tu`ioca imenovana su 16. januara
2003. godine, a prvi me|unarodni tu`ilac u martu 2003. g.
Nadle`nost Tu`ila{tva BiH zasnovana je na gonjenju po~inilaca krivi~nih djela propisanih
Krivi~nim zakonom Bosne i Hercegovine, a u organizacijskom smislu, Tu`ila{tvo BiH sastoji se od
Odjela za op}i kriminal u kojem su samo doma}i tu`ioci, Posebnog odjela za organizirani kriminal,
privredni kriminal i korupciju u kojem su i doma}i i me|unarodni tu`ioci, a od 2005. godine sastavni
dio Tu`ila{tva je i Odjel za ratne zlo~ine u kojem, tako|er, rade i doma}i i me|unarodni tu`ioci.
Tu`ila{tvo/tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine
PORUKA TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE
21
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Odjel za ratne zlo~ine formiran je nakon dono{enja paketa zakona koji je usvojen u Parlamentu BiH
u decembru 2004. godine, a koji su bili nu`ni da bi se predmeti sa MKSJ mogli procesuirati pred doma}im
pravosudnim institucijama, kao i da bi se mogla preuzeti uloga Jedinice za pravila puta MKSJ koja je do
svog zatvaranja pregledavala predmete ratnih zlo~ina prije nego {to doma}i sudovi mogu donijeti odluku
o li{enju slobode osumnji~enih za ratne zlo~ine po~injene za podru~ju Bosne i Hercegovine.
Pred Bosnom i Hercegovinom je procesuiranje ratnih zlo~ina proces koji je tek zapo~eo. Procedure
propisane zakonima BiH koji se odnose na du`inu trajanja samog postupka su mnogo ekspeditivnije
nego {to su to procedure propisane pravilima Ha{kog tirubnala tako da se o~ekuje da sami procesi traju
puno kra}e od onih pred Tribunalom. Tu`ila{tvo BiH, odnosno njegov Odjel za ratne zlo~ine nije insti-
tucija koja ima rok trajanja, nego je to stalna bosanskohercegova~ka pravosudna institucija koja }e pro-
cesuirati po~initelje ratnih zlo~ina dok ih bude i dok bude zakona koji propisuju njihovo gonjenje.
Odjel za ratne zlo~ine sastoji se od doma}ih i me|unarodnih tu`ilaca i bavi se isklju~ivo pred-
metima ratnih zlo~ina. Na ~elu ovog Odjela je zamjenik Glavnog tu`ioca BiH, doma}i tu`ilac.
Sam Odjel podijeljen je u timove koji pokrivaju odre|ene geografske regije. Na ~elu svakog od
timova je doma}i tu`ilac koji je ujedno i {ef tima:
- Tim 1. pokriva regiju sjeverozapadne Bosne i dio Posavine;
- Tim 2. pokriva regiju sredi{nje Bosne;
- Tim 3. pokriva regiju isto~ne Bosne (dolina Drine) i dio Posavine;
- Tim 4. pokriva regiju Sarajeva i isto~ne Bosne uklju~uju}i Fo~u;
- Tim 5. pokriva regiju zapadne Hercegovine i dolinu Neretve; i
- Specijalni tim 6 za podru~je Srebrenice.
U sklopu aktivnosti Odjela za ratne zlo~ine, Kolegij tu`ilaca Tu`ila{tva BiH donio je Pravilnik o preuz-
imanju predmeta ~iji sastavni dio je i dokument naslovljen Orijentacioni kriteriji za ocjenjivanje osjetljivih
predmeta Jedinice za pravila puta. Svrha tog dokumenta je odrediti smjernice o tome koji su to predmeti
koji, zbog svoje te`ine ili zbog statusa po~initelja, mora procesuirati Tu`ila{tvo BiH, a koji predmeti se
mogu ustupiti stvarno i mjesno nadle`nim tu`ila{tvima na dalje postupanje. Zbog velikog broja predmeta
ratnih zlo~ina, o~ekivati je da }e ipak najve}i dio njih biti procesuiran na kantonalnom/okru`nom nivou.
Predmeti koje }e po slu`benoj du`nosti preuzeti Odjel za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH od kan-
tonalnih/okru`nih tu`ila{tva u BiH su oni koji se ti~u najte`ih zlo~ina kao {to je genocid, masovna
ubojstva, masovna silovanja, protjerivanja na sistematskoj osnovi i sli~na najte`a djela ratnog zlo~i-
na, kao i oni u kojima je osumnji~eni biv{i ili sada{nji nosilac policijske, vojne ili civilne/politi~ke vlas-
ti, gdje su potencijalni svjedoci u posebno osjetljivom polo`aju i sli~no. Ti predmeti dobijaju oznaku
'vrlo osjetljiv' i, ukoliko optu`nica nije stupila na pravnu snagu pri nekom od kantonalnih/okru`nih su-
dova u BiH prije stupanja na snagu Zakona o krivi~nom postupku BiH (mart 2003. godine), procesui-
ranje tih predmeta preuzima Tu`ila{tvo BiH. Ostali predmeti dobijaju oznaku 'osjetljiv' i vra}aju se
stvarno i mjesno nadle`nim tu`ila{tvima na dalje postupanje.
Odjel za ratne zlo~ine je nadle`an za ~etiri vrste predmeta ratnih zlo~ina:
(1) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo MKSJ provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom
protiv odre|enih osumnji~enih, a za koje je sudsko vije}e Tribunala donijelo pravomo}nu
odluku da se ti predmeti proslijede Bosni i Hercegovini;
(2) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije
podiglo optu`nice, ali ih proslije|uje Bosni i Hercegovini;
(3) predmeti koje je pregledala Jedinica za pravila puta MKSJ i vratila ih na nadle`nost
tu`ila{tvima u BiH, a koji su ocijenjeni kao 'vrlo osjetljivi';
(4) svi predmeti koji su otvoreni nakon {to je Jedinica za pravila puta MKSJ prestala s radom.
mart 2006.
Odjel za ratne zlo~ine
22
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Me|unarodni krivi~ni sud
za biv{u Jugoslaviju
http://www.un.org/icty/index-b.html
Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) osnovan je 25. maja 1993. rezolucijom
827 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Ta rezolucija je usvojena kao odgovor na prijetnju
me|unarodnom miru i bezbjednosti koju su izazvala masovna ubistva, etni~ko ~i{}enje i druga
te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv{e Jugoslavije, posebno u Bosni i
Hercegovini.
Misija MKSJ-a je da krivi~no goni i sudi osobama osumnji~enim za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv
~ovje~nosti i genocid koji su po~injeni na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1991. Rad MKSJ-a trebao
bi doprinijeti ponovnom uspostavljanju mira, time {to }e obeshrabriti daljnja kr{enja me|unaro-
dnog humanitarnog prava, sprije~iti revizionizam i obezbijediti pravdu `rtvama.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je u svojim rezolucijama 1503 (iz augusta 2003.) i 1534
(iz marta 2004.) podr`ao strategiju okon~anja rada MKSJ-a (Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u
Jugoslaviju, ili "Tribunal"), kako bi se osiguralo postepeno i koordinirano okon~anje historijske mis-
ije Tribunala do 2010. Prema toj strategiji, Tribunal }e se usredoto~iti na krivi~no gonjenje i su|enje
najvi{im rukovodiocima, dok }e mali broj predmeta koji se odnose na optu`ene srednjeg i ni`eg
ranga biti preba~en nacionalnim sudovima. Ta strategija tako|er podrazumijeva da }e Tribunal
pomo}i ja~anje kapaciteta doma}ih sudova u regiji za procesuiranje ratnih zlo~ina.
Postoje dvije glavne kategorije predmeta koje Tribunal proslje|uje doma}im sudovima u regiji:
(1) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije
podiglo optu`nice.
(2) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom protiv
odre|enih osumnji~enih.
Tu`ila{tvo Tribunala doma}im tu`ila{tvima proslje|uje predmete u kojima je provedena istraga,
ali optu`nice nisu podignute pred Tribunalom. Na nadle`nim nacionalnim pravosudnim organima
le`i odgovornost da takve istrage privedu kraju na osnovu dokaza dobivenih od MKSJ i podignu
optu`nice gdje je to prikladno.
Me|u predmetima koji su do sada preba~eni nalaze se oni koji se odnose na zlo~ine po~injene
u Gospi}u (@upanijski sud u Rijeci je osudio tri osobe), Vukovaru (Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog
suda u Beogradu osudilo je 15 osoba) i Zvorniku (pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u
Beogradu trenutno se vode postupci protiv {est osoba). Tu`ila{tvo Tribunala }e i dalje proslje|ivati
takve predmete u okviru svojih napora na spre~avanju neka`njivosti.
Do 10. januara 2007., MKSJ je proslijedio pet predmeta protiv devetorice optu`enih Bosni i Hercegovi-
ni (BiH) i jedan predmet protiv dvojice optu`enih Hrvatskoj da im se sudi pred doma}im sudovima u tim
zemljama. Ovi predmeti su proslije|eni prema pravilu 11bis Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala i
Proslje|ivanje predmeta u kojima je MKSJ podigao optu`nice
Proslje|ivanje predmeta u kojima MKSJ nije podigao optu`nice
Strategija okon~anja rada MKSJ-a
PARTNERSTVO I TRANZICIJA IZME\U MKSJ I DOMA]IH SUDOVA
23
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
u skladu sa strategijom okon~anja rada Tribunala. Prva presuda u jednom od predmeta koji su proslije|eni
prema pravilu 11bis donesena je 14. novembra 2006. kada je Sud BiH proglasio optu`enog Radovana
Stankovi}a krivim za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i osudio ga na kaznu od 16 godina zatvora.
Broj predmeta koji }e biti proslije|eni prema pravilu 11bis je relativno mali. Pored predmeta koji
su ve} preba~eni, predmeti protiv ~etvorice drugih optu`enih se trenutno razmatraju za eventualno
proslje|ivanje na osnovu zahtjeva tu`ioca Tribunala.
Vije}e za proslje|ivanje sastavljeno od troje sudija razmatra zahtjeve za proslje|ivanje koje pod-
nosi tu`ilac Tribunala. Prvo, to Vije}e treba da utvrdi da li te`ina krivi~nih djela kojima se optu`eni
terete i nivo odgovornosti optu`enih zadovoljavaju kriterij za proslje|ivanje. Dok se predmeti koji se
odnose na srednje i ni`e pozicionirane optu`ene mogu proslijediti nacionalnim vlastima, najvi{im
vo|ama sudit }e se u Hagu.
Ukoliko Vije}e za proslje|ivanje donese odluku da odre|eni predmet mo`e biti proslje|en, sudije
MKSJ-a odlu~uju kojoj dr`avi predmet treba proslijediti - dr`avi u kojoj je zlo~in po~injen, dr`avi u kojoj
je optu`eni uhap{en ili bilo kojoj drugoj dr`avi koja je voljna da ga procesuira. Vije}e za proslje|ivan-
je ocjenjuje da li ta dr`ava mo`e ispuniti me|unarodne standarde ljudskih prava i pravi~nog su|enja.
U Bosni i Hercegovini, od 1996. do 2004. Tribunal je odigrao klju~nu ulogu u pogledu toga koji
predmeti su se mogli procesuirati pred bosanskohercegova~kim sudovima. Prema tzv. Pravilima pu-
ta uspostavljenim Rimskim sporazumom 1996., doma}i sud u BiH mogao je izdati nalog za hap{e-
nje osumnji~enog za ratne zlo~ine samo nakon {to je dosje u tom predmetu pregledalo i odobrilo
Tu`ila{tvo MKSJ. Ono je pregledalo te dosjee kako bi utvrdilo da li sadr`e uvjerljive navode ili su
bez ozbiljnih dokaza. Jedan od glavnih ciljeva Pravila puta bio je da se vlasti u BiH sprije~e da bez
uvjerljivih dokaza hapse osobe pod sumnjom da su po~inile ratne zlo~ine. Taj postupak je odigrao
klju~nu ulogu u zaustavljanju proizvoljnih i nezakonitih hap{enja u Bosni i Hercegovini i poticanju
slobode kretanja u zemlji. Tu`ila{tvo MKSJ-a je ukupno pregledalo 1.419 predmeta protiv 4.985
osoba i dalo saglasnost da se 848 osoba uhapsi na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine.
U oktobru 2004. MKSJ je proces pregleda dosjea prema Pravilima puta prebacio na vlasti BiH.
Tu`ioci na entitetskom nivou u BiH sada predmete dostavljaju Tu`ila{tvu BiH na pregled i ocjenu da
li osjetljivost odre|enog predmeta zahtijeva da se on procesuira na dr`avnom nivou. Kako se broj
osoba osumnji~enih za u~e{}e u ratnim zlo~inima u BiH mjeri hiljadama, ve}ina predmeta ratnih
zlo~ina }e se i dalje voditi pred kantonalnim i okru`nim sudovima, dok }e samo najosjetljiviji pred-
meti biti procesuirani na Sudu BiH.
MKSJ podr`ava ja~anje kapaciteta doma}ih institucija za procesuiranje ratnih zlo~ina i pru`a
punu podr{ku osnivanju specijalizovanih institucija za krivi~no gonjenje i su|enje osobama za koje
se sumnja da su po~inile te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava. Kroz razli~ite programe
obuke i prebacivanje dokumenata i znanja, Tribunal }e nastaviti da blisko sara|uje s doma}im insti-
tucijama u zemljama na podru~ju biv{e Jugoslavije kako bi osigurao trajnu ostav{tinu rada
Tribunala. Sud Bosne i Hercegovine je posebno blizak partner Tribunala u tom pogledu, a osnivan-
je Odjela za ratne zlo~ine, koje je podr`ao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, predstavlja
klju~nu komponentu strategije okon~anja rada MKSJ-a. Tribunal od samog po~etka usko sara|uje
s Odjelom za ratne zlo~ine.
Vladavina prava i ostav{tina MKSJ-a
Pravila puta
24
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 27
PREDMETI OKON^ANI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 29
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Hotimi~no li{avanje `ivota; mu~enje ili ne~o-
vje~no postupanje; hotimi~no nano{enje te{ke
patnje ili te{ke tjelesne povrede ili ugro`avanje
zdravlja (te{ke povrede @enevskih konvencija iz
1949.)
� tokom napada na Kozarac i okolno podru~je,
u~estvovao je u sakupljanju i prisilnom premje{ta-
nju civila u zato~eni~ke logore.
� kao dio grupe Srba, udarao je rukama i nogama jednu `rtvu sve dok se ovaj nije onesvijestio, ~ime je
direktno pomagao u ostvarenju zajedni~kog nauma te grupe da nanese te{ku fizi~ku patnju pripadnici-
ma druge grupe.
� jednoj `rtvi je prijetio no`em, a onda ga je ubo.
Ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� ubistvo dvojice muslimanskih policajaca u Kozarcu 26. maja 1992.
� u~estvovao je u ubistvu petorice mu{karaca u Jaski}ima, selu pored Prijedora
DU[KO TADI]
Osu|en za hotimi~no li{avanje `ivota,
mu~enje ili ne~ovje~no postupanje
i ubistvo
Bio je predsjednik lokalnog odbora Srpske
demokratske stranke ("SDS") u Kozarcu.
- osu|en na 20 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Njema~koj
"PRIJEDOR"
DU[KO
TADI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
30 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 1. oktobra 1955. u Kozarcu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 13. februara 1995.
Hap{enje 13. februara 1994., uhap{en u Minhenu od strane njema~ke
policije
Preba~en na MKSJ 5. marta 1995.
Prvo stupanje pred sud 26. aprila 1995. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda 7. maja 1997.
Presuda o kazni 14. jula 1997., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 15. jula 1999., osu|en po devet dodatnih ta~aka
Presuda o kazni 11. novembra 1999., osu|en na 25 godina zatvora
Presuda o `albi na kaznu 26. januara 2000., osu|en na ukupno 20 godina zatvora
Nalazi se na izdr`avanju kazne 31. oktobra 2000. preba~en u Njema~ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 13. februara 1994.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 31
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj os-
novi, ubistvo, seksualno nasilje, mu~enje
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� muslimanske i druge nesrpske zato~enike pod-
vrgavao je ubistvima, silovanju i mu~enju, te je
u~estvovao u stvaranju i odr`avanju atmosfere
straha u logoru putem ubistava, premla}ivanja,
seksualnog nasilja i drugih vidova fizi~kog i psihi~-
kog zlostavljanja.
� za vrijeme dok je bio odgovoran za logor, Nikoli} je ubio devet nesrpskih zato~enika u logoru Su{ica.
Najstarija `rtva je bio {ezdesetogodi{nji mu{karac ~ije su patnje trajale sedmicu dana, tokom kojih je
nekoliko puta gubio svijest usljed batinanja.
� i pored preklinjanja `rtava da prestane s batinanjem, Nikoli} je nastavljao da udara zato~enike noga-
ma i pesnicama, koriste}i pritom oru`je kao {to su drvene palice, `eljezne {ipke, dr{ke sjekira, kun-
daci pu{aka, metalni "bokseri", metalne cijevi, palice i gumena cijev ispunjena olovom. Povrede koje
je nanosio tokom premla}ivanja ponekad su bile fatalne. U nekim slu~ajevima, premla}ivanja su tra-
jala po 45 minuta.
� Nikoli} je li~no odvodio i na druge na~ine omogu}avao odvo|enje zato~enica iz hangara, gdje su
bile smje{tene, znaju}i pritom da se to ~ini u svrhu silovanja i drugih oblika pona{anja koje predstavl-
ja seksualno zlostavljanje.
� Nikoli} je dvojicu zato~enika tukao `eljeznim {ipkama, drvenim palicama i kundacima pu{aka oko
90 minuta. Zbog tog premla}ivanja, jedan od zato~enika je zadobio posjekotinu na stra`njoj strani
glave, izbijena su mu ~etiri zuba i polomljena tri rebra. Nikoli} je prizano da je jo{ trojicu zato~enika
tukao na sli~an na~in.
DRAGAN NIKOLI]
Osu|en za progone, ubistvo, seksualno
nasilje i mu~enje
Tako|e poznat i kao 'Jenki'. Bio je komandant
zato~eni~kog logora Su{ica u op{tini Vlasenica,
isto~na Bosna i Hercegovina, od po~etka juna
1992. do njegovog zatvaranja krajem septembra
1992. godine.
- osu|en na 20 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Italiji
"LOGOR SU[ICA"
DRAGAN
NIKOLI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
32 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 26. aprila 1957. u Vlasenici, isto~na Bosna i Hercegovina
Optu`nica 4. novembra 1994.
Hap{enje 20. aprila 2000., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 21. aprila 2000.
Prvo stupanje pred sud 28. aprila 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
18. marta 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
Potvrdno izja{njenje o krivici 4. septembra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama tre}e
izmijenjene optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 18. decembra 2003., osu|en na 23 godine zatvora
Presuda @albenog vije}a 4. februara 2005., osu|en na 20 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 21. juna 2006. preba~en u Italiju na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je
proveo u pritvoru od 21. aprila 2000.
Ro|en 23. marta 1964. u ^irkin Polju, op{tina Prijedor, Bosna i Herce-
govina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. juna 2000., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. juna 2000.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 7. jula 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice.
19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-
gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv
~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001. osu|en na 15 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 10. maja 2002. preba~en u Austriju na izdr`avanje kazne. U
kaznu mu je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru (jedna
godina, ~etiri mjeseca i 19 dana).
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 33
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini pro-
tiv ~ovje~nosti)
� ubio je jednog zato~enika u logoru tako {to mu je pucao u
glavu.
� nije izvr{io svoju du`nost da sprije~i ljude izvan logora da
ulaze u logor i zlostavljaju zato~enike.
� kao komandant obezbje|enja, Sikirica je znao za nehu-
mane uslove u logoru, uklju~uju}i nedovoljnu hranu i vodu,
neadekvatnu medicinsku njegu i lije~enje, pretrpanost i man-
jak svje`eg zraka i kretanja i neadekvatnost higijenskih
rje{enja. Tako|e je znao da su zato~enici premla}ivani, silovani, seksualno zlostavljani i ubijani.
"LOGOR KERATERM"
DU[KO
SIKIRICA
DU[KO SIKIRICA
Osu|en za
progone
Od 14. juna do 27. jula 1992. bio je
komandant obezbje|enja u logoru Kera-
term na podru~ju Prijedora, na
sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 15 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Austriji
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
34 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 7. aprila 1967. u ^irkin Polju, Prijedor, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. oktobra 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. oktobra 1999.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 8. novembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj
ta~ki za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao
zlo~in protiv ~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 5 godina zatvora
Kazna izdr`ana 10. maja 2002., preba~en u Austriju. U izdr`avanje kazne je
ura~unato vrijeme od 2 godine i 19 dana koje je proveo u
pritvoru. 28. februara 2003., odobreno pu{tanje na slobodu.
Kazna izdr`ana
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj os-
novi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� dozvolio je progone i pre{utno prihva}ao
nasilje nad zato~enicima u logoru, uklju~uju}i
premla}ivanja, silovanje, seksualno zlosta-
vljanje i ubistva, kao i maltretiranje, poni`a-
vanje i psiholo{ko zlostavljanje.
� zloupotrijebio je svoj polo`aj od povjerenja.
DAMIR DO[EN
Osu|en za progone
Od 3. juna do po~etka avgusta 1992. bio je vo|a smjene
stra`e (koju je ~inilo 6-12 stra`ara) u logoru Keraterm na
podru~ju Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i
Hercegovine.
- osu|en na 5 godina zatvora
- kazna izdr`ana
"LOGOR KERATERM"
DAMIR
DO[EN
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 35
DRAGAN KOLUND@IJA
Osu|en za progone
Od po~etka juna do 25. jula 1992., bio je vo|a
smjene stra`e u logoru Keraterm na podru~ju
Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 3 godine zatvora
- kazna izdr`ana
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� iako su mu bili poznati nehumani uslovi u logoru, time {to je nastavio biti vo|a smjene zloupotrijebio je
svoj polo`aj povjerenja.
Ro|en 19. decembra 1959. u Bosni i Hercegovini
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 7. juna 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 7. juna 1999.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 13. jula 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
27. septembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim novim
ta~kama izmijenjene optu`nice.
4. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-
gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv
~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 3 godine zatvora
Kazna izdr`ana 5. decembra 2001., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-
du. Kazna izdr`ana
"LOGOR KERATERM"
DRAGAN
KOLUND@IJA
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
36 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� pomagao je i podr`avao deportaciju nesrp-
skih civila iz op{tine Bosanski [amac. Iz nje-
govog znatnog djelovanja na takozvanim
"razmjenama" mo`e se zaklju~iti da je njego-
va namjera bila da se ti civili ne vrate, odnos-
no, da je u najmanju ruku znao da njegovi
postupci vjerovatno mogu da prouzro~e trajno
raseljavanje tih nesrpskih civila.
Ro|en 12. maja 1937. u Novom Gradu, op{tina Od`ak, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 14. februara 1998., predao se snagama SFOR-a
Preba~en na MKSJ 15. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 8 godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.
"BOSANSKI [AMAC"
MIROSLAV
TADI]
MIROSLAV TADI]
Osu|en za progone
Nakon 17. aprila 1992. postao je predsjednik Komisije za
razmjenu u Bosanskom [amcu i ostao je ~lan te komisije
do najmanje 1995. Tako|e je bio ~lan srpskog Kriznog
{taba u toj op{tini.
- osu|en na 8 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 37
"BOSANSKI [AMAC"
SIMO
ZARI]
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� u saradnji s drugim politi~kim vo|ama,
planirao je, poticao i zna~ajno u~estvovao u
kampanji progona sa zajedni~kim ciljem da se
iz op{tina Bosanski [amac i Od`ak uklone svi
nesrbi.
� pomagao je i podr`avao udru`eni zlo-
~ina~ki poduhvat progona nesrpskih zato-
~enika putem zato~enja u nehumanim us-
lovima.
� time {to je prihvatio da vodi ispitivanje
zato~enika za koje je znao da su bili pod-
vrgnuti brutalnom zlostavljanju, dozvolio je da
se takvo zlostavljanje nastavi i prolongirao je
njihovo protivpravno zato~enje.
� svojim u~estvovanjem u intervjuu sa zato~enim nesrbima, koji je napravila TV Novi Sad, pru`io je
ohrabrenje i moralnu podr{ku po~iniocima zlo~ina nad nesrpskim zato~enicima.
� ohrabrivao je i pru`ao moralnu podr{ku pripadnicima paravojske i srpske policije koji su mu~ili
zato~enike tako {to su ih seksualno zlostavljali i ~upali im zube.
Ro|en 25. jula 1948. u selu Trnjak, op{tina Od`ak, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 24. februara 1998., predao se snagama SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 26. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 6 godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 28. januara 2004.
SIMO ZARI]
Osu|en za progone
Od septembra 1991. do decembra 1992. obavljao je
razli~ite du`nosti, kao {to su: pomo}nik komandanta za
obavje{tajne poslove, izvi|anje, moral i informisanje u 4.
odredu u sastavu JNA i pomo}nik komandanta 2.
posavske brigade za moral i informisanje; na~elnik
Slu`be nacionalne bezbjednosti za Bosanski [amac;
zamjenik predsjednika Ratnog savjeta za pitanja bezb-
jednosti op{tine Od`ak.
- osu|en na 6 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 28. januara 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
38 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� pretukao je jednog ~ovjeka u hodniku policijske
stanice u Bosanskom [amcu. @rtva je preminula
od posljedica zlostavljanja.
� tokom perioda od osam mjeseci, pretukao je pet
mu{karaca i neprekidno tukao sedmoricu mu{ka-
raca.
� trojici pojedinaca kojima je bio nadre|eni naredio je da mu~e jednog ~ovjeka.
� {estorici mu{karaca je naredio da jedan drugom vr{e fellatio u policijskoj stanici u Bosanskom
[amcu; tukao je te mu{karce i u jednom navratu se smijao dok ih je gledao kako to rade.
� naredio je i u~estvovao u ispitivanju zato~enika i prisiljavao da potpi{u la`ne izjave. Todorovi} je
izdavao nare|enja i direktive koji su kr{ili pravo nesrpskih civila na jednakost pred zakonom.
STEVAN TODOROVI]
Osu|en za progone
Od aprila 1992. do decembra 1993., bio je na~elnik
policije i ~lan srpskog kriznog {taba u Bosanskom
[amcu.
- osu|en na 10 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22.
juna 2005.
"BOSANSKI [AMAC"
STEVAN
TODOROVI]
Ro|en 29. decembra 1957. u Donjoj Slatini, op{tina Bosanski [amac,
Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 27. septembra 1998., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 27. septembra 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 30. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 21. januara 1999. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 13. decembra 2000., izjasnio se krivim po jednoj ta~ki
optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 31. jula 2001., osu|en na 10 godina zatvora
Kazna izdr`ana 11. decembra 2001., preba~en u [paniju na izdr`avanje
kazne. Odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22. juna
2005.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 39
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� zajedno s nekolicinom drugih mu{karaca, li~no
je premlatio ~etvoricu zato~enika u osnovnoj {ko-
li u Bosanskom [amcu. Nogama je udarao mu{-
karce u predio genitalija i tokom premla}ivanja
ispaljivao metke iznad njihovih glava.
� on i nekolicina drugih mu{karaca pretukli su jednog ~ovjeka za kojeg se znalo da ima proble-
ma sa srcem. @rtvu su prisilili da svu~e pantalone, a jedan od mu{karaca je prijetio da }e mu
odsje}i penis. U usta su mu ugurali cijev pi{tolja, a u jednom trenutku Milan Simi} mu je pucao
iznad glave.
Ro|en 9. avgusta 1960. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 14. februara 1998., predao se SFOR-u
Preba~en na MKSJ 15. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 15. maja 2002. izjasnio se krivim po dvije ta~ke za mu~enje kao
zlo~ine protiv ~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 17. oktobra 2002, osu|en na 5 godina zatvora
Kazna izdr`ana 27. oktobra 2003., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-
du, koje je stupilo na snagu 3. novembra 2003. Pu{ten je na
slobodu 4. novembra 2003.
MILAN SIMI]
Osu|en za mu~enje
Od maja 1992. do juna 1993., bio je pripadnik
Kriznog {taba bosanskih Srba i predsjednik
Skup{tine op{tine Bosanski [amac.
- osu|en na 5 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 27.
oktobra 2003.
"BOSANSKI [AMAC"
MILAN
SIMI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
40 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Pomaganje i podr`avanje progona (zlo~in pro-
tiv ~ovje~nosti)
� kao predsjednik Kriznog {taba radio je zajed-
no sa policijom, paravojnim formacijama i JNA na
odr`avanju sistema hap{enja i pritvaranja nesr-
ba. Simi} je imao va`an uticaj na te nezakonite
aktivnosti.
� u~estvovao je u organizovanju programa pri-
silnog rada u okviru kojeg su bosanski Hrvati i bosanski Muslimani podvrgavani opasnim i poni`ava-
ju}im poslovima. Znao je, na primjer, da se civili koriste za kopanje rovova i druge opasne vojne za-
datke, ali nije preduzeo nikakve mjere u okviru svojih ovla{}enja da se stane na put takvoj praksi.
� namjernim uskra}ivanjem odgovaraju}e medicinske njege doprinio je nehumanim uslovima u koji-
ma su nesrbi zato~eni u Bosanskom [amcu.
� znao je za prisilno preseljavanje nesrpskih civila i za sistem razmjena koja su se de{avala tokom
perioda od oko jedne i po godine, ali nije preuzeo dovoljne mjere da sprije~i takve protivpravne
aktivnosti.
BLAGOJE SIMI]
Osu|en za pomaganje
i podr`avanje progona
Bio je predsjednik Op{tinskog odbora Srpske demo-
kratske stranke i predsjednik srpskog Kriznog {taba
(kasnije preimenovanog u Ratno predsjedni{tvo) u
op{tini Bosanski [amac; bio je najvi{i funkcioner civil-
nih vlasti u op{tini
- osu|en na 15 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e
izdr`avati kaznu
"BOSANSKI [AMAC"
BLAGOJE
SIMI]
Ro|en 1960.
Optu`nica Prvobitna: 21. jula 1995.; prva izmijenjena: 25. avgusta 1998.;
druga izmijenjena: 11. decembra 1998.; tre}a izmijenjena: 15.
maja 2001.; ~etvrta izmijenjena: 20. decembra 2001.; peta izmi-
jenjena: 30. maja 2002.
Predaja 12. marta 2001.
Preba~en na MKSJ 12. marta 2001.
Prvo stupanje pred sud 15. marta 2001., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 17 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. novembra 2006., osu|en na 15 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 12. marta 2001.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 41
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo, okrutno postupanje, plja~ka (kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja), ubistvo, nehumana
djela (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� ubio je pet ljudi u policijskoj stanici u Br~kom i
osam ljudi u logoru Luka.
� dana 6. ili 7. maja, odveo je jednog nepozna-
tog zato~enika niz ulicu u blizini policijske stanice
u Br~kom i onda mu je pucao u potiljak iz pi{tolja
"[korpion".
� sistematski je ubijao muslimanske zato~enike unutar autobuskog preduze}a "Laser", policijske
stanice Br~ko i u logoru Luka.
� oko 9. maja 1992., pored glavne zgrade hangara u logoru Luka, biv{em lu~kom objektu, pretukao
je jednu zato~enicu policijskom palicom, a zatim je pucao u nju i ubio je.
� krao je novac, satove, nakit i druge dragocjenosti od zato~enika po njihovom dolasku u logor
Luka, tako {to je prijetio smr}u onima koji ne predaju sve svoje stvari.
Ro|en 7. juna 1968. u Bijeljini, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 22. januara 1998. uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 22. januara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 26. januara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice; 29. oktobra 1998. izjasnio se krivim po 15 ta~aka za
zlo~ine protiv ~ovje~nosti i 16 ta~aka za kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja, te da nije kriv po ta~ki optu`nice za genocid.
Presuda Pretresnog vije}a 14. decembra 1999., osu|en na 40 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 5. jula 2001. kazna od 40 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 29. maja 2003., preba~en u Italiju na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je
proveo u pritvoru od 22. januara 1998.
GORAN JELISI]
Osu|en za ubistvo, okrutno
postupanje, plja~ku i nehumana djela
Tokom maja i juna 1992. godine, djelovao je pod
vla{}u br~anske policije, koja je u to vrijeme bila pod
kontrolom srpskih snaga, i nalazio se na jednoj od
pozicija vlasti u logoru Luka, improvizovanom
zato~eni~kom objektu u Br~kom, u sjeveroisto~nom
dijelu Bosne i Hercegovine. Sebe je nazivao "srpskim
Adolfom."
- osu|en na 40 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Italiji
"BR^KO"
GORAN
JELISI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
42 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo, uvredljivo i poni`avaju}e postupanje
(kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� izveo je petoricu mu{karaca iz sportske dvorane
"Partizan" u Br~kom, u kojoj su bili zato~eni, pos-
trojio ih i ubio iz vatrenog oru`ja.
� jednom zato~eniku u logoru Luka je naredio da
se pozdravi i rukuje s drugim zato~enicima,
nakon ~ega ga je premlatio i ubio.
Ubistvo, silovanje, {to obuhvata druge oblike seksualnog zlostavljanja (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� prisilio je, uz prijetnju oru`jem, dvojicu bra}e zato~ene u logoru Luka da jedan nad drugim vr{e
fellatio pred drugima.
� Ranko ^e{i} je priznao da je ubio ukupno 10 zato~enika, od kojih su dvojica umrli od posljedica
premla}ivanja.
Ro|en 5. septembra 1964. u Drvaru, Bosna i Hercegovina.
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. maja 2002., uhap{en od strane vlasti Srbije.
Preba~en na MKSJ 17. juna 2002.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 20. juna 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`ni-
ce. 8. oktobra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama optu`-
nice.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 11. marta 2004., osu|en na 18 godina zatvora.
Na izdr`avanju kazne 11. aprila 2005., preba~en u Dansku na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unat period od 657
dana koje je proveo u pritvoru do dana izricanja presude.
RANKO ^E[I]
Osu|en za ubistvo, silovanje i druge oblike
seksualnog zlostavljanja, uvredljivo i
poni`avaju}e postupanje
Bio je pripadnik Teritorijalne odbrane bosanskih
Srba u Gr~ici, op{tina Br~ko, u sjeveroisto~nom
dijelu Bosne i Hercegovine. Od 15. maja 1992. bio
je pripadnik interventnog voda iz sastava rezervnih
policijskih snaga u stanici policije Br~ko.
- osu|en na 18 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Danskoj
"BR^KO"
RANKO
^E[I]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 43
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistva, ne~ovje~no postupanje, oduzimanje
imovine i uni{tavanje {irokih razmjera (te{ke po-
vrede @enevskih konvencija iz 1949.)
� Raji} je znao da su neki pripadnici pod njegovom
komandom u pro{losti provodili ekstremna nasilja
nad bosanskim Muslimanima u Vare{u i da su iska-
zivali ~vrstu elju za uni{tenjem svega {to nije hrva-
tsko. Raji} je bio svjestan znatne vjerojatno}e da }e
biti po~injeni zlo~ini kad je izdao naredbu da se
napadne selo Stupni Do i da se sakupe i pritvore vojno sposobni mu{karci muslimanske nacionalnosti u
Vare{u.
� Napad na Stupni Do je rezultirao smr}u najmanje 37 osoba muslimanske nacionalnosti, uklju~uju}i
mu{karce, `ene, starce i djecu. Velika ve}ina njih bili su civili. Snage pod Raji}evom komandom su prisilil
civile da napuste svoje domove, otimali im njihove dragocjenosti, namjerno ih ubijali i seksualno zlostav-
ljali muslimanske `ene. Veliki dio sela je bio u potpunosti ili djelomi~no uni{ten.
� Zato~eni mu{karci u Vare{u, vi{e od 250 mu{karaca njih, tu~eni su i zlostavljani.
STUPNI DO
IVICA
RAJI]
Ro|en 5. maja 1958. u Johovcu, op{tina Kiseljak, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 29. avgusta 1995.
Hap{enje 5. aprila 2003.
Preba~en na MKSJ 24. juna 2003.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice;
26. oktobra 2005. izjasnio se krivim po ~etiri ta~ke izmijenjene
optu`nice za te{ke povrede @enevskih konvencija iz 1949.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 8. maja 2006., osu|en na 12 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
IVICA RAJI]
Osu|en za te{ke povrede @enevskih kon-
vencija iz 1949. (ubistva, ne~ovje~no postu-
panje, oduzimanje imovine i uni{tavanje
{irokih razmjera)
Bio je komandant Druge operativne grupe u Operativnoj
zoni Srednja Bosna Hrvatskog Vije}a Odbrane (HVO)
- osu|en na 12 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati
kaznu
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
44 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en:
Ne~ovje~no postupanje (te{ko kr{enje @enev-
ske Konvencije) i okrutno postupanje (kr{enje
zakona i obi~aja rata)
� Znao je za zlostavljanje bosanskih Muslimana
u Domu kulture Vitez i u veterinarskoj stanici u
Vitezu, ali nije kaznio svoje pot~injene koji su za
zlo~ine bili odgovorni, niti je prijavio prekr{aje
nadle`nim organima.
� Naredio je da se 20. aprila 1993. civili iz sela Ga}ice upotrijebe kao `ivi {tit kako bi za{titio svoje
zapovjedni{tvo u Hotelu Vitez.
� Naredio je da se zato~enici koriste za kopanje rovova na frontu.
TIHOMIR BLA[KI]
Osu|en za ne~ovje~no postupanje
i okrutno postupanje
Imao je ~in pukovnika Hrvatskog vije}a obrane
(HVO) i 27. juna 1992. postao komandant
Operativne zone Sredi{nja Bosna HVO-a.
Po~etkom avgusta 1994 promovisan je u ~in generala
i postavljen na poziciju komandanta HVO-a.
- osu|en na 9 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.
"LA[VANSKA DOLINA"
TIHOMIR
BLA[KI]
Ro|en 2. novembra 1960. u Brestovskom, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 10. novembra 1995.
Predaja 1. aprila 1996., dobrovoljno se predao
Preba~en na MKSJ 1. aprila 1996.
Prvo stupanje pred sud 3. aprila 1996., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 3. marta 2000., osu|en na 45 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 29. jula 2004., osu|en na devet godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 45
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Povrede li~nog dostojanstva (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
� za vrijeme dok je bio zadu`en za zatvor Ka-
onik, podvrgao je 500 nehrvatskih zato~enika fi-
zi~kom i psihi~kom zlostavljanju. Kao upravnik
objekta, naredio je i/ili poticao djela nasilja od
kraja januara 1993. do maja 1993.
� u~estvovao je u odabiru zato~enika koji su kori{teni za `ivi {tit i kopanje rovova, znaju}i da `ivo-
te onih koji su mu bili povjereni na ~uvanje izla`e opasnosti. Nadalje, svojim neposrednim djelova-
njem, kao komandant, pru`io je dodatno ohrabrenje svojim podre|enima da ~ine sli~na djela.
� kao nadre|eni u logoru, znao je da se krivi~na djela vr{e, ali nije poduzeo nikakve korake da spri-
je~i po~injenje tih dijela ili da kazni po~inioce.
Ro|en 8. januara 1960. u Pakracu, Republika Hrvatska
Optu`nica 10. novembra 1995.
Hap{enje 8. juna 1996., od strane hrvatskih vlasti
Preba~en na MKSJ 28. aprila 1997.
Prvo stupanje pred sud 29. aprila 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama op-
tu`nice
Presuda Pretresnog vije}a7. maja 1999. (izre~ena usmeno) i 25. juna 1999. (pismena);
osu|en na dvije godine i {est mjeseci zatvora.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pri-
tvoru (dvije godine, 10 mjeseci i 29 dana), te je odmah pu{ten
na slobodu
Presuda @albenog vije}a 9. februara 2000. (izre~ena usmeno) i 24. marta 2000. (pisme-
na), osu|en na sedam godina zatvora
Kazna izdr`ana 22. septembra 2000., preba~en u zatvor u Finskoj.
Pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon {to je izdr`ao
kaznu
ZLATKO ALEKSOVSKI
Osu|en za povrede li~nog dostojanstva
Od januara 1993. godine bio je upravnik zatvora u
Kaoniku, pored Busova~e, u srednjoj Bosni i Her-
cegovini.
- osu|en na sedam godina zatvora
- pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon iz-
dr`avanja kazne u Finskoj
”LA[VANSKA DOLINA”
ZLATKO
ALEKSOVSKI
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
46 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en
(primjeri):
Protivpravni napad na ci-
vile; protivpravni napad
na civilne objekte; bezo-
bzirno razaranje koje nije
opravdano vojnom nu`-
dom; plja~kanje javne ili
privatne imovine; razara-
nje ili hotimi~no nano{e-
nje {tete institucijama na-
mijenjenim religiji ili obra-
zovanju (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
Hotimi~no li{avanje `ivo-
ta; ne~ovje~no postupa-
nje; protivpravno zato~e-
nje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje (zlo~ini protiv
~ovje~nosti)
� kao predsjednik HDZ-BiH zdu{no je u~estvovao u zajedni~kom planu progona. Planirao je, poticao i
naredio zlo~ine po~injene u op{tinama Travnik, Vitez, Busova~a i Kiseljak.
� bio je prisutan na sastancima politi~ara koji su odobrili napad na Ahmi}e 16. aprila 1993., koji je za
posljedicu imao pokolj vi{e od 100 civila bosanskih Muslimana, uklju~uju}i 32 `ene i 11 djece, razaranje
domova i etni~ko ~i{}enje sela od muslimanskog stanovni{tva. Dario Kordi} je kao odgovoran regional-
ni politi~ar u~estvovao u planiranju ove vojne operacije i napada koji je za cilj imao '~i{}enje' tog podru~ja
od Muslimana.
� planirao je napade na druga podru~ja u dolini La{ve, uklju~uju}i zaseoke [anti}i, Piri}i i Nadioci. Ti
napadi, zajedno sa napadima na Vitez i Ve~erisku, izme|u ostalog, bili su dio zajedni~kog plana koji je
imao za cilj etni~ko ~i{}enje tog podru~ja od bosansko-muslimanskog stanovni{tva.
� kao politi~ki vo|a sa zna~ajnim vojnim uticajem poticao je, planirao i naredio napad na Busova~u, usm-
jeren protiv muslimanskog civilnog stanovni{tva i civilnih objekata. Tokom napada, mnogi civili Muslimani
su ubijeni, protjerani, a njihova imovina uni{tena.
� Dario Kordi} je naredio zato~enje bosanskih Muslimana i uspostavljanje zato~eni~kih objekata u
La{vanskoj dolini, konkretnije u Kaoniku, kino-dvorani u Vitezu, veterinarskoj stanici i zgradi SDK-a
(poslovna zgrada u Vitezu), [ahovskom klubu i {koli Dubravica.
"LA[VANSKA DOLINA"
DARIO
KORDI]
DARIO KORDI]
Osu|en za protivpravni napad na civile; protivpra-
vni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje
koje nije opravdano vojnom nu`dom; plja~kanje
javne ili privatne imovine; razaranje ili hotimi~no
nano{enje {tete institucijama namijenjenim religiji
ili obrazovanju; hotimi~no li{avanje `ivota; ne~o-
vje~no postupanje; protivpravno zato~enje civila;
progone; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje
Od februara 1991. do 10. novembra 1995. bio je predsjednik Hrvatske demo-
kratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH). Od septembra 1992. do
novembra 1995. bio je potpredsjednik i ~lan Predsjedni{tva Hrvatske za-
jednice Herceg-Bosna (HZ H-B), te kasnije u avgustu 1993. potpredsjednik
Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR H-B).
- osu|en na 25 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Austriji
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 47
Ro|en 14. decembra 1960. u Busova~i, Bosna i Hercegovina
Optu`nica Prvobitna optu`ica: 10. novembra 1995;
Izmijenjena optu`nica: 30. septembra 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 26. februara 2001., osu|en na 25 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 17. decembra 2004., kazna potvr|ena.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru
od 6. oktobra 1997.
Na izdr`avanju kazne 8. juna 2006. preba~en u Austriju na izdr`avanje preostalog dijela
kazne
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
zatvaranje; protivpravno zato~enje civila (zlo~ini
protiv ~ovje~nosti)
� snosi individualnu odgovornost za hap{enje i
protivpravno zato~enje civila bosanskih Muslimana
u kino-dvorani u Vitezu i zgradi SDK-a prije kraja
aprila 1993.
� kino-dvorana je kori{tena za zato~enje oko 200-
300 muslimanskih mu{karaca svih starosnih dobi,
koji su prethodno prikupljeni. Mnogi mu{karci su
podvrgnuti okrutnom postupanju, prisiljavani da
kopaju rovove i kori{teni kao taoci i `ivi {titovi. Neki
od onih koji su kori{teni za kopanje rovova nikada se nisu vratili.
� u zgradi SDK-a, zato~enici su odvo|eni na kopanje rovova. Neki su odvo|eni da pet dana kopa-
ju rovove blizu linije fronta gdje je bilo veoma opasno. Zato~enicima je nekada prije}eno sjekirom i
morali su raditi danono}no. Kao zapovjednik brigade, bio je odgovoran za dobrobit zato~enika, {to
on nije adekvatno u~inio.
MARIO ^ERKEZ
Osu|en za progone, zatvara-
nje, protivpravno zato~enje
civila
Bio je zapovjednik Vite{ke brigade Hrvatskog vi-
je}a odbrane (HVO) od njenog formiranja 1992.
godine pa do najmanje kraja maja 1993., te
tokom preuzimanja op{tinskih vlasti u op{tini
Vitez od strane HDZ-BiH/HVO.
- osu|en na 6 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 2. decembra 2004.
"LA[VANSKA DOLINA"
MARIO
^ERKEZ
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
48 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 27. marta 1959. u Rijeci, op{tina Vitez, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 10. novembra 1995.;
Izmijenjena optu`nica: 30. septembra 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 26. februara 2001., osu|en na 15 godina zatvora.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 6. oktobra 1997.
Presuda @albenog vije}a 17. decembra 2004., kazna smanjena na 6 godina
zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 2. decembra 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 49
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
ubistvo; nehumana djela (zlo~ini protiv ~o-
vje~nosti)
� bio je ativno uklju~en u vojni napad na civile u
selu Ahmi}i, tokom kojeg je preko 100 civila ubije-
no, a 169 muslimanskih domova je poru{eno.
� u~estvovao je u ubistvu jednog ~ovjeka koji je
ubijen pred svojom porodicom. Tako|e je u~e-
stvovao u protjerivanju te porodice iz njihove ku}e,
koja je zatim spaljena.
Ro|en 14. februara 1955. u [anti}ima, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 15 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., kazna smanjena na 12 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 9. aprila 2002., preba~en u [paniju.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 6. oktobra 1997.
DRAGO JOSIPOVI]
Osu|en za progone,
ubistvo i nehumana djela
U aprilu 1993., bio je pripadnik Hrvatskog
vije}a odbrane (HVO) u [anti}ima, selu u
La{vanskoj dolini, u srednjoj Bosni.
- osu|en na 12 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u [paniji
"LA[VANSKA DOLINA"
DRAGO
JOSIPOVI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
50 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
"LA[VANSKA DOLINA"
VLADIMIR
[ANTI]
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi;
ubistvo; nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje~no-
sti)
� aktivno je u~estvovao u vojnom napadu na civile u
selu Ahmi}i tokom kojeg je preko 100 civila ubijeno,
a 169 muslimanskih domova je poru{eno. Njegovo
prisustvo na mjestu napada, kao lokalnog zapovjed-
nika "D`okera" i vojne policije, poslu`ilo je kao ohra-
brenje njegovim podre|enim da po~ine zlo~ine.
� imao je aktivnu ulogu u paljenju jedne ku}e i ubistvu ~ovjeka koji je `ivio u njoj.
Ro|en 1. aprila 1958. u Donjoj Ve~eriskoj, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 25 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., kazna smanjena na 18 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 12. aprila 2002., preba~en u [paniju. U izdr`avanje kazne je
ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 6. oktobra 1997.
VLADIMIR [ANTI]
Osu|en za progone,
ubistvo i nehumana djela
U aprilu 1993. bio je lokalni zapovjednik vojne
policije i "D`okera", jedinice HVO-a, u
srednjoj Bosni.
- osu|en na 18 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u [paniji
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 51
Ro|en 23. septembra 1958. u Piri}ima, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 10 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten
na slobodu
ZORAN KUPRE[KI]
Oslobo|en kriviceBio je pripadnik Hrvatskog vije}a obrane (HVO) u
srednjoj Bosni.
- oslobo|en krivice
- odmah pu{ten na slobodu
MIRJAN KUPRE[KI]
Oslobo|en krivice
Bio je pripadnik HVO-a u srednjoj Bosni.
- oslobo|en krivice
- odmah pu{ten na slobodu
"LA[VANSKA DOLINA"
ZORAN
KUPRE[KI]
"LA[VANSKA DOLINA"
MIRJAN
KUPRE[KI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
52 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 21. oktobra 1963. u Vitezu, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 8 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten na slobodu
Ro|en 1. januara 1958. u Piri}ima, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Hap{enje 18. decembra 1997.
Preba~en na MKSJ 18. decembra 1997.
Prvo stupanje pred sud 16. januara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., osu|en na 6 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a23. oktobra 2001., oslobo|en krivice i odmah pu{ten na slobodu
VLATKO KUPRE[KI]
Oslobo|en krivice
- oslobo|en krivice
- odmah pu{ten na slobodu
"LA[VANSKA DOLINA"
VLATKO
KUPRE[KI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 53
Ro|en 15. jula 1957. u [anti}ima, Bosna i Hercegovina
Optu`nicaPrvobitna optu`nica: 10. novembra 1995., otpe~a}ena 26. juna
1996.; izmijenjena optu`nica: 9. februara 1998.
Predaja 6. oktobra 1997.
Preba~en na MKSJ 6. oktobra 1997.
Prvo stupanje pred sud 8. oktobra 1997., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 14. januara 2000., oslobo|en krivice
DRAGAN PAPI]
Oslobo|en krivice Bio je pripadnik HVO-a u srednjoj Bosni.
- oslobo|en krivice
- odmah pu{ten na slobodu
"LA[VANSKA DOLINA"
DRAGAN
PAPI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
54 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje, povrede li~nog dostojanstva, {to
uklju~uje silovanje (kr{enja zakona i obi~aja
ratovanja)
� dok je ispitivao jednu Muslimanku, njemu
podre|eni vojnik joj je prijetio prelaze}i no`em
preko unutra{nje strane njenih butina i govorio
da }e joj isje}i polne organe. Zatim su u drugoj
prostoriji ta `rtva i njen prijatelj, jedan hrvatski
vojnik, ispitivani i udarani pendrekom po stopali-
ma. @ena je iznova silovana pred grupom vojnika. Pomenuti hrvatski vojnik je bio prisiljen da pos-
matra seksualno zlostavljanje svoje prijateljice. Anto Furund`ija nije ni{ta u~inio kako bi zaustavio
ili sprije~io te postupke u svom prisustvu, a stalno ispitivanje je bitno doprinijelo krivi~nim djelima po-
~injenim nad tom `enom i njenim prijateljem.
Ro|en 8. jula 1969. u Travniku, srednja Bosna i Hercegovina
Optu`nica 10. novembra 1995.
Hap{enje 18. decembra 1997., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 18. decembra 1997.
Prvo stupanje pred sud 19. decembra 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 10. decembra 1998., osu|en na 10 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 21. jula 2000., kazna potvr|ena
Kazna izdr`ana 25. septembra 2000., preba~en u Finsku na izdr`avanje preos-
talog dijela kazne. 29. jula 2004. odobreno mu je prijevremeno
pu{tanje na slobodu, koje je stupilo na snagu 17. avgusta 2004.
ANTO FURUND@IJA
Osu|en za mu~enje i povrede li~nog dos-
tojanstva, {to uklju~uje silovanje
Sredinom maja 1993., bio je lokalni zapovjednik
"D`okera", jedinice Hrvatskog vije}a odbrane
(HVO), u op{tini Vitez, u srednjoj Bosni i
Hercegovini.
- osu|en na 10 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 29.
jula 2004.; pu{ten 17. avgusta 2004.
"LA[VANSKA DOLINA"
ANTO
FURUND@IJA
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 55
"LOGOR ^ELEBI]I"
ZDRAVKO
MUCI]
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Hotimi~no nano{enje velike patnje ili te{-
kih povreda, protivpravno zatvaranje civila,
hotimi~no li{avanje `ivota, mu~enje,
ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede
@enevskih konvencija iz 1949. godine)
� u~estvovao je u odr`avanju ne~ovje~nih
uslova za bosanske Srbe zato~ene u
zatvoru/logoru elebi}i i, kao komandant logo-
ra, bio je odgovoran za stvaranje atmosfere
terora, u kojoj su zato~enici `ivjeli u stalnoj
strepnji i strahu da }e biti podvrgnuti fizi~kom
nasilju.
� pod njegovom komandom, osam zato-
~enika je preminulo od posljedica pre-
mla}ivanja od strane stra`ara; jedan zato~enik
je ubijen iz vatrenog oru`ja dok je poku{avao da pobjegne od batina; jedan drugi zato~enik je premla}en
kundakom pu{ke i drugim drvenim i metalnim predmetima i to premla}ivanje je trajalo nekoliko sati; iako
je ve} bio te{ko ranjen kada je stigao u logor, jedan zato~enik je tokom zato~eni{tva podvrgnut daljem
premla}ivanju, nakon ~ega je umro.
ZDRAVKO MUCI]
Osu|en za hotimi~no na-
no{enje velike patnje ili
te{kih povreda, protivpra-
vno zato~enje civila, hoti-
mi~no li{avanje `ivota, mu-
~enje, ne~ovje~no po-
stupanje
Od pribli`no maja 1992. do novembra 1992. godine bio je
komandant zatvora/logora ^elebi}i, koji su uspostavile
snage bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sredinom
1992. godine, a koji se nalazio pored Konjica, u srednjoj
Bosni i Hercegovini.
- osu|en na 9 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 18. jula
2003.
- kazna izdr`ana
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
56 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
"LOGOR ^ELEBI]I"
HAZIM
DELI]
Ro|en 31. avgusta 1955. u Spiljanima, op{tina Konjic, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. marta 1996.
Hap{enje 18. marta 1996., uhap{en u Austriji od strane
austrijskih vlasti
Preba~en na MKSJ 9. aprila 1996.
Prvo stupanje pred sud 11. aprila 1996. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 1998. osu|en na sedam godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001, presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi
eventualnog prilago|avanja
Druga presuda o kazni 9. oktobra 2001, osu|en na devet godina zatvora
Presuda @albenog vije}a po `albi na
kaznu
8. aprila 2003., potvr|ena kazna Pretresnog vije}a
Kazna izdr`ana 18. jula 2003., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od
18. marta 1996.
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Hotimi~no li{avanje `ivota, mu~enje, hotimi-
~no nano{enje velike patnje ili te{kih povreda,
ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede @enev-
skih konvencija iz 1949. godine)
� surovo je tukao jednog zato~enika tokom nekoliko
dana, {to je za posljedicu imalo smrt tog zato~enika.
� jednog zato~enika je zatvorio u {aht najmanje je-
dnu no} i jedan dan, bez vode i hrane; tog istog za-
to~enika su zatim tukli raznim predmetima, uklju~u-
ju}i lopate i elektri~ne `ice.
� kontrolisao je dostupnost vode u logoru i nametao stroga ograni~enja na koli~inu vode koja se zato~e-
nicima dozvoljavala da popiju, iako vode nije nedostajalo u logoru. To je bilo naro~ito zna~ajno tokom vre-
lih ljetnih dana.
� zato~enicima koji su tra`ili ljekarsku njegu rekao je da }e ionako umrijeti, bilo da im se pru`i ljekarska
HAZIM DELI]
Osu|en za hotimi~no
li{avanje `ivota, mu~enje,
hotimi~no nano{enje velike
patnje ili te{kih povreda,
ne~ovje~no postupanje
Od otprilike maja 1992. do novembra 1992. bio je
zamjenik komandanta u zatvoru/logoru Celebi}i; od
otprilike novembra do decembra 1992. bio je koman-
dant logora.
- osu|en na 18 godina zatvora
- Na izdr`avanju kazne u Finskoj
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 57
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Hotimi~no li{avanje `ivota, mu~enje, hotimi-
~no nano{enje velike patnje ili te{kih povreda,
ne~ovje~no postupanje (te{ke povrede @ene-
vskih konvencija iz 1949. godine)
� jedan zato~enik, star izme|u 60 i 70 godina,
izveden je napolje gdje ga je Esad Land`o dugo
tukao. Na ~elo mu je zabijena zna~ka SDS-a.
Zato~enik je od posljedica povreda ubrzo umro.
� jednom zato~eniku je silom otvorio usta kako bi mu stavio zagrijanu metalnu pincetu na jezik, {to mu
je nanijelo opekotine po ustima, usnama i jeziku. Zatim je tu zagrijanu pincetu stavio u uho tog
zato~enika.
� na lice jednog zato~enika stavio je gas masku i zategao je kako bi zaustavio dovod zraka. Zatim je
zagrijanim no`em pr`io ruku, nogu i butine tog zato~enika i prisilio ga da jede travu, napunio mu usta
ESAD LAND@O
Osu|en za hotimi~no
li{avanje `ivota; mu~enje;
hotimi~no nano{nje velike
patnje ili te{kih povreda
Radio je kao stra`ar u zatvoru/logoru ^elebi}i od maja
1992. do decembra 1992.
- osu|en na 15 godina zatvora
- Na izdr`avanju kazne u Finskoj
Ro|en 13. maja 1964. u Orahovici, op{tina Konjic, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. marta 1996.
Hap{enje 2. maja 1996. uhap{en od strane bosanskohercegova~kih vlasti
Preba~en na MKSJ 13. juna 1996.
Prvo stupanje pred sud 11. aprila 1996. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 1998., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001., presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi
eventualnog prilago|avanja
Druga presuda o kazni 9. oktobra 2001., osu|en na 18 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a po `albi na
kaznu
8. aprila 2003., potvr|ena presuda Pretresnog vije}a
Na izdr`avanju kazne 9. jula 2003., preba~en u Finsku na izdr`avanje preostalog
dijela kazne.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 2. maja 1996.
pomo} ili ne.
� brutalno je silovao dvije zato~enice prilikom ispitivanja u zatvoru/logoru ^elebi}i. Svakom prilikom je
Hazim Deli} bio u uniformi, naoru`an i svirepo je prijetio. Cilj ovih silovanja bio je da se `rtve zastra{e i
prinude da pru`e informacije. Jedno od silovanja je po~injeno u prisustvu drugih stra`ara.
"LOGOR ^ELEBI]I"
ESAD
LAND@O
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
58 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 7. marta 1973. u Glavati~evu, op{tina Konjic, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. marta 1996.
Hap{enje 2. maja 1996., uhap{en od strane bosanskohercegova~kih
vlasti
Preba~en na MKSJ 13. juna 1996.
Prvo stupanje pred sud 18. juna 1996. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 1998., osu|en na 15 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 20. februara 2001., presuda vra}ena Pretresnom vije}u radi
eventualnog prilago|avanja
Presuda @albenog vije}a po `albi na
kaznu
8. aprila 2003., potvr|ena presuda Pretresnog vije}a
Na izdr`avanju kazne 9. jula 2003., preba~en u Finsku na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je
proveo u pritvoru od 2. maja 1996.
Ro|en 25. marta 1948. u Ostro{cu, op{tina Jablanica, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. marta 1996.
Hap{enje 18. marta 1996., uhap{en u Minhenu, Njema~ka, od strane nje-
ma~kih vlasti
Preba~en na MKSJ 8. aprila 1996.
Prvo stupanje pred sud 9. maja 1996., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 16. novembra 1998., oslobo|en po svim ta~kama optu`nice
ZEJNIL DELALI]
Oslobo|en krivice
Od maja 1992. do jula 1992. bio je koordinator snaga
bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata na podru~ju Ko-
njica. Od jula do novembra 1992. bio je komandant Prve
takti~ke grupe bosanske vojske.
- oslobo|en krivice
- odmah pu{ten na slobodu
djetelinom i natjerao ga da pije vodu. Cijelo vrijeme ga je udarao rukama i nogama.
� jednog zato~enika je prisilio da radi sklekove dok ga je tukao i udarao bejzbol palicom. Tako|e je stavio
zapaljeni {tapin na genitalije jednog drugog zato~enika.
"LOGOR ^ELEBI]I"
ZEJNIL
DELALI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 59
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja zako-
na i obi~aja ratovanja)
� u~estvovao je u streljanju i ubistvu stotina
nenaoru`anih mu{karaca bosanskih Muslimana iz
Srebrenice na poljoprivrednom dobru u Pilici 16.
jula 1995. ili pribli`no tog datuma.
� Dra`en Erdemovi} je sam ubio oko 70 osoba.
Ro|en 25. novembra 1971. u Tuzli, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 29. maja 1996.
Hap{enje 2. marta 1996., uhap{en od strane vlasti Savezne Republike
Jugoslavije (SRJ)
Preba~en na MKSJ 30. marta 1996.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 31. maja 1996. izjasnio se krivim po ta~ki optu`nice kojom se
teretio za ubistvo kao zlo~in protiv ~ovje~nosti. Pretresno vije}e
je prihvatilo njegovo potvrdno izja{njavanje o krivici i odbacilo
alternativnu ta~ku kojom se teretio za kr{enja zakona i obi~aja
ratovanja.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 29. novembra 1996., osu|en na 10 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 7. oktobra 1997., predmet upu}en novom Pretresnom vije}u
kako bi optu`eni imao mogu}nost da se ponovo izjasni o krivici.
Druga presuda o kazni 5. marta 1998., osu|en na pet godina zatvora
Kazna izdr`ana 26. avgusta 1998. preba~en u Norve{ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne.U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 28. marta 1996.
DRA@EN ERDEMOVI]
Osu|en za ubistvo
Bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda vojske
bosanskih Srba (VRS) koji je djelovao na podru~ju
Zvornika u op{tini Zvornik, u sjeverozapadnom
dijelu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 5 godina zatvora
- izdr`ao kaznu u Norve{koj
"POLJOPRIVREDNO DOBRO U PILICI"
DRA@EN
ERDEMOVI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
60 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje i silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i
kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� silovao je tri `rtve u svom {tabu u ulici Osmana
\iki}a br. 16, u Fo~i
� pomagao je i podr`avao grupno silovanje ~etiri
`rtve od strane nekolicine njegovih vojnika
� prisilio je jednu `rtvu na spolni odnos, iako je
znao da ona na to ne pristaje
� sredinom jula 1992., prijetio je jednoj svjedokinji da }e ubiti nju i njenog sina dok je zajedno s jo{
dvojicom vojnika poku{ao da od nje dobije informacije ili priznanje.
Porobljavanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� li~no je po~inio djelo porobljavanja time {to je dvjema `enama uskratio svaku mogu}nost kontrole
nad sopstvenim `ivotima i tretirao ih kao vlasni{tvo.
Ro|en 15. maja 1960. u Fo~i, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 26. juna 1996.
Predaja 4. marta 1998., dobrovoljno se predao
Preba~en na MKSJ 5. marta 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 13. marta 1998., 25. avgusta 1998., 24. septembra 1999., iz-
jasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 22. februara 2001., osu|en na 28 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 12. juna 2002., kazna od 28 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 12. decembra 2002., preba~en u Njema~ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 4. marta 1998.
"FO^A"
DRAGOLJUB
KUNARAC
DRAGOLJUB KUNARAC
Osu|en za mu~enje,
silovanje i porobljavanje
Bio je zapovjednik specijalne izvi|a~ke jedinice
vojske bosanskih Srba (VRS), koja je sa~inja-
vala dio lokalne Fo~anske takti~ke grupe.
- osu|en na 28 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Njema~koj
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 61
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Porobljavanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� zato~io je dvije `rtve u svom stanu na period od
oko ~etiri mjeseca
� time {to je djevojke zato~io i ostvarivao de facto
pravo vlasni{tva nad njima, Kova~ je imao namjeru
da sa ~etiri `rtve postupa kao s imovinom.
Silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja)
� silovao je dvije `rtve zajedno s drugim vojnicima
� silovao je dvije `rtve zajedno s drugim vojnicima tokom perioda zato~eni{tva u njegovom stanu
� imao je spolni odnos sa tri `rtve iako je znao da one na to ne pristaju
� pomagao je drugim vojnicima da siluju tri `rtve
Povrede li~nog dostojanstva (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� stalno poni`avanje i degradiranje ~etiri `rtve
� prisilio je tri `ene da gole ple{u na stolu dok ih je posmatrao
Ro|en 31. marta 1961. u Fo~i, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 26. juna 1996.
Hap{enje 2. avgusta 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 2. avgusta 1999.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 14. avgusta 1999., 24. septembra 1999., izjasnio se da nije kriv
po svim ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 22. februara 2001., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 12. juna 2002., kazna od 20 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 28. novembra 2002. preba~en u Norve{ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 2. avgusta 1999.
RADOMIR KOVA^
Osu|en za porobljavanje,
silovanje i povrede li~nog
dostojanstva
Bio je jedan od zamjenika komandanta vojne poli-
cije vojske bosanskih Srba (VRS) i vo|a paravo-
jnih jedinica u gradu Fo~i.
- osu|en na 20 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Norve{koj
"FO^A"
RADOMIR
KOVA^
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
62 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje i silovanje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i
kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� zajedno s jo{ jednim vojnikom, odveo je jednu
`rtvu iz sportske dvorane "Partizan" u Fo~i u stan
u blizini
� istu `rtvu je silovao iako je znao da ima samo
15 godina i da nije pristala da s njim ima spolni
odnos.
Ro|en 6. septembra 1955. u Brusnoj, Fo~a, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 26. juna 1996.
Hap{enje 23. decembra 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 24. decembra 1999.
Prvo stupanje pred sud 29. decembra 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 22. februara 2001., osu|en na 12 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 12. juna 2002., kazna od 12 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 28. novembra 2002. preba~en u Norve{ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 23. decembra 1999.
ZORAN VUKOVI]
Osu|en za mu~enje,
silovanje i porobljavanje
Bio je jedan od zamjenika komandanta vojne poli-
cije vojske bosanskih Srba (VRS) i pripadnik par-
avojnih jedinica u gradu Fo~i.
- osu|en na 12 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Norve{koj
"FO^A"
ZORAN
VUKOVI]
� jednu `rtvu je prodao mu{karcu po imenu "Dragec" za 200 njema~kih maraka, a jednu drugu `rtvu
je predao svojim vojnicima
� dvije `rtve je prodao za po 500 njema~kih maraka neidentifikovanim crnogorskim vojnicima.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 63
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� kao vode}a politi~ka li~nost u op{tini Prijedor,
imao je va`nu ulogu u kampanji koja je imala za cilj
etni~ko ~i{}enje op{tine Prijedor putem deportacije
i progona bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata.
� planirao je i naredio deportaciju oko 20.000 prve-
nstveno nesrpskih stanovnika op{tine Prijedor.
� aktivno je u~estvovao u formiranju logora Omar-
ska, Keraterm i Trnopolje, u kojima su zato~enici bili
svakodnevno podvrgnuti te{kom zlostavljanju i mal-
tretiranju koje ~ini mu~enje. Zato~enike su surovo
tukli, ~esto koriste}i oru|a poput kablova, palica i lanaca.
Istrebljenje (zlo~in protiv ~ovje~nosti), ubistvo (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� u~estvovao je u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu koji je imao za cilj konsolidovanje srpske kontrole
u op{tini po svaku cijenu, {to je za posljedicu imalo {iroko rasprostranjena ubistva koja su srpske snage
po~inile u naseljima, okolnim podru~jima i zato~eni~kim objektima {irom op{tine.
� odgovoran je za ubistvo vi{e od 1.500 ljudi u op{tini Prijedor, uklju~uju}i i ubistvo oko 120 mu{karaca
u logoru Keraterm, 5. avgusta 1992., i pogubljenje oko 200 ljudi na Kori}anskim stijenama, na planini
Vla{i}, 21. avgusta 1992.
MILOMIR STAKI]
Osu|en za istrebljenje, ubistvo, progone
(koji su, izme|u ostalog, po~injeni
ubistvom, mu~enjem, fizi~kim nasiljem,
silovanjem, seksualnim zlostavljanjem,
stalnim poni`avanjem i degradiranjem,
deportacijom masovnih razmjera)
Od 30. aprila 1992. do 30. septembra 1992. bio je
predsjednik op{tinskog Kriznog {taba i na~elnik
Op{tinskog vije}a za narodnu odbranu u Prijedoru, u
sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 40 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e
izdr`avati kaznu
"PRIJEDOR"
MILOMIR
STAKI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
64 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 19. januara 1962. u selu Mari}ka, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina.
Optu`nica Prvobitna optu`nica: 13. marta 1997. (bila pod pe~atom do 23.
marta 2001.), Izmijenjena optu`nica: 6. avgusta 2001., druga
izmijenjena optu`nica: 5. oktobra 2001.; tre}a izmijenjena
optu`nica: 4. marta 2002.; ~etvrta izmijenjena optu`nica: 11.
aprila 2002.
Hap{enje 23. marta 2001., uhap{en u Srbiji
Preba~en na MKSJ 23. marta 2001.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 28. marta 2001. izjasnio se da nije kriv po ta~ki optu`nice
(sau~esni{tvo u genocidu). 2. avgusta 2001. izjasnio se da nije
kriv po svim ta~kama izmijenjene optu`nice.
Presuda Pretresnog vije}a 31. jula 2003., osu|en na kaznu do`ivotnog zatvora.
Presuda @albenog vije}a 22. marta 2006., osu|en na 40 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 65
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje i ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti, kr{e-
nja zakona i obi~aja ratovanja)
� znao je ili imao razloga da zna da njegovi pod-
re|eni mu~e zato~enike i nije preuzeo nikakve
mjere da to sprije~i.
� informacije kojima je raspolagao bile su dovoljne
da ga upozore da su njegovi podre|eni umije{ani u
ubistva zato~enika. S obzirom da je znao za prem-
la}ivanja i sumnjive nestanke zato~enika, te da je
vidio tragove metaka na zidovima, mogao je da
shvati da su po~inioci tih premla}ivanja vjerovatno po~inili ubistva. Me|utim, on o tome nije proveo istra-
gu.
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� znao je da je zatvaranje nesrba protivpravno i tako|e je znao da njegova djela ili propusti doprinose
ostvarivanju protivpravnog zatvaranja.
� znao je za odluku da se protivpravno zato~eni nesrbi koriste za prisilni rad. Redovno se sastajao sa
upravnicima fabrike namje{taja, metalskog pogona i poljoprivrednog dobra gdje su zato~enici radili, i
vr{io je kona~nu kontrolu rada zato~enika.
� svom osoblju je odobrio da predaju nesrpske zato~enike kako bi bili deportovani i doprinosio je tim
odlascima tako {to je dozvolio da se ta praksa nastavi. Mnogi zato~enici vi{e nikada nisu vi|eni `ivi
nakon {to su napustili KP dom.
Okrutno postupanje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� imao je saznanja da su uslovi u KP domu okrutni. Logor je bio prenatrpan; neki nisu mogli na}i pros-
tora da spavaju le`e}i. Zato~enicima su davali hranu u koli~inama tek dostatnim za pre`ivljavanje. Nisu
imali odje}u za presvla~enje i tokom zime nije bilo grijanja. Mogli su ~uti zvukove premla}ivanja
zato~enika u drugim zgradama. Kao rezultat ivotnih uslova, psihi~ko i fizi~ko zdravlje mnogih zato~enika
je uni{teno. Kao upravnik logora, Krnojelac je znao da time {to ne preduzima nikakve mjere ohrabruje
glavne po~inioce da odr`e te uslove, te da tako u velikoj mjeri doprinosi njihovom odr`avanju.
MILORAD KRNOJELAC
Osu|en za mu~enje, ubistvo i progone i
kao sau~esnik u progonima i okrutnom
postupanju
Od aprila 1992. do avgusta 1993. bio je upravnik
"Kazneno-popravnog doma" (KP Dom),
zato~eni~kog logora kojim su upravljale srpske
vlasti u Fo~i, jugoisto~no od Sarajeva, Bosna i
Hercegovina, blizu granice sa Srbijom i Crnom
Gorom.
- osu|en na 15 godina zatvora
- nalazi se na izdr`avanju kazne u Italiji
"FO^A"
MILORAD
KRNOJELAC
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
66 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 25. jula 1940. u selu Biroti}i, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 17. juna 1997.
Hap{enje 15. juna 1998, uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 15. juna 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 18. juna 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 14. septembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2002., osu|en na sedam i po godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 17. septembra 2003., osu|en na 15 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 11. aprila 2006. preba~en je na izdr`avanje kazne u Italiju. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 15. juna 1998.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 67
Zlo~ini za koje je progla{en krivim:
Djela nasilja ~iji je prevashodni cilj {irenje tero-
ra me|u civilnim stanovni{tvom, kako je nave-
deno u ~lanu 51 Dopunskog protokola I @enevskih
konvencija iz 1949. (kr{enje zakona ili obi~aja rato-
vanja)
Ubistvo i nehumana djela koja nisu ubistvo
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� Stanislav Gali} je od septembra 1992. do avgus-
ta 1994. vodio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja na Sarajevo s osnovnim ciljem {irenja
terora me|u civilnim stanovni{tvom grada. Napadi su bili gotovo svakodnevni tokom mnogo mjeseci.
� Stotine civila je ubijeno i hiljade ranjeno tokom svakodnevnih aktivnosti kao {to su prisustvovanje
sahranama, obrada povrtnjaka, odlazak po vodu, kupovina, odlasci u bolnicu, vo`nja gradskim
saobra}ajem ili boravak u svojim ku}ama. Ga|ana su ~ak i djeca u {kolama ili dok su se igrala napolju,
vozila bicikle, u blizini svojih domova ili na ulici.
Ro|en 12. marta 1943. u selu Gole{, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 26. marta 1999.
Hap{enje 20. decembra 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 21. decembra 1999.
Prvo stupanje pred sud 29. decembra 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 5. decembra 2003., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 30. novembra 2006., osu|en na do`ivotni zatvor
"SARAJEVO"
STANISLAV
GALI]
STANISLAV GALI]
Osu|en za djela nasilja ~iji je prevashodni
cilj {irenje terora me|u civilnim
stanovni{tvom, ubistvo i nehumana djela
koja nisu ubistvo
Od septembra 1992. do avgusta 1994. bio je
komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske
bosanskih Srba, koji se nalazio oko Sarajeva; od
novembra 1992. imao je ~in general-majora.
- osu|en na do`ivotni zatvor
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e
izdr`avati kaznu
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
68 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� zauzimao je visoki polo`aj u logoru i imao je odre-
|eni stepen vlasti nad stra`arima.
� imao je znatan uticaj da sprije~i ili zaustavi neka
zlostavljanja, ali je taj uticaj rijetko koristio.
� bio je prisutan kada su krivi~na djela po~injena i bez
sumnje je znao da se krajnje te{ko fizi~ko i psihi~ko
nasilje redovito vr{i nad nesrbima zatvorenima u
Omarskoj.
Ubistvo i mu~enje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� saizvr{ilac udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u ubistvu dvojice zato~enika.
� kao dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, poticao je, po~inio i na druge na~ine pomagao i podr`avao
mu~enje i premla}ivanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata svojim odobravanjem i ohrabrivanjem
ili pristankom na ta krivi~na djela.
Ro|en 1. januara 1957. u Mari}koj, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 9. novembra 1998.
Hap{enje 8. aprila 1998., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 9. aprila 1998.
Prvo stupanje pred sud 14. aprila 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001., osu|en na 7 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005, potvr|ena kazna od 7 godina zatvora
Kazna izdr`ana Odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 31. marta 2005.
"LOGORI OMARSKA I KERATERM"
MIROSLAV
KVO^KA
MIROSLAV KVO^KA
Osu|en za progone na poli-
ti~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, ubistvo
i mu~enje
Bio je profesionalni policajac u stanici policije
Omarska u vrijeme kada su srpske snage formi-
rale logor Omarska u op{tini Prijedor, sredinom
1992. godine; u~estvovao je u radu logora kao
funkcionalni ekvivalent zamjenika komandira
stra`arske slu`be.
- osu|en na 7 godina zatvora
- kazna izdr`ana (odobreno prijevremeno
pu{tanje na slobodu 31. marta 2005.)
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 69
"LOGORI OMARSKA I KERATERM"
DRAGOLJUB
PRCA]
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� bio je svjestan djela krajnjeg fizi~kog i psihi~kog
nasilja koje se redovito vr{ilo nad nesrbima
zato~enima u Omarskoj.
� svoje du`nosti je obavljao marljivo i gotovo nika-
da nije intervenisao, ~ime je aktivno doprinosio sis-
temu progona koji je vladao u logoru.
� bio je svjestan da krivi~na djela po~injena nad
nesrbima zato~enim u logoru imaju karakter progona i, na osnovu svog svjesnog i zna~ajnog
u~e{}a u sistemu progona koji je vladao logorom Omarska, Prca} je imao namjeru da vr{i diskrim-
inaciju nad nesrbima zato~enim u logoru.
Ubistvo i mu~enje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� ostajao je ravnodu{an na zlo~ine koji su ~injeni u njegovom prisustvu. Njegova {utnja se mo`e
protuma~iti kao davanje moralne podr{ke ili odobravanje po~iniocima.
Ro|en 18. jula 1937. u Omarskoj, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 9. novembra 1998.
Hap{enje 5. marta 2000, uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 5. marta 2000.
Prvo stupanje pred sud 10. marta 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nica
Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001., osu|en na 5 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., kazna od 5 godina zatvora potvr|ena
Kazna izdr`ana
DRAGOLJUB PRCA]
Osu|en za progone na poli-
ti~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, ubistvo
i mu~enje
Penzionisani policajac i kriminalisti~ki tehni~ar koji
je 29. aprila 1992. bio mobilisan i raspore|en u
policijsku stanicu Omarska; bio je administrativni
pomo}nik komandanta logora Omarska.
- osu|en na 5 godina zatvora
- kazna izdr`ana
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
70 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osno-
vi, ubistvo, nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje-
~nosti)
� neposredno je znao za postupke i uslove u
Omarskoj obilje`ene zlostavljanjem.
� u~estvovao je u djelima nasilja nad zato~enicima.
� bio je na polo`aju vlasti i uticaja u odnosu na
stra`are u svojoj smjeni.
� bio je upleten u iznu|ivanje i kra|u novca od zato~enika u logoru Omarska.
Ubistvo i mu~enje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� aktivno u~e{}e ili pre{utno odobravanje krivi~nih djela po~injenih u njegovom prisustvu ili od
strane stra`ara u njegovoj smjeni.
� bio je direktno i li~no uklju~en u premla}ivanja zato~enika sredinom jula 1992.
MILOJICA KOS
Osu|en za progone na poli-
ti~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, ubistvo
i mu~enje
Milojica Kos, tako|e poznat kao "Krle", bio je vo|a
smjene stra`e u logoru Omarska od otprilike 31.
maja do 6. avgusta 1992.
- osu|en na 6 godina zatvora
- kazna izdr`ana
Ro|en 1. aprila 1963. u selu Lamovita, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 9. novembra 1998.
Hap{enje 28. maja 1998., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 29. maja 1998.
Prvo stupanje pred sud 2. juna 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001, osu|en na 6 godina zatvora
Odobreno prijevremeno pu{tanje na
slobodu
31. jula 2002.
Kazna izdr`ana
"LOGORI OMARSKA I KERATERM"
MILOJICA
KOS
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 71
Ro|en 15. maja 1952. u selu Lamovita, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 9. novembra 1998.
Hap{enje 8. aprila 1998, uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 9. aprila 1998.
Prvo stupanje pred sud 14. aprila 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., potvr|ena kazna od 20 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 15. novembra 2005., preba~en u Francusku na izdr`avanje
preostalog dijela kazne
"LOGORI OMARSKA I KERATERM"
MLA\O
RADI]Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi,
ubistvo, nehumana djela (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� znao je da se u logoru Omarska redovito vr{e djela
krajnjeg fizi~kog i psihi~kog nasilja u svrhu diskrimi-
nacije.
� imao je zna~ajnu vlast nad stra`arima u svojoj
smjeni u logoru i koristio je tu vlast za selektivno
spre~avanje krivi~nih djela, ignori{u}i veliku ve}inu
zlo~ina po~injenih tokom njegove smjene.
� silovao je jednu zato~enicu i poku{ao da siluje
drugu.
� u~estvovao je u seksualnom zastra{ivanju, zlostavljanju i napastvovanju druge tri zato~enice.
Ubistvo i mu~enje (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� odvodio je zato~enike u sobe gdje su ih islje|ivali, a zatim ih vra}ao nazad nakon {to su bili ne samo
ispitivani ve} i premla}eni.
� nije sprije~io ljude izvan logora, uklju~uju}i Du{ka Tadi}a i Zorana @igi}a, da ulaze u logor i u~estvuju
u premla}ivanju zato~enika.
� nekoliko zato~enika je umrlo nakon premla}ivanja koja su po~inili stra`ari u njegovoj smjeni.
� uzev{i u obzir ranjivost rtava, bol koji im je namjerno nanesen i stanje neizvjesnosti u kojem su dr`ane
`ene zato~ene u logoru Omarska, Vije}e je djela seksualnog nasilja okarakterisalo kao djela mu~enja.
MLA\O RADI]
Osu|en za progone na
politi~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, ubistvo
i mu~enje
Mla|o Radi}, tako|e poznat kao "Krkan", bio je
profesionalni policajac raspore|en u policijsku
stanicu Omarska i vo|a smjene u logoru Omarska
od otprilike 28. maja do kraja avgusta 1992.
- osu|en na 20 godina zatvora
- nalazi se na izdr`avanju kazne u Francuskoj
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
72 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 20. septembra 1958. u selu Balte, op{tina Prijedor, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 9. novembra 1998.
Predaja 16. aprila 1998. dobrovoljno se predao
Preba~en na MKSJ 16. aprila 1998.
Prvo stupanje pred sud 20. aprila 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 2. novembra 2001., osu|en na 25 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. februara 2005., kazna od 25 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 8. juna 2006. preba~en u Austriju na izdr`avanje preostalog
dijela kazne
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� u~estvovao je u premla}ivanju trojice zato~enika
u logoru Omarska i pomogao je i podr`avao prem-
la}ivanje jednog drugog zato~enika.
� ubio je dvojicu zato~enika.
� bio je sau~esnik u ubistvu jednog zato~enika.
Mu~enje i okrutno postupanje (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
� koristio je oru`ja kao {to je palica na ~ijem vrhu je bila metalna kugla kako bi naudio zato~enici-
ma.
� jednog zato~enika je natjerao da tr~i s mitraljezom, dok ga je istovremeno tukao.
� jednog zato~enika je prisilio da pije vodu iz lokve i da se opere tom vodom.
ZORAN @IGI]
Osu|en za progone na poli-
ti~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, mu~enje i
okrutno postupanje
Zoran @igi}, tako|e poznat kao "@iga", bio je tak-
sista koji je mobilisan u rezervnu policiju. Kratko je
radio kao stra`ar u logoru Keraterm, a konkretno je
ulazio u logore Omarska i Trnopolje kako bi
zlostavljao, batinao, mu~io i/ili ubijao zato~enike.
- osu|en na 25 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Austriji
"LOGORI OMARSKA I KERATERM"
ZORAN
@IGI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 73
Zlo~ini za koje je osu|en:
Pomaganje i podr`avanje progona na poli-
ti~kim, rasnim ili vjerskim osnovama (zlo~ini
protiv ~ovje~nosti) i ubistvo (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
� u~estvovao je u incidentu koji je za posljedicu
imao smrt petorice muslimanskih mu{karaca.
Nakon {to su bili pritvoreni u hotelu "Vilina vlas" u
Vi{egradu, Mitar Vasiljevi} je odveo sedam
mu{karaca, pod prijetnjom oru`jem, na obalu
rijeke Drine i naredio im da se postroje. Svi mu{karci su strijeljani iz vatrenog oru`ja, a petorica su
smrtno stradala.
Ro|en 25. avgusta 1954., u mjestu Durevi}i, Bosna i Hercegovina
Optu`nica Prvobitna optu`nica: 6. oktobra 1998; izmijenjena optu`nica:
20. jula 2001.
Hap{enje 25. januara 2000., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. januara 2000.
Prvo stupanje pred sud 28. januara 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 29. novembra 2002., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 25. februara 2004., osu|en na 15 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne Dana 6. jula 2004., preba~en na izdr`avanje kazne u Austriju.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 25. januara 2000.
MITAR VASILJEVI]
Osu|en za pomaganje i podr`avanje prog-
ona i ubistvo
Od sredine aprila 1992. bio je pripadnik "Belih orlo-
va", paravojne formacije bosanskih Srba koja je
sara|ivala sa policijom i raznim vojnim jedinicama
stacioniranim u Vi{egradu, u isto~noj Bosni i
Hercegovini.
- osu|en na 15 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Austriji
"VI[EGRAD"
MITAR
VASILJEVI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
74 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Pomaganje i podr`avanje u genocidu, ubistva
(kr{enje zakona i obi~aja ratovanja), istrebljenje i
progon (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� dok je 25.000 `ena, djece i staraca bosanskih
Muslimana prisilno premje{teno iz srebreni~ke
enklave, snage VRS skovale su i sprovele plan
da elimini{u sve vojno sposobne mu{karce bo-
sanske Muslimane iz Srebrenice, bez obzira na
to da li su posrijedi bili civili ili vojnici.
� od 13. do 19. jula 1995., 7.000 do 8.000 mu{karaca je sistematski ubijeno u masovnim egzeku-
cijama ili pojedina~no.
� malom broju onih koji su pre`ivjeli masovne egzekucije nanesene su te{ke tjelesne ili du{evne
povrede.
� najmanje od 15. jula 1995., Radislav Krsti} je znao da neki pripadnici Glavnog {taba VRS-a imaju
namjeru da po~ine genocid i da im je s tim znanjem dozvolio da koriste ljudstvo i resurse pod nje-
govom komandom kako bi se pomoglo u izvr{enju ubistava.
Ubistvo (kr{enje zakona i obi~aja ratovanja) i progon (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� Radislav Krsti} je imao vode}u ulogu u operaciji kojom je planiran napad na srebreni~ku enklavu.
Ta operacija je imala {ifrovani naziv "Krivaja 95".
� dio te operacije je bilo granatiranje Srebrenice smi{ljeno kako bi se bosansko-muslimansko sta-
novni{tvo zastra{ilo i nagnalo u Poto~are, naselje sjeverno od Srebrenice, gdje je potpuni nedosta-
tak hrane, zaklona i nu`nih usluga trebao ubrzati njihov strah i paniku, te na kraju dovesti do toga
da spremno napuste teritoriju.
� po dolasku srpskih snaga u Poto~are, izbjeglice bosanski Muslimani koji su se sklonuli u bazu
UN-a ili oko nje, izvrgnuti su kampanji terora koja se sastojala od prijetnji, vrije|anja, plja~kanja i
spaljivanja obli`njih ku}a, batinanja, silovanja i ubistava.
RADISLAV KRSTI]
Osu|en za pomaganje i podr`avanje u
genocidu, ubistva, istrebljenje i progon
Bio je na~elnik {taba/zamjenik komandanta Drin-
skog korpusa Vojske bosanskih Srba (VRS). U
junu 1995. unaprije|en je u ~in general-majora, a
13. jula 1995. preuzeo je komandu Drinskog kor-
pusa. U aprilu 1998. unaprije|en je u ~in general-
potpukovnika.
- osu|en na 35 godina zatvora
- nalazi se na izdr`avanju kazne u Velikoj Britaniji
"SREBRENICA - DRINSKI KORPUS"
RADISLAV
KRSTI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 75
Ro|en 15. februara 1948. u Vlasenici, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 30. oktobra 1998.
Hap{enje 2. decembra 1998., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 3. decembra 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. decembra 1998.
25. novembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
Presuda 2. avgusta 2001., osu|en na 46 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 19. aprila 2004., osu|en na 35 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 20. decembra 2004., preba~en je na izdr`avanje kazne u
Veliku Britaniju. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje
je proveo u pritvoru od 3. decembra 1998.
� na osnovu njegovog prisustva na dva sastanka koje je sazvao komandant VRS-a general Ratko
Mladi} u hotelu "Fontana" u Bratuncu, gradi}u u blizini Poto~ara, Radislav Krsti} je znao da se civili
bosanski Muslimani zapravo suo~avaju s humanitarnom krizom i da }e nad njima biti izvr{ena
krivi~na djela.
� Radislav Krsti} tako snosi odgovornost i za uzgredna ubistva, silovanja, premla}ivanja i zlostav-
ljanja po~injena prilikom izvr{enja tog zlo~ina~kog poduhvata u Poto~arima od 10. do 13. jula.
� Radislav Krsti} ja naredio da se obezbijede autobusi za prisilno premje{tanje 25.000 `ena, djece
i straca bosanskih Muslimana u Kladanj, teritoriju pod kontrolom bosanske vlade, i kasnije odvo`e-
nje civila iz Poto~ara.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
76 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
"TUTA I [TELA"
MLADEN
NALETILI]
MLADEN NALETILI]
Osu|en za mu~enje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili
te{kih povreda tijela ili zdravlja; protivpravno premje{tanje
civila; protivpravni rad; bezobzirno razaranje koje nije oprav-
dano vojnom nu`dom; plja~kanje javne i privatne imovine;
progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
Bio je osniva~ i zapovjednik "Ka`njeni~ke bojne" (KB), takozvane profesionalne ili samostalne jedinice za
specijalne borbene zadatke pod izravnim zapovjedni{tvom Glavnog sto`era Hrvatskog vije}a odbrane (HVO).
U sastavu KB-a se nalazilo 200 do 300 vojnika grupisanih u ni`e jedinice, takozvane ATG ili ATJ s bazama oko
Mostara, u jugoisto~nom dijelu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 20 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja; protivpravno pre-
mje{tanje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)
Protivpravni rad; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nu`dom; plja~kanje javne i
privatne imovine (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; mu~enje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� U vi{e navrata je po~inio djela mu~enja, okrutnog postupanja, te hotimi~nog nano{enja velikih patnji u
Doljanima, u Duhanskom institutu u Mostaru i zato~eni~kom centru Heliodrom, zapadno od Mostara.
Tako je, naprimjer, jednom prilikom Naletili} li~no udario mladi}a po imenu Zili} u genitalije i po licu, a
onda je svojim ljudima dozvolio da ga nastave tu}i. Drugom prilikom, Naletili} je izvr{io djelo mu~enja nad
jednim {esnaestogodi{njim zato~enikom kojem je prijetio da }e ga ubiti ukoliko mu ne pru`i informacije
koje tra`i;
� Naredio je ru{enje svih muslimanskih ku}a u Doljanima 21. aprila 1993.;
� Prisilno je premjestio oko 400 civila bosanskih Muslimana iz Sovi}a i Doljana 4. maja 1993.;
� Koristio je ratne zarobljenike za kopanje kanale u blizini njegove vile;
� Jedinice pod njegovom komandom plja~kale su privatnu imovinu bosanskih Muslimana u Mostaru.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 77
"TUTA I [TELA"
VINKO
MARTINOVI]
Ro|en 1. decembra 1946. u [irokom Brijegu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica Prvobitna optu`nica: 21. decembra 1998.; izmijenjena
optu`nica: 28. novembra 2000.; druga izmijenjena optu`nica:
16. oktobra 2001.
Hap{enje 18. oktobra 1999. u Hrvatskoj
Preba~en na MKSJ 21. marta 2000.
Prvo stupanje pred sud 24. marta 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 31. marta 2003. osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 3. maja 2006. osu|en na 20 godina zatvora. U izdr`avanje
kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 18.
oktobra 1999.
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
VINKO MARTINOVI]
Osu|en za ne~ovje~no postupanje; hotimi~no nano{enje
velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja; hotimi~no
li{avanje `ivota; protivpravno
premje{tanje civila; protivpravni rad; plja~kanje javne i pri-
vatne imovine; progone na politi~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi, nehumana djela, ubistvo
Bio je zapovjednik ni`e jedinice ATG "Mrmak" ili "Vinko [krobo" i podre|eni Mladena Naletili}a i njegove speci-
jalne jedinice "Ka`njeni~ka bojna".
- osu|en na 18 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ne~ovje~no postupanje; hotimi~no nano{enje velikih patnji ili te{kih povreda tijela ili zdravlja;
hotimi~no li{avanje `ivota; protivpravno premje{tanje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
78 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Protivpravni rad; plja~kanje javne i privatne imovine (kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, nehumana djela, ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
�U~estvovao je u ubistvu Nenada Harmand`i}a koji je 12. ili 13. jula 1993. odveden iz zato~eni~kog cen-
tra Heliodrom u bazu Vinka Martinovi}a, gdje je brutalno pretu~en i zlostavljan, a zatim ubijen hicem iz
vatrenog oru`ja u obraz.
� Odgovoran je za okupljanje muslimanskog civilnog stanovni{tva u Mostaru i njihovo protivpravno pre-
bacivanje i zatvaranje u zato~eni~kom centru Heliodrom, u ~emu je i sam u~estvovao. @ene, djeca i star-
ije osobe su zastra{ivani i istjerivani iz svojih domova pod prijetnjom oru`jem, pri ~emu su ih vojnici udar-
ali. ^esto i pu{kama. Nakon toga, mnogi su stanovi oplja~kani.
� Koristio je ratne zarobljenike za kopanje rovova, izgradnju odbrambenih utvr|enja vre}ama pijeska i
izvla~enje ranjenih ili poginulih vojnika.
� Dana 17. septembra 1993., prisilio je ~etvoricu zato~enika da se obuku kao vojnici, da nose drvene
pu{ke i da se kre}u prema liniji neprijateljske vatre, ~ime su kori{teni kao `ivi {tit za vojnike HVO-a.
Ro|en 21. septembra 1963. u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Optu`nica Prvobitna optu`nica: 21. decembra 1998.; izmijenjena
optu`nica: 28. novembra 2000.; druga izmijenjena optu`nica:
16. oktobra 2001.
Hap{enje 9. avgusta 1999.
Preba~en na MKSJ 9. avgusta 1999.
Prvo stupanje pred sud 12. avgusta 1999., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 31. marta 2003. osu|en na 18 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a Osu|en na 18 godina zatvora. U izdr`avanje kazne je
ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 9. avgusta
1999.
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 79
Zlo~ini za koje je osu|ena (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� kao supredsjednik srpskog rukovodstva, djeluju}i
kao pojedinac i u dogovoru s drugim ~lanovima ud-
ru`enog zlo~ina~kog poduhvata, u~estvovala je,
planirala, podsticala, kreirala i sprovodila progon
bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog
nesrpskog stanovni{tva u sljede}ih 37 op{tina u
Bosni i Hercegovini: Banja Luka, Bijeljina, Bile}a,
Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petro-
vac, Bratunac, Br~ko, ^ajni~e, ^elinac, Doboj, Do-
nji Vakuf, Fo~a, Gacko, Had`i}i, Ilid`a, Ilija{, Klju~,
Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo
Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, [ipovo, Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi{e-
grad, Vlasenica, Vogo{}a i Zvornik.
� prihvatila je i podr`avala kampanju etni~kog razdvajanja koja je imala za posljedicu smrt i protjerivan-
je hiljada i hiljada ljudi u veoma brutalnim uslovima.
� Plav{i} je doprinijela kampanji etni~kog razdvajanja, izme|u ostalog, time {to je pozivala paravojne
snage iz Srbije da pomognu snagama bosanskih Srba u ostvarivanju cilja razdvajanja etni~kih grupa
upotrebom sile i {to je podr`avala njihovo u~e{}e svojim javnim izjavama kako je primjena sile nad nes-
rbima na ovom podru~ju opravdana.
BILJANA PLAV[I]
Osu|ena za progone na politi~koj,
rasnoj ili vjerskoj osnovi
Bila je ~lan kolektivnog predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine (BiH) od 18. novembra 1990. do aprila
1992. Od 28. februara 1992. do 12. maja 1992., bila
je jedan od dva vr{ioca du`nosti predsjednika takoz-
vane "Srpske Republike Bosne i Hercegovine". U
maju 1992. postala je ~lan tro~lanog Predsjedni{tva
Srpske Republike. Otprilike od 30. novembra 1992.
bila je ~lan Vrhovne komande oru`anih snaga Srpske
republike. Bila je jedan od vode}ih ~lanova Srpske
demokratske stranke Bosne i Hercegovine (SDS).
- osu|ena na 11 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u [vedskoj
"BOSNA I HERCEGOVINA"
BILJANA
PLAV[I]
Ro|ena 7. jula 1930. u Tuzli, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 7. aprila 2002.
Predaja 10. januara 2001.
Preba~ena na MKSJ 10. januara 2001.
Prvo stupanje pred sud 11. januara 2001. izjasnila se da nije kriva po svim ta~kama
optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 2. oktobra 2002. izjasnila se krivom po ta~ki 3 optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 27. februara 2003., osu|ena na 11 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 26. juna 2003. preba~ena u [vedsku na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato 245 dana koje
je provela u pritvoru.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
80 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je optu`en (primjeri):
KOSOVO
� prisilno premje{tanje oko 800.000 civila kosovskih Albanaca {to je omogu}eno namjernim
stvaranjem atmosfere straha i pritiska upotrebom sile, prijetnji i djela nasilja.
� ubistvo stotina civila kosovskih Albanaca, mu{karaca, `ena i djece, na na~in koji je bio {iroko
rasprostranjen ili sistematski {irom pokrajine Kosovo.
� seksualno zlostavljanje kosovskih Albanaca, naro~ito `ena, od strane snaga SRJ i Srbije.
� vo|enje rasprostranjene i sistematske kampanje uni{tavanja imovine u vlasni{tvu civila kosovskih
Albanaca. To je postignuto {iroko rasprostranjenim granatiranjem gradova i sela; spaljivanjem i
uni{tavanjem imovine koja uklju~uje ku}e za stanovanje, poljoprivredna gazdinstva, privredne
objekte, kulturne spomenike i vjerske objekte; i uni{tavanjem li~ne imovine. Usljed toga, sela,
gradovi i ~itave oblasti postali su nenastanjivi za kosovske Albance.
"MILO[EVI]"
SLOBODAN
MILO[EVI]
SLOBODAN MILO[EVI]
Optu`en za genocid; sau~esni{tvo u genocidu; deportaciju;
ubistvo; progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; nehu-
mana djela/prisilno premje{tanje; istrebljenje; zatvaranje;
mu~enje; hotimi~no li{avanje `ivota; protivpravno zato~enje;
hotimi~no nano{enje velikih patnji; protivpravnu deportaciju ili
premje{tanje; uni{tavanje i oduzimanje imovine {irokih razmjera
koje nije opravdano vojnom nu`dom, a izvedeno je protivpravno
i bezobzirno; okrutno postupanje; plja~kanje javne ili privatne
imovine; napade na civile; uni{tavanje ili hotimi~no nano{enje
{tete istorijskim spomenicima i ustanovama namijenjenim obra-
zovanju ili religiji; protivpravne napade na civilne objekte; hoti-
mi~no nano{enje velikih patnji
Bio je predsjednik Srbije od 26. decembra 1990.; predsjednik Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) od 15. jula
1997. do 6. oktobra 2000. Kao predsjednik SRJ, bio je tako|e predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane SRJ i
vrhovni komandant Vojske Jugoslavije.
- preminuo 11. marta 2006.
- sudski postupak okon~an 14. marta 2006.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 81
HRVATSKA
� istrebljenje ili ubistvo stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, uklju~uju}i `ene i starce, u Dalju,
Erdutu, Klisi, Lovasu, Vukovaru, Vo}inu, Ba}inu, Saborskom i okolnim selima, [kabrnji, Nadinu,
Bru{koj, te u Dubrovniku i okolini.
� dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zato~enje vi{e hiljada hrvatskih i drugih nesrpskih civila u
zato~eni~kim objektima u Hrvatskoj i izvan nje, uklju~uju}i zatvoreni~ke logore koji su se nalazili u
Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
� deportacija ili prisilno premje{tanje najmanje 170.000 hrvatskih i drugih nesrpskih civila sa gore-
navednih podru~ja, uklju~uju}i i deportaciju najmanje 5.000 stanovnika Iloka i 20.000 stanovnika
Vukovara u Srbiju; te prisilno premje{tanje na druge lokacije u Hrvatskoj najmanje 2.500 stanovni-
ka Erduta.
� hotimi~no uni{tavanje domova i druge javne i privatne imovine, kulturnih ustanova, istorijskih
spomenika i vjerskih objekata hrvatskog i drugog nesrpskog stanovni{tva u Dubrovniku i njegovoj
okolini, Vukovaru, Erdutu, Lovasu, [arengradu, Bapskoj, Tovarniku, Vo}inu, Saborskom, [kabrnji,
Nadinu i Bru{koj.
� uspostavljanje i odr`avanje nehumanih `ivotnih uslova za hrvatske i druge nesrpske civile
zato~ene u pomenutim zato~eni~kim objektima.
� vi{ekratno mu~enje, premla}ivanje i ubijanje hrvatskih i drugih nesrpskih civila zato~enih u
pomenutim zato~eni~kim objektima.
� protivpravni napadi na Dubrovnik i nebranjena hrvatska sela na gorenavedenim podru~jima.
BOSNA I HERCEGOVINA
� rasprostranjeno ubijanje hiljada bosanskih Muslimana tokom i nakon preuzimanja vlasti na teri-
torijama u Bosni i Hercegovini.
� ubijanje hiljada bosanskih Muslimana u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini.
� nano{enje te{kih tjelesnih i du{evnih povreda hiljadama bosanskih Muslimana za vrijeme nji-
hovog zato~enja u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini.
� zato~enje hiljada bosanskih Muslimana u zato~eni~kim objektima u Bosni i Hercegovini, u `ivot-
nim uslovima sra~unatim da dovedu do djelimi~nog fizi~kog uni{tenja ovih grupa, naro~ito gladovan-
jem, zaga|enom vodom, prisilnim radom, neadekvatnom ljekarskom njegom i konstantnim fizi~kim
i psihi~kim nasiljem.
� istrebljenje, ubistvo i hotimi~no li{avanje `ivota nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosan-
skih Hrvata koji su `ivjeli na teritoriji Banje Luke, Biha}a, Bijeljine, Bile}e, Bosanske Krupe,
Bosanskog Novog, Bosanskog [amca, Bratunca, Br~kog, ^ajni~a, Doboja, Fo~e, Gacka, Sarajeva
(Ilija{a), Klju~a, Kalinovika, Kotor-Varo{i, Nevesinja, Sarajeva (Novog grada), Prijedora, Prnjavora,
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
82 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Rogatice, Sanskog Mosta, Srebrenice, Tesli}a, Vi{egrada, Vlasenice i Zvornika.
� okrutno i ne~ovje~no postupanje sa bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim nes-
rpskim civilima. To ne~ovje~no postupanje uklju~ivalo je, ali nije ograni~eno na seksualno nasilje,
mu~enje, fizi~ko i psihi~ko zlostavljanje i prisiljavanje na `ivot u nehumanim uslovima.
� uvo|enje restriktivnih i diskriminacionih mjera protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i
drugih nesrba, kao {to je ograni~avanje slobode kretanja; uklanjanje sa polo`aja vlasti u institucija-
ma lokalne uprave i u policiji; otpu{tanje sa posla; samovoljni pretresi njihovih ku}a; uskra}ivanje
prava na sudski postupak i uskra}ivanje prava na ravnopravno kori{tenje javnih slu`bi, uklju~uju}i i
adekvatnu zdravstvenu za{titu.
� prisilno premje{tanje i deportacija hiljada bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrp-
skih civila na lokacije van teritorija pod srpskom vla{}u.
� namjerno i bezobzirno uni{tavanje domova i druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana
i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, istorijskih spomenika i drugih svetih mjes-
ta.
� sprje~avanje dostave humanitarne pomo}i, naro~ito medicinskog materijala i hrane, u enklave u
okru`enju Biha}, Gora`de, Srebrenicu i @epu, te uskra}ivanje vode civilima blokiranim u tim
enklavama, u namjeri da se stvore nepodno{ljivi `ivotni uslovi.
Ro|en 20. avgusta 1941. u Po`arevcu, Srbija
Optu`nica "Kosovo": prvobitna optu`nica: 24. maja 1999.; izmijenjena
optu`nica: 29. juna 2001.; druga izmijenjena optu`nica: 29. okto-
bra 2001."Hrvatska": prvobitna optu`nica: 8. oktobra 2001.; izmi-
jenjena optu`nica: 23. oktobra 2002.; druga izmijenjena
optu`nica: 28. jula 2004."Bosna i Hercegovina": prvobitna
optu`nica: 22. novembra 2001.; izmijenjena optu`nica: 22.
novembra 2002.
Hap{enje 1. aprila 2001. u Beogradu od strane lokalnih vlasti
Preba~en na MKSJ 29. juna 2001.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 3. jula 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo da se
izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Kosovo" 29.
oktobra 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo da se
izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Hrvatska"
11. decembra 2001. Pretresno vije}e je u njegovo ime navelo
da se izja{njava da nije kriv po svim ta~kama optu`nice "Bosna
i Hercegovina"
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 83
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo, nehumana djela (kr{enja zakona i obi-
~aja ratovanja, zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� zajedno sa drugim pripadnicima interventnog
voda, Mr|a je li~no i direktno u~estvovao u izvo-
|enju, ~uvanju, sprovo|enju, strijeljanju i ubistvu
vi{e od 200 nenaoru`anih mu{karaca na Kori}an-
skim stijenama. Osim 12 mu{karaca koji su pre`ivjeli pokolj, svi mu{karci su poubijani.
Ro|en 28. juna 1967. u Zagrebu, Republika Hrvatska
Optu`nica 16. aprila 2002.
Hap{enje 13. juna 2002., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 14. juna 2002.
Prvo stupanje pred sud 17. juna 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 24. jula 2003. izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 31. marta 2004., osu|en na 17 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 23. novembra 2004., preba~en u [paniju na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od hap{enja u junu 2002.
DARKO MR\A
Osu|en za ubistvo i nehumana djela
Tokom 1992. godine, Mr|a je bio pripadnik "inter-
ventnog voda", specijalne policijske jedinice bosan-
skih Srba u gradu Prijedoru, u sjeverozapadnom
dijelu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 17 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u [paniji
"PLANINA VLA[I]"
DARKO
MR\A
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
84 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� ubistvo hiljada civila bosanskih Muslimana,
uklju~uju}i mu{karce, `ene, djecu i starce.
� okrutno i ne~ovje~no postupanje s civilima bo-
sanskim Muslimanima, uklju~uju}i te{ka pre-
mla}ivanja u Poto~arima i u zato~eni~kim objektima
u Bratuncu i Zvorniku.
� terorisanje civila bosanskih Muslimana u Srebrenici i Poto~arima.
� uni{tavanje li~ne imovine i dragocjenosti bosanskih Muslimana.
� prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave.
Ro|en 20. februara 1955. u Bratuncu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica Prvobitna optu`nica: 26. marta 2002. (objelodanjena 2. aprila
2002.); Izmijenjena spojena optu`nica: 27. maja 2002.
Hap{enje 1. aprila 2002., uhap{en od strane SFOR-a u Bosni i
Hercegovini
Preba~en na MKSJ 2. aprila 2002.
Prvo i dalja stupanja pred sud 3. aprila 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`-
nice; 7. maja 2003. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 2. decembra 2003., osu|en na 27 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 8. marta 2006., kazna smanjena na 20 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 2. aprila 2002.
MOMIR NIKOLI]
Osu|en za progone na politi~koj,
rasnoj ili vjerskoj osnovi
Od jula 1995. do kraja rata, bio je pomo}nik
komandanta za bezbjednost i obavje{tajne poslove
Bratuna~ke brigade vojske bosanskih Srba.
- osu|en na 20 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e
izdr`avati kaznu
"SREBRENICA"
MOMIR
NIKOLI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 85
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� pomaganje i podr`avanje u planiranju, pripremi i
izvr{enju progona.
� nedjelovanje protiv ~injenja zlo~ina progona - iz
toga {to je ostao pasivan, dok je trebalo da sprije~i
svoje pot~injene u vr{enju ka`njivih djela ili da ih za
te zlo~ine kasnije kazni.
Zlo~in progona je izvr{en na sljede}i na~in:
� ubistvo hiljada civila, bosanskih Muslimana, uklju~uju}i mu{karce, `ene, djecu i starce. Na jednoj
lokaciji, vojnoj ekonomiji Branjevo, sjeverno od Zvornika, u isto~noj Bosni, pribli`no 1.200 zarobljenih
mu{karaca bosanskih Muslimana strijeljano je iz automatskog oru`ja.
� civili bosanski Muslimani bili su podvrgnuti djelima nasilja, uklju~uju}i premla}ivanja u {kolama i u
drugim centrima za zato~avanje na podru~ju Zvornika. Dana 13. jula 1995., u Lukama, u blizini sela
Ti{}a, vojnici Vojske Republike Srpske (VRS) "odabrali" su neke od ena koje su u Poto~arima bile odvo-
jene od mu{kih ~lanova svojih porodica. Morale su oti}i u {kolu gdje su ih vrije|ali i napadali. Vojnici VRS-
a su odabrali i neke mu{karce i mladi}e te i njih zlostavljali prije nego {to }e ih odvesti na pogubljenje.
� od 13. do 16. jula 1995., civili bosanski Muslimani iz Srebrenice i Poto~ara bili su zlostavljani u objek-
tima za zato~enje i mjestima pogubljenja.
� po~ev od 12. jula 1995. pa nadalje tokom cijelog perioda pogubljenja, pripadnici VRS-a i Ministarstva
unutra{njih poslova (MUP) na podru~ju Zvornika su oduzimali i uni{tavali li~nu imovinu zarobljenih
bosanskih Muslimana, uklju~uju}i i njihove li~ne dokumente.
DRAGAN OBRENOVI]
Progoni na politi~koj, rasnoj
ili vjerskoj osnovi
Od decembra 1992. do novembra 1996. bio je
na~elnik {taba i zamjenik komandanta 1. zvorni~ke
pje{adijske brigade Drinskog korpusa vojske
bosanskih Srba (VRS). Od 8. avgusta 1995. do 15.
septembra 1995., bio je vr{ilac du`nosti ko-
mandanta Zvorni~ke brigade.
- osu|en na 17 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Norve{koj
"SREBRENICA"
DRAGAN
OBRENOVI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
86 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 12. aprila 1963. u Rogatici, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 16. marta 2001.
Hap{enje 15. aprila 2001., uhap{en od strane snaga SFOR-a
Preba~en na MKSJ 15. aprila 2001.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 18. aprila 2001. izjasnio se da "nije kriv" po svim ta~kama
optu`nice. 21. maja 2003. izjasnio se krivim po ta~ki pet
optu`nice za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao
zlo~in protiv ~ovje~nosti. Preostale ta~ke optu`nice su
povu~ene.
Razdvajanje predmeta 23. maja 2003.
Rasprava o kazni 30. oktobra 2003.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 10. decembra 2003., osu|en na 17 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 18. juna 2004. preba~en je u Norve{ku na izdr`avanje kazne. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 15. aprila 2001.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 87
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj os-
novi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti, ~lan 5)
� uve~e 8. maja 1992., Miroslav Deronji} je u
svojstvu predsjednika Kriznog {taba op{tine
Bratunac, naredio bratuna~koj Teritorijalnoj
odbrani (TO), uklju~uju}i i policijske snage u
Bratuncu, da izvr{e napad i djelimi~no spale
nebranjeno selo Glogova. Kao posljedica tog
napada, 65 muslimanskih civila u selu je ubijeno,
domovi bosanskih Muslimana, privatna imovina i d`amija su sru{eni, a znatan dio sela Glogova je
sravnjen sa zemljom.
Ro|en 6. juna 1954. u op{tini Bratunac, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 3. jula 2002.
Hap{enje 7. jula 2002., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 8. jula 2002.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 10. jula 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice; 30. septembra 2003. izjasnio se krivim po ta~ki 1
druge izmijenjene optu`nice za progone na politi~koj, rasnoj ili
vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 30. marta 2004., osu|en na 10 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 20. jula 2005. kazna od 10 godina zatvora jednoglasno je
potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 24. novembra 2005., preba~en u [vedsku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od dana hap{enja 7. jula 2002.
MIROSLAV DERONJI]
Osu|en za progone
Od septembra 1990. do kraja aprila 1992. bio je
predsjednik bratuna~kog Op{tinskog odbora
Srpske demokratske stranke (SDS) Bosne i
Hercegovine. U ljeto 1993. je postao ~lan Glavnog
odbora SDS-a. Od kraja aprila 1992. do juna 1992.
bio je predsjednik bratuna~kog Kriznog {taba.
- osu|en na 10 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u [vedskoj
"GLOGOVA"
MIROSLAV
DERONJI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
88 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj
osnovi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� u~estvovao je u ubistvu pet zato~enika koje je
bilo posljedica njihovog premla}ivanja.
� u~estvovao je u premla}ivanju 27 zato~enika
pomo}u raznih oru|a, uklju~uju}i palice za
bejzbol, policijske palice i kablove s gvozdenim kuglicama. U dvojicu zato~enika je pucano.
� u~estvovao je u zato~enju u nehumanim uslovima, {ikaniranju, poni`avanju i psihi~kom zlostavl-
janju nesrba zato~enih u logoru Keraterm.
Ro|en 28. oktobra 1969. u Prijedoru, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 8. novembra 2001. u Srbiji
Preba~en na MKSJ 9. novembra 2001.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 16. novembra 2001. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
26. juna 2003. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki optu`nice za
progone kao zlo~in protiv ~ovje~nosti.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 28. oktobra 2003., osu|en na 8 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 28. jula 2004., preba~en u Francusku na izdr`avanje preosta-
log dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje
je proveo u pritvoru od dana hap{enja 9. novembra 2001.
PREDRAG BANOVI]
Osu|en za progone na politi~koj,
rasnoj ili vjerskoj osnovi
Bio je stra`ar u logoru Keraterm, koji su snage bosan-
skih Srba formirale sredinom 1992. godine na isto~noj
periferiji grada Prijedora, u sjeverozapadnom dijelu
Bosne i Hercegovine.
osu|en na 8 godina zatvora
na izdr`avanju kazne u Francuskoj
”LOGORI OMARSKA I KERATERM”
PREDRAG
BANOVI]
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 91
NEOKON^ANI PREDMETI PRED
ME\UNARODNIM KRIVI^NIM SUDOM
ZA BIV[U JUGOSLAVIJU
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 93
Milan Marti} se tereti za istrebljenje ili ubistvo vi{e
stotina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih
civila na velikim podru~jima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, u periodu od avgusta 1991. do
decembra 1995. Tako|e se tereti za krivi~na djela
progona, zatvaranje, mu~enje, ne~ovje~na djela,
okrutno postupanje, deportaciju, prisilno preseljen-
je, plja~kanje javne ili privatne imovine, bezobzirno razaranje i protivpravne napade na civile navodno
po~injene u tom istom periodu.
Od 4. januara 1991. do avgusta 1995. Marti} se nalazio na raznim rukovode}im polo`ajima u takozvanoj
"Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina" (SAO Krajina) koja je kasnije preimenovana u takozvanu "Republiku
Srpska Krajina" (RSK). Navodi se da je Marti} u~estvovao u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu ~ija je
svrha bila prisilno uklanjanje ve}eg dijela hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovni{tva pri-
bli`no s jedne tre}ine teritorije Hrvatske, te velikih dijelova Bosne i Hercegovine, s ciljem da ta teritorija
postane dio nove dr`ave pod srpskom dominacijom.
Konkretno {to se ti~e zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini, Marti} se izme|u ostaloga tereti da je
odgovoran za ubistva u Prnjavoru; okrutno postupanje u zato~eni~kim objektima u Bosanskom Novom,
Bosanskoj Kostajnici i Prnjavoru; deportacije ili prisilno premje{tanje nesrpskog stanovni{tva iz
Bosanskog Novog, Bosanske Gradi{ke, Prnjavora i [ipova; i bezobzirno razaranje i plja~ku u Prnjavoru
i [ipovu.
PREDMET IT-95-11 ("Republika Srpska Krajina")
MILAN
MARTI]
Ro|en 18. novembra 1954. pored Knina, Republika Hrvatska
Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995.
Predaja 15. maja 2002.
Preba~en na MKSJ 15. maja 2002.
Prvo stupanje pred Sud 21. maja 2002.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti i
kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na osnovu
individualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne
odgovornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
94 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Miroslav Bralo je pred Tribunalom priznao da je
po~inio brojne zlo~ine na podru~ju Viteza u aprilu i
maju 1993. godine dok je bio pripadnik "D`okera,"
antiteroristi~kog voda 4. bojne Vojne policije
Hrvatskog vije}a obrane (HVO).
Bralo je priznao da je no`em ubio jednu enu u selu
Nadioci i da je u Ahmi}ima ubio jednog ~ovjeka,
podmetnuo po`are u vi{e ku}a bosanskih
Muslimana, te postavio i detonirao eksplozive kojim je uni{tena d`amija u donjem dijelu sela. Bralo je
pomagao prilikom ubistva 14 civila bosanskih Muslimana, ~lanova porodice Salki} i porodice Mehmeta
^eremi}a, od kojih su devetero bila djeca. Blizu sela Kratine pretukao je i poslije toga ubio trojicu
mu{karaca bosanskih Muslimana.
Bralo je priznao i da je u vi{e navrata okrutno silovao i zlostavljao jednu `enu bosansku Muslimanku.
Tako|e je u~estvovao u nezakonitom zato~enju i ne~ovje~nom postupanju s civilima bosanskim
Muslimanima koji su kori{teni za kopanje rovova oko sela Kratine i kao "`ivi {titovi" u cilju za{tite snaga
HVO-a od snajperskog djelovanja.
Bralo je sudu predao ru~no napisano "izvinjenje" u kojem izme|u ostaloga stoji: "Na{a zlodjela su bila
tako stra{na, mislim i na ostale, a mi smo svejedno nastavljali i poku{avali da ih opravdamo. Ja sam ~ak
poku{avao da budem ponosan i da vjerujem da su to djela uspje{na vojnika. Danas se stidim toga.
Stidim se svojih djelovanja i stidim se svog pona{anja".
Prilikom odmjeravanja kazne, sudsko vije}e je uzelo u obzir neke olak{avaju}e okolnosti kao {to su
iskreno kajanje, pomo} u pronala`enju ostataka nekih od `rtava i priznanje krivice, uklju~uju}i za zlo~in
progona za koji se isprva nije teretio. Uprkos tim faktorima, vije}e je svojom presudom od 7. decembra
2005. godine Miroslava Bralu osudio na 20 godina zatvora zbog te`ine u`asnih zlo~ina koje je on po~inio.
Presuda protiv Miroslava Brala nije pravosna`na, jer je odbrana ulo`ila `albu na visinu kazne. @albeni
postupak je u toku.
Priznao krivicu za: zlo~in protiv ~ovje~nosti
(progoni), te{ke povrede @enevskih konvencija
iz 1949. (mu~enje, protivpravno zatvaranje),
kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo,
mu~enje, silovanje)
Kazna (nepravosna`na): 20 godina zatvora
@albeni postupak u toku
PREDMET IT-95-17 ("La{vanska dolina")
MIROSLAV
BRALO
Ro|en 13. oktobra 1967. u selu Kratine, op{tina Vitez, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 10. novembra 1995.
Predaja 10. novembra 2004.
Preba~en na MKSJ 12. novembra 2004.
Prvo stupanje pred Sud 15. novembra 2004.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 7. decembra 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 95
Dragan Zelenovi}, biv{i vojnik vojske bosanskih
Srba i de facto pripadnik vojne policije u gradu Fo~i,
priznao je krivicu po sedam ta~aka optu`nice za
mu~enje i silovanje po~injeno kao dio {iroko
rasprostranjenog i sistematskog napada na bosan-
ske Muslimane u toj op{tini.
Dana 3. jula 1992., grupa vojnika bosanskih Srba, me|u kojima je bio i Zelenovi}, uhapsila je grupu od
najmanje 60 `ena, bosanskih Muslimanki, djece i nekoliko starijih mu{karaca iz sela Tro{anj i Mje{aji i
odvela ih u Buk Bijelu, naselje koje je kori{teno kao privremeni zato~eni~ki centar i objekt za ispitivanje.
Zelenovi} je silovao i mu~io svjedokinju FWS-87, 15-godi{nju djevojku koja je bila zato~ena u Buk Bijeloj,
i pomagao i podr`avao silovanje i mu~enje jedne druge `rtve.
Zelenovi} je priznao da je bio u grupi vojnika koji su silovali i mu~ili vi{e `ena i djevojaka koje su bile
zato~ene u dvije u~ionice fo~anske gimnazije izme|u 3. jula i pribli`no 13. jula 1992. @enama koje su se
opirale seksualnom zlostavljanju prijetili su smr}u ili su ih premla}ivali.
Od 13. jula 1992. ili pribli`no tog datuma do barem 13. augusta 1992., najmanje 72 fo~anska Muslimana
su bila dr`ana u sportskoj dvorani "Partizan" u Fo~i. Karakteristike zato~enja u toj dvorani bile su ne~o-
vje~no postupanje, nehigijenski uslovi, prenatrpanost, izgladnjelost, kao i fizi~ko i psihi~ko mu~enje.
Tokom svog zato~eni{tva svjedokinja FWS-87 je ~esto bila izvo|ena napolje i silovana, a jednom prilikom
su je grupno silovala ~etiri mu{karca, od kojih je jedan bio Dragan Zelenovi}.
Dana 30. oktobra 1992. ili pribli`no tog datuma, Dragan Zelenovi} i jo{ dva po~inioca odveli su ~etiri
zato~enice iz objekta poznatog kao Karamanova ku}a i silovali ih.
U sklopu sporazuma o izja{njavanju o krivici Dragan Zelenovi} je pristao pru`iti istinite i potpune informa-
cije i svjedo~iti, na zahtjev Tu`ila{tva, u bilo kojem postupku pred Tribunalom.
Pretresno vije}e nije jo{ izreklo kaznu Zelenovi}u. Optu`ba i odbrana moraju do 14. februara 2007. pod-
nijeti pismene podneske u vezi s kaznom.
PREDMET IT-96-23/2 ("Fo~a")
DRAGAN
ZELENOVI]
Ro|en 12. februara 1961. u Fo~i, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. juna 1996.
Preba~en na MKSJ 10. juna 2006.
Potvrdno izja{njavanje o krivici 17. januara 2007., izjasnio se krivim po sedam ta~aka zlo~ina
protiv ~ovje~nosti (mu~enje i silovanje)
Izjasnio se krivim za: zlo~ine protiv
~ovje~nosti (silovanje i mu~enje)
^eka se izricanje kazne
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
96 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Prema navodima optu`nice, Dragomir Milo{evi} je
od otprilike marta 1993. bio na~elnik {taba
Stanislava Gali}a kog je oko 10. avgusta 1994.
naslijedio kao komandant Sarajevsko-romanijskog
korpusa i na tom je polo`aju ostao tokom oru`anog
sukoba u Bosni i Hercegovini. Kao glavni koman-
dant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske
Republike Srpske, Dragomir Milo{evi} je imao nadre|eni polo`aj nad oko 18.000 vojnih osoba koje su
bile raspore|ene u deset brigada.
U optu`nici se navodi da je od 1992. pa naredna 44 mjeseca Sarajevsko-romanijski korpus sprovodio
vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, saka}enja, ranjavanja i terorisanja
civilnog stanovni{tva Sarajeva oba pola i svih starosnih dobi. Prema optu`nici, Sarajevsko-romanijski
korpus usmjeravao je granatiranje i snajpersko djelovanje na civile koji su obra|ivali povrtnjake, ~ekali u
redu za kruh, sakupljali vodu, i{li na sahrane, kupovali na pijacama, vozili se tramvajima, sakupljali drva,
ili jednostavno {etali sa djecom ili prijateljima. Navodi se da su ljudi ranjavani i ubijani ~ak i u vlastitim
domovima, mecima koji bi u{li kroz prozore, i da napadi na sarajevske civile ~esto nisu imali veze sa vojn-
im djelovanjima ve} im je bio cilj da stanovni{tvo dr`e u neprekidnom strahu.
PREDMET IT-98-29/1 ("Sarajevo")
DRAGOMIR
MILO[EVI]
Ro|en 4. februara 1942. u selu Murga{, op{tina Ub, Srbija
Optu`nica otpe~a}ena 26. marta 1999.
Predaja 3. decembra 2004.
Preba~en na MKSJ 3. decembra 2004.
Prvo stupanje pred Sud 7. decembra 2004.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti i
kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na osnovu
individualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne
odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 97
Prema navodima optu`nice, Sredoje Luki} je bio
pripadnik paravojne grupe bosanskih Srba poznate
pod nazivom "Beli orlovi" i "Osvetnici", koja je sara-
|uju}i s lokalnom policijom i vojnim jedinicama
zavela teror nad lokalnim muslimanskim stanovni-
{tvom. Tereti se za progon nesrpskog stanovni{ta
zbog zlo~ina koje je navodno po~inio.
Sredoje Luki} se tereti da je prouzro~io smrt oko 70 `ena, djece i starijih mu{karaca bosanskih
Muslimana u ku}i u Pionirskoj ulici u Vi{egradu tako {to je zabarikadirao `rtve u jednoj prostoriji ku}e,
zapalio ku}u i pucao iz automatskog oru`ja na one koji su poku{avali da pobjegnu kroz prozore, te tako
neke od njih usmrtio, a neke ranio. Tako|e se navodi da je prouzro~io smrt oko 70 `ena, djece i starijih
ljudi bosanskih Muslimana u ku}i u selu Bikavac, blizu Vi{egrada, prisiliv{i `rtve da u|u u ku}u, nakon
~ega je zabarikadirao sve izlaze iz ku}e, a u ku}u ubacio nekoliko eksplozivnih naprava.
Navodi se i da je ~esto dolazio u zato~eni~ki logor u kasarni u Uzamnici, koji se nalazio na udaljenosti od
pet kilometara od Vi{egrada, te udarao zato~enike kundakom i nogama na kojima je imao ~izme. Usljed
toga, mnoge `rtve su zadobile te{ke i trajne povrede.
Tu`ila{tvo Tribunala je 1. februara 2005. podnijelo zahtjev prema pravilu 11bis Tribunala da se predmet
Sredoja Luki}a proslijedi Bosni i Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslje-
|ivanje.
PREDMET IT-98-32/1 ("Vi{egrad")
SREDOJE
LUKI]
Ro|en 5. aprila 1961. u Ruji{tu, op{tina Vi{egrad, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. oktobra 1998.
Predaja 14. septembra 2005.
Preba~en na MKSJ 16. septembra 2005.
Prvo stupanje pred Sud 20. septembra 2005.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progo-
ni, ubistvo, ne~ovje~no postupanje, istrebljen-
je) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-
vo, okrutno postupanje)
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
98 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Prema navodima optu`nice, Milan Luki} je u pro-
lje}e 1992. u Vi{egradu, u jugoisto~nom dijelu Bos-
ne i Hercegovine, organizovao paravojnu grupu bo-
sanskih Srba pod nazivom "Beli orlovi" i "Osvetnici",
koja je sara|uju}i s lokalnom policijom i vojnim jedi-
nicama zavela teror nad lokalnim muslimanskim
stanovni{tvom. Tereti se za progon nesrpskog stanovni{ta zbog zlo~ina koje je navodno po~inio.
Milan Luki} se tereti da je prouzro~io smrt oko 70 `ena, djece i starijih mu{karaca bosanskih Muslimana
u ku}i u Pionirskoj ulici u Vi{egradu tako {to je zabarikadirao `rtve u jednoj prostoriji ku}e, zapalio ku}u
i pucao iz automatskog oru`ja na one koji su poku{avali da pobjegnu kroz prozore, te tako neke od njih
usmrtio, a neke ranio. Gotovo svi koji su bili zaklju~ani u toj ku}i ubijeni su, uklju~uju}i 18 djece starosti
od dva dana do 14 godina. Tako|e se navodi da je prouzro~io smrt oko 70 `ena, djece i starijih ljudi
bosanskih Muslimana u ku}i u selu Bikavac, blizu Vi{egrada, prisiliv{i `rtve da u|u u ku}u, nakon ~ega
je zabarikadirao sve izlaze iz ku}e, a u ku}u ubacio nekoliko eksplozivnih naprava.
Luki} se tako|e tereti za ubistva ukupno 12 mu{karaca, bosanskih Muslimana, brutalno ubistvo jedne
bosanske Muslimanke u naselju Potok, i premla}ivanje mu{karaca bosanskih Muslimana zato~enih u
kasarni u Uzamnici.
Tu`ila{tvo Tribunala je 1. februara 2005. podnijelo zahtjev da se predmet Milana Luki}a proslijedi Bosni
i Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslje|ivanje.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progo-
ni, ubistvo, ne~ovje~no postupanje, istrebljen-
je) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-
vo, okrutno postupanje)
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-98-32/1 ("Vi{egrad")
MILAN
LUKI]
Ro|en 6. septembra 1967. u Fo~i, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. oktobra 1998.
Hap{enje 8. augusta 2005.
Preba~en na MKSJ 21. februara 2006.
Prvo stupanje pred Sud 24. februara 2006.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 99
Radoslav Br|anin je 1. septembra 2004. godine ne-
pravosna`nom presudom osu|en na 32 godine za-
tvora zbog odgovornosti za zlo~ine nad nesrpskim
stanovni{tvom u Autonomnoj Regiji Krajini (ARK) u
periodu od 1. aprila do 31. decembra 1992. godine.
Presuda obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama
Banja Luka, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosa-
nski Petrovac, ^elinac, Donji Vakuf, Klju~, Kotor-Va-
ro{, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, [ipovo i Tesli}.
Pretresno vije}e se uvjerilo da je Br|anin bio vode-
}a politi~ka li~nost u ARK-u i da je bio na klju~nim
polo`ajima na op{tinskoj, regionalnoj i republi~koj
razini, uklju~uju}i funkciju prvog potpredsjednika
Skup{tine ARK-a, predsjednika Kriznog {taba ARK-a i funkcije u Vladi Republike Srpske.
Pretresno vije}e je utvrdilo da je Br|anin svojim djelovanjem u Kriznom {tabu ARK-a imao su{tinski uti-
caj na ubistva koja su po~inile snage bosanskih Srba u kontekstu oru`anih napada na nesrpske gradove,
sela i naselja poslije 9. maja 1992. Tako|e je utvr|eno da je Br|anin pomagao i podr`avao djela mu~enja
u logorima i drugim zato~eni~kim objektima {irom ARK-a, koja su po~inile snage bosanskih Srba, i da su
njegova neaktivnost kao i njegov javni stav u odnosu na logore i zato~eni~ke objekte predstavljali moral-
no ohrabrenje i podr{ku pripadnicima vojske bosanskih Srba i policije koji su ih vodili.
Pretresno vije}e je konstatovalo da je Br|anin pomagao i podr`avao izvr{enje krivi~nih djela prisilnog
premje{tanja i deportacije svojim hu{ka~kim i diskriminatornim izjavama, kao i odlukama Kriznog {taba
ARK-a, koje su predstavljale prakti~nu pomo} napadima snaga bosanskih Srba koji su doveli do
uni{tavanja nesrpskih gradova, sela i vjerskih objekata. Br|anin je osu|en i za pomaganje i podr`avan-
je progona u pogledu fizi~kog nasilja, silovanja i seksualnog zlostavljanja, konstantnog poni`avanja i
degradiranja, i oduzimanja imovine. Tako|e je utvr|eno da je naredio uskra}ivanje temeljnih prava na
zaposlenje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, omogu}avaju}i otpu{tanje svih nesrba u ARK-u.
Presuda protiv Radoslava Br|anina nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana ulo`ile `albu na pre-
sudu, a `albeni postupak je jo{ u toku.
PREDMET IT-99-36 ("Krajina")
RADOSLAV
BR\ANIN
Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv ~ov-
je~nosti (progoni, deportacije, nehumana djela -
prisilno premje{tanje); te{ka kr{enja @enevskih
konvencija iz 1949. (hotimi~no li{avanje `ivota,
mu~enje); kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (be-
zobzirno razaranje gradova, sela i naselja ili pus-
to{enje koje nije opravdano vojnom nu`dom, uni-
{tavanje i hotimi~no nano{enje {tete ustanovama
namijenjenim religiji) na osnovu individualne krivi-
~ne odgovornosti
Kazna (nepravosna`na): 32 godine zatvora
@albeni postupak u toku
Ro|en 9. februara 1948. u Popovcu, op{tina ^elinac, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 14. marta 1999.
Hap{enje 6. jula 1999.
Preba~en na MKSJ 6. jula 1999.
Prvo stupanje pred Sud 12. jula 1999.
Presuda Pretresnog vije}a 1. septembra 2004.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
100 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Mom~ilo Kraji{nik je 27. septembra 2006. nepra-
vosna`nom presudom osu|en na 27 godina zatvora
zbog odgovornosti za zlo~ine po~injene u sljede}ih 35
op{tina u Bosni i Hercegovini: Banja Luka, Bijeljina,
Bile}a, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski
Petrovac, Bratunac, Br~ko, ^ajni~e, ^elinac, Doboj,
Donji Vakuf, Fo~a, Gacko, Had i}i, Ilid`a, Ilija{, Klju~,
Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Sanski Most,
Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi{egrad, Vlasenica, Vogo{}a, Zvornik.
Sudije su Kraji{nika proglasile krivim za progone, istrebljivanje, ubistva, deportacije i prinudno preseljenje,
nesrpskog civilnog stanovni{tva. Pretresno vije}e je utvrdilo postojanje zajedni~kog zlo~ina~kog poduhva-
ta, koji je uklju~ivao Radovana Karad`i}a i druge ~lanove vo|stva bosanskih Srba, ~ija je namjera bila da
etni~ki prekomponuju teritorije koje je odredilo rukovodstvo bosanskih Srba tako {to }e drasti~no smanjiti
omjer bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata putem protjerivanja. Sudsko vije}e je zaklju~ilo da je
Kraji{nik dao zeleno svijetlo za po~etak programa protjerivanja tokom sjednice Skup{tine bosanskih Srba
kada je pozvao na ”provode}i ono {to smo dogovorili, etni~ku podjelu na terenu”.
Pretresno vije}e je tako|e utvrdilo da, mada su prvobitni zlo~ini udru`enog zlo~ina~kog poduhvata ograni~eni
na deportacije i prisilno premje{tanje, inkriminisana sredstva tog poduhvata su vrlo brzo pro{irena uklju~iva-
njem drugih zlo~ina progona, kao i ubistva i istrebljenja.
Sudije su zaklju~ile da je uloga Kraji{nika u ~injenju zlo~ina bila klju~na obzirom na visoke polo`aje koje je zauz-
imao u rukovodstvu bosanskih Srba. U presudi se navodi da je Kraji{nik `elio da se muslimansko i hrvatsko
stanovni{tvo u velikom broju iseli sa teritorija bosanskih Srba i prihvatio je da se mora platiti te{ka cijena u pat-
njama, smrti i razaranjima koji su bili potrebni za ostvarenje srpske dominacije i odr`ive dr`avnosti. U sa`etku
presude se navodi da su `rtvama u ovom predmetu su nanesene ogromne patnje, a posljedice koje su zlo~ini
imali po cjelokupnu muslimansku i hrvatsku zajednicu u Bosni u Hercegovini su ogromne. Zlo~ini su vr{eni
tokom du`eg vremenskog perioda, ~esto brutalnim metodama, s mr`njom ili zapanjuju}im nedostatokom brige.
Pretresno vije}e je oslobodilo Kraji{nika optu`bi za genocid i sau~esni{tvo u genocidu, te po jednoj ta~ki
optu`nice za ubistvo kao kr{enje zakona i obi~aja ratovanja. Sudije su utvrdile da dokazi ne pokazuju da je
zlo~in genocida ~inio kao dio op{teg cilja udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u kom je Kraji{nik u~estvovao
niti da su Kraji{nik ili drugi ~lanovi udru`enog zlo~ina~kog poduhvata imali tra`enu posebnu namjeru.
Presuda protiv Mom~ila Kraji{nika nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana ulo`ile `albu na presudu a
`albeni postupak je jo{ u toku.
PREDMET IT-00-39 ("Bosna i Hercegovina")
MOM^ILO
KRAJI[NIK
Ro|en 20. januara 1945. u Zabr|u, op{tina Novi Grad, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. februara 2000.
Hap{enje 3. aprila 2000.
Preba~en na MKSJ 3. aprila 2000.
Prvo stupanje pred Sud 7. aprila 2000.
Presuda Pretresnog vije}a 27. novembra 2006.
Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv
~ovje~nosti (progone, istrebljivanje, ubistva,
deportacije i prinudno preseljenje)
Kazna (nepravosna`na): 27 godina zatvora
@albeni postupak u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 101
Enver Had`ihasanovi} je 15. marta 2006. godine
nepravosna`nom presudom osu|en na kaznu od 5
godina zatvora zbog propusta da kao komandant 3.
korpusa Armije BiH preduzme potrebne i razumne
mjere da sprije~i ili kazni izvr{ioce ubistava i okrut-
nog postupanja koje su snage pod njegovom ko-
mandom po~inile u op{tinama Bugojno, Travnik i Zenica 1993. godine.
Vije}e je zaklju~ilo da su pripadnici mud`ahedina te{ko pretukli i psiholo{ki zlostavljali pet civila iz hrvat-
ske i srpske zajednice u Travniku, te da su ubili Dragana Popovi}a na posebno gnusan na~in 21. oktob-
ru 1993. u logoru Ora{ac. Pretresno vije}e je proglasilo Envera Had`ihasanovi}a krivim jer nije sprije~io
te zlo~ine, iako je 20. oktobra znao da su njegovi podre|eni oteli pomenute civile. Prema nalazu suda,
okolnosti su bile takve da je 3. korpus - kojim je Had`ihasanovi} komandovao - morao odmah primijeni-
ti silu kao jedinu nu`nu i razumnu mjeru za spre~avanje tih zlo~ina.
Pretresno vije}e je tako|e osudilo Envera Had`ihasanovi}a zbog propusta da preduzme potrebne i ra-
zumne mjere da kazni pripadnike svojih snaga koji su 5. augusta 1993. ubili Mladena Havraneka, zaro-
bljenog pripadnika vojske bosanskih Hrvata u Bugojnu. Kona~no, Vije}e je proglasilo Envera Had`iha-
sanovi}a krivim zbog propusta da sprije~i ili kazni pripadnike svojih snaga koji su 1993. okrutno postupali
prema civilima i ratnim zarobljenicima u Muzi~koj {koli u Zenici, i na vi{e lokaciji u Bugojnu: u Gimnaziji,
u Salonu namje{taja "Slavonija", na stadionu "Iskra", i u Osnovnoj {koli "Vojin Paleksi}".
Had`ihasanovi} je oslobo|en ve}eg broja ta~aka optu`nice. Na primjer, sudsko vije}e je smatralo doka-
zanim mnoge zlo~ine koje su mud`ahedini po~inili u periodu do 13. avgusta, ali je zaklju~ilo da Had`iha-
sanovi} za njih ne snosi komandnu odgovornost, jer nije dokazano da je vr{io kontrolu nad mud`ahedin-
ima dok nisu 13. avgusta uklju~eni u redove 3. korpusa.
Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su najavile `albe. @albeni postupak je u toku.
Na prvobitnoj optu`nici sa Enverom Had`ihasanovi}em i Amirom Kuburom se nalazio i Mehmed Alagi},
koji je preminuo dok je bio privremeno pu{ten na slobodu u pretpretresnoj fazi postupka. Postupak pro-
tiv njega je okon~an 21. marta 2003.
Nepravosna`no osu|en za: kr{enje zakona i
obi~aja ratovanja
Kazna (nepravosna`na): 5 godina zatvora
@albeni postupak u toku
Ro|en 7. jula 1950. u Zvorniku, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 13. jula 2001.
Hap{enje 2. avgusta 2001.
Preba~en na MKSJ 4. avgusta 2001.
Prvo stupanje pred Sud 9. avgusta 2001.
Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2006.
PREDMET IT-01-47 ("Srednja Bosna")
ENVER
HAD@IHASANOVI]
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
102 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Amir Kubura je 15. marta 2006. godine nepravo-
sna`nom presudom osu|en na kaznu od dvije i po
godine zatvora zbog propusta da preduzme potreb-
ne i razumne mjere da kao komandant 7. brigade 3.
korpusa Armije BiH sprije~i ili kazni pripadnike svo-
jih snaga koji su plja~kali privatnu ili javnu imovinu u
selu Vare{ u novembru 1993.
Vije}e ga je tako|e proglasilo krivim zbog propusta da kazni pripadnike snaga pod njegovom komandom
koji su plja~kali privatnu ili javnu imovinu u selima [u{anj, Ovnak, Brajkovi}i i Grahov~i}i u op{tini Zenica
u junu 1993.
Kubura je oslobo|en optu`bi za vi{e drugih zlo~ina, jer je sudsko vije}e smatralo da tu`ila{tvo nije van
svake razumne sumnje uspjelo dokazati njegovu krivi~nu odgovornost. Konkretno, sudsko vije}e nije
smatralo dokazanim da je on imao informacije o mnogim zlo~inima, {to je preduslov da bi neko bio
osu|en po komandnoj odgovornosti.
Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su najavile `albe. @albeni postupak je u toku.
Na prvobitnoj optu`nici sa Enverom Had`ihasanovi}em i Amirom Kuburom se nalazio i Mehmed Alagi},
koji je preminuo dok je bio privremeno pu{ten na slobodu u pretpretresnoj fazi postupka. Postupak pro-
tiv njega je okon~an 21. marta 2003.
PREDMET IT-01-47 ("Srednja Bosna")
AMIR
KUBURA
Ro|en 4. marta 1964. u Kaknju, Bosna i Hercegovina.
Prvobitna optu`nica potvr|ena 13. marta 2001.
Hap{enje 2. avgusta 2001.
Preba~en na MKSJ 4. avgusta 2001.
Prvo stupanje pred Sud 9. avgusta 2001.
Presuda Pretresnog vije}a 15. marta 2006.
Nepravosna`no osu|en za: kr{enje zakona i
obi~aja ratovanja
Kazna (nepravosna`na): 2,5 godine zatvora
@albeni postupak u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 103
Sefer Halilovi} je 16. novembra 2005. godine
nepravosna`nom presudom Pretresnog vije}a
oslobo|en optu`be za ubistvo kao kr{enje zakona i
obi~aja ratovanja i odmah je pu{ten na slobodu. Optu`nica protiv Halilovi}a ti~e se ubistava po~injenih u
selima Grabovica i Uzdol na podru~ju Jablanice i Prozora u Hercegovini u septembru 1993., kada je
Halilovi} imao visoku funkciju u [tabu Vrhovne komande Armije BiH.
Pretresno vije}e je smatralo dokazanim da su pripadnici pod komandom Armije BiH ubili 13 mje{tana
Grabovice i 25 mje{tana Uzdola koji nisu aktivno u~estvovali u neprijateljstvima. Me|utim, Pretresno
vije}e je zaklju~ilo da tu`ila{tvo nije uspjelo da doka`e van razumne sumnje da je Sefer Halilovi} bio
komandant operacije nazvane "Operacija Neretva", za koju tu`ila{tvo tvrdi da je izvedena u Hercegovini.
Vije}e je tako|e konstatovalo da tu`ila{tvo nije uspjelo utvrditi da je Sefer Halilovi} imao efektivnu kon-
trolu nad vojnicima koji su po~inili zlo~ine u Grabovici i Uzdolu.
Presuda nije pravosna`na, jer je tu`ila{tvo Tribunala 16. decembra 2005. ulo`ilo `albu na presudu.
@albeni postupak je u toku.
Oslobo|en
@albeni postupak u toku
PREDMET IT-01-48 ("Grabovica i Uzdol")
SEFER
HALILOVI]
Ro|en 6. januara 1952. u Prijepolju, Srbija
Prvobitna optu`nica potvr|ena 12. septembra 2001.
Predaja 25. septembra 2001.
Preba~en na MKSJ 25. septembra 2001.
Prvo stupanje pred Sud 27. septembra 2001.
Presuda Pretresnog vije}a 16. novembra 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
104 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Vidoje Blagojevi} je 17. januara 2005. nepravo-
sna`nom presudom osu|en na 18 godina zatvora
zbog pomaganja i podr`avanja zlo~ina genocida,
ubistava, prisilnog premje{tanja i progona bo{nja~-
kog stanovni{tva nakon pada srebreni~ke enklave
u julu 1995.
Blagojevi} je u julu 1995. bio komandant Bra-
tuna~ke brigade Vojske Republike Srpske s ~inom pukovnika. Pretresno vije}e je konstatovalo da je on
dopustio kori{tenje sredstava Bratuna~ke brigade znaju}i da time u zna~ajnoj mjeri doprinosi ubijanju
mu{karaca bosanskih Muslimana i nano{enju te{ke tjelesne ili du{evne povrede stanovni{tvu bosanskim
Muslimanima.
Vije}e je konstatovalo da Blagojevi} nije bio me|u glavnim u~esnicima u po~injenju zlo~ina, ali da je znao
za namjeru glavnih po~inilaca da uni{te u cijelosti ili djelimi~no grupu bosanskih Muslimana kao takvu, i
da je zato kriv za sau~esni{tvo u genocidu.
Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su ulo`ile `albu. @albeni postupak je u toku.
PREDMET IT-02-60 ("Srebrenica")
VIDOJE
BLAGOJEVI]
Ro|en 22. juna 1950. u op{tini Bratunac, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 30. oktobra 1998.
Hap{enje 10. avgusta 2001. od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 10. avgusta 2001.
Prvo stupanje pred Sud 16. avgusta 2001.
Presuda Pretresnog vije}a 17. januara 2005.
Nepravosna`no osu|en za: sau~esni{tvo u
genocidu; zlo~ine protiv ~ovje~nosti (ubistvo,
progoni, nehumana djela - prisilno premje{tanje);
kr{enje zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo)
Kazna (nepravosna`na): 18 godina zatvora
@albeni postupak u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 105
PREDMET IT-02-60 ("Srebrenica")
DRAGAN
JOKI]
Ro|en 20. avgusta 1957. u Grbavcima, op{tina Zvornik, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 31. maja 2001.
Predaja 15. avgusta 2001.
Preba~en na MKSJ 15. avgusta 2001.
Prvo stupanje pred Sud 21. avgusta 2001.
Presuda Pretresnog vije}a 17. januara 2005.
Dragan Joki} je 17. januara 2005. nepravosna`-
nom presudom osu|en na 9 godina zatvora zbog
pomaganja i podr`avanja zlo~ina ubistava, istreblji-
vanja i progona bo{nja~kog stanovni{tva nakon pa-
da srebreni~ke enklave u julu 1995.
U julu 1995. Dragan Joki} bio je na~elnik in`injerije
Zvorni~ke brigade Vojske Republike Srpske s ~inom majora, i od jutra 14. jula do jutra 15. jula, de`urni
oficir Zvorni~ke brigade. Pretresno vije}e je utvrdilo van razumne sumnje da je Joki} pomagao i podr`a-
vao ubistva po~injena u Orahovcu, u Pilici i na vojnoj ekonomiji u Branjevu, te u Kozluku.
Vije}e je konstatovalo da Joki} nije imao glavnu ulogu u izvr{enju zlo~ina i nije mogao izdavati vlastita
nare|enja, nego je nare|enja svojih starje{ina prenosio pripadnicima in`injerijske ~ete Zvorni~ke briga-
de. Me|utim, Vije}e je utvrdilo da je on zna~ajno pomogao u izvr{enju zlo~ina time {to je mehanizaciju i
pripadnike in`injerijske ~ete slao na mjesta pogubljenja kako bi u~estvovali u operaciji pokapanja pogu-
bljenih `rtava.
Presuda nije pravosna`na, jer i optu`ba i odbrana su ulo`ile `albu. @albeni postupak je u toku.
Nepravosna`no osu|en za: zlo~ine protiv
~ovje~nosti (istrebljivanje, progoni); kr{enje
zakona i obi~aja ratovanja (ubistvo)
Kazna (nepravosna`na): 9 godina zatvora
@albeni postupak u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
106 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Vojislav [e{elj se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu, ~ija je svrha bila da se,
~injenjem zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnih zlo~i-
na, ve}ina Hrvata, Muslimana i drugih stanovni-
ka nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni sa
otprilike jedne tre}ine teritorije Republike Hrvatske i velikih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i iz
nekih dijelova Vojvodine u Republici Srbiji. U Bosni i Hercegovini, ta podru~ja su obuhvatala Bosan-
ski [amac, Zvornik, pet op{tina poznatih pod imenom "{ire podru~je Sarajeva" (Ilija{, Vogo{}a, No-
vo Sarajevo, Ilid`a i Rajlovac), Bijeljinu, Mostar, Nevesinje i Br~ko.
U optu`nici se navodi da je [e{elj, kao predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS), bio istaknuta
politi~ka li~nost u SFRJ/SRJ, i da je u~estvovao u regrutovanju, formiranju, finansiranju, snabdije-
vanju, pru`anju podr{ke i rukovo|enja srpskim dobrovoljcima povezanim sa SRS-om, naj~e{}e
zvanim ~etnici ili {e{eljevci, i da ih je indoktrinisao svojom ekstremnom nacionalisti~kom retorikom
kako bi u~estvovali u prisilnom uklanjanju nesrpskog stanovni{tva sa ciljnih podru~ja putem ~injen-
ja zlo~ina na naro~ito nasilan i brutalan na~in. Zlo~ini navedeni u optu`nici uklju~uju izme|u osta-
log progone, ubistva, mu~enje, prisilno premje{tanje i bezobzirno razaranje.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti i
kr{enja zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu
individualne krivi~ne odgovornosti
Su|enje je u toku
PREDMET IT-03-67 ("Hrvatska, BiH, Vojvodina)
VOJISLAV
[E[ELJ
Ro|en 11. oktobra 1954. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 14. februara 2003.
Predaja 23. februara 2003.
Preba~en na MKSJ 24. februara 2003.
Prvo stupanje pred Sud 26. februara 2003.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 107
Naser Ori} je 30. juna 2006. nepravosna`nom pre-
sudom osu|en na 2 godine zatvora zato {to nije
sprije~io ubistva i okrutno postupanje prema vi{e
srpskih zatvorenika u Policijskoj stanici Srebrenica i
u zgradi iza Op{tine Srebrenica izme|u 27. decem-
bra 1992. i 20. marta 1993. Prema nalazima Pretre-
snog vije}a, Ori}, koji je bio na polo`aju komandan-
ta [taba Teritorijalne odbrane Srebrenica, imao je
razloga da zna za te zlo~ine, a nije preduzeo nu`ne i razumne mjere da ih sprije~i.
Pri odmjeravanju kazne Vije}e je uzelo u obzir vi{e olak{avaju}ih okolnosti, prije svega op{te okolnosti ko-
je su prevladavale u Srebrenici a posebno one koje su se odnosile na optu`enog i na po~injene zlo~ine.
Vije}e je konstatovalo da su nezamisliv priliv izbjeglica, kriti~ne nesta{ice hrane i drugih osnovnih artikala,
op{ti haos i bijeg svih predratnih vlasti iz Srebrenice rezultirali raspadom dru{tva u tom gradu, uklju~uju}i
i kolaps reda i zakona. Prema presudi, to su bile okolnosti u kojima se u 25. godini, bez relevantnog voj-
nog i administrativnog iskustva, Ori} na{ao na mjestu izabranog komandanta dobrovoljaca koji su bili sla-
bo obu~eni, nisu predstavljali dio nijedne prave vojske, na raspolaganju su imali samo ne{to naoru`anja
i nisu imali efektivnu vezu s Armijom BiH i vlastima BiH.
Pretresno vije}e je optu`enog oslobodilo krivice za bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja u okoli-
ni Srebrenice, izme|u ostalog zato {to nije dokazano da je on mogao kontrolisati razli~ite grupe boraca
koje su u~estvovale u napadima, a kamo li civile koji su slijedili borce.
Pretresno vije}e je jo{ ranije, 8. juna 2005., usmenom odlukom oslobodilo Ori}a optu`be za plja~ku javne
ili privatne imovine, utvrdiv{i da je bilo kakva krivi~na odgovornost Nasera Ori}a za otu|ivanje stoke neu-
tralizovana nu`no{}u da se nabavi hrana za pre`ivljavanje srebreni~kog stanovni{tva.
Ori} je po izricanju presude pu{ten na slobodu, jer je proveo vi{e od dvije godine u pritvoru.
Presuda protiv Nasera Ori}a nije pravosna`na, jer su i optu`ba i odbrana ulo`ile `albu na presudu, a
`albeni postupak je jo{ u toku.
PREDMET IT-03-68
NASER
ORI]
Ro|en 3. marta 1967. u Poto~arima, op{tina Srebrenica, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 28. marta 2003.
Hap{enje 10. aprila 2003. od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 11. aprila 2003.
Prvo stupanje pred Sud 15. aprila 2003.
Prvostepena presuda 30. juna 2006.
Pu{ten na slobodu 1. jula 2006.
Nepravosna`no osu|en za: kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja (ubistvo, okrutno postupanje na
osnovu krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Kazna (nepravosna`na): 2 godina zatvora. Pu{ten
na slobodu.
@albeni postupak u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
108 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Franko Simatovi} se tereti da je u~estvovao u udru-
`enom zlo~ina~kom poduhvatu, ~iji je cilj bio prisilno
i trajno uklanjanje ve}ine nesrba, prvenstveno Hr-
vata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, sa
velikih dijelova teritorije Hrvatske i u BiH, uklju~uju-
}i, pored ostalih, op{tine Bijeljina, Bosanski [amac,
Doboj, Sanski Most, Srebrenica i Zvornik.
U optu`nici se navodi da je Simatovi} bio komandant Jedinice za specijalne operacije Dr`avne slu`be
bezbjednosti (DB) Srbije. Tokom relevantnog perioda, DB Srbije je osnivao ili pru`ao pomo} u osnivanju
tajnih jedinica (uklju~uju}i, pored ostalih, Crvene beretke, Arkanove "Tigrove" i [korpione) s ciljem poduz-
imanja specijalnih vojnih operacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Navodi se da je Simatovi} u~estvo-
vao u formiranju, finansiranju i opremanju ovih specijalnih jedinica, te u rukovo|enju pripadnicima i agen-
tima DB koji su u~estvovali u ~injenju navedenih zlo~ina.
Optu`be protiv Simatovi}a uklju~uju sljede}e zlo~ine po~injene u BiH: ubistva civila nesrpske nacional-
nosti u Bijeljini po~etkom aprila 1992., ubistvo najmanje 16 civila u selu Crkvina (op{tina Bosanski [a-
mac) maja 1992., ubistvo 11 mu{karaca u Trnovi i oko 65 civila u Sasini (op{tina Sanski Most) septem-
bra 1992., i ubistvo oko 20 civila u Zvorniku aprila 1992. godine. Nadalje se navodi da su srpske snage
u Doboju juna 1992. koristili zato~ene nesrbe kao ivi {tit, te je tako poginulo pribli`no 27 civila. Optu`nica
se tako|e odnosi na smrt {estorice bosanskih Muslimana zarobljenih poslije pada Srebrenice jula 1995.,
~ije je ubistvo blizu sela Trnovo snimljeno videokamerom.
Simatovi} se tereti i za progone, deportaciju i prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana i bosanskih
Hrvata iz navedenih op{tina.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti
(uklju~uju}i progone, ubistvo, deportaciju i
nehumana djela) i kr{enja zakona i obi~aja
ratovanja (ubistvo) na osnovu individualne
krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-03-69-PT
FRANKO
SIMATOVI]
Ro|en 1. aprila 1950. u Beogradu, Srbija
Prvobitna optu`nica potvr|ena 1. maja 2003.
Hap{enje 13. marta 2003. u Srbiji
Preba~en na MKSJ 30. maja 2003.
Prvo stupanje pred Sud 2. juna 2003.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 109
Jovica Stani{i} se tereti da je u~estvovao u udru-
`enom zlo~ina~kom poduhvatu, ~iji je cilj bio prisil-
no i trajno uklanjanje ve}ine nesrba, prvenstveno
Hrvata, bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata,
sa velikih dijelova teritorije Hrvatske i u BiH, uklju~u-
ju}i, pored ostalih, op{tine Bijeljina, Bosanski [a-
mac, Doboj, Sanski Most, Srebrenica i Zvornik.
U optu`nici se navodi da je Stani{i} de facto bio {ef Dr`avne slu`be bezbjednosti (DB) u Republici Srbiji
tokom cijele 1991. godine sve do njegovog formalnog imenovanja na tu du`nost na kojoj se nalazio od
31. decembra 1991. do 27. oktobra 1998. Tokom relevantnog perioda, DB Srbije je osnivao ili pru`ao
pomo} u osnivanju tajnih jedinica (uklju~uju}i, pored ostalih, Crvene beretke, Arkanove "Tigrove" i [kor-
pione) s ciljem poduzimanja specijalnih vojnih operacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Navodi se da
je Stani{i} u~estvovao u formiranju, finansiranju i opremanju ovih specijalnih jedinica, te u rukovo|enju
pripadnicima i agentima DB koji su u~estvovali u ~injenju navedenih zlo~ina.
Optu`be protiv Stani{i}a uklju~uju sljede}e zlo~ine po~injene u BiH: ubistva civila nesrpske nacionalnos-
ti u Bijeljini po~etkom aprila 1992., ubistvo najmanje 16 civila u selu Crkvina (op{tina Bosanski [amac)
maja 1992., ubistvo 11 mu{karaca u Trnovi i oko 65 civila u Sasini (op{tina Sanski Most) septembra
1992., i ubistvo oko 20 civila u Zvorniku aprila 1992. godine. Nadalje se navodi da su srpske snage u
Doboju juna 1992. koristili zato~ene nesrbe kao `ivi {tit, te je tako poginulo pribli`no 27 civila. Optu`nica
se tako|e odnosi na smrt {estorice bosanskih Muslimana zarobljenih poslije pada Srebrenice jula 1995.,
~ije je ubistvo blizu sela Trnovo snimljeno videokamerom.
Stani{i} se tereti i za progone, deportaciju i prisilno premje{tanje bosanskih Muslimana i bosanskih
Hrvata iz navedenih op{tina.
PREDMET IT-03-69-PT
JOVICA
STANI[I]
Ro|en 30. jula 1950. u mjestu Ratkovo, u Vojvodini, Srbija
Prvobitna optu`nica potvr|ena 1. maja 2003.
Hap{enje 13. marta 2003. u Srbiji
Preba~en na MKSJ 11. juna 2003.
Prvo stupanje pred Sud 13. juna 2003.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (uklju~u-
ju}i progone, ubistvo, deportaciju i nehumana
djela) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja (ubist-
vo) na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
110 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Jadranko Prli} se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko
povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,
prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-
jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.
Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,
Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Prli} 14. avgusta 1992., imenovan za predsjednika Hrvatskog vije}a obrane
(HVO), vrhovnog izvr{nog, upravnog i odbrambenog organa Herceg-Bosne, i da je, uz Matu Bobana,
ve}im dijelom 1992-1993. godine bio najmo}niji funkcioner u politi~koj strukturi i organima vlade Herceg-
Bosne/HVO-a, a do kraja 1993. godine prakti~no je zasjenio i Matu Bobana. Navodi se da je Prli} upravl-
jao radom i bio odgovoran za vladu HVO-a, uklju~uju}i i vojne poslove, i da je potpisivao odluke i uredbe
koje su ~inile zvani~nu politiku HVO-a. Navodi se da je Prli} bio ovla{ten da postavlja i smjenjuje ljude na
bitnim polo`ajima u organima civilnih i vojnih vlasti, te u pravosudnim organima Herceg-Bosne i HVO-a,
i da je posjedovao ovla{}enja da ukida zatvore i koncentracione logore Herceg-Bosne/HVO-a.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
JADRANKO
PRLI]
Ro|en 10. juna 1959. u \akovu, Republika Hrvatska
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 111
Bruno Stoji} se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske",
tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivan-
ja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja, prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i
uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavljaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti
Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela. Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u
op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki, Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Stoji} od 3. jula do novembra 1993. bio na~elnik Odjela (kasnije Ministarstva)
obrane Hrvatskog vije}a obrane i da je na tom polo`aju bio odgovoran za oru`ane snage Herceg-
Bosne/HVO-a. Bio je, pored ostalog, odgovoran za to da osigura da se sve snage Herceg-Bosne/HVO-
a pona{aju u skladu sa @enevskim konvencijama i pravilima me|unarodnog humanitarnog prava, te da
se sa svim zarobljenicima, zato~enicima i drugim osobama koje su snage Herceg-Bosne/HVO-a dr`ale
zatvorene postupa u skladu s takvim konvencijama i pravom. Navodi se da je Stoji} bio ovla{ten da
imenuje i razrje{ava du`nosti vojne zapovjednike HVO-a sve do nivoa komandanta brigade, i da je koris-
tio svoja ovla{}enja da izdaje organizaciona, strate{ka i borbena nare|enja.
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
BRUNO
STOJI]
Ro|en 8. aprila 1955. u selu Hamzi}i, op{tina ^itluk, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
112 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Slobodan Praljak se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko
povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,
prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-
jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.
Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,
Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Slobodan Praljak, od pribli`no marta 1992. do jula 1993., obavljao funkcije
visokog oficira Hrvatske vojske, pomo}nika ministra obrane i vi{eg predstavnika Ministarstva obrane
Hrvatske pri vladi i oru`anim snagama Herceg-Bosne/HVO-a. Slu`io je kao prenosnik nare|enja, dopisa
i uputa koje su predsjednik Franjo Tu|man, Gojko [u{ak i drugi vi{i funkcioneri Republike Hrvatske
upu}ivali vladi i oru`anim snagama Herceg-Bosne/HVO-a i obavje{tavao je vi{e funkcionere Hrvatske o
zbivanjima u Bosni i Hercegovini i podnosio im izvje{taje. Navodi se da je Praljak neposredno i posred-
no komandovao snagama Herceg-Bosne/HVO-a i njihovim operacijama u Bosni i Hercegovini i izdavao
je organizaciona, strate{ka i borbena nare|enja. Prema optu`nici, imao je i komandna ovla{}enja nad
civilnom policijom Herceg-Bosne/HVO-a kada je ona djelovala u sastavu ili u sadejstvu s oru`anim
snagama Herceg-Bosne/HVO-a tokom oru`anog sukoba.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
SLOBODAN
PRALJAK
Ro|en 2. januara 1945. u ^apljini, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 113
Milivoj Petkovi} se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko
povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,
prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-
jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.
Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,
Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Milivoj Petkovi} od aprila 1992. do pribli`no 24. jula 1993., te od 26. aprila
1994. do pribli`no 5. avgusta 1994., bio na funkciji glavnog zapovjednika oru`anih snaga Herceg-Bo-
sne/HVO-a kao "na~elnik Glavnog sto`era HVO-a". Na raznim polo`ajima i funkcijama koje je obavljao,
Milivoj Petkovi} je vr{io de jure i/ili de facto rukovo|enje i komandovanje oru`anim snagama Herceg-
Bosne /HVO-a. Navodi se da je Petkovi} vr{io efektivnu kontrolu i imao bitan uticaj na oru`ane snage
Herceg-Bosne /HVO-a i bio odgovoran za rukovo|enje, organizaciju, planiranje, pripremu, obuku, disci-
plinu, snabdijevanje, razmje{taj i operacije tih snaga.
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
MILIVOJ
PETKOVI]
Ro|en 11. oktobra 1949. u [ibeniku, Republika Hrvatska
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
114 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Valentin ]ori} se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko
povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,
prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-
jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.
Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,
Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Mate Boban u aprilu 1992. imenovao Valentina ]ori}a za zamjenika zapov-
jednika za sigurnost i za zapovjednika vojne policije HVO-a. Taj njegov polo`aj kasnije je nazvan
"na~elnik Uprave vojne policije" i on je na njemu ostao do 20. novembra 1993. godine. U novembru
1993., Valentin ]ori} je imenovan za ministra unutarnjih poslova Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Prema navodima optu`nice, Valentin ]ori} je igrao centralnu ulogu u formiranju, upravljanju i radu vojne
policije HVO-a, koja je redovno igrala va`ne uloge u upravljanju zatvorima i objektima za zato~avanje
Herceg-Bosne/HVO-a i u borbenim operacijama i operacijama etni~kog ~i{}enja.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
VALENTIN
]ORI]
Ro|en 23. juna 1956. u selu Pao~a, op{tina ^itluk, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 115
Berislav Pu{i} se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu politi~kog i vojnog podjarm-
ljivanja, trajnog uklanjanja i etni~kog ~i{}enja bo-
sanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su `ivjeli
na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Her-
cegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj
Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pri-
pajanja tih teritorija kao dijela "Velike Hrvatske", tako {to bi one postale dio Republike Hrvatske ili blisko
povezane s njom, i to upotrebom sile, zastra{ivanja ili prijetnje silom, progona, zatvaranja i zato~avanja,
prisilnog premje{tanja i deportacije, oduzimanja i uni{tavanja imovine i drugih sredstava koja predstavl-
jaju ili obuhvataju ~injenje zlo~ina iz nadle`nosti Tribunala, uklju~uju}i ubistva, silovanja i nehumana djela.
Optu`nica obuhvata zlo~ine po~injene u op{tinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubu{ki,
Stolac, ^apljina i Vare{.
U optu`nici se navodi da je Pu{i} 1993. godine bio na zapovjednom polo`aju u vojnoj policiji i obavljao
razne du`nosti, izme|u ostalog funkciju predsjednika komisije kojoj je povjerena uprava nad svim
zatvorima i objektima za zato~avanje u Herceg-Bosni/HVO-u u kojima su dr`ani ratni zarobljenici i
zato~enici, i predsjednika Komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika. Prema optu`nici, Pu{i} je bio
odgovoran za to da se klasifikacija i obrada zato~enih bosanskih Muslimana vr{i u skladu sa @enevskim
konvencijama i me|unarodnim humanitarnim pravom. Navodi se da je izdavao nare|enja i rje{enja, pot-
pisivao opunomo}enja i izdavao upute za postupanje sa zato~enim bosanskim Muslimanima i tim doku-
mentima je regulisan nastavak njihovog zato~enja i/ili njihovo premje{tanje ili deportacija na druga
podru~ja ili u druge zemlje.
PREDMET IT-04-74 (”Herceg-Bosna”)
BERISLAV
PU[I]
Ro|en 8. juna 1952. u Mostaru, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 4. marta 2004.
Predaja 5. aprila 2004.
Preba~en na MKSJ 5. aprila 2004.
Prvo stupanje pred Sud 6. aprila 2004.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ke
povrede @enevskih konvencija i kr{enja
zakona ili obi~aja ratovanja na osnovu individ-
ualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgov-
ornosti nadre|enog
Su|enje je u toku
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
116 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Mi}o Stani{i} se tereti za u~e{}e u udru`enom zlo-
~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio trajno uklanjanje i
etni~ko ~i{}enje, silom ili drugim sredstvima, bosan-
skih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrp-
skog stanovni{tva sa teritorije planirane srpske dr-
`ave, vr{enjem krivi~nih djela. U optu`nici se navo-
de zlo~ini, uklju~uju}i progone, istrebljenje, ubistvo,
mu~enje i deportaciju, po~injeni na podru~ju Auto-
nomne Regije Krajina (ARK), koja je izme|u osta-
log obuhvatala sljede}e op{tine: Banja Luka, Prijedor, Klju~, Sanski Most, Bosanski Novi, Kotor Varo{,
Tesli}, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Donji Vakuf, ^elinac, [ipovo i Prnjavor, kao i u op{tinama
Bile}a, Bosanski [amac, Br~ko, Doboj, Gacko, Ilija{, Pale, Vlasenica, Vi{egrad, Vogo{}a i Zvornik.
U optu`nici se navodi da je Stani{i} postao ministar novoosnovanog srpskog Ministarstva unutra{njih
poslova u BiH 1. aprila 1992. i da je u tom svojstvu rukovodio i komandovao pripadnicima i saradnicima
MUP-a RS koji su u~estvovali u zlo~inima za koje se tereti. Tako|e se navodi da je Stani{i} poticao
vr{enje zlo~ina nad bosanskim Hrvatima, bosanskim Muslimanima i drugim nesrpskim stanovni{tvom
time {to nije preduzeo nikakve aktivne korake u cilju istrage, hap{enja i/ili ka`njavanja po~inilaca takvih
zlo~ina.
PREDMET IT-04-79
MI]O
STANI[I]
Ro|en 30. juna 1954. u selu Ponor, op{tina Pale, Bosna i Hercegovina
Optu`nica potvr|ena 25. februara 2005.
Predaja 11. marta 2005.
Preba~en na MKSJ 11. marta 2005.
Prvo stupanje pred Sud 17. marta 2005.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti
(uklju~uju}i progone, istrebljenje, deportaciju i
nehumana djela) i kr{enja zakona i obi~aja
ratovanja (uklju~uju}i ubistvo i mu~enje) na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i
krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 117
U optu`nici se navodi da je Mom~ilo Peri{i} bio na-
~elnik General{taba Vojske Jugoslavije (VJ) od 26.
avgusta 1993., ili pribli`no tog datuma, do 24. no-
vembra 1998. Prema navodima optu`nice, Mom~i-
lo Peri{i}, kao najvi{i oficir VJ koji je imao op{tu
nadle`nost i odgovornost za njeno funkcionisanje,
planirao je, podsticao, naredio, po~inio ili na drugi
na~in pomogao i podr`avao planiranje, pripremu ili
izvr{enje zlo~ina koji su po~injeni na tri razli~ite lokacije - Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici.
U optu`nici se navodi da je Peri{i} koristio svoje ingerencije da bi obezbijedio znatnu vojnu pomo} Vojsci
Republike Srpske (VRS), znaju}i da se ona dobrim dijelom koristi za ~injenje zlo~ina. Prema optu`nici,
ta pomo} je podrazumijevala uglavnom neprekidnu materijalnu i logisti~ku podr{ku, uklju~uju}i naoru`a-
nje, municiju i drugu borbenu opremu, i u nekim slu~ajevima, upu}ivanje u BiH pripadnika regularnih sna-
ga VJ stacioniranih u Saveznoj Republici Jugoslavije (SRJ). Navodi se da je ta pomo} obezbje|ivana
uprkos zvani~nim tvrdnjama vlade SRJ da nije vojno anga`ovana u sukobima u Hrvatskoj ili BiH.
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti
(uklju~uju}i istrebljenje, progone i nehumana
djela) i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja
(uklju~uju}i ubistvo i napade na civile) na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i
krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-04-81
MOM^ILO
PERI[I]
Ro|en 22. maja 1944. u Ko{tuni}ima, Srbija
Optu`nica potvr|ena 24. februara 2005.
Predaja 7. marta 2005.
Preba~en na MKSJ 7. marta 2005.
Prvo stupanje pred Sud 9. marta 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
118 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Rasim Deli} se tereti da je kao komandant Gla-
vnog {taba Armije Republike Bosne i Hercego-
vine (ARBiH) propustio da sprije~i i kazni svoje
podre|ene koji su po~inili ubistva, silovanje i ok-
rutno postupanje prema `rtvama hrvatske i srp-
ske nacionalnosti u op{tinama Travnik i Zavidovi}i 1993. i 1995. godine. Optu`nica se konkretno od-
nosi na zlo~ine koje su navodno po~inili mud`ahedini i pripadnici jedinice 'El Mud`ahid' iz sastava 3.
korpusa ARBiH.
Navodi se da su mud`ahedini 8. juna 1993. ubili i ranili nekoliko desetina civila hrvatske nacionalnosti i
vojnika Hrvatskog vije}a obrane (HVO) koji su zarobljeni u selu Maline u op{tini Travnik. Prema optu`nici,
Deli} je bio obavije{ten o tim zlo~inima, a ipak nije preduzeo odgovaraju}e mjere da kazni po~inioce.
U optu`nici se nadalje navode zlo~ini po~injeni u logoru Kamenica, koji se nalazio se u dolini rijeke
Gostovi}i, oko 10 kilometara ju`no od Zavidovi}a, i kojim su upravljali vojnici iz jedinice 'El Mud`ahid'.
Prema optu`nici, oko 60 vojnika Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine (VRS) zarobljenih u
Vozu}i u septembru 1995. koji su odvedeni u logor, nestali su i pretpostavlja da vi{e nisu me|u `ivima.
Tri `ene zarobljene u Vozu}i su tukli i {utirali, udarali metalnim polugama i kundacima pu{aka te podvr-
gavali seksualnom zlostavljanju, uklju~uju}i silovanje.
Navodi se da su 24. jula 1995., jednom zarobljenom pripadniku VRS odrubili glavu i primorali sve druge
zarobljenike u logoru Kamenica da tu odsje~enu glavu poljube. Zarobljenike VRS su mu~ili i tukli i neki
od njih su bili podvrgavani elektro-{okovima.
U optu`nici se navodi se da je Rasim Deli} bio obavije{ten o tome da su vojnici iz jedinice 'El Mud`ahid'
imali sklonost ka vr{enju krivi~nih djela, naro~ito zlo~ina nad zarobljenim neprijateljskim borcima i civili-
ma, i da je jedinica 'El Mud`ahid' djelovala u logoru Kamenica, ali da nije preduzeo odgovaraju}e mjere
da sprije~i zlo~ine po~injene u tom logoru.
PREDMET IT-04-83
RASIM
DELI]
Optu`en za: kr{enja zakona i obi~aja ratova-
nja (ubistvo, okrutno postupanje, silovanje) na
osnovu krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
Ro|en 4. februara 1949. u ^eli}u, op{tina Lopare, Bosna i Hercegovina
Optu`nica potvr|ena 16. februara 2005.
Predaja 28. februara 2005.
Preba~en na MKSJ 28. februara 2005.
Prvo stupanje pred Sud 3. marta 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 119
Vinko Pandurevi} se tereti za genocid nad musli-
manskim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za
istrebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a
bosanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za
progon i prisilno premje{tanje muslimanskog sta-
novni{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema navodima optu`nice, Pandurevi} je u relevantno vrijeme, u ~inu potpukovnika komandovao
Zvorni~kom brigadom VRS-a i izdavao nare|enja snagama koje su u~estvovale u napadu na enklave
Srebrenica i @epa. Tako|e se navodi da je li~no 15. jula 1995. dozvolio zato~enje, pogubljenje po pri-
jekom postupku i pokopavanje hiljada bosanskih Muslimana zato~enih u {kolama u Ro~evi}u, Kuli i
Domu kulture u Pilici, kao i da je znao za i pomagao brojna druga pogubljenja.
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
VINKO
PANDUREVI]
Ro|en 25. juna 1959. u Jasiku, op{tina Sokolac, Bosna i Hercegovina
Izmijenjena optu`nica otpe~a}ena 7. decembra 2001.
Predaja 23. marta 2005.
Preba~en na MKSJ 23. marta 2005.
Prvo stupanje pred Sud 31. marta 2005.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv
~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja
na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i
krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
120 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Drago Nikoli} se tereti za genocid nad musliman-
skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-
trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema navodima optu`nice, Nikoli} je u relevantno vrijeme bio na~elnik bezbjednosti Zvorni~ke brigade
i zadu`en za vo|enje ~ete vojne policije. Navodi se da je Nikoli} pomagao u organizaciji prijevoza Mus-
limana na mjesta zato~enja na podru~ju Zvornika, uklju~uju}i {kole u Orahovcu, Petkovcima, Ro~evi}u i
Kuli, te u Dom kulture u Pilici, od 13. do 16. jula 1995., te nadzirao pogubljenja po prijekom postupku i ru-
kovodio njima. Navodi se da je Nikoli}, na osnovu svog polo`aja i ovla{tenja koja mu je dao Vinko Pan-
durevi}, bio odgovoran za postupanje sa tim zarobljenim Muslimanima i du`an da se postara za njihovu
bezbjednost.
Nikoli} se tako|e tereti da je pomagao u operaciji ponovnog zakopavanja tijela muslimanskih `rtava ubi-
jenih u zoni odgovornosti Zvorni~ke brigade.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~-
nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
DRAGO
NIKOLI]
Ro|en 9. novembra 1957. u Brani Ba~i}, op{tina Bratunac, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 6. septembra 2002.
Predaja 15. marta 2005.
Preba~en na MKSJ 17. marta 2005.
Prvo stupanje pred Sud 23. marta 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 121
Milorad Trbi} se tereti za genocid nad musliman-
skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-
trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema navodima optu`nice, Trbi} je u relevantno vrijeme bio pomo}nik i neposredno podre|en Dragi
Nikoli}u, na~elniku bezbjednosti Zvorni~ke brigade, i da je, izme|u ostalog, bio zadu`en da poma`e u
rukovo|enju ~ete vojne policije. Navodi se da je Trbi} pomagao u organizaciji prevoza, zato~enju, obezb-
je|enju i pogubljenju Muslimana koji su prevezeni na mjesta zato~enja na podru~ju Zvornika, kao i da je
14. jula 1995. li~no pogubio nekoliko `rtava na poljani blizu {kole u Orahovcu. Dalje se navodi da je Trbi}
pomagao u operaciji ponovnog zakopavanja tijela muslimanskih `rtava ubijenih u zoni odgovornosti
Zvorni~ke brigade.
Dana 4. maja 2006., Tu`ila{tvo je podnijelo zahtjev da se predmet Milorada Trbi}a proslijedi Bosni i
Hercegovini. Taj zahtjev se trenutno razmatra pred Vije}em za proslije|ivanje.
PREDMET IT-05-88 ("Srebrenica")
MILORAD
TRBI]
Ro|en 22. februara 1958. u selu Ponijevo kod Zenice, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 24. marta 2005.
Predaja 7. aprila 2005.
Preba~en na MKSJ 7. aprila 2005.
Prvo stupanje pred Sud 13. aprila 2005.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv
~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja
na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
122 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ljubi{a Beara se tereti za genocid nad musliman-
skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-
trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
U optu`nici se navodi da su Ratko Mladi} i ~lanovi njegovog {taba u ve~ernjim satima 11. jula i ujutro 12.
jula razradili plan ubijanja stotina vojno sposobnih mu{karaca prona|enih u skupini Muslimana u Poto-
~arima i da je Ljubi{a Beara, na~elnik za bezbjednost Glavnog {taba VRS-a, bio zadu`en za organizaci-
ju i koordinaciju zato~enja, prevoza, pogubljenja po prijekom postupku i pokopavanja `rtava musliman-
ske nacionalnosti.
Nadalje se navodi se da je Beara organizovao okupljanje, zato~enje, prijevoz i pogubljenje Muslimana
du` ceste Konjevi}-Polje - Mili}i - Srebrenica 13. jula 1995., kao i da je pomogao u prevozu Muslimana
u zato~eni~ke centre na podru~ju Zvornika 13.-16. jula, nadzirao pogubljenja i rukovodio njima. Prema
optu`nici, Beara je tako|e u~estvovao u akciji koja je imala za cilj zarobljavanje mu{karaca Muslimana
koji su iz enklave @epa, preko Drine, bje`ali u Srbiju po~etkom avgusta 1995.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-
sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
LJUBI[A
BEARA
Ro|en 14. jula 1939. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. marta 2002.
Predaja 9. oktobra 2004.
Preba~en na MKSJ 10. oktobra 2004.
Prvo stupanje pred Sud 12. oktobra 2004.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 123
Vujadin Popovi} se tereti za genocid nad musliman-
skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-
trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema optu`nici, Popovi} je bio pomo}nik komandanta za bezbjednost u {tabu Drinskog korpusa i za-
du`en, izme|u ostalog, za rukovo|enje jedinicama Vojne policije Drinskog korpusa iz za koordinaciju s
organima MUP-a. Navodi se da Popovi} zajedno sa generalom Mladi}em i drugima, bio u~esnik sastan-
ka odr`anog 12. jula 1995. u 10 sati u hotelu "Fontana", ~ija je svrha bila organizacija odlaska i prevoza
Muslimana iz Srebrenice, te zastra{ivanje Muslimana kako bi napustili podru~je Srebrenice.
U optu`nici se tako|e navodi da je Popovi} bio na du`nosti u Poto~arima 12. jula 1995. i da je nadgledao
transport Muslimana na podru~ja izvan RS-a, kao i da je pomagao u organizaciji i prevozu Muslimana iz
Bratunca na mjesta zato~enja u Zvomiku, te nadzirao pogubljenja po prijekom postupku i rukovodio
njima.
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
VUJADIN
POPOVI]
Ro|en 14. marta 1957. u selu Popovi}i, op{tina [ekovi}i, Bosna i
Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 26. marta 2002.
Predaja 14. aprila 2005.
Preba~en na MKSJ 14. aprila 2005.
Prvo stupanje pred Sud 18. aprila 2005.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-
sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
124 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ljubomir Borov~anin se tereti za genocid nad musli-
manskim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za
istrebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema optu`nici, Borov~anin je 10. jula 1995. imenovan za komandanta zdru`enih snaga jedinica MUP-
a s nare|enjem da se javi Radislavu Krsti}u, tada{njem na~elniku {taba Drinskog korpusa Vojske Repu-
blike Srpske (VRS), u Bratunac. Navodi se da je, izme|u ostalog, bio odgovoran za planiranje aktivnos-
ti svih podre|enih formacija pod njegovom komandom i rukovo|enje tim aktivnostima, u skladu s instruk-
cijama nadre|ene komande.
U optu`nici se dalje navodi da je Borov~anin 12. i 13. jula 1995. bio u Poto~arima i komandovao jedinica-
ma MUP-a prilikom odvajanja mu{karaca Muslimana od njihovih porodica, potpuno svjestan da }e ti ljudi
biti pogubljeni po prijekom postupku.
Borov~anin se tako|e tereti da je planirao i organizovao zato~enje i transport mu{karaca Muslimana du`
ceste Konjevi}-Polje - Mili}i 13. jula 1995., kao i da je istog dana bio li~no prisutan u skladi{tu u Kravici
dok su jedinice pod njegovom komandom vr{ile ili prisustvovale pogubljenjima stotina zarobljenih Musli-
mana po prijekom postupku, a on nije u~inio ni{ta da ta pogubljenja sprije~i.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-
sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na os-
novu individualne krivi~ne odgovornosti i kri-
vi~ne odgovornosti nadre|enog
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
LJUBOMIR
BOROV^ANIN
Ro|en 27. februara 1960. u Han Pijesku, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 6. septembra 2002.
Predaja 1. aprila 2005.
Preba~en na MKSJ 1. aprila 2005.
Prvo stupanje pred Sud 7. aprila 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 125
Radivoje Mileti} se tereti za progon i prisilno prem-
je{tanje muslimanskog stanovni{tva enklava Sre-
brenica i @epa i za ubistva mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave.
U optu`nici se navodi da je Radivoje Mileti} u rele-
vantnom vremenskom periodu bio na~elnik Odjeljenja za operativno-nastavne poslove i vr{io du`nost
glavnog savjetnika komandanta Glavnog {taba VRS-a i da je imao klju~nu ulogu u organizaciji i priprema-
ma za provo|enje namjera, nare|enja i direktiva komandanta od strane {taba i podre|enih jedinica.
Prema navodima optu`nice, Mileti} je sastavio Direktivu op. br. 7, koju je predsjednik Radovan Karad`i}
potpisao 21. marta 1995., i koja je pozvala VRS da, izme|u ostalog, "stvori uslove totalne nesigumosti,
nepodno{ljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i `ivota me{tana u Srebrenici i @epi". Navodi se
da je Mileti} u~estvovao i pomagao u provo|enju politike koja je imala za cilj ograni~enje dostave human-
itarne pomo}i muslimanskom stanovni{tvu u Srebrenici i @epi.
Nadalje se navodi da je Mileti} nadzirao predaju muslimanskih snaga poslije pada Srebrenice i @epe,
aktivnosti jedinica VRS-a na tim podru~jima, premje{tanje civila iz enklava i ~i{}enje @epe od preostalih
Muslimana, i o tome obavje{tavao svoje nadre|ene, uklju~uju}i Radovana Karad`i}a.
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
RADIVOJE
MILETI]
Ro|en 6. decembra 1947. u [tovi}u, op{tina Fo~a, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 10. februara 2005.
Predaja 24. februara 2005.
Preba~en na MKSJ 28. februara 2005.
Prvo stupanje pred Sud 2. marta 2005.
Optu`en za: zlo~in protiv ~ovje~nosti i kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja (uklju~uju}i ubistvo,
progone, prisilno premje{tanje i deportaciju) na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
126 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Milan Gvero se tereti za progon i prisilno premje{-
tanje muslimanskog stanovni{tva enklava Srebre-
nica i @epa i za ubistva mu{karaca i mladi}a bosan-
skih Muslimana iz srebreni~ke enklave.
Prema navodima optu`nice, Milan Gvero je u rele-
vantnom vremenskom periodu bio pomo}nik komandanta za moral, vjerska i pravna pitanja Glavnog
{taba VRS-a i neposredno odgovoran generalu Mladi}u.
U optu`nici se navodi da je Gvero doprinio operaciji prisilnog premje{tanja i deportacije muslimanskog
stanovni{tva, izme|u ostalog, tako {to je u sredstvima javnog informisanja dao la`nu izjavu u vezi s
napadima na enklave kako bi pomogao da se srebreni~ka enklava uni{ti; pomagao je prilikom napada
na Srebrenicu la`u}i UNPROFOR o muslimanskim napadima te o namjerama i aktivnostima VRS-a u
vezi s enklavom, znaju}i da je jedan od glavnih ciljeva napada prisiljavanje muslimanskog stanovni{tva
da napusti Srebrenicu; i poslije pada srebreni~ke enklave, lagao je predstavnicima me|unarodne zajed-
nice kako bi UN i druge me|unarodne organizacije sprije~io da do|u u Srebrenicu.
Optu`en za: zlo~in protiv ~ovje~nosti i kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja (uklju~uju}i ubistvo,
progone, prisilno premje{tanje i deportaciju)
na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Postupak u predraspravnoj fazi
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
MILAN
GVERO
Ro|en 4. decembra 1937. u Mrkonji} Gradu, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 10. februara 2005.
Predaja 24. februara 2005.
Preba~en na MKSJ 24. februara 2005.
Prvo stupanje pred Sud 2. marta 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 127
U optu`nici se navodi se da je Radovan Karad`i},
izme|u 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine,
u~estovao u krivi~nim djelima kako bi se obezbijedi-
la kontrola nad onim podru~jima Bosne i Hercego-
vine koja su progla{ena dijelom srpske republike i
koja, me|u ostalim, uklju~uju i sljede}e op{tine: Ba-
nja Luka, Bijeljina, Bile}a, Bosanska Krupa, Bosan-
ski Novi, Bosanski Petrovac, Bosanski [amac, Bratunac, Br~ko, ^ajni~e, ^elinac, Doboj, Donji Vakuf,
Fo~a, Gacko, Had`i}i, Ilid`a, Ilija{, Jajce, Klju~, Kalinovik, Kotor Varo{, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sara-
jevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, [ekovi}i, [ipovo, Sokolac, Tesli}, Trnovo, Vi-
{egrad, Vlasenica, Vogo{}a, Zavidovi}i i Zvornik.
Prema navodima optu`nice, snage bosanskih Srba pod rukovodstvom i kontrolom Radovana Karad`i}a
i drugih preduzele su niz akcija koje su do 30. novembra 1995. godine rezultirale smr}u ili prisilnim odla-
skom zna~ajnog dijela bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih grupa iz tih op{tina, te
iz srebreni~ke enklave i njene okoline.
Optu`nica se posebno odnosi na sljede}a krivi~na djela navodno po~injena u navedenim op{tinama
1992. godine: ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata tokom i nakon napada; ubistva u logori-
ma; nano{enje te{kih tjelesnih ili du{evnih povreda u logorima; ubistvo, seksualno nasilje, mu~enje i pre-
mla}ivanja zato~enika u policijskim stanicama i kasarnama; i zato~enje bosanskih Muslimana i bosan-
skih Hrvata u uslovima `ivota sra~unatim da dovedu do njihovog fizi~kog uni{tenja.
Optu`nica se tako|e odnosi na navodnu kampanju terora putem granatiranja i snajperskog djelovanja
izme|u 1. aprila 1992. i 30. novembra 1995 u Sarajevu.
Nadalje, navodi se da je Radovan Karad`i} kao vrhovni komandant u martu 1995. godine uputio snage
bosanskih Srba da stvore neizdr`ljivu situaciju potpune neizvjesnosti koja stanovnicima Srebrenice nije
davala nade za daljnji opstanak. Prema optu`nici, snage bosanskih Srba su izme|u 11. i 18. jula 1995.
godine ubile hiljade mu{karaca, bosanskih Muslimana zarobljenih na vi{e raznih lokacija u srebreni~koj
enklavi i njenoj okolini.
Navedeni zlo~ini su okvalifikovani izme|u ostaloga kao genocid, istrebljenje, progoni, deportacija i pro-
tivpravno terorisanje civila. Karad`i} se tako|e tereti za uzimanje talaca, vojnih posmatra~a UN-a i pri-
padnika mirovnih snaga UN-a 1995. godine.
U periodu na koji se optu`nica odnosi, Radovan Karad`i} je bio na sljede}im funkcijama: od 12. jula
1991. do 19. jula 1996. bio je predsjednik Srpske Demokratske Stranke (SDS); od 12. maja do 17. de-
cembra 1992., bio je predsjednik predsjedni{tva srpske republike; od 17. decembra 1992. do 19. jula
1996., bio je predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant oru`anih snaga. Navodi se da je Kara-
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje-
~nosti, kr{enja zakona i obi~aja ratovanja i
te{ke povrede @enevskih konvencija iz 1949.
na osnovu individualne krivi~ne odgovornosti i
krivi~ne odgovornosti nadre|enog
Na slobodi (u bjekstvu)
PREDMET IT-95-5/18 ("BiH i Srebrenica")
RADOVAN
KARAD@I]
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
128 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
d`i}, djeluju}i individualno ili u saradnji sa drugima, rukovodio i kontrolisao snage bosanskih Srba i sve
organe SDS-a i organe vlasti koji su u~estvovali u krivi~nim djelima za koja se tereti. Tako|e se tereti da
je znao ili imao razloga da zna da snage bosanskih Srba ~ine krivi~na djela za koja se tereti, a nije pre-
duzeo neophodne i razumne mjere da takva djela sprije~i ili da kazni njihove po~inioce, unato~ svojim
ovlastima.
Ro|en 19. juna 1945. u op{tini [avnik, Crna Gora
Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995. (Bosna i Hercegovina)
16. novembar 1995. (Srebrenica)
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 129
Ratko Mladi} je optu`en da snosi krivi~nu odgovor-
nost za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne
zlo~ine po~injene s ciljem da se elimini{u ili trajno
uklone bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i drugo
nesrpsko stanovni{tvo s velikih dijelova Bosne i
Hercegovine.
U optu`nici se navodi da su snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom generala Ratka Mladi}a
od maja 1992. preuzele kontrolu nad op{tinama u Srpskoj Republici BiH, prvenstveno u sjeverozapad-
nom i isto~nom dijelu BiH. Hiljade nesrba su deportovane ili prisilno premje{tene iz tih op{tina. Mnogi ne-
Srbi su ubijeni, a mnogi drugi su dr`ani u zato~eni~kim objektima, gdje su ih fizi~ki i psihi~ki zlostavljali i
podvrgavali surovim i ne~ovje~nim uslovima. Nadalje se navodi da su domovi, poslovni objekti i vjerski
objekti nesrba, kao i njihova imovina, bili plja~kani, uni{tavani ili oduzimani.
Navodi se da je Mladi} planirao, pripremao, omogu}avao ili sprovodio dugotrajnu vojnu kampanju artil-
jerijskog i minobaca~kog granatiranja i snajperskog djelovanja po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnom
stanovni{tvu i ustanovama tog grada, u kojoj su civili ubijani i ranjavani.
Prema navodima optu`nice, general Mladi} i snage bosanskih Srba su 11. jula 1995. u{le u Srebrenicu,
nakon {to su napale enklavu. Navodi se da je od 13. do 19. jula 1995. po prijekom postupku pogubljeno
vi{e od 7.000 zato~enih bosanskih Muslimana koji su zarobljeni na podru~ju oko Srebrenice, i da su od
avgusta do novembra 1995. jedinice VRS-a pod komandom i kontrolom Ratka Mladi}a sudjelovale u
organizovanim i opse`nim nastojanjima da se prikriju ubistva i pogubljenja bosanskih Muslimana iz Sre-
brenice tako {to su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica nanovo zakapale na mjestima na osami.
Navedeni zlo~ini su okvalifikovani izme|u ostaloga kao genocid, istrebljenje, progoni, deportacija i pro-
tivpravno terorisanje civila. Mladi} se tako|e tereti za uzimanje talaca, vojnih posmatra~a UN-a i pripad-
nika mirovnih snaga UN-a 1995. godine.
Navodi se da je Mladi}, kao komandant Glavnog {taba najmanje od 12. maja 1992. do 22. decembra
1996., bio najvi{i starje{ina Vojske Republike Srpske, podre|en samo Predsjedni{tvu/predsjedniku
Republike Srpske, i da je imao sveobuhvatnu nadle`nost i odgovornost za funkcionisanje VRS-a i bio
odgovoran za planiranje i rukovo|enje svim operacijama VRS-a, te za nadziranje aktivnosti svih podre-
|enih starje{ina i jedinica. Tereti se da snosi individualnu krivi~nu odgovornost zato {to je planirao, poti-
cao, naredio ili po~inio navedene zlo~ine, ili je pomagao i podr`avao njihovo planiranje, pripremu ili izvr-
{enje.
Prema optu`nici, Mladi} je bio li~no odgovoran da osigura da snage bosanskih Srba pod njegovom
komandom po{tuju i primjenjuju pravila me|unarodnog prava koja reguli{u vo|enje rata. Tereti se da je
znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podre|eni spremaju po~initi ili da su ve} po~inili krivi~na djela,
a nije preduzeo nu`ne i razumne mjere da sprije~i takva djela niti da kazni po~inioce.
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-
sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na os-
novu individualne krivi~ne odgovornosti i krivi-
~ne odgovornosti nadre|enog
Na slobodi (u bjekstvu)
PREDMET IT-95-5/18 ("BiH i Srebrenica")
RATKO
MLADI]
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
130 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 12. marta 1942. godine u op{tini Kalinovik, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 25. jula 1995. (Bosna i Hercegovina)
16. novembar 1995. (Srebrenica)
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 131
Zdravko Tolimir se tereti za genocid nad musliman-
skim stanovni{tvom Srebrenice u julu 1995., za is-
trebljenje i ubistvo hiljada mu{karaca i mladi}a bo-
sanskih Muslimana iz srebreni~ke enklave, i za pro-
gon i prisilno premje{tanje muslimanskog stanovni-
{tva iz enklava Srebrenica i @epa.
Prema navodima optu`nice, Tolimir je u relevantno vrijeme bio pomo}nik komandanta za obavje{tajno-
bezbjednosne poslove Glavnog {taba VRS-a i neposredno odgovoran komandantu Glavnog [taba, gen-
eralu Ratku Mladi}u. Na tom polo`aju bio je du`an da se postara za bezbjednost i dobrobit svih bosan-
skih Muslimana zarobljenih nakon pada srebreni~ke enklave, a u zoni odgovornosti Drinskog korpusa,
{to navodno nije u~inio.
Tolimir se tereti da je rukovodio 10. diverzantskim odredom 16. jula 1995. kada su elementi te jedinice po
prijekom postupku pogubili vi{e od 1.700 mu{karaca i mladi}a Muslimana na Vojnoj ekonomiji Branjevo
i u Domu kulture u Pilici. Nadalje se navodi da je Tolimir u~estvovao u operaciji prisilnog premje{tanja i
deportacije stanovni{tva Srebrenice i @epe izme|u ostaloga tako {to je organizovao i vodio psiholo{ko-
propagandne aktivnosti u vezi s operacijama u tim enklavama i izdavao nare|enja i koordinirao prisilno
premje{tanje mu{karaca.
PREDMET IT-05-88-PT ("Srebrenica")
ZDRAVKO
TOLIMIR
Optu`en za: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~no-
sti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja na
osnovu individualne krivi~ne odgovornosti
Na slobodi (u bjekstvu)
Ro|en 27. novembra 1948. u op{tini Glamo~, Bosna i Hercegovina
Optu`nica potvr|ena 10. februara 2005.
N E O K O N ^ A N I P R E D M E T I
132 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Stojan @upljanin se tereti za u~e{}e u udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio eliminisanje i
trajno uklanjanje, silom ili drugim sredstvima, bosa-
nskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije pla-
nirane srpske dr`ave u Bosni i Hercegovini 1992.
godine. Optu`en je izme|u ostaloga za progone,
ubistva, mu~enje, deportaciju i bezobzirno razaran-
je na podru~ju Autonomne Regije Krajine (ARK),
koja je izme|u ostalog obuhvatala sljede}e op{tine:
Banja Luka, Prijedor, Klju~, Sanski Most, Bosanski
Novi, Kotor Varo{, Tesli}, Bosanska Krupa, Bosan-
ski Petrovac, Donji Vakuf, elinac, [ipovo i Prnjavor.
Prema navodima optu`nice, @upljanin je kao na~elnik Centra slu`bi bezbjednosti u Banjoj Luci bio
nadle`an i odgovoran za cjelokupan rad policije unutar ARK i doprinio je ciljevima udru`enog zlo~ina~kog
poduhvata nare|ivanjem, komandovanjem i upravljanjem pripadnicima i saradnicima policije koji su
u~estvovali u izvr{enju zlo~ina. Navodi se i da je zastupao policiju u Kriznom {tabu ARK-a, koji je radio
na koordinaciji i provo|enju op{teg plana preuzimanja kontrole nad teritorijom ARK-a i njenim "etni~kim
~i{}enjem".
Optu`en za: zlo~ine protiv ~ovje~nosti (progoni,
istrebljenje, ubistvo, mu~enje, deportacije, nehu-
mana djela, prisilno premje{tanje) i kr{enja zako-
na i obi~aja ratovanja (ubistvo, mu~enje, okrutno
postupanje, bezobzirno razaranje gradova, sela i
naselja ili pusto{enje koje nije opravdano vojnom
nu`dom, uni{tavanje i hotimi~no nano{enje {tete
ustanovama namijenjenim religiji) na osnovu in-
dividualne krivi~ne odgovornosti i krivi~ne odgo-
vornosti nadre|enog
Na slobodi (u bjekstvu)
PREDMET IT-99-36 ("Krajina")
STOJAN
@UPLJANIN
Ro|en 28. septembra 1951. u Maslovarama, op{tina Kotor Varo{,
Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 17. decembra 1999.
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 135
MKSJ OUTREACH PROGRAM I
FOND OTVORENO DRU[TVO BiH
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 137
Outreach program Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) je uspostavljen
kako bi se informacije o aktivnostima i rezultatima rada Tribunala u~inile transparentnim, pristupa~nim
i razumljivim javnosti u dr`avama i entitetima na teritoriji biv{e Jugoslavije kojima on i slu`i.
Predstavnici Outreach-a su zvani~ni predstavnici Sekretarijata Suda. Sekretarijat je na usluzi
svim u~esnicima u postupku - tu`ila{tvu, odbrani i sudskim vije}ima.
Pored one u Hagu, Outreach program ima kancelarije i u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Pri{tini,
i u stalnom je kontaktu sa predstavnicima medija, pravne struke, vladinih i nevladinih organizacija,
udru`enja `rtava, me|unarodnih organizacija, kao i sa diplomatskim predstavnicima. Kancelarije
pru`aju informacije o radu Tribunala na lokalnom jeziku.
Od pro{irenja mandata Tribunala 2003. godine, kada je Savjet bezbjednosti pozvao Sud da
pomogne pri podizanju kapaciteta lokalnih sudstava za procesuiranje predmeta u vezi sa ratnim
zlo~inima, Outreach program igra vode}u ulogu u prebacivanju iskustava i znanja na podru~je biv{e
Jugoslavije.
Outreach Program funkcioni{e kao trust fund Ujedinjenih nacija i kao takav se u potpunosti
finansira iz dobrovoljnih priloga. Od 2004. se u potpunosti finansira iz sredstava Evropske komisije.
U saradnji sa regionalnim partnerima, Outreach je osmislio i organizovao brojne konferencije,
seminare i savetovanja za predstavnike `rtava i njihovih porodica, aktiviste nevladinih organizacija,
pravnike, novinare i studente na podru~ju biv{e Jugoslavije.
Outreach program ~ini dostupnim saop{tenja za javnost na bosanskom/hrvatskom/srpskom i
albanskom. Ukoliko `elite da dobijate saop{tenja za javnost, molimo vas da se obratite jednoj od
kancelarija Outreach programa.
Outreach program ~ini dokumente MKSJ-a na b/h/s-u, albanskom i makedonskom dostupnim
{iroj javnosti. U to ulaze presude, optu`nice, odluke i nalozi, kao i svi osnovni pravni dokumenti (kao
{to su Statut, Pravilnik o postupku i dokazima, Uputstvo o dodjeli branioca, Pravila o pritvoru itd.).
Ovi dokumenti se mogu na}i na Internet stranici tribunala, a mnogi su dostupni i u {tampanom obliku
ili na CD-u ili DVD-u, koji se na zahtjev mogu dobiti u kancelarijama Outreach programa.
Dokumenti MKSJ-a na b/h/s-u i albanskom
Saop{tenja za javnost
Konferencije - seminari - obuka
MKSJ OUTREACH PROGRAM
138 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
www.un.org/icty (na engleskom jeziku)
www.un.org/icty/index-b.html (na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku)
u Holandiji:
Churchillplein 1, 2517 JW The Hague
Tel.: +31 70 512 5510, 512 8239
Fax: +31 70 512 8953
u Bosni i Hercegovini:
Zgrada UN-a, Aleja Bosne Srebrene bb
71000 Sarajevo
Tel.: +387 33 773 219
Fax: +387 33 773 217
u Hrvatskoj:
Ilica 207, 10001 Zagreb
Tel: +385 1 390-8868, 390 8869
Fax: +385 1 390 8846
u Srbiji:
Jevrema Gruji}a 11, 11000 Beograd
Tel.: +381 11 306 5467, 306 6092
Fax.: +381 11 306 6090
na Kosovu/në Kosovë:
UNMIK HQ, Prishtina, Kosovo
Tel.: +381 38 504 604 ext. 4100
Fax.: +381 38 504 604 ext. 4536
Adrese kancelarija Outreach programa MKSJ-a
Internet stranica MKSJ
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 139
Fond otvoreno dru{tvo BiH (FOD BiH) je nezavisna, neprofitna organizacija koja djeluje od 1993.
godine kao dio mre`e Soros fondacija s ciljem promocije otvorenog dru{tva.
FOD BiH nastoji kroz svoje programe dati doprinos razvoju javnih politika koje }e se temeljiti na
demokratskim na~elima, po{tivanju ljudskih prava i integraciji bosanskohercegova~kog dru{tva.
Aktuelni programski prioriteti odnose se na promjenu vrijednosti u obrazovnom sistemu, ja~anje
polo`aja lokalne uprave, borbu protiv korupcije i osna`ivanje Roma.
Pored toga, FOD BiH je nedavno proveo istra`ivanje pod nazivom ”Procjena razvoja demokratije
u BiH” koje identificira snage i slabosti postoje}e demokratske prakse u zemlji. Ova studija poslu`i}e
kao osnova za poticanje debate o potrebi mijenjanja postoje}eg politi~kog i javnog diskursa u BiH.
Fond otvoreno dru{tvo
Bosna i Hercegovina
Mar{ala Tita 19/3
71.000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel./fax: +387 33 444 488
e-mail: [email protected]
www.soros.org.ba
FOND OTVORENO DRU[TVO BOSNE I HERCEGOVINE
INDEKS OPTU@ENIKA
Okon~ani predmeti:
Aleksovski, Zlatko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Banovi}, Predrag . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Bla{ki}, Tihomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
^erkez, Mario . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
^e{i}, Ranko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Delali}, Zejnil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Deli}, Hazim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Deronji}, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Do{en, Damir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Erdemovi}, Dra`en . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Furund`ija, Anto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Gali}, Stanislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Jelisi}, Goran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Josipovi}, Drago . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Kolund`ija, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Kordi}, Dario . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Kos, Milojica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Kova~, Radomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Krnojelac, Milorad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Krsti}, Radislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Kunarac, Dragoljub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Kupre{ki}, Mirjan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Kupre{ki}, Vlatko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Kupre{ki}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Kvo~ka, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Land`o, Esad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Martinovi}, Vinko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Milo{evi}, Slobodan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Mr|a, Darko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Muci}, Zdravko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Naletili}, Mladen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Nikoli}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Nikoli}, Momir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Obrenovi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Papi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Plav{i}, Biljana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Prca}, Dragoljub . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Radi}, Mla|o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Raji}, Ivica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Sikirica, Du{ko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Simi}, Blagoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Simi}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Staki}, Milomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
[anti}, Vladimir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Tadi}, Du{ko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Tadi}, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Todorovi}, Stevan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Vasiljevi}, Mitar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Vukovi}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Zari}, Simo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
@igi}, Zoran . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Neokon~ani predmeti:
Beara, Ljubi{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Blagojevi}, Vidoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Borov~anin, Ljubomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Br|anin, Radoslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Bralo, Miroslav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
]ori}, Valentin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
Deli}, Rasim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
Gvero, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Had`ihasanovi}, Enver . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Halilovi}, Sefer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Joki}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Karad`i}, Radovan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Kraji{nik, Mom~ilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Kubura, Amir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Luki}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Luki}, Sredoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Marti}, Milan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Mileti}, Radivoje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Milo{evi}, Dragomir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Mladi}, Ratko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Nikoli}, Drago . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Ori}, Naser . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Pandurevi}, Vinko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Peri{i}, Mom~ilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
Petkovi}, Milivoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Popovi}, Vujadin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Praljak, Slobodan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Prli}, Jadranko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Pu{i}, Berislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Simatovi}, Franko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
Stani{i}, Jovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Stani{i}, Mi}o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Stoji}, Bruno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
[e{elj, Vojislav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Tolimir, Zdravko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Trbi}, Milorad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Zelenovi}, Dragan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
@upljanin, Stojan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
ZLO^IN I KAZNA: Procesuiranje ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred
Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju
Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine u saradnji sa
Outreach programom Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju
Koordinatori projekta:
Mervan Mira{~ija, Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine
Matias Hellman, Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
Izdava~:
Fond otvoreno dru{tvo Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, Mar{ala Tita 19
Urednik:
Dario Novali}
Lektorica i saradnica na uredni~kim poslovima:
@ana Vukmirovi}
Prevod:
Amira Sadikovi}
Ernesa Begi}
Dizajn naslovnice:
Start BiH magazin
Grafi~ko ure|enje, design i DTP:
Eldin Kari}
Dra`en Musa
[tampa:
Start BiH, Denameda d.o.o. Sarajevo
Za {tampariju:
Miroslav Ku{evi}
Tira`:
2000 primjeraka
Godina izdanja:
2007.