značaj kozarstva opis

18
Značaj Kozarstva Koza je uvijek služila za čisćenje i održavanje pašnjačkin površina. U današnje vrijeme ponovo se sve više koristi u iste svrhe. Prije su se koze uzgajale na prostorima koji nisu bilu u vlasništvu samog uzgajivača, tako da su služile za popasivanje površina u područjima pored puteva, pruga, na zapuštenim pašnjacima i sl. Usljed smanjenja broja grla i industrijalizacije navedene zemljišne površine postojale su u sve većoj mjeri divlje, zapuštene i neuredne. U odnosu na druge životinje koze pokazuju drugačiji način ishrane. Pri slobodnoj ishrani koze koriste trećinu vremena na ishranu lišćem. Prvo konzumiraju korov a potom leguminaze i trave. Rado konzumiraju trave koje u sebi sadrže više kiselina, a s lahkoćom konzumiraju i biljke sa bodljama, a da se pri tome ne povrijede. Koze su vrlo korisne domaće životinje. Od njih se dobivaju dragocjeni proizvodi za prehranu stanovništva i odijevanje. U prvom redu: meso, mlijeko, vlakno (kostrijet), koža, krzno, stajnjak i dr. Meso i mlijeko sadrže visokokvalitetne životinjske bjelančevine, visoke biološke vrijednosti koje su nezamljenive u ljudskoj prehrani. Od vune, krzna i kože izrađuju se različiti odjevni predmeti stajnjak je dobar substrat za uzgoj povrća i cvijeća te za gajenje duhana. Ekonomski gledano meso i mlijeko predstavljaju 85-95 % ukupnog dohotka od kozarske proizvodnje. 2

Upload: kristal-year

Post on 08-Apr-2016

31 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

uraden rad

TRANSCRIPT

Page 1: Značaj Kozarstva opis

Značaj Kozarstva

Koza je uvijek služila za čisćenje i održavanje pašnjačkin površina. U današnje vrijeme ponovo se sve više koristi u iste svrhe. Prije su se koze uzgajale na prostorima koji nisu bilu u vlasništvu samog uzgajivača, tako da su služile za popasivanje površina u područjima pored puteva, pruga, na zapuštenim pašnjacima i sl. Usljed smanjenja broja grla i industrijalizacije navedene zemljišne površine postojale su u sve većoj mjeri divlje, zapuštene i neuredne. U odnosu na druge životinje koze pokazuju drugačiji način ishrane. Pri slobodnoj ishrani koze koriste trećinu vremena na ishranu lišćem. Prvo konzumiraju korov a potom leguminaze i trave. Rado konzumiraju trave koje u sebi sadrže više kiselina, a s lahkoćom konzumiraju i biljke sa bodljama, a da se pri tome ne povrijede. Koze su vrlo korisne domaće životinje. Od njih se dobivaju dragocjeni proizvodi za prehranu stanovništva i odijevanje. U prvom redu: meso, mlijeko, vlakno (kostrijet), koža, krzno, stajnjak i dr. Meso i mlijeko sadrže visokokvalitetne životinjske bjelančevine, visoke biološke vrijednosti koje su nezamljenive u ljudskoj prehrani. Od vune, krzna i kože izrađuju se različiti odjevni predmeti stajnjak je dobar substrat za uzgoj povrća i cvijeća te za gajenje duhana. Ekonomski gledano meso i mlijeko predstavljaju 85-95 % ukupnog dohotka od kozarske proizvodnje. Prednost uzgoja koza ogleda se u mogućnosti konzumiranja i iskorištavanja različitih voluminoznih, jeftinih krmiova, pri čemu ih koza kao preživar pretvara u vrijedne proizvode.

2

Page 2: Značaj Kozarstva opis

Uzgoj koza u BiH

I pored velike rasprostranjenosti koza u svijetu, i niza prednosti nad drugim životinjskim vrstama, broj koza u BiH iz god. u god. se smanjivao. Na smanjenja broja koza utjecalo je mnogo faktora a prvenstveno su to :

Zakon o zabrani uzgoja koza (1954) Slaba tradicija konzumiranja kozarskih proizvoda Nesiguran plasman proizvoda (meso, mlijeko, sir..) Odsustvo organiziranog i sistemskog unapređenja (selekcija u kozarstvu) Mala ulaganja Neorganiziranost plasmana proizvoda (meso, mlijeko, sir..) Povećanje broja staračkih domaćinstava i mali zemljišni posjed Agresija na BiH (ukupan stočni fond uništen 80%)

Kretanje brojnog stanja koza na prostoru BiH može se vidjeti na tabeli:

3

GODINABIH 1992 2001 2008 2009

80. 800* 101.000* 70.392* 70.604*

Page 3: Značaj Kozarstva opis

Uzgoj koza u svijetu

Ukupan broj koza u svijetu kreće se oko 613 miliona grla, a što predstavlja oko 15% svjetske populacije preživara. Vise od 2/3 svjetske populacije koza uzgaja se u tropskim i suptropskim regijama. Proizvodne karakteristike koza uzgajanih u tim područjima znatno su niže u odnosu na razvijena područja svijeta. Razlog su loši uvjeti ishrane i držanja te pasminski potencijal.

Na široku rasprostranjenost koza na ovim područjima utiču:

Velika sposobnost prilagođavanja Otpornost prema bolestima Iskorištavanje hrane u većim površinama Sposobnost prelaska velikih površina Mali zahtjevi za vodom Brza reprodukcija Višenamjenski uzgoj- meso, mlijeko, koža, stajnak.

Jedna od prednosti uzgoja koza u svijetu je ta što nema religioznih prepreka za korištenje kozijeg mesa. Kozije mlijeko se ne koristi u svim državama, dok se koža i krzno izvoze.

Kretanje brojnog stanja koza u svijetu prikazano je u tabeli.

GODINA 1961 1970 1980 1990 2000 2009Svijet 348.726.793 377.693.648 464.323.188 591.172.192 746.845.396 867.968 .5 73

Afrika 94.254.653 115.410.745 141.108.352 176.995.394 234.214.361 294.871.078

Amerika 33.291.648 32.341.355 31.464.406 36.948.592 34.938.157 37.120.763

Azija 198.406.213 212.584.141 274.168.197 352.131.663 456.342.049 516.660.762

Europa 22.473.699 17.069.877 17.294.460 22.157.130 18 .954.596 15.911.631

Okeanija 300.580 287.530 287.773 2.939.193 2.396.231 3.404.339

4

Page 4: Značaj Kozarstva opis

Pasmine Koza

U svijetu se uzgaja 629 pasmina koza, a 18 pasmina ili oko 3% je izumrlo. U Evropi se uzgaja svega 3% od ukupnog broja pasmina koza, dok je najveci broj pasmina rasprostranjen u suhim i nerazvijenim područjima svijeta (Azija i Afrika). Od ukupnog broja pasmina koza svijeta njih 33% se uzgaja u Evropi, što predstavlja najveci udio genetskih resursa. Izmedu pasmina postoje razlike koje mogu biti veće i manje, kako u pogledu tjelesnog razvoja tako i u pogledu proizvodnih karakteristika. S obzirom na proizvodne karakteristike pasmine, koze se dijele na mliječne, masne i pasmine za proizvodnju dlake. S obzirom na boju dlake (kostrijeti) koze mogu biti bijele, srnaste, crne, šarene i td.. Najčešće spominjane pasmine koza danas u svijetu su: sanska koza, alpska, apen ,celer, togenburška, njemačka bijela oplenjena, smeđa, njemačka kestenasta, švicarska koza, burska, angorska i kašmirska koza.

Za naše ambijentalne uvijete uzgoja koza najznačajnija je sanska i alpska te bosanska križana i domaća šarena koza.

5

Page 5: Značaj Kozarstva opis

Pasmine koza prema prevladavajucoj proizvodnji

Mliječne pasmine koza:

U mliječne pasmine koza ubrajaju se one koje godišnje proizvedu minimalno 600kg mlijeka uz odgovarajuci procenat masnoće. Prosječna godišnja proizvodnja mliječnih pasmina koza iznosi 750kg mlijeka, odnosno oko 3kg dnevno u laktaciji od oko 280 dana. Kod visokoproduktivnih pasmina ova proizvodnja može biti i duplo veća. Klasičnim mliječnim pasminama koza smatraju se: sanska, alpska, togenburška, apenceler, bijela njemačka oplemenjena, smeđa njemačka oplemenjena, pingauer, smeđa holandska, tauren i turinger pasmina koza.

6

Page 6: Značaj Kozarstva opis

Mesne pasmine koza

Mesne pasmine koza se odlikuju posebno dobrim kvalitetom mesa i visokim dnevnim prirastom jaradi. Poseban značaj kod mesnih pasmina ima burška koza. Dnevni prirasti ove pasmine u prvim mjesecima dostižu i do 200 g. Pasmine koza koje također pokazuju dobre rezultate u tovu su: valiska, crnovrata, rove, kašmirska, faun, pincgauer i kuringer pasmina.

7

Page 7: Značaj Kozarstva opis

Pasmine koza za proizvodnju vlakana (dlake)

Ove pasmine koza imaju posebno finu dlaku koja je veoma slična vuni. U ovu skupinu svrstavaju se angorska i kašmirska pasmina koza. Angorske koze se dva puta godišnje šišaju, kako bi se dobilo što više veoma cijenjene i tražene moher (mohair) dlake, čiji prinos po grlu iznosi od 3 do 6kg godišnje. Od kašmirske koze se koristi njihov mekani puh, koji se nalazi ispod kostrijeti.

Godišnji prinos puha iznosi oko 140g. po grlu.

8

Page 8: Značaj Kozarstva opis

Najpoznatije pasmine koza

Sanska koza Porijeklo ove koze je kanton Bern u Švicarskoj. Nastala je sistematskim selekcijskim radom u dolinama rijeke Simme i Sane po kojoj je i dobila ime. Godine 1890 osnovano je udruženje uzgajivača ove pasmine koza. U Švicarskoj se ova pasmina koza najvise uzgaja. Izvozi se gotovo u cijeli svijet zbog velike mliječnosti, a uzgaja se u čistoj krvi ili se koristi za križanje s domaćim kozama. Ova pasmina se već od 19 vijeka uzgaja u bijeloj boji, s kratkom, glatkom i gustom dlakom. Prema uzgojnom planu životinje su berožne , ali ima i rogatih. Visina grebena jarčeva je 90 – 115 cm, a kod koza je 76 – 90 cm. Težina jarčeva se krece od 80 do 100 kg. , a koze su teške 60 – 70 kg. Sanska plasmina koza je veoma plodna (oko 200%) a poznata je i po visokoj proizvodnji mlijeka (800 kg u 280 dana), sa 3,5 do 3,8% mliječne masti, 3% bjelančevina i 4,5 laktoze. Selekcija unutar ove pasmine koza usmjerava se u pravcu proizvodnje mlijeka. Važno je napomenuti da se potomstvo rađa u nejednakom odnosu spolova(2/3 muških prema 1/3 ženskihi ), a veliki je postotak i jaradi sa osobinama oba spola (hermafroditi).

9

Page 9: Značaj Kozarstva opis

Alpska koza

Alpska koza je također nastala zu planinskom području Švicarske. Siva je do sivosmeđe boje, a po nogama i leđima crna sa ibez rogova. Tjelesna masa koza kreće se od 45 – 60 kg. ,a jarčeva od 65-80 kg.

Proizvodnja mlijeka ove pasmine u rasponu je izmedu 630 – 800 l, s masnoćom mlijeka od 3,5 - 4,2%. Tokom nastanka ove pasmine koza korištena je je dugogodišnja selekcija, u prvom pravcu visoke proizvodnje mlijeka zbog čega spada među najmlečnije pasmine koza. Plodnost ove pasmine je do 180%, a i kod nje je kao i kod sanske pasmine, nepravilan odnos spolova (više muških jaradi).

10

Page 10: Značaj Kozarstva opis

Apenceler koza

Porijeklo ove pasmine je Švicarska (kanton Apencel). Boja dlake je kratka, do srednje duga, a bez rožne životinje su najčešće. Visina grebena jarčeva je 75 – 85 cm, a kod koza je 65 -75 cm. Težina jarčeva od 70 – 80kg, a težina koza od 45- 55kg. prosječna plodnost ove pasmine je 160%.

11

Page 11: Značaj Kozarstva opis

Togenburška koza

ova pasmina vodi porijeklo iz kantona Togenburg u Švicarskoj, a zahvaljujući svojim kvalitetima izvozi se u cijeli svijet. Uzgaja se s kratkom i dugom dlakom. Boja je smeđa do svijetlo smeđa s bijelim znakovima na glavi, trbuhu i nogama. Visina grebena jarčeva se kreće od 75 – 85cm a kod koza od 65 – 75cm. Težina jarčeva dostiže vrijednost 65-75kg , koze 50-65kg.

12

Page 12: Značaj Kozarstva opis

Njemačka – bijela oplemenjena koza

Porijeklo pasmine je Njemačka gdje je nastala križanjem domacih koza sa sanskom pasminom. Visina grebena jarčeva je od 80-90cm a kod koza od 70 – 80cm. Težina jarčeva je od 70 – 100kg a koza 55-75kg.

Smeđa Njemačka koza

Porijeklo ove pasmine je iz njemačkih pokrajina Bajerna i Badena-Viremberga, u kojima je nastala križanjem smeđih sojeva. Visina grebena jarčeva je 80 – 90cm a kod koza 70 – 80cm. Težina jarčeva u pravilu je 70 – 100kg, a kod koza 55 – 75kg.

13

Page 13: Značaj Kozarstva opis

Zaključak

Koze su veoma korisne životinje, koje manje troše a više daju. Nije ih teško održavati tj. uzgajati. Njihovi proizvodi su jako zdravi. Često posluže za čisćenje terena tj. ogradu busenje i sl.

Koze se danas uzgajaju na svim kontinentima kako u ravničarskim tako i u planinskim područjima. Kozu možemo iskorištavati do 8 godina.

Isplativo je uzgajati zbog malihl zahtjeva za hranom. U svijetu se koza najviše uzgaja za proizvodnju mesa, a potom a dobivanje mlijeka.

14

Page 14: Značaj Kozarstva opis

Literatura www.agroifotel.com www.agroklub.com www.agrokanal.com www.kozarstvo.com www.google.ba

15