RRREEEPPPUUUBBBLLLIIIKKKAAA HHHRRRVVVAAATTTSSSKKKAAA

UUPPAANNIIJJSSKKOO NNAATTJJEECCAANNJJEE IIZZ BBIIOOLLOOGGIIJJEE

2011. 66.. sskkuuppiinnaa

(4. razred gimnazije)

Zaporka natjecatelja:

Ukupan broj bodova: 75

Broj postignutih bodova: __________________

Postotak rijeenosti testa: _________________

Potpisi lanova povjerenstva: 1. _________________________________ 2. _________________________________ 3. _________________________________

Mjesto i nadnevak ___________________________________

Napomena: Test se mora ispunjavati iskljuivo plavom ili crnom kemijskom olovkom

I. SKUPINA ZADATAKA Od 5 ponuenih odgovora samo je 1 toan. Zaokrui slovo ispred tonoga odgovora. Svaki toan odgovor donosi 1 bod.

1. Za vrijeme koje faze staninog ciklusa e diploidna stanica sadravati dvostruko veu koliinu DNA od spolne stanice?

a) metafaze b) anafaze c) G1 faze d) S faze e) G2 faze

2. Rezultati istraivanja zastupljenosti gena ABO sustava krvnih grupa kod stanovnika jednog naeg otoka pokazali su da su geni IA i IB jednako zastupljeni, svaki s frekvencijom od 0,3. Pronai istinitu tvrdnju:

a) najzastupljenija krvna grupa je O b) 66% stanovnika su heterozigoti za krvnu grupu c) najrjea je AB krvna grupa d) krvne grupe A, B i AB su jednako zastupljene e) homozigota je dvostruko vie od heterozigota

3. Zavojitost pueve kuice ovisi o orijentaciji diobenog vretena pri prvom brazdanju zigote, a orijentacija vretena kontrolirana je genotipom oocite iz koje nastaje jaje. Dominantno svojstvo je desno zavijena kuica (gen D).

Potomci u F2 generaciji u prikazanim krianjima bit e: a) u prvom sluaju svi lijevo zavijene kuice, a u drugom desno zavijene

kuice b) u prvom sluaju svi desno zavijene kuice, a u drugom lijevo zavijene

kuice c) u oba sluaja svi lijevo zavijene kuice d) u oba sluaja svi desno zavijene kuice e) u prvom sluaju omjer desnih i lijevih bit e 3:1, a u drugom 1:3

1 1. BODOVI

1 2. BODOVI

1 3. BODOVI

4. U tjelesnim stanicama ene jedan X kromosom uvijek je inaktivan. Nakon bojanja stanice vidi se u jezgri kao Barrovo tjelece. Za Barrovo tjelece tono je:

a) nemaju ga ene s Downovim sindromom b) imaju ga mukarci s Klinefelterovim sindromom c) zdravi mukarci ga posjeduju d) imaju ga ene s Turnerovim sindromom e) triploidi imaju tri Barrova tjeleca

5. Razlika izmeu riboze i deoksiriboze je u tome to riboza sadri OH-skupinu na:

a) prvom C-atomu b) drugom C-atomu c) treem C-atomu d) etvrtom C-atomu e) petom C-atomu

6. Koliko kromosoma bi se nalazilo u somatskoj stanici ovjeka koji ima monosomiju jednog (para) kromosoma i trisomiju drugog (para) kromosoma?

a) 45 b) 46 c) 47 d) 48 e) 49

7. X kromosom se odvaja od Y kromosoma: a) u mitozi spermatogonija b) u anafazi I. c) u anafazi II. d) u metafazi I. e) u mitozi oogonija

8. Ukoliko jedan gen ima 12 razliitih alela, koliko je najvie alela tog gena prisutno u jednoj somatskoj stanici, a koliko u jednoj gameti ovjeka?

a) u somatskoj stanici je 12 alela, a u gameti 6 b) u somatskoj stanici su 4 alela, a u gameti 2 c) u somatskoj stanici su 2 alela, a u gameti 1 d) u somatskoj stanici je 1 alel, a u gameti 0 e) u somatskoj stanici je 6 alela, a u gameti 3

1 4. BODOVI

1 5. BODOVI

1 6. BODOVI

1 7. BODOVI

1 8. BODOVI

9. Trilobiti su:

a) spuve b) iroglavci c) lankonoci d) ramenonoci e) platenjaci

10. ovjek u svom genomu ima oko 32000 (ili ak i manje) gena, to je otprilike dvostruko vie od broja gena vinske muice. Tako mali broj gena objanjava se izmeu ostalog i procesom koji se dogaa na vie od 60% ljudskih gena, a naziva se alternativno izrezivanje.

Pronai netonu tvrdnju: a) alternativno izrezivanje je ekonomino b) alternativno izrezivanje potvruje centralnu bioloku dogmu: jedan gen-

jedan polipeptid c) proteini A i B premda slini, obavljaju razliite uloge u organizmu d) pre mRNA proteina A jednaka je pre mRNA proteina B e) alternativno izrezivanje gena ee se pojavljuje u evolucijski sloenijih

nego kod jednostavnijih organizama

1 9. BODOVI

1 10. BODOVI

II. SKUPINA ZADATAKA

Od 5 ponuenih odgovora 2 su tona. Zaokrui slova SAMO ispred tonih odgovora. Svaki toan odgovor donosi 1 bod.

11. to od navedenog nisu homologni organi? a) plua abe i plivai mjehur ribe b) eljust ribe i krni lukovi kopljae c) spikule spuve i osikule trpa d) oko sipe i oko kukca e) sipina kost i ljutura koljkaa

12. Koje znaajke treba imati idealan fosil da bi ga nazvali provodnim? a) uska geografska rasprostranjenost b) due vremensko razdoblje c) prepoznatljivost d) pojavljivanje u tono odreenom razdoblju e) spora evolucija

13. Oblik ploda tikve je pod kontrolom dva genska lokusa. Ukoliko oba genska lokusa sadre bar jedan dominantan alel (genotip A-B-) plod tikve je diskoidalan, Ako je samo jedan od lokusa s dominantnim alelom, a drugi lokus recesivno homozigotan (A-bb ili aaB-) plod je okruglast, dok je kod dvostruko recesivnog homozigota plod duguljastog oblika. Krianjem dva dvostruka heterozigota dobit e se u F1 generaciji:

a) dva razliita fenotipa tikve b) omjer fenotipova 9 : 6 : 1 c) tri razliita fenotipa tikve d) omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 e) omjer 8 : 8

14. Znanstvenici su promatrali nasljeivanje dva svojstva kod laboratorijskih mieva. Prvo svojstvo kodirano je genom A(a), a drugo genom B(b). Kriali su heterozigotnu enku s mujakom recesivnim homozigotom. Dobili su 9 potomaka: 5 s dominantnim A svojstvom i 4 s dominantnim B svojstvom. Iz rezultata krianja moe se zakljuiti:

a) broj potomaka nije dovoljan da bi se pokazale sve oekivane kombinacije

b) sluajno su propale jajne stanice s ab kombinacijom gena c) geni a i b blizu su jedan drugome na kromosomu d) sluajno su propale jajne stanice s AB kombinacijom gena e) geni A(a) i B(b) su vezani geni

2 14. BODOVI

2 13. BODOVI

2 12. BODOVI

2 11. BODOVI

15. Do sada je opisano preko 1000 oboljenja koje izaziva mutirani dominantni gen kod ljudi. Neke od malformacija ne remete osnovne funkcije organizma kao to su Cutix laxa i Holt Oram sindrom. Kakvo bi potomstvo mogli dobiti ena heterozigot za Holt Oram sindrom s mukarcem koji je heterozigot za Cutis laxa?

a) zdravih potomaka b) potomaka sa sindromom Holt Oram i Cutis laxa c) pola zdravih, a pola bolesnih potomaka d) svi bolesni potomci e) pola potomaka sa sindromom Holt Oram i Cutis laxa

16. Za kenozoik je karakteristino: a) prijelaz biljaka na kopno b) nastanak lanaca Himalaja i Alpa c) razvitak vrsta iz roda Australopithecus d) amoniti su biostratigrafsko obiljeje tj. provodni fosili e) pojava i razvitak roda Archaeopteryx

17. U uravnoteenoj populaciji nalazi se tri puta vie osoba s fenotipski izraenim dominantnim svojstvom nego s recesivnim. Kakva je uestalost dominantnog u odnosu na recesivni alel?

a) p2 = 3q2 b) p2 + 2pq = q2 c) p = 0,5 d) p = 1 - 0,25 e) p = q

18. Interakcija meu genima razliitih lokusa ponekad daje fenotipske rezultate razliite od oekivanih. Kod mieva gen B znai crno, a gen b smee krzno. Obojano krzno kodira gen C, a neobojano (albino) gen c. Lokusi ovih gena smjeteni su na razliitim kromosomima. Kakvo potomstvo oekujemo ako smo kriali mujaka heterozigota za oba svojstva sa enkom heterozigotom za prvo, a recesivnim homozigotom za drugo svojstvo?

a) bit e jednak broj crnih i albino potomaka b) omjer smeih i crnih potomaka bit e 1:3 c) 50% potomaka bit e albino d) 25% potomaka bit e smee e) 75% potomaka bit e crno

2 17. BODOVI

2 16. BODOVI

2 15. BODOVI

2 18. BODOVI

19. Autosomni recesivni gen u homozigotnom stanju mijenja izgled vinske muice genotipa XX tako da fenotipski izgledaju kao mujaci i u tom sluaju su sterilne. Na normalne enke ovaj gen nema utjecaja u sluaju heterozigotnosti. Kakve potomke vinske muice dobijemo krianjem heterozigotne enke s recesivnim homozigotom mujakom? Morate uzeti u obzir i spolne kromosome zbog spola jedinki F1 generacije.

a) 25% normalnih heterozigotnih enki b) 50% mujaka koji su sterilni c) 25% normalnih heterozigotnih mujaka d) 50% transformacijom dobiveni sterilni mujaci e) 75% transformacijom dobiveni sterilni mujaci

20. Protein se sastoji od 150 aminokiselina. Koju duinu ima gen koji kontrolira njegovu sintezu?

a) 51m b) 0,153 m c) 51 nm d) 153 nm e) 17 nm

III. SKUPINA ZADATAKA

Na crte pravilno razvrstaj brojeve ispred pripadajuih pojmova. Svaki pojam s lijeve strane moe se povezati samo s jednim pojmom na desnoj strani, na kojoj su dva pojma suvina. Svaki tono povezani par donosi 1 bod.

21. Povei stanita u kojima ive ivotinje s njihovim prilagodbama: 1. brzaci ___ slana lijezda (izluivanje soli) 2. dubokomorsko dno ___ smee masno tkivo 3. pustinja ___ kontraktilna vakuola 4. pojas uz more ___ leno-trbuno spljoteni organizmi s kukicama 5. polarni krajevi ___ bioluminiscencija

___ trbuna strana svjetlija od lene ___ hipertermija

22. Povei naziv prilagodbe s organizmom:

1. kemijska zatita ___ orhideja 2. aposemija ___ morska maka 3. kriptika obojenost ___ palinjak 4. fitomimeza ___ crvena moruzgva 5. mimikrija ___ chilli papriice

___ kameleon ___ dadevnjak

2 19. BODOVI

2 20. BODOVI

5 22. BODOVI

5 21. BODOVI

23. Povei jednog znanstvenika s jednim njegovim otkriem, upisivanjem odgovarajueg rednog broja na praznu crtu

1. Morgan _____ otkrio zakonitosti nasljeivanja 2. Franklin _____ prvi izolirao molekulu DNA (tzv. nuklein) 3. Mendel _____ otkrio smjetaj gena na kromosomima 4. Miescher _____ uveo pojam genetika 5. Feulgen _____ izgled DNA dobiven difrakcijom X zraka

_____ otkrio bojanjem da se veina DNA nalazi u jezgri _____ uvodi pojam gen

24. Povei omjer jedinki dobivenih krianjem s lijeve strane s jednim objanjenjem s desne strane, upisivanjem odgovarajueg rednog broja na praznu crtu:

1. 119:40 _____ test krianje dihibrida 2. 315:108:101:32 _____ trihibridno krianje (F2 generacija) 3. 27:9:9:9:3:3:3:1 _____ dihibridno krianje (F2 generacija) 4. 82:39:43:38:41:18:21:19:20 _____ intermedijarno krianje

5. 60:58:57:62 _____ polihibridno krianje (F2 generacija) _____ monohibridno krianje s dominacijom

(F2 generacija) _____ omjer genotipova dihibridnog krianja

(F2 generacija)

25. Povei grafike oznake koje se koriste u izradi rodoslovlja s njihovim tumaenjima:

1. ___ oboljela osoba

2. ___ brak bliskih srodnika

3. ___ jednojajani blizanci

4. ___ dvojajani blizanci

5. ___ mukarac

___ preminula osoba

___ ena

5 23. BODOVI

5 24. BODOVI

5 25. BODOVI

IV. SKUPINA ZADATAKA Na crte ispred navedenih pojmova pravilno poredaj brojeve od 1 do 5. Na svaku crtu pie se samo jedan broj. Svaki tono rijeen zadatak donosi 2 boda (djelomino rijeen zadatak ne donosi bodove).

26. Odredi kronoloki slijed znanstvenih otkria poevi od najranijeg ka najmlaem:

_____ rekombinantna DNA _____ DNA sadri uputu za sintezu proteina _____ sekvenciranje ljudskog genoma _____ DNA identifikacija rtava _____ genska karta

27. Poredaj ovjekove pretke poevi od najstarijeg: ______ Australopithecus robustus ______ Australopithecus africanus ______ Australopithecus afarensis ______ Australopithecus ramidus ______ Australopithecus boisei

28. Poredaj postupak dobivanja inzulina u bakterijskim stanicama: _____ transformacija transgeni organizam _____ rezanje plazmida restrikcijskom endonukleazom _____ izrezivanje gena za sintezu inzulina iz DNA _____ izolacija DNA iz stanica guterae _____ rekombinantni plazmid

29. Poredaj prema redoslijedu pojavljivanja u evoluciji kraljenjaka:

_____ horion _____ amnion _____ eljusti _____ plua _____ kotani kostur

30. Odredi slijed podfaza profaze I . _____ leptoten _____ diploten _____ zigoten _____ pahiten _____ dijakineza

2 27. BODOVI

2 26. BODOVI

2 30. BODOVI

2 29. BODOVI

2 28. BODOVI

V. SKUPINA ZADATAKA Potpuno tono rijeen zadatak donosi 2 boda, djelomino rijeen zadatak NE donosi bodove, slova smiju biti zaokruena samo ispred tonih odgovora (jedan ili vie).

31. Zaokrui rudimentarne organe ovjeka: a) miii podizai dlaka b) onjaci c) kutnjaci d) crvuljak e) miii pokretai uki

32. Zaokrui vektore koji se mogu koristiti za dobivanje transgeninih ivotinja:

a) Ti plazmid (Crown gall tumor) b) retrovirus c) fag d) R plazmid e) SV40 virus (simian vacuolating virus, izoliran u majmuna)

33. Poliploidiju povezujemo sa: a) alopatrijskom specijacijom b) simpatrijskom specijacijom c) hibridizacijom d) driftom e) sterilnou

34. Oblik krijeste kokoi uvjetovan je s dva para alela smjetenih na nehomolognim kromosomima.

- oraastu krijestu imaju jedinke s oba dominantna gena (RP), - ruastu krijestu samo R gen dominantna, - graastu krijestu samo P gen dominantan, - jednostavnu krijestu oba gena recesivna.

Kakvo potomstvo u F1 generaciji moe dati pijetao heterozigot za graastu krijestu s kokoi koja je heterozigot za ruastu krijestu?

a) 50% jedinki ima oraastu krijestu b) 25% jedinki ima jednostavnu krijestu c) ne mogu dobiti jedinke ruaste krijeste d) 25% jedinki ima graastu krijestu e) omjer fenotipova je 1:1:1:1

35. Nove vrste nastaju zbog reproduktivne izolacije jedinki na nain: a) izolacije dijela populacije fizikom barijerom b) migracije dijela populacije u do sada nenaseljenu ekoloku niu c) nastanka polimorfizma prije odlaska u novu ekoloku niu d) pojave mutacija u dijelu populacije e) razliitog termina sazrijevanja spolnih stanica

2 31. BODOVI

2 32. BODOVI

2 33. BODOVI

2 34. BODOVI

2 35. BODOVI