Rkt. upe

Uznesenja BDM

Pregrada

BR.:211/2017

9.4.2017. MOB. UPNIK :

091/381 6210

upni list

USKRS, BIJELA NEDNEDJELJA, 3. USKRSNA NEDJELJA

NEDJELJA MUKE GOSPODNJECVJETNICA

itanje svetog Evanelja po Mateju (21,1-11)

Kad se pribliie Jeruzalemu te dooe u Betfagu, na Maslin-

skoj gori, posla Isus dvojicu uenika govorei: Poite u selo

pred vama i odmah ete nai privezanu magaricu i uz nju

magare. Odrijeite i dovedite ih k meni. Ako vam tko to re-

kne, recite: 'Gospodinu trebaju', i odmah e ih pustiti. To

se dogodi da se ispuni to je reeno po proroku: Recite

keri Sionskoj: Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak, jau na ma-

garcu, na magaretu, mladetu magariinu. Uenici odu i ui-

ne kako im naredi Isus. Dovedoe magaricu i magare te sta-

ve na njih haljine i Isus uzjaha na njih. Silan svijet prostrije

svoje haljine po putu, a drugi rezahu grane sa stabala i ste-

rahu ih putem. Mnotvo pak pred njim i za njim klicae:

Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen onaj koji dolazi u Ime

Gospodnje! Hosana u visinama! Kad ue u Jeruzalem, us-

komea se sav grad i govorae: Tko je ovaj? A mnotvo

odgovarae: To je prorok, Isus iz Nazareta galilejskoga.

Rije Gospodnja.

Cvjetnica oznaava spomen na sveani kristov ulazak u Je-

ruzalem. Sveenik tada nosi crvenu, a ne ljubiastu boju od-

jee kao u ostalim korizmenim danima. Ako je zgodno, prije

svete mise se uprilii ophod odnosno narod se okupi izvan crkve, nosei u rukama granice (palmine, masli-

nove ili bilo koje druge). Sveenik blagoslovi granice, navijesti evanelje o ulasku Gospodinovu u Jeruzalem

te se nakon toga vjernici upute u crkvu. Umjesto redovitog itanja evanelja, na Cvijetnicu se pjeva Muka po

mateju. Cvjetna je nedjelja veliki portal koji nas uvodi u Veliki tjedan, u tjedan u kojem Gospodin Isus ide

prema vrhuncu svog zemaljskog hoda. On ulazi u Jeruzalem da bi ispunio Pisma i bio objeen na drvu kria,

prijestolju s koga e zauvijek vladati, privlaei sebi ovjeanstvo svih vremena i pruajui svima dar otkup-

ljenja. Obeanje koje je Izrael podravao uvijek ivi u molitvi, posebno u molitvi psalama. Stoga Onaj komu

mnotvo klie kao blagoslovljenom, je istovremeno Onaj u kome e biti blagoslovljeno cijelo ovjeanstvo.

Tako u svijetlu Krista, ovjeanstvo se prepoznaje duboko sjedinjeno, zaogrnuto ogrtaem boanskog blagos-

lova, blagoslovom koji sve proima, podrava, otkupljuje, posveuje. Ovdje moemo otkriti prvu veliku poru-

ku koju donosi dananja svetkovina: poziv da ispravno promatramo cijelo ovjeanstvo, narode koji ine svi-

jet, razliite kulture i civilizacije. Pogled koga vjernik prima od Krista je pogled blagoslova: mudar i ljubazan,

sposoban prihvatiti ljepotu svijeta i saaliti se nad krhkosti. U tom se pogledu vidi pogled samog Boga na lju-

de koje On ljubi i o stvaranju, djelu Njegovih ruku. Vidimo danas Isusa koji ne govori suvine rijei. Vidimo

Isusa koji prihvaa volju svoga nebeskoga Oca. Iznad svega, vidimo Isusa koji ljubi one zbog kojih je doao,

kao i one koji mu nanose veliko zlo i nepravdu. Svojom strpljivou, svojim predanjem Bogu i svojom nei-

zmjernom ljubavlju Isus je spasio svijet, Isus danas spaava nas. Prava mjera ljudskog djelovanja jest pre-

danje i ljubav. Predanje u Boju volju i ljubav prema Bogu i prema svakome ovjeku. To je sila i to je snaga

koja je jaa od svega ovozemnoga. Ne bojimo se ni ovosvjetske sile ni ovosvjetskih silnika. Kristova muka i

smrt za nas je veliko ohrabrenje. Krist nije trpio ni sam ni sluajno. Vrio je volju svoga nebeskoga Oca i uza

nj je bila Boja sila i snaga. Ni mi nismo sami sa svojim ivotnim tegobama.

Danas, na Cvjetnicu, u 19h na Vinagori je pobonost Krinog puta i pjevanje korizmenih napjeva.

VELIKI ILI SVETI TJEDAN U narodu je oduvijek bio Veliki ili sveti tjedan tjedan u kojemu smo se na poseban nain pripremali za svetkovinu Uskr-sa. Prema godinjem dobu Uskrs pada u proljee. Proljee je godinje doba kada se budi priroda, isti se okunica, prip-rema se zemlja za proljetnu sjetvu. Gledajui prirodu i nae radove na zemlji, Uskrs pada u vrijeme kada se sve to budi,

oivljava. Uskrs predstavlja ivot, buenje, poetak. Uskrs je najvea svetkovina krana. Proslava uskrsa see u same poetke kranstva. Pojam Veliki Tjedan susreemo ve u etvrtom stoljeu. U Grkoj se je Veliki Tjedan od samih poe-taka nazivao Sveti tjedan Pashe, a osobito se je doivljeno slavio u Jeruzalemu. Prvi krani su esto postili kroz cijeli Veliki Tjedan i tako se pripremali za proslavu Noi nad Noima, kako su nazivali Vazmenu no prije Uskrsa. Tekstovi koji se itaju u ponedjeljak, utorak i srijedu Velikog Tjedna vrhunac su priprave za Sveto Trodnevlje. itaju se Evanelja koja govore o pripravi i uroti koja se spremala Isusu, o posjetu Isusa est dana prije pashe, Mariji, Marti i Lazaru kojega je uskrisio od mrtvih. Posebno je nagovijeta Judina izdaja koja svoj vrhunac dostie na Veliku srijedu itanjem teksta o

Judinoj izdaji. Zato je od vajkada svaka srijeda bila spomen na Judinu izdaju, a obiljeavala se je postom i molitvom te sa dubokom svijeu kako je svaki ovjek u prilici da u ivotu sudjeluje u izdaji i smrti isusa krista. Veliki ponedjeljak Evanelje po Ivanu est dana prije Pashe doe Isus u Betaniju gdje bijae Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih. 2Ondje mu priredie vee-

ru. Marta posluivae, a Lazar bijae jedan od njegovih sustolnika. 3Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove

pomasti, pomae Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kua napuni mirisom pomasti. 4Nato ree Juda Ikariots-ki, jedan od njegovih uenika, onaj koji ga je imao izdati: 5Zato se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima? 6To ne ree zbog toga to mu bijae stalo do siromaha, nego to bijae kradljivac: kako je imao kesu, kra-dom je uzimao to se u nju stavljalo.7Nato Isus odvrati: Pusti je! Neka to izvri za dan mog ukopa! 8Jer siromahe imate uvijek uza se, a mene nemate uvijek.9Silno mnotvo idova dozna da je Isus ondje pa se okupi, ne samo zbog Isusa, ve i zato da vide Lazara kojega on bijae uskrisio od mrtvih. 10A glavari sveeniki odluie i Lazara ubiti 11jer su zbog njega mnogi idovi odlazili i vjerovali u Isusa.

Prvo itanje na Veliki ponedjeljak govori nam o jahvinu sluzi, Kristu, koji donosi pravo narodima dok na zemlji ne uspostavi pravo. Na nam je spasitelj omoguio da njega, njegovu spremnost i pripravljanje na muku i smrt imamo u njegovom svetom bogosluju. Tu postajemo dionicima neshvatljive kristove ljudske nejakosti, jer nije rije o naim ivo-

tnim potekoama i mukama. Dobro osjeamo sve to svakoga mui, ali je barem ovih dana vano i spasonosno da se uivimo u Kristovu muku i na to savreniji nain uinimo svojom. I to ne samo onu davno podnesenu na Kalvariji ve i sve to on kroz stoljea otajstveno trpi u svome Tijelu Crkvi. Tu onda ukljuujemo i osobne potekoe svoga ivota. Ako pod tim ivotnim teretom iznemognemo, kao to je i Krist osjeao slabost svoga tijela, znamo gdje moemo nai

potrebnu snagu i jakost da izdrimo do kraja svoga ivotnog puta. Tu se smijemo sjetiti nebrojeni broj poznatih i nepoz-natih muenika kroz povijesti Crkve, ali i naega naroda. Svaki nam muenik pokazuje kolika se jakost moe crpsti iz Kristove muke i smrti, ali sve to zbog njegovog uskrsnua. Veliki Utorak Evanelje po Ivanu 1Rekavi to, potresen u duhu Isus posvjedoi: Zaista, zaista, kaem vam:

jedan e me od vas izdati! 2Uenici se zgledahu meu sobom u nedoumici o kome to govori. 23A jedan od njegovih ue-nika onaj kojega je Isus ljubio bijae za stolom Isusu do krila. 24imun Petar dade mu znak i ree: Pitaj tko je taj o

kome govori. 25Ovaj se privine Isusu uz prsa i upita: Gospodine, tko je taj? 26Isus odgovori: Onaj je kome ja dad-nem umoen zalogaj. 27Tada umoi zalogaj, uze ga i dade Judi imunu Ikariotskom. Nakon zalogaja ue u nj Sotona. Nato mu Isus ree: to ini, uini brzo! 28Nijedan od sustolnika nije razumio zato mu je to rekao. 29Budui da je Ju-da imao kesu, neki su mislili da mu je Isus rekao: Kupi to nam treba za blagdan! ili neka poda neto siromasi-ma. 30On dakle uzme zalogaj i odmah izie. A bijae no

U velikom je tjednu vano da uvrstimo svoju vjeru, da sva svoja trpljenja zdruujemo s Kristovom rtvom te tako misnom rtvom i svojim ivotom po njoj vrimo djelo naega otkupljenja. Na taj nain plodove Isusove rtve, prenosimo na sebe, na Crkvu i na sav svijet. Tek emo u nebu spoznati to je sve znaila svaka naa misa i priest. Moda je pobo-na misao ali svakako utemeljena da bi svijet davno propao da se na zemlji svakog dana ne prinosi toliko svetih misa. Unato naem sjedinjenju s Isusom u svakom je ovjeku na zemlji uvijek prisutan i grijeh. Na posljednjoj je veeri bio posebno nazoan u Judi kako itamo u evanelju na Veliki utorak. Isus alje Judu van iz blagovalita. Isus ostaje gospo-dar u svojoj muci. A to je bilo s ostalim uenicima? Iz evanelja je vidljivo da su sumnjiavi. Kao da svaki, pa i Petar,

nosi u svom srcu nevjeru i izdaju. I nas neprestano prati taj strah, zato smo pozvani da uvijek molimo za oprotenje gri-jeha. Da ne bismo mislili na neko openito oprotenje ili osloboenje ve molimo za oprotenje naih osobnih grijeha. Neka nam danas bude na srcu molitva sv. Tome: I kap njena moe svijet da spasi cijel. Velika Srijeda Evanelje po Mateju

Tada jedan od dvanaestorice, zvan Juda Ikariotski, poe glavarima sveenikim 15i ree: to ete mi dati i ja u vam ga predati. A oni mu odmjerie trideset srebrnjaka. 16Otada je traio priliku da ga preda. Prvoga dana Beskvasnih kru-hova pristupie uenici Isusu i upitae: Gdje hoe da ti pripravimo te blaguje pashu? 18On ree: Idite u grad tomu i tomu i recite mu: Uitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim Pashu sa svojim uenicima. 19I uine uenici kako im naredi Isus i priprave pashu. Uveer bijae Isus za stolom s dvanaestoricom. 21I dok su blagovali, ree: Zaista, ka-em vam, jedan e me od vas izdati. 22Silno oaloeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: Da nisam ja, Gospodi-

ne? 23On odgovori: Onaj koji umoi sa mnom ruku u zdjelu, taj e me izdati. 24Sin ovjeji, istina, odlazi kako je o

njemu pisano, ali jao ovjeku onomu koji predaje Sina ovjejega. Tomu bi ovjeku bolje bilo da se ni rodio nije. 25A Juda, izdajnik, prihvati i ree: Da nisam ja, uitelju? Ree mu: Ti kaza. Zadnji je dan prije svetog trodnevlja. Evanelje po Mateju prenosi na duh u pripravljanje Isusove Pashalne veere. Otajstveno e se ona obnavljati i vriti nebrojeno puta do svretka svijeta. Isus se pobrinuo za to dostojnije blagovane prve Svete veere, zapravo za njezino prikazano rtvovanje i zatim njeno blagovanje. Euharistija je ona koja do danas posveuje svaku nau crkvu i svaki oltar. Blaeni svi koji su podigli i nau crkvu i oltar za presvetu misnu rtvu. Dakako je vanije da se za nju naa srca uvijek pripravljena. Da se pripravi dvorana Posljednje veere, prve mise i priesti, Isus

je poslao Petra i Ivana, njih naziva apostoli vjere i ljubavi. Te dvije kreposti, vjera i ljubav, nikada dovoljno jake i iste, moraju voditi k misi i svim njezinim plodovima i milostima.

SVETO VAZMENO TRODNEVLJE

VELIKI ETVRTAK

Misa posvete ulja

Obnovljena liturgija odredila je da se Sveto trodnevlje protee od mise Gospodnje veere do Uskrsa, a za

posvetu je ulja ustanovljena posebna misa kroz jutro Velikog etvrtka. Na toj misi sveenici obnavljaju svoja

sveenika obeanja biskupu, kao to e vjernici na Veliku subotu obnoviti svoja krsna obeanja. Maslina i

maslinovo ulje bilo je veoma vano za podneblje Isusove domovine. Ono je znailo kao hrana, ali isto tako

upotrebljavalo se je i u lijeenju. U liturgiji posvete ulja Crkva pjeva

Stablo koje svjetlo raa Ti obnovi svakog od nas

daje ovaj sveti plod svetim uljem krizmenim

Crkva naa smjerno ti ga, da se spasi dostojanstvo

Spase svijeta prinosi. Nae slave propale.

Od sveopeg potopa granica s maslinovim liem, maslina je znak mira, znak pomirenja ljudi s Bogom. U

Starom zavjetu upotrebljavali su ulje za posveenje kraljeva, sveenika i proroka izabranog naroda. Isus je

utjelovljeni Sin Boji te se na njega primjenjuju rijei: Bog tvoj tebe pomaza uljem radosti kao nikog od svo-

jih sinova.

Na misi posvete ulja biskup blagoslivlja tri ulja: bolesniko ulje, kojim se mau bolesnici, katekumensko ulje

kojim se mau krtenici te krizmu koja je sastavljena od maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se

upotrebljava kod krtenja, potvrde te kod sveenikog i biskupskog reenja.

Misa Veere Gospodnje

itanje svetog Evanelja po Ivanu

Bijae pred blagdan Pashe. Isus je znao da je doao njegov as da prijee s ovoga svijeta Ocu, budui da je ljubio svo-

je, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. I za veerom je avao ve bio ubacio u srce Judi imuna Ikariotskoga da ga izda.

A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga iziao te da k Bogu ide pa usta od veere, odloi -haljine,

uze ubrus i opasa se. Nalije zatim vodu u praonik i pone uenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan.

Doe tako do imuna Petra. A on e mu: Gospodine! Zar ti da meni pere noge? Odgovori mu Isus: to ja inim, ti

sada ne zna, ali shvatit e poslije. Ree mu Petar: Nee mi prati nogu nikada! Isus mu odvrati: Ako te ne ope-

rem, nee imati dijela sa mnom. Nato e mu imun Petar: Gospodine, onda ne samo noge, nego i ruke i glavu! Ka-

e mu Isus: Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge i sav je ist! I vi ste isti, ali ne svi! Jer znao je tko

e ga izdati. Stoga je i rekao: Niste svi isti. Kad im dakle opra noge, uze svoje halji--ne, opet sjede i ree im:

Razumijete li to sam vam uinio? Vi me zovete Uiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam! Ako dakle ja Go-

spodin i Uitelj vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi inite kao to ja

vama uinih.Rije Gospodnja.

U POVIJESTI se Crkve puno raspravljalo je li Posljednja veera pashalna ili pak oprotajna. Moramo rei da Isusova vee-

ra nosi obiljeja pashalne i oprotajne veere. Kao to su neko patrijarsi u Izraelu ili glavari obitelji pozivali svoju djecu

i ukuane pred svoju smrt i od njih se opratali stavljajui im na srce ono najvanije, tako je isto uinio i Isus pred svoju

smrt. Pozvao je svoje uenike i iznio im posljednje elje kao svoju oporuku. Potom ih je blagoslovio kao to su to inili

ranije patrijarsi. Isto tako, Posljednja veera nosi obiljeja i pashalne veere: Isus je objedovao posljednju veeru u gra-

du Jeruzalemu, to je bio propis; bilo je to nakon to se spustio mrak. Posljednja veera predstavlja doista vrhunac Isu-

sove predanosti i ljubavi, obred pratanja i oslobaanja kao i sklapanje Novoga saveza. Isus blagoslivlja kruh i vino i da-

je uenicima zapovijedajui da to ine njemu na spomen. Zbog svega toga kranska je zajednica u lomljenju kruha gle-

dala prisutnost samoga Isusa i njegovo djelo. A uenici koji idu u Emaus prepoznaju Isusa upravo u lomljenju kruha, i-

me se eljelo naglasiti kako je Isus prepoznatljiv upravo po tome svome inu u predveerje svoje muke. Isusova smrt na

kriu proizvela je pomirbu izmeu Boga i ljudi. Njegova krv bila je ona kojom je pokropio sve ljude i cijelu zemlju. Od

kruha i vina Isus je nainio sakramentalne znakove svoje prisutnosti meu ljudima. Posljednja veera zato znai i skla-

panje novoga saveza i u tom smislu podsjea na tekst u knjizi proroka Jeremije:Evo dolaze dani rije je Jahvina

kad u s domom Izraelovim i s domom Judinim sklopiti novi savez. 32Ne savez kakav sam sklopio s ocima njihovim u

dan kad ih uzeh za ruku da ih izvedem iz zemlje egipatske, savez to ga oni razvrgoe premda sam ja gospodar njihov

rije je Jahvina. 33Nego, ovo je savez to u ga sklopiti s domom Izraelovim poslije onih dana rije je Jahvina:

Zakon u svoj staviti u duu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit u Bog njihov, a oni narod moj. Nije nimalobez-

naajni da se kranstvo ne temelji nqa nekakvim novim zakonim ,nego na osobi Isusa Krista, na njegovoj osobnoj lju-

bavi koju je radijelio svojim uenicima i ostavio je ne pojedincu nego zajednici,tako da nitko nema iskljuivo pravo na

njegovu ljubav. Samo je zajednica batinik te ljubavi,a ljub av se i dogaa u zajednici , u gozbi koja znai sjeanje na

isusa i na njegovu gozbu ljubavi. U njoj su svi sudionici povezani s Isusom koji postaje pristutan u znakovioma kruha i

vina, ali prisutan u svojoj ljubavi prema ovjeku i u svojoj odanosti prema Bogu.

Obredi Velikog etvrtka Sveta misa Veere Gospodnje slavi se u veernjim satima. Pod misom poslije propovi-jedi je obred pranja nogu. U gesti pranja nogu oituje se Kristovo sluenje. Ispunja se Kristova rije nisam doao da mi slue ve da sluim i ivot svoj dadnem kao otkupninu

za mnoge. Najzorniji prikaz sluiteljske ljubavi oituje se u Isusovom pranju nogu svo-jim uenicima. On alje uenike da to ine. alje ih da slue brai ljudima. To je poslanje itave crkve i svih nas vjernika. Poslani smo sluiti ljudima, bez obzira na vremena koja mogu biti dobra, ali isto tako i manje dobra. Samo sluiteljska ljubav vjernika moe pro-mijeniti svijet. Na dananjoj svetoj misi vjernici se prieuju pod obje prilike. U starini je uvijek bilo tako da su se vjernici prieivali pod prilikom kruha i vina. U dananje je vrijeme ea

praksa da se prieujemo samo pod prilikom kruha. Na kraju mise vri se obred prijenosa svetog otajstva. Posveene hostije vie se ne stav-

ljaju u tabernakul (svetohraniete koje se nalazi na glavnom oltaru) ve se prenose na pokrajni oltar, gdje je spremljeno novo svetohranite. Prijenos svetog otajstva simbolizira odvoenje Isusa pred sud najprije Ani i Kajfivelikim sveenici-ma, a poslije i Poncije pilatu-rimskom namjesniku. Na kraju slijedi obred ogoljenja oltara. Kao to su Kristu skinuli njego-

ve haljine tako i oltar u crkvi ostaje ogoljen ili otkriven. Poslije otkrivanja oltara slijedi osobna molitva ili Getzemanska

ura. Moemo ostati koji trenutak u osobnoj molitvi u crkvi.

VELIKI PETAK

Obredi Velikog petka U prvim stoljeima krani na Veliki petak nisu imali posebna liturgijska slavlja. U 4.st. oblikuju se razliita slavlja na spomen Isusove muke. U sreditu tih slavlja bilo je bogosluje rijei i klanjanje sve-tom kriu. U Rimu se na Veliki petak najprije odravalo samo bogosluje rijei s razli-itim molitvama i pjesmama. Od 7.st. na Veliki petak poinju se oblikovati procesije u kojem su se nosile relikvije svetoga Kria. Sluba je na Veliki petak sluba Muke Gospodnje. Ta nas rije podsjea na slubu za pokojne. Isus je doista umro kao pravi

ovjek, ali je trei dan uskrsnuo kao pravi Bog. Pravu stvarnost oznauje post i nemrs, utnja zvona, ogoljena crkva. Obred poinje posve neobino. Pred goli se ol-tar sveenik prostire licem do zemlje i u utnji s narodom moli u tuzi i zahvalnosti Kristu Gospodinu za izvreno i darovano nam spasenje. Zatim se sveenik bez poz-drava zajednici i bez uvoda glasno obraa Bogu u uvodnoj molitvi. Zatim slijedi slu-ba rijei koja ima svoj vrhunac u itanju ili pjevanju muke Kristove, koju je napisao oevidac dogaaja, sveti Ivan apostol. Nakon propovijedi slijedi molitva vjernika.

To je pjevana molitva koju sveenik pjeva za Crkvu, Crkvene i dravne poglavare, za Boji narod. Sredinje slavlje obreda Velikog Petka je otkrivanje i klanjanje kri-u. U sreditu je kranstva kao prepoznatljiv znak stoljeima bio kri. Njime se oz-naavala tragina Isusova ivotna sudbina kojom je posvjedoio Boju privrenost ovjeku. Kri je oduvijek bio znak protuslovlja. Ve u apostolsko vrijeme, mnogima

je bilo nezamislivo vjerovati u osuenika i oekivati spasenje od znaka koji predstav-

lja vjeala. Povijest je kria starija od naeg raunanja vremena. U povijesti toga drevnog simbola stoji ovjek rairenih ruku, stablo, drvo ivota. Pa i samo dvije gre-de koje se uzajamno ukriuju, nastoje povezati odnos prema gore Bog i onostra-nost s odnosom prema vodoravnoj gredi to jest svijetu, ljudima, postojanju. Kran-stvo doista nastoji uzajamno povezati putove koji vode prema Bogu i one koji vode k ljudima. Ti putovi meusobno se ne iskljuuju. Ljubav prema Bogu se ne suprotstavlja ljubavi prema blinjemu, one se uzajamno uvjetuju : to god uiniste jednome od moje najmanje brae, meni uiniste. Teoloki, kri se uvijek vezivao uz Isusovo uskrsnue. Kad god se go-

vorilo o uskrsnuu, neizostavno se spominjao kri. ini se da nikada kao danas kri nije bio problematian i u simboli-nom i u stvarnom smislu i u drutvu i za ovjeka pojedinca. U posljednje vrijeme, u duboko kranskoj europskoj kulturi, sve su jasniji prigovori protiv kria i otpori njegovu znaku, a time i njegovu sadraju: u kolama, na javnim mjestima. Kri poinje smetati ljudima, iako u njemu nema prijetnje, nema prigovora, nema osude, nego postoji poziv i znak odre-

enog naina ivota i smrti. Svakodnevnu stvarnost ivota, koja se sastoji u uspjehu i neuspjehu, zdravlju i bolesti, ivo-tu i smrti, eli se promijeniti micanjem kria ispred naih oiju. Upravo Veliki petak sa svojom ozbiljnom porukom upozo-rava nas na traginost i ozbiljnost ivota, na opasnost od zla i grijeha i na posljedice koje se ne mogu iz ivota iskljuiti

jednostavnim potezom jer patnja, nevolja, bolest i smrt jednostavno spadaju u ivot. Veliki petak, koliko god izgledao tragian, ne ostaje na muci kao ovjekovoj sudbini, nego na ivotu kao ovjekovom usmjerenju. Veliki petak ukljuuje stvarnost Uskrsa. Obred klanjanja kriu zapoinje unoenjem kria u pratnji svijea. Pred oltarom se poinje otkrivati kri uz trostruki zap-je :evo drvo kria na kom je visio Spasitelj svijeta. Narod odgovara: Doite poklonimo se. Sveenik poljubi kri, a zatim svatko osobno dolazi na poklon kriu. Vaan je taj osobni poklon i osobni osjeaji pomijeani sa osobnom molit-

vom kojom dolazimo pred istinu kria. Poslije poklona kriu slijedi posljednji obred a to je sveta priest. Na dananji dan, jedini dan u godini kada se ne slavi sveta misa, prieujemo se hostijama koje su posveene na misi Velikog etvrtka.

Na kraju obreda nema obiajnog blagoslova i otpusta :Idite u miru, ve se u tiini razilazimo.

PRIJAVA ZA SAKRAMENT KRTENJA:

SRIJEDA, 26. travnja i 3. svibnja Prijave su u upnom uredu. Potrebno je ponijeti kopiju rod. Lista Protenje u sv. Jurju : 30. travnja 2017 u 11:00 sati . Protenje sv.Josipa u Svedrui 1. svibnja u 11:00 sati

Evanelje Mt 28,1-10

Uskrsnu i ide pred vama u Galileju. Velika subota

itanje svetog Evanelja po Mateju Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, doe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade estok potres jer aneo Gospodnji sie s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijae kao munja, a odjea bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtae straari i obamrijee. A aneo progovori enama: Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga traite! Nije ovdje! Uskrsnu kako ree. Hajde, vidite mjesto gdje je leao pa poite urno i javite njegovim uenicima da uskrsnu od mrtvih. I evo, ide pred vama u Galileju. Ondje ete ga vidjeti. Evo, rekoh vam. One otioe urno s groba te sa strahom i velikom radou otrae javiti njegovim uenicima. Kad eto im Isusa u susret! Re-e im: Zdravo!One polete k njemu, obujme mu noge i niice mu se poklone. Tada im Isus ree: Ne bojte se! Idite, javite mojoj brai da pou u Galileju! Ondje e me vidjeti! Rije Gospodnja.

Obredi velike subote

Na veliku subotu prije podne Crkva ostaje uz Boji grob. Bogosluje Velikog petka zakljueno je tugom i smru Isusa Krista, ali i u vrstoj nadi njegova i naega uskrsnua. Stoga Veliku

subotu crkva provodi ostajui duhom uz grob Gospodnji i razmatrajui u boli njegovu muku i smrt. Na Veliku subotu nema svetih misa niti

prieivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Kroz dan i mi u naoj crkvi moemo obii Boji grob i pomoliti se na Bojemu grobu. Pogotovo

pozivam roditelje da budu odgovorni te povedu djecu na Boji grob i tamo im protumae Isu-sovu smrt, ali i pomole zajedno sa njima. Obredi na Veliku subotu poinju u veernjim satima. Prvi obred je paljenje i blagoslov novo-ga ognja. Oganj svijetli i grije, a tim oznauje

onoga koji je doao da na svijet baci oganj.

Jahve je u obliku ognja siao na brdo Sinaj. Na novom e se ognju zapaliti Uskrsna svijea, slika proslavljenog spasitelja. Svijea ukraena s pet votanih kuglica koje simboliziraju pet Isusovih rana. Upisuje se tekua godina(2017.) te se na vrhu svijee i na dnu stavljaju alfa i omega, a to su prvo i posljednje slovo grkog alfabeta, a na Uskrsnoj svijei oznauju Krista koji je poetak i svretak ljudske povi-jesti. Nakon hvalospjeva Uskrsnoj svijei slijedi itanje Svetoga Pisma u kojemu sluamo izvjetaje o stvaranju i otkup-ljenju svijeta. Sluba rijei zavrava pjesmom Aleluja i evaneljem koje govori o Isusovom uskrsnuu. Sljedei je ob-

red u Vazmenoj noi krsna sluba. Blagoslivlja se voda koja se upotrebljava za krtenje, in blagoslova vode odvija se u trostrukom uronjavnju svijee u krsnu vodu. Vjernici pale svoje svijee i obnavljaju krsna obeanja koja su za njih na dan njihovog krtenja dali roditelji i kumovi. Vazmeno bdijenje zavrava svetom misom te na kraju mise moe biti blago-slov jela.

17. travnjaPROTENJE U VINAGORI (zavjetno hodoae kuburaa) - sveta

misa je u 11:30h, predvodi je sisaki biskup Vlado Koi. 23. travnja slavi se u naoj upi Dan posvete upne crkve. Mise taj dan su u u-

pnoj crkvi u 8:30, 11:00 i 18:00 sati. Toga dana je i Bijela nedjelja i nedjelja Bo-jeg milosra. Uz proslavu posveenja nae crkve, slave se i Dan grada Pregra-

de. Dogaanja vezana uz proslavu Dana grada: 8:30misa u upnoj crkvi na ko-joj sudjeluju gradonaelnik i lanovi gradskog poglavarstva te njihovi gosti. Na

misi biti e prisutne povijesne postrojbe. 9:30na Trgu Gospe Kunagorske je mimohod povijesnih postrojbi i prijavak gradonaelniku. U 11:00sjednica u

gradskoj vijenici. 12-14:00druenje s graanima. 15:00kapela sv. Stjepana u Kosteluzavretak manifestacije Kostelska uskrsna pitola.

Sveta ispovijed u Velikom tjednu: Svaki dan prije svete mise i na Veliki etvrtak i na Veliki petak prije obreda te na Veliku subotu od 13.30 do 15:30 sati

Potovani upljani!

Svakodnevno se dogaa osiromaenje ovjeka. ovjek postaje sve siromaniji i nezadovoljniji zbog razliitih neuspjeha koje doivljava u

ivotu. Osiromaenje ovjeka plod je ljudskog egoizma. Stanje duha koji je sam po sebi osiromaen, poinje djelovati na ovjekov ivot

te on gubi dosadanje obzire i barijere u ponaanju. esto se spominje uzreica: biti e bolje. Godine prolaze, a taj boljitak se ne vidi u

blioj budunosti. Svakako, mi kao vjernici, pozvani smo da ne gubimo nadu u dobro, plemenito i poteno. Zato smo po krtenju pozvani

da upoznamo Krista, Njegov ivot i nastojimo Njegov ivot primjenjivati u svagdanjim odnosima. Kad bi ljudi, koji se nazivaju krani-

ma, dosljedno ivjeli krsni savez s Bogom, obitelji bi nam bile bolje i radosnije. U svojoj bi sredini imali vie pomoi i podrke, a i siro-

mani bi pronali vie suosjeajnosti u svagdanjem ivotu. Ljudi postaju umorni od svih moguih indoktrinacija i teorija. Postajemo sve

vie svjesni da te indoktrinacije i teorije traju prividno i nemaju blagonakloni uinak na ovjeka kao pojedinca, obitelj i drutvo. Kakvo

smo mi drutvo kada se poinje povrno govoriti o pobaaju ili kakvo smo mi drutvo koje povrno gleda na sve vee osiromaenje ov-

jeka. Ovogodinji je Uskrs posijao strah od terorizma, neslaganja s politikama svijeta, strah od propadanja velike korporacije u naoj dr-

avi, ali i drugih tunih istina modernog drutva, bogatih elja, a siromanih srca. Ima jedno podruje ivota osobito osjetljivo, na kojem

suvremeni hedonistiki mentalitet mijenja svoju ljestvicu, a to je podruje morala i moralne odnosa. Istinska moralnost drutvo podie, a

hedonistiko razmiljanje drutvo srozava na ljestvici vrijednosti. Uskrs daje novu nadu. Svake godine slavi svijet Kristovu uskrsnue

kao dogaaj, koji je promijenio ovjeanstvo i ovjeka opredijelio kao vjernika u uskrsnue ili nevjernika u uskrsnue. Uskrs je blagdan

vjere, samo iskrenom vjerom ovjek prihvaa Uskrs kao svoje djelovanje i uzor u svome ivotu. Krist je podnio muku na kriu za otkup-

ljenje ovjeka i da u smrtnoj agoniji moe izgovoriti jedno od najblagoslovljenijih reenica koje je ljudsko uho ulo: Oe, oprosti im jer

ne znaju to ine!. Iz te je Isusove reenice vidljivo, koji put trai za nas koji u njega vjerujemo. On trai put opratanja i ljubavi meu

ljudima. Stoga je Uskrs blagdan ljubavi, one isKrene ljubavi koja moe otvoriti i najtvre ljudsko srce. U izvjetaju o isusovom uskrsnu-

u itamo kako je odvaljen teki kamen s grobnih vrata. U ime Uskrsa, odvalimo kamene gromade koje prekrivaju ljudsku dobrotu i lju-

bav.

Potovani upljani, moda se pitamo na koji nain da odvalimo taj kamen s naeg srca. To je tako jednostavno, ali ini se da ba i jednos-

tavne stvari nama postaju preteke. Moemo uzeti za primjer priuvati djecu prijatelja ili priuvati unuke, pohoditi starog ovjeka, opros-

titi onome koji nas je moda povrijedio, podijeliti tugu sa alosnima. To su samo neke stvari koje ovog Uskrsa mogu s naih ili tuih sr-

daca odvaliti teki kamen.

Svima vama, elim blagoslovljen Uskrs, pun radosti i mira, zdravlja i uspjeha, a najvie poniznog sluenja jedni drugima u svagdanjem

ivotu.

OBITELJSKI DAR

23. Marija krinjar, Buin 56 - 100kn

24. Kreimir Poslonec, ret 49A - 150kn 25. Josip Gajak, A.Mihanovia 12 - 150kn

26. Jadranko Vdovi, Svetojurski Vrhi 58/1 - 150kn

27. Vjekoslav Hriberski, Cigrovec 18/1 - 150kn 28. Stjepan Krsnik, Plemenina Gornja 21 - 150kn

29. Josip Krsnik, Lj.Gaja 2 - 150kn

30. Barica Debeljak, Pregrada Vrhi 41/1 - 150kn 31. Slavko Ilija, Svetojurski Vrhi 48 - 200kn

32. Draen Novak, Lj.Gaja 8 - 300kn

33. Juraj Brezak, Pregrada Vrhi 1 - 450kn 34. Vjekoslava Jurak, ret 79 - 150kn

35. Franjo Kolar, Kolarija 44 - 150kn

36. Andrija Vdovi, Cigrovec 26 - 150kn 37. Tomislav Hohnjec, J. Leskovara 10 - 1050kn

38. Viktorija Leskovar, Valentinovo 10 - 300kn

39. Josip Vdovi, Pregrada Vrhi 51 - 150kn 40. Zdenka Drenki, Prigorje Gornje 152 - 150kn

41. tefanija Filipi, K.. alskog 1 - 150kn

42. Ivan Klenovak, Vojsak 18/1 - 150kn 43. Branko Buri, Cigrovec 77 - 150kn

44. Josip Sekuak, Cigrovec 119 - 300kn

45. Josipa Gorup, S. Radia 15 - 150kn

46. Branko Flegar, Pod Lenarstom 21 - 150kn

47. Ob. Vdovi, Gorjakovo 15 - 150kn 48. Marija Gorupi, Kolarija 8 - 150kn

49. Jedna obitelj - 600kn

50. Jedna obitelj - 450kn 51. Stjepan Leskovar, Pod Lenartom - 150kn

52. Stjepan Hajdinjak, Gorika 1 - 150kn

53. Josip Horvat, M. Gupca 22 - 300kn 54. Tomislav Kruin, M. Gupca 12 - 150kn

55. Stjepan Skosples, Pregrada Vrhi 37 - 150kn

56. Ivan Leskovar, Buin 8 - 150kn 57. eljko Vrbanc, Cigrovec 131 - 150kn

58. Milan Vrhovski, Prigorje 103 - 300kn

DAR ZA OBNOVU CRKVE

24. Josip Gajak, A.Mihanovia 12 - 50

25. Ljubica Varjai, Valentinovo 43 - 300kn 26. Jedna Osoba - 100kn

27. Vjekoslav Hriberski, Cigrovec 18/1 - 200kn

28. Stjepan Krsnik, Plemenina Gornja 21 - 400kn 29. Unuci Ivana i Jagice Ruklja - 1500kn

30. Franjo Petek, Pavlovec 64 - 200kn

31. Branko Leskovar, M.Erpenja 64 - 150kn 32. Draen Novak, Lj.Gaja 8 - 100kn

33. Branko Buri, Cigrovec 77 - 100kn

34. Josip Sekuak, Cigrovec 119 - 300kn 35. Josipa Gorup, S. Radia 15 - 100kn

36. Branko Flegar, Pod Lenartom 21 - 150kn

37. Ob. Vdovi, Gorjakovo 15 - 150kn 38. Jedna obitelj - 50kn

39. Marija Gorupi, Kolarija 8 - 50kn

40. Krtenje Erik Buri - 200kn 41. Jedna obitelj - 400kn

42. tefanija otari, Svetojurski Vrhi 19 - 200kn

43. Stjepan Leskovar, Pod Lenartom 6 - 450kn 44. Stjepan Hajdinjak, Gorika 1 - 350kn

45. Jedna obitelj - 1000kn

46. Josip Horvat, M. Gupca 22 - 200kn

47. Tomislav Krulin, M. Gupca 12 - 450kn

48. Ivan Leskovar, Buin 8 - 150kn 49. eljko Vrbanc, Cigrovec 131 - 200kn

50. Anica Krulin, Beanska 3 - 200kn

51. Andrija Vdovi, Cigrovec 26 - 100kn 52. Boris Buri, Svetojurski Vrhi - 100kn

53. Matija Golubi, M. Gupca 4/1 - 500kn

54. Dario Pape, Vojsak 32 - 750kn 55. Zdenka Drenki, Gornje Prigorje 52 - 150kn

56. tefanija Filipi, K.. alskog 1 - 150kn

SAKRAMENT ENIDBE SKLAPAJU: Tomislav Grilec: sin Mladena Grilec i Boene r. uek, stan: Pod Lenartom, Pregrada Gordana Kranjec: ki Milana Kranjec i Mire r. Kranji, stan: Pod Lenartom, Pregrada Sakrament enidbe sklapaju 29.4.2017. u Pregradi.

Prva priest u naoj upi je u

nedjelju, 21. svibnja 2017.

Prema odredbi nadbiskupije, primanje sve-te Krizme biti e u subotu, 20. svibnja 2017.

PON 10.4.

Teodor, Sunica

18:00 Stjepan Sveak, Mila Skosples * Zlatko, ob. Kusec, Zvonimir Storjak, Ivan logar

UTO

11.4.

Sv. Stanislav

17:30

18:00

KRINI PUT

Milan Klenovak, Marija, Nikola Martinko * Stjepan, Alojzija Krsnik * Na ast Duhu Svetom * Marija, Franjo, Katarina, Barbara Brezak * Vilim, Nada Jakopli

SRI 12.4.

Julije, Viktor, Davorka

18:00 Ida, Julijus Kolar, ob. kreblin * Marija, Stjepan, Stanko, Franjo Greti * Marija Vdovi * Stanko Gorup, Marija, Jakob, Marko, Silva Hriberek

ET 13.4.

VELIKI ETVRTAK

19:00 OBREDI VELIKOG ETVRTKA

PET 14.4.

VELIKI PETAK

19:00 OBREDI VELIKOG PETKA -post i nemrs-

SUB

15.4.

VELIKA SUBOTA

13:00 Krtenje: Klara Belai

20:00 VAZMENO BDIJENJE I BLAGOSLOV JELA Stjepan Vnuk * Josip, Ana, Milan, Josip Golubi, Franjo, Marija, Marijan Gluhak * ob. Drenki, Husti * Milan Oko * Zvonko, Stjepan, Ana Golubi, Dominik, Terezija Fiter * August gd., ob. Kolar * Josipa, Vlado Puclin * Slavica Leskovar

upna crkva 6:30 Zahvala B.D.M. * na nakanu .s. Bernardice NED

USKRS

16.4.

Kapela sv. Ane

8:00 Leopold, tefica, Branka Vlahovi, Dominik, Barica Mikula * Josip, Alojzija Krsnik, Sanda, Josip Drenki, Ratko Vrhovski * Marija Ilija, Mirko Greti

M.B.B. Mala Erpenja

9:30 Franjo, Marija, Martina Beloevi, Vlado Grahovar * Dragutin Sekuak * Josip, ob. Palec

upna crkva 11:00 ZA SVE IVE I POKOJNE UPLJANE

upna crkva 18:00 Branko, Milka Tepe * Dragica, Milan ivinjak * Milka Gorupi gd. * Marija Buri,

Franjo Beloevi, Ana Kancir * Nenad, Ivica Vdovi

PON

17.4.

USKRSNI

PONEDJELJAK

8:00 Slavica Leskovar * Marija gd., Josip, ob. Slana * Stjepan Vukmani

11:00 ZA SVE IVE I POKOJNE UPLJANE -protenje na Vinagori (poetak svete mise je u 11h)-

18:00 Milan Kozjak * Ivan, tefanija Fier * Dragutin, Anela Ili * Marijan Vnuk * Marija, Josip oari, Ivan Buri

UTO 18.4.

Apolonije, Roman 18:00 Na ast svetom Antunu od obitelji truk

SRI 19.4.

Marta, Ema, Konrad 18:00 Stjepan Hrestak, Alojzija, Dragutin Pavuna * Rudolf, Katica Tomai

ET 20.4.

Marcijan, Agneza 18:00 Dragutin, Ivanka Golec * tefanija Makar * Rua Koprivnjak gd.

PET

21.4. Sveti Anzelmo,

Goran

18:00 Na ast B.D.M. od obitelji truk * Biserka Vdovi

SUB 22.4.

Leonida, Teodor 18:00 Stjepan Vukmani * Stjepan Vnuk

NED 2. USKRSNA (BIJELA) NEDJELJA 23.4.

upna crkva 8:30 SVEANA MISA POVODOM DANA GRADA I POSVETILA UPNE CRKVE

Ivica, Milan Grilec

upna crkva 11:00 ZA SVE IVE I POKOJNE UPLJANE

upna crkva 18:00 Juraj, Milica Frankol * Juraj, Eva, Marta prem * Zvonko, ob. Glas

UPNI VJERONAUK POINJE SAM POETKOM NASTAVE POSLIJE USKRNIH PRAZNIKA

PON 24.4.

Sv. Fidel Sigermaringenski

18:00 Rua Leskovar gd.

UTO

25.4. SVETI MARKO

EVANELIST

18:00 Josip Vdovi gd. * Silva gd., ob. Hercigonja, Ana, Dominik Leskovar

SRI 26.4.

Vinja 18:00 Barica, Rudolf Muar, August Leskovar, Marija Hrestak * Slavko Lonar, Josip Sve-

ak * Julijus Zorini, Stjepan, Ana, Milan, ob. Mrkus

ET 27.4.

Blaena Ozana Kotorska

18:00 Stjepan Vukmani

PET 28.4.

Sveti Petar Chanel

18:00 Na nakanu

SUB

29.4.

SVETA

KATARINA SIJENSKA

16:00 Vjenanje: GrilecKranjec Krtenje: Teo Grilec

17:00 Krtenje: Alen Hercigonja

18:00 Na nakanu s.. Katarina Maglica * Branka Medveek * Barica, Franjo Klasi

NED 3.

USKRSNA

NEDJELJA

30.4.

upna crkva 8:00 Rua, Vinko, Ante Kriti

Kap. sv. JurjaPROTENJE

11:00 Vjekoslav, Franjo Vdovi * Vjekoslava, Anelko, Milan Kuntek, Milan Buri * Miros-lav gd., ob. upani, Kristina Kolenko * Ana, August Vdovi * ob. Brezak, Rozi Ko-ak, Zdenka Zemlji * Cvjeta, Milan, Fanika Vdovi * Juraj, Marija, Josip Podolak, Verica, Josip Martinko, Ivan Sekuak * p.Ivan Macan, Marko Macan * Ana Kancir * Miljenko Kuntek * Terezija Antoli, Anka, Franjo poljar * ob. Picek, Ivan Jurak * ob. Koprivnjak, Jakopli * ob. Tenek, poljar, Podolak * Nikola, Marija, Ivan Ilija

* Franjo, Sanda, Ignac Pasariek

upna crkva 18:00 Valent, Marija Palec * Milan, Ivan, Josip Miklauek * Goran Lovreni, ob. Beloe-

vi * Franjo, Dragica Gajak, Ignac Bari * Mladen, Vilim Horvat, ob. ivinjak * Ivan, Mladen iger, Ivanka iger-Koret

SAHRANJENI PROTEKLI TJEDAN:

Dragutin Petek: ro. 19.9.1952. u Valentinovu, preminuo 2.4.2017., stan: Valentinovo 5, Ivana Petek r. Pla-

hutarmajka. Sahranjen 3.4.2017. u Pregradi. Majci Ivani, sestri Mariji Zavrki te ostaloj tugujuoj rodbini

izraavam suut.

August Benc: ro. 21.8.1950. u Marincima, preminuo 3.4.2017., stan: Benkovo 28, Josipa r. Vdovi

supruga. Sahranjen 4.4.2017. u Pregradi. Supruzi Josipi, sinu Anelku, keri Valeriji te ostaloj tugujuoj rodbi-

ni izraavam suut.

Franc Koenina: ro. 7.8.1967. u Ljubljani, preminuo 6.4.2017., stan: Plemenina Gornja 41, Franiek i

anica Koeninaroditelji. Sahranjen 8.4.2017.

SAKRAMENT KRTENJA PRIMAJU:

Klara Belai: ro. 27.7.2016., ki Krunoslava Belai i Anite r. Jutria, stan: J. Leskovara 3, Pregrada.

Krtenje prima 15.4.2017. u Pregradi.

Teo Grilec: ro. 11.9.2016., sin Tomislava Grilec i Gordane r. Kranjec, stan: Pod Lenartom 14, Pregrada.

Krtenje prima 29.4.2017. u Pregrada.

Alen Hercigonja: ro. 30.12.2016., ki Branka Hercogonja i Renate r. Grilec, stan: Plemenina Gornja 17,

Pregrada. Krtenje prima 29.4.2017. u Pregradi.

OBREDI VELIKOG TJEDNA VELIKI ETVRTAK 19 sati VELIKI PETAK 19 sati VELIKA SUBOTA 20 sati

SVETE MISE NA USKRS UPNA CRKVA6.30 sati SV. ANA8 sati MAJKA BOJA BISTRIKA ERPENJA9.30 sati UPNA CRKVA 11 sati UPNA CRKVA 18 sati

USKRSNI BLAGOSLOV JELA O blagdanu Uskrsa obiaj je da se blagoslivlja jelo RASPORED BLAGOSLOVA

VELIKA SUBOTA, UPNA CRKVA20 SATI USKRS, UPNA CRKVA6.30 SATI USKRS, SV.ANA 8 8 SATI USKRS, MAJKA BOJA BISTRIKA ERPENJA 9.3O SATI

USKRS, UPNA CRKVA11 SATI SUDJELOVANJE U OBREDIMA VELIKOG TJEDNA

VELIKI ETVRTAK svaki vjernik koji se eli prie-

stiti na misi Veer Gospodnje koja se slavi na Veliki

etvrtak da stavi svoju hostiju u kale. Tim inom

pokazujemo svoju odgovornost prema svetoj pries-

ti.

VELIKA SUBOTA - Ponesimo sa sobom svijee za

obnovu krsnih obeanja ili ih prije obreda moete

nabaviti u upnoj crkvi.

POST I NEMRS

Na Veliki petak je u Katolikoj Crkvi obave-

zan post i nemrs.