zuvdija hodžic

8/8/2019 zuvdija hodic

1/16

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

FAKULTET HUMANISTIKIH NAUKA

SMJER ZA BOSANSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Zuvdija Hodi Davidova zvijezda

Mentor : Student :

Prof.dr D. Lati Azra Hasanovi

Novi Pazar , septembar 2010.


2/16


3/16

3

ivot i djelo Zuvdije Hodia

Roen je 1944. godine u Gusinju, optina Plav, Crna Gora.Osnovnu

kolu je uio u Gusinju, Pei i Plavu, gimnaziju u Ivangradu. Studirao na

Pedagokoj akademiji u Nikiu, a zatim u Pritini, gdje je zavrio Filoloki

fakultet. Od 1962. ivi u Titogradu ( Podgorici ). Bio je novinar

Titogradske tribine, saradnik Doma omladine Budo Tomovi, novinar

i urednik Titovog pionira, zatim urednik INDOK Centra, Tribine,

predsjednik Skuptine Republike zajednice kulture, urednik asopisa

Doclea i Koha. Bio je urednik Almanaha, iji je i jedan od

osnivaa. Redovni lan Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004.

godine. Objavio je knjigu poezije Na prvom konaku (1970), knjige

pripovjedaka Gluva zvona (1973) i Neko zove (2003), roman

Gusinjska godina (1976, 1996), roman Davidova zvijezda (1991,

2000, 2001) i knjigu reportaza i putopisa Jedan dan ivota (1995).

Pjesme i prie prevedene su mu na mnoge jezike. Zastupljen je u

brojnim antologijama i izborima kod nas i inostranstvu. Dobitnik je

znaajnih nagrada i priznanja Nagrade osloboenja Titograda, Nagrade

osloboenja Plava, trostruki je pobjednik jugoslovenskog festivala mladih

pjesnika Majska rukovanja, pobjednik jugoslovenskih festivala poezije u

Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Nikiu. Njegov roman Davidova

zvijezda je uvrten u kolske programe Federacije BIH. Hodi je poznat

i kao uspjesan crta, grafiar i ilustrator. Imao je samostalne izlobe u

Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Plavu i Cetinju. Objavio je knjige zapisa icrtea Podgoricom starom (1999) i Otkrivanje zaviaja (2003).

lan je redakcije asopisa Almanah od osnivanja.Kao veliki

predstvanik naseg Zaviaja kako u samoj Crnoj Gori tako i ire,tako da je

njegov zaviaj ponosan na njega,a naravno on uzvraa knjigama o svom


4/16

4

zaviaju, koje kako kau mogu da se porede sa svetskim piscima,kao sto

je bio Ivo Andi,koji je dobio Nobelovu Nagradu za svoj rad.Zuvdija tu

nagradu dobio nije,ali svi kau da je on Drugi Ivo Andi,i to dovoljno

govori kakve sve kvalitete Zuvdija nosi sa sobom.

Najprije smo ga upoznali kao pjesnika, zatim kao pripovjedaa i na

kraju kao romansijera. Rije je o Zuvdiji Hodiu, autoru zbirke pjesama

Na prvom konaku, Grafiki zavod, Titograd 1970, zbirke pripovjedaka

Gluva zvona, Grafiki zavod, Titograd 1974, i romana Gusinjska godina,

NIP Pobjeda, Titograd, 1976. Djelo o kojem u ovdje govoriti jeste djelo

istinske vrijednosti,dragulj bonjake knjievnosti, Davidova zvijezda .


5/16

5

O Davidovoj zvjezdi

Hodiev novi roman, pod vrlo poetinim naslovom, Davidova

zvijezda izaao je u izdanju beogradskog Hografa.

Hodi je imao sreu da se rodi u nezgodno vrijeme, u nezgodnom

mjestu, a sluao je i nezgodne prie. Zato to ih je znao godinama se

nezgodno osjeao i nezgodno ponaao. U nezgodan vakat ih je ispriao da

bi vrijeme to dolazi uinio zgodnijim. Mnoge su prie nauk za budunost

pod uslovom da je elimo boljom, a ne da je stihijski doekujemo i

spontano preivljavamo, uglavnom posmatrajui je, a uestvujui samo

onda kada nas neko u nju gurne. Roman Davidova zvijezda je raen iz

jednog nataloenog, prije bi se reklo pozitivnog, iskustva, i nekih sjeanja

ponesenih iz djetinjstva koje je pisac nosei kao uobrazilju, preplitanjem

stvarnosti i mate pretoio u galeriju likova koji su svojim postupcima

zasluili pamenje u vjenosti. Hodi ih je ovim romanom ovjekovjeio.1

Bazirani na istorijsko-faktografskom tkivu, Hodievi likovi su odrazliterarnog vienja odreenog istorijskog trenutka i dogaanja na prostoru

veoma sloene sredine kakva je gusinjska.

Zuvdija Hodi je povukao mudar potez kada se odluio da pie o

devijacijama u drutvu, to ini s ciljem da ispravi greke i nedostatke pa

prilikom slikanja svojih junaka uvijek stavlja teite na one njihove

osobine koje su opteljudske.

___________________________________________________________

1Hasnija Muratagi Tuna, Svako vrijeme ima svoju zvijezdu - Zuvdija Hodi, Davidova zvijezda


6/16

6

Davidova zvijezda je modern koncipiran roman, u kojem je pisac vjeto

izbjegao klasinu fabulu, majstorski komponujui mozaik prie, koji ga

odabranim fragmentima iz ivota linosti, ini ne samo raznovrsnijim i

sloenim, ve i bliim zahtevima i tendencijama koje karakteriu

savremene romane u svijetu.2

Roman Davidova zvijezda ima jedan lik razdijeljen u dvije linosti,

meutim, to se odmah uoava. Prepoznatljiva gu sinjska sredina se

ponovo budi , poslije Gusinjske godine, sa novim linostima koji bitiu u

ubogoj kasabi, ali sa poznatim ritmom ivljenja.

Sve su linosti podreene Davidu, glavnom liku Davidove zvijezde, i

sve su u njegovoj ogromnoj sjenci u kojoj ih analizira gledajui ih krozsjeanja iz djetinjstva. David nam otkriva mnoge nepoznate strane

brojnih sloenih linosti ovog romana. Ponajprije njihovu ljudsku stranu.

Ima se utisak da sva dobra djela ine u hitnji, na njima se ni pisac dugo

ne zadrava, ali tako bljesnu i tako se usijecaju u normalnu ljudsku duu

lakoranjivog itaoca - ovjeka. I sva su nastala u trenucima kada se

zaboravlja na sebe i vlastita zadovoljstva. Tu je nekoliko izvrsnih portreta,

prisutan je humanizam koji se ogleda u odsustvu mrnje i odsustvu elje

za osvetom. Njihovim postupcima Hodi otkriva ljepotu ivljenja i ljepotu

rtvovanja za drugog.3

Koncepcija romana je svjesno zasnovana na jednoj , Davidovoj,

linosti. Ritam romana odgovara ritmu bitisanja ovoga lika koji se nalazi u

neraskidivoj uzrono-posljedinoj vezi sa piscem. Prosto reeno, to je sam

pisac. Roman je raslojen u nekoliko smjerova. Tu su este asocijacije na

rat i sve to ide uz rat. Strahovi, neizvjesnost, nove borbe... Svaka od

ovih linija vukla je na svoju stranu, ipak roman nije raslojen, nije

pretvoren u deltu.

2Husein Bai, Sjaj zvijezde; Enes Durakovi, Bonjaka knievnostuknjievnojkritici, ALEF,

Sarajevo

3Hasnija Muratagi Tuna, Svako vrijeme ima svoju zvijezdu - Zuvdija Hodi, Davidova zvijezda


7/16

7

Davidova zvijezda govori o vremenu u kojem je "sve imalo oi". Tim

oima se na ljude i stvari gledalo onako kako se eljelo i htjelo, to nam

najbolje ilustruje Tomaeva pria o Stambolu i naim ljudima koji se utuini lijepo slau, i kojima je samo na naem tlu tijesno,:

"Stambol ne dijeli ljude i nije ono to drugi kau nego ono to sami hoemo da

mislimo, a tako je u svemu. Za nekoga je odvajanje, za nekoga spajanje. Tako je

uvijek bilo, zavisi od onih pogleda i njihove due. Pogane za dijeljenje ili ljudske

za ljubav i vezu s ljudima sazdane ."

I samo oni koji poput Tomaa gledaju na ljude mogu razumjetiponaanje Crnogoraca na brodu kada se stavljaju na stranu svojih

zemljaka muhamedanaca, pa zbunjuju Grke istovjernike i savez nike, koji

se ude Crnogorcima "to bi za njih (muhamedance) do jednog izginuli ."

I inae Zuvdija nam govori o ljudima koji iznenauju svojim

postupcima. Tako Zumber, ljuti siromah, zbunjuje Jolandu, enu graniara

Maara, koji je izlijeio, kada je ova u znak zahvalnosti eljela da mu se

odui, traio od nje da ogradi katoliko groblje. Zbunjuje je i to kako dvafratra (i pisca) Albanca, hodu efketa ocem zovu. Saznavi zbog ega

zakljuuje da od ljudi poput Zumbera, efketa i drugih " nee imati tete

niko poteni, svejedno kojem se bogu moli."

Pisac u radnju jeto uvodi rezonera, Davida ahana, koji e mu

posluiti da neke vlastite doivljaje iz detinjstva uoblii u sugestivnu priu,

koja svojom neposrednou i doivljenou prosto plijeni .4

4Husein Bai, Sjaj zvijezde; Enes Durakovi, Bonjaka knievnost u knjievnoj kritici, ALEF,

Sarajevo


8/16

8

Roman je sav proet kontrastima, na primer Strahinja Draga,

sjeajui se ratnih dana u miru, zakljuuje " ljudi smo bili, a svata smo

morali da inimo". Gojko Perovi je ubijen samo zato to je pojeo kaamak

koji mu je sam domain u porciju usuo, a narod je bio gladan.

Sukob sa Staljinom, izazvao je stranu pometnju u ponaanju normalnih

ljudi, ako ih je u to vrijeme moglo imati, granica izmeu Albanije i Crne

Gore odjednom ljubav mrnjom zamjenjuje.

Mnogi koji su imali imanja i rodbinu iza nje, vie nijesu mogli ni svoje da vide, ni

imanja da obrauju... Pogranina sela opustjee, ivalj preselie. I divlja osjetipromjenu, ne prilazi granici ni na pukomet, bjei od nje kao od ponora i

zagara...

Niko vie nije mogao da razumije zato su studentu Veoviu, koji je

javno bio pohvaljen zato to je iznio ikone, premazao ih i na svakoj

naslikao Staljina, tamo neki odvalili bubrege (a bio je jadnik i brkove

pustio da lii na Staljina). Niz nerazumnih dogaaja namee pitanja koja

Draga sam sebi postavlja.

Zar emo i svoji protiv svojih. Zar na one to su rat iznijeli, to su gladni

prolazili vonjacima polomljenim od roda a da ne prue ruku ni za krukom

ugnjilicom i opadalicom? Zar e i oni koji su bili spremni da za nas rtvuju i ivot,

sad posegnuti za naim? Zar nam je sueno da ratujemo i pogibavamo dok se ne

istraimo? Vazda li e da nosi crninu Crna Goro, sve ti crn o i jo crnje bilo!...

Ovo je roman o ljudima koji su u najteim trenucima okretali glavu

od bivih drugova, od onih koji su bili spremni da trista ivota (samo da


9/16

9

su ih imali) poklone narodu i Partiji. Tako general Savo bjei od abana

ahinovia, i ne samo to; na ispitivanju mu psuje tursku majku, abo ne

vjeruje svojim uima, ne uje tursku ve rusku. Nee da uje, i ne eli.

Jadan.

Mnogi su vjerovali u bolje i ljepe, i u to ime svoj ivot rtvovali. Ziko

je bio junak s kojim su se sva djeca u igri identifikovala. Poslije obavljenih

zadataka u zaviaj se vraa umno poremeen. I Kalmi, koji je zabiljeio

slikom puno dogaaja, biva uhapen i od batina poremeen skae kroz

prozor ludnice.

Pored velike knjievne vrijednosti koju djelo nosi, nemogue je ne

osvrnuti se i posmatrati djelo kao jednu filozofiju ivota. Roman odie

jednom filozofijom, u njemu je naglaena dubina ljudske istine o svijetu i

vremenu, iskazana je gotovo lakonski, tako da je svak razumije:Veliki su

najopasniji kada im je najtee... ljudi koji su podigli glave prema voi, ostajali su

prekono bez njih. Voa je svoju sauvao.

Kao i svi njegovi prijethodnici i Hodi je posebno mjesto u romanu

posvjetio vjeri, vjeri onakvoj kako su je Gusinjani potovali, bez obzira

koja je vjera bila u pitanju. Gusinjani su oduvjek iveli sa vjerom:

Ako ih nijesu povezivale, vjere ih nijesu ni djelile:

Biti ovjek, vrijedan potovanja, jeste moda osnovna poruka ovog

romana,: Posebno valja istai ono to je Kalmi u zatvoru napisao:

I u mjestu u kojem nema ljudi nastoj da bude ovjek .

Roman Davidova zvjezda je djelo u kojem je bosanski jezik doao do

vrhunca. Kako smatra Safet Sijari, bogatstvo jezika u romau Davidova

zvijezda moe se meriti sa bogatstvom jezikom naih najboljih pisaca.


10/16

10

Zuvdija Hodi svjestan unutranjih zakonitosti jezika daje mu pravo

mjesto u svojim djelima, i stvara raznoglasje jer posjeduje izuzetnu

jezikotvornu snagu.

Analizom jezika (njegovih stilskih vrijednosti) Zuvdije Hodia bavila sam

se jo prije desetak i vie godina. Naime, prouavajui jezik njegove

zbirke pjesama Na prvom konaku, pripovjedaka Gluva zvona i romana

Gusinjska godina, dola sam do zakljuka da je Hodi izvanredan

poznavalac jezika, prije svega leksike, da "vjeto pronalazi rijei

rasprene u narodnom govoru... istovremeno je i virtuoz u njihovom

utkivanju u savremen izraz..., umije da izabere pravu imenicu, dobarpridjev, najpodesniji glagol, odgovarajuu reeninu konstrukciju. On

prosto daje najbolje tako da italac bez naprezanja lako uoava ono to

mu Hodi eli prenijeti." (Ljepota kazivanja, Cetinje 1991).

Novi Hodziev roman, Davidova zvijezda, apsolutno je potvrdio sve

moje zakljuke. U njemu Zuvdija Hodi jo i jaom snagom i umijeem

ispreda sebe rijeima, izvlai iz rijei mnogo vie od onoga to one same

po sebi pruaju. Kombinujui ih u razliitim kontekstima daje im posebnuznaenjsku punou, otkriva nevidljivom oku njihove nepristupane

znaenjske prelive to "Davidovu zvijezdu" ini poetskim djelom s

posebnim umjetnikim ustrojstvom.

Zuvdija Hodi je individualna pojava u jezikom izrazu svoga djela. U

njegovoj leksici doivljavamo sve vidove ive rijei jedne sredine i jednog

vremena. Leksiku raznovrsnost Hodi je uklopio u vlastiti umjetniki

doivljaj tako da italac stie utisak da je posebno tragao za rijeima ucilju postizanja razliitih efekata. 5

5Hasnija Muratagi Tuna O JEZIKU "DAVIDOVE ZVIJEZDE" ZUVDIJE HODIA


11/16

11

" Sve se moe kupiti: pravi i lani biseri, zlato i dragulji, broevi, manine i

minue, erdani od sedefa i ilibara, ljekoviti uvarci od voa i trava... pekmez od

rua, mirisi od rajskog drveta, jasmina i ambre, narcisa i palminog cvijeta,

maurana i bizarna. Perzijaneri... prostirke od krzna, bagrenasta boja odtitastih vai, medni sok od izluevina pustinjskih insekata, trijeslo za tavljenje

koe, sezamovo ulje arlagan..."

Ovim bogatim prikazom, Hadi nas podsjea na tradiciju sandakog

naroda, na sve ono to se taa korisilo i to se sada nalazi na izmaku

sjeanja.

Naroitu atmosferu stvara arhaizmima i dijalektizmima. Za razliku od

ranijih djela u kojima je malo frazeolokih obrta "Davidova zvijezda" je

prepuna njih.

Srea prati hrabre... Itu smrt, a ona ih nee. Bjei od svakog od njih, ne zna

se ko je od koga bolji .

Moda e i nama svanuti. Otvorio nam je oi. Biemo to i vazda. Teko onom ko

je iznad drugih.

Poseban stilski efekat postie naruavanjem uobiajenog reda nekih

fraza. Umjesto fraze "Blia je smrt, no jaka za vrat" Zuvdija e rei "Blia

je meni granica nego njima koulja "; frazu "Igrati se sudbinom" daje "Mek ne

prska sudbinu"; umjesto "Udariti nogom u vagan", rei e "Pobjegli od dobra

gurnuli vagon nogom ". A ima i onih fraza koje su originalne, na primer: "Nju

ni Vruja nije mogle da ohladi " , ili "Ljudi e uvijek biti, a junake raaju prilike "

Vanu ulogu u "Davidovoj zvijezdi" imaju derivacioni morfostilemi

(deminutivi i augmentativi). Hodi je njima obogatio rjenik i pokazao


12/16

12

snagu jezikog stvaranja. A umrtvljene i apstahovane rijei iz rjenika

oivljava dajui im pravo znaenje u kontekstu. Otuda obilje stilskih

figura. Figurativne lekseme predstavljaju posebnu kategoriju Hodievog

umjetnikog izraavanja, mogao ih je stvarati samo umjetnik sa smislom

za ritam i metaforu, odan pravoj pjesnikoj rijei i analitiar koji prodire u

tajne pjesnike rijei i zvuka.

Zbog tih svojstava Zuvdija Hodi je postigao jeziku saetost i

razgovjetnost. Bogatstvo slika i dogaaja koje je ponio iz svog zaviaja

omoguilo mu je da stvara slikovita poreenja i metafore sasvim nove i

originalne kakve su inaeharmonine poetske niti. Rije plastinu i

zvunu, novu i veliku, moemo vidjeti iz primjera:

Odjednom kao da je no pala, ni kaplje mjeseine, ni zrnca zvijezde. Vjetar se

ispuhao a nad uzdrhtalom pustinjom se irila modrina kao da e da svane. Nita

nije gdje je bilo, svi tragovi pometeni.

Hodi izvanredno osjea snagu rasporeda rijei u reenic i. Otuda ucilju posebnog naglaavanja odreenog sadraja remeti gramatiki red

ime zatalasava naracijsku liniju. esto ono to smatra posebno vanim

izdvaja u poseban iskaz, ili djelove odreene gramatike srukture izdvaja

u poseban paragraf. Posebno valja istai svojevrsno opkoraenje. Naime,

ono to oekujemo da pripada prethodnom pasusu Hodi izdvaja ali tako

to njim zapoinje novi. Time ne samo da ne kida vezu dva sadraja ve

ih jo vie vezuje i istovremeno istie.

Hodiev jezik je jedar i soan. Nain izlaganja sadraja upuuje na

pisca koji vrlo znalaki sistematizuje i logiki povezuje svoje misli. Ljepota

rezultira iz prirodnosti kazivanja. Upotrijebljena jezika sredstva

odgovaraju karakteru sadrine. Kazivanje je jasno i harmonino. On je u

izboru jezikih sredstava istovremeno i konvencionalan i individualan.


13/16

13

Predstavnik je vlastitih posebnosti. Zaokupljen ivotnim problemima

(filozofskim, psiholokim i uopte drutvenim) svojevrsnim sredstvima

ponire u psihologiju linosti to se posebno odraava u konstrukcijama

reenice u kojima se proima intelektualno s emocionalnim, a to je opta

karakteristika moderne knjievnosti. Meutim, kao i ranijim djelima tako i

Davidovom zvijezdom, Hodi uva kontinuitet sa tradicijom i sa naom

krepkom narodnom rijeju. Otuda u njoj puno stihova iz narodnog

stvaralatva. Sutinu mnogih, na sebi svojstven nain, Hodi objanjava.

Vrlo je interesantno njegovo tumaenje posljednjeg stiha djela pjesme

koju navdi u svojem romanu :

Zamukle su puke na granici

proljee je, a ratova nema,

i ne kupe momad u askere

mili boe, nek tako potraje...

Hadieva proza nikla je iz narodnog i narodskog kazivanja, na svjeim

izvorima legende i lokalne leksike, ali je proiena, disciplinovana, a opet

rskona i spontana. Osim toga, ona se uspjeno prilagoava novom

vremenu i njegovim temama, tako da je savladala raspon od etike do

estetike. Ona, dakle ne ivi od same arhainosti niti je prolost njena

jedina inspiacija.6

.

_________________________________________________________

6 Radoslav Rotkovi, Na izvorima; Enes Durakovi, Bonjaka knievnostuknjievnojkritici, ALEF,

Sarajevo


14/16

14

Zakljuak

Davidova zvijezda je djelo odogromne vrijednosti za jezik i

knjievnost Bonjaka, ali filozofija ivota koja je prikazana u ovom djelu

je izuzetno znaajna za sve sfere bonjakog ivota. Onaj ko proita

Davidovu zvijezdu jedino moe biti, ostati i ponaati se kao ovjek, i

vjerovati da svijet nee neprekidno tonuti u nehumanost i sramotu. I da

ovjek ne smije ostati igraka u rukama snanih koji sve naopako vide pa

zloin postaje djelo vrijedno hvale. Tu granicu valja preskoiti ili je

ukrotiti.

Pored paljivo biranih rijei kojima jepisac oslikao svoja sjeanja ono

to ostavlja poseban utisak na svakog itaoca jeste predstava nas ovakvih

kavi jesmo, kakvi smo bili i verovatno biti, sa svimsvojim Manama i

vrlinama. Uvjek spremni da prihvatimo druge, pa ak i kad nam ne misle

dobro, spremni da ih svojom voljom i vjerom pridobijemo i za svaki

postupak oprevdamo.

Hodi je po prirodi stvari pisao o svojem narodu, narodu koji ga jo

uvjek cijeni zbog sveg to je uinio i prikazao u svojim djelima.


15/16

15

Literatura

-Radoslav Rotkovi, Na izvorima; Enes Durakovi, Bonjaka knievnostu

knjievnojkritici, ALEF, Sarajevo

-Hasnija Muratagi Tuna, Svako vrijeme ima svoju zvijezdu - Zuvdija

Hodi, Davidova zvijezda

-Hasnija Muratagi Tuna O JEZIKU "DAVIDOVE ZVIJEZDE" ZUVDIJE

HODIA

-Husein Bai, Sjaj zvijezde; Enes Durakovi, Bonjaka knievnostu

knjievnojkritici, ALEF, Sarajevo

- Radoslav Rotkovi, Na izvorima; Enes Durakovi, Bonjaka knievnost

uknjievnojkritici, ALEF, Sarajevo

- Zuvdija Hodi, Davidova zvijezda, Sarajevo Publishing, Sarajevo


16/16

16

Sadraj:

Uvod......................................................................................2

ivot i djelo Zuvdije Hodia......................................................3

O Davidovoj zvijezdi................................................................5

Zakljuak ..............................................................................14

Literatura................................................................................15

zuvdija hodžic

Documents