ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ - agrif.bg.ac.rs. ooh uvodno_m_v_a 2012... · organska...
TRANSCRIPT
ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ
Предавања
УВОДНО ПРЕДАВАЊЕ
Др Весна Антић, ванредни професор
Др Малиша Антић, ванредни професор
Радна
недеља
Датум Предавање
I - Увод, структура органских
молекула
II - Алкани
III - Алкени
IV - Алкини и диени
V - Ароматични
угљоводоници
VI - Тест 1
VII - Халогеналкани,
Стереоизомерија
VIII - Алкохоли и феноли
IX - Алдехиди и кетони
X - Тест 2
XI - Карбоксилне киселине
XII - Угљени хидрати
XIII - Аминокиселине, пептиди,
протеини
XIV - Нуклеинске киселине
XV - Тест 3
Активност Број поена
Тест 1 10
Тест 2 10
Тест 3 10
Колоквијум 10 - 20
Испит 50
Укупно 100
БОДОВАЊЕ
F = 2,67
ОЦЕЊИВАЊЕ
• Прелазна оцена на тесту и колоквијуму је
ако се освоји најмање 50 % поена: тест 5
поена, колоквијум 10 поена.
Сви тестови и колоквијум су обавезни !
RASPORED ISPITA IZ OSNOVA ORGANSKE HEMIJE
(Školska 2011/2012)
Junski rok
19. 06. 2012.
03. 07. 2012.
Julski rok
10. 07. 2012.
Septembarski rok
18. 09. 2012
.
Oktobarski rok
25. 09. 2012.
02. 10. 2012.
ISPIT POČINJE U 1100 h
TESTOVI SE RADE U TERMINU OD 1000 h do 1500 h
(Trajanje testa 45 minuta)
TEST I
24. 03. 2012.
TEST II
28. 04. 2012.
TEST III
02. 06. 2012.
ОСНОВИ ОРГАНСКЕ
ХЕМИЈЕ Предавачи:
др Весна Антић, ванредни професор и
др Малиша Антић, ванредни професор
Асистенти:
мр Небојша Бањац, мр Александар Костић,
Ана Тасић и Небојша Пантелић
Технички сарадник: Бојана Миловановић
Недељни фонд часова:
предавања – 3 часа,
вежбе – 2 часа.
Literatura:
1. K. Peter C. Vollhardt, Neil E. Schore Organska hemija
2. R.T. Morrison, R.N. Boyd "Organska kemija“
3. M.V. Piletić, B.Lj. Milić Organska hemija I i II-deo , Tehnološki fakultet,
Novi Sad, 1986.
4. M. Rajković, V. Antić i M. Antić “Zbirka pitanja i zadataka iz opšte i neorganske
hemije i organske hemije“, 2011.
5. http://www.shd.org.yu (sajt Srpskog hemijskog društva, besplatno dostupni
mnogi časopisi i časopisi SHD-a
6. http://www.ochem4free.com
7. Predavanja dr Vesna Antić, vanredni profesor i dr Mališa Antić, vanredni
profesor.
ORGANSKA HEMIJA -
HEMIJA UGLJENIKA I NJEGOVIH JEDINJENJA
• Do 1828 godine sva hemijska jedinjenja bila su bila podeljena u dve
grupe:
• Neorganska, dobijena iz minerala i
• Organska, dobijena iz biljnog i životinjskog materijala, t.j. iz
materijala koji je proizvod živih organizama.
• Važila je, takozvana, vitalistička teorija (vis vitalis) po kojoj je za
nastajanje organskih jedinjenja neophodna ″živa sila″ (Vital Force).
• Friedrich Wöhler (Fridrih Veler) je 1828 sintetisao u laboratoriji prvo
organsko jedinjenje iz neorganskog, ureu iz amonijum-cijanata.
NH4CNO H2NCONH2
1857 Kekulé dokazao da je ugljenik četvorovalentan
1858
1865
Kekulé i Couper, dokazali sposobnost ugljenikovih
atoma da se meĎusobno povezuju i grade ciklične
strukture
1874Van’t Hoff i Le Bel objasnili trodimenzionalni
tetraedarski model vezivanja ugljenikovih atoma
Kraj XIX i početak XX veka obeležila su mogobrojna otkrića
što je dovelo do naglog razvoja hemije, a posebno
ORGANSKE HEMIJE
Broj do sada poznatih neorganskih
jedinjenja je oko 100.000.
Broj do sada poznatih organskih jedinjenja
je oko 30.000.000 sa tendecijom stalnog rasta.
Šta uslovljava ovako veliki broj
organskih jedinjenja?
Osobine atoma ugljenika
Atom ugljenika je četvorovalentan i
gradi jake kovalentne veze
Hemijska veza
Atomi se meĎusobno spajaju zato što spojeni čine
energetski stabilniji sistem
Da bi nastao energetski stabilniji sistem, atomi prelaze u takve
elektronske konfiguracije koje omogućavaju da se snizi energija
sistema i to tako što:
a) Atomi prelaze u pozitivno i negativno naelektrisane jone,
koji meĎusobnim privlačenjem (uz oslobaĎanje energije izmene),
čine jonsku vezu u jonskoj kristalnoj rešetki
(uz oslobaĎanje energije kristalne rešetke).
b) Atomi se spajaju kovalentnom vezom stvaranjem jednog (ili više)
zajedničkog elektronskog para deobom valentnih elektrona,
uz oslobaĎanje energije.
Jonska veza
Ei = 494,97 kJ/molEa = - 364,43 kJ/mol
Ek = - 769,85 kJ/molNa+(g) + Cl¯(g) Na+Cl¯(s)
ΔfH = - 410,87 kJ/mol
ΔsubH = 108,87 kJ/mol
Na (s) Na (g) ½ Cl2 (g) Cl (g)
(1/2) ΔdisH = 119,66 kJ/mol
ΔfH = ΔsubH + (1/2) ΔdisH + Ei + Ea + Ek
Na(s) + 1/2Cl2(g) Na+Cl¯(s)
Entalpija nastajanja
kristalnog NaCl
E
osnovno stanje pobuĎeno stanje
hibridizacija A.O.
hibridizovane A.O.
nehibridizovana A.O.
Ugljenik - sp2 hibridizacija
Ugljenik - sp hibridizacija
osnovno stanje pobuĎeno stanje hibridizovane A.O.
hibridizacija A.O.
nehibridizovane A.O.
E
Mera polarnosti neke veze je električni dipolni momenat, koji je jednak
proizvodu naelektrisanja i rastojanja između težišta naelektrisanja
ili = 1,82 D
= 0 D= 1,62 D
Kovalentna jedinjenja grade molekule
Kovalentna veza može biti polarna ili nepolarna
Molekuli sa polarnim kovalentnom vezama mogu,
ali ne moraju, biti polarni.