ć e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija ... planovi/ljetni/vids.pdf · nakon...

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija Uvod u edukacijsku psihologiju Status kolegija Obvezni Godina III. Semestar II. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc.dr.sc. Irena Burić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija ponedjeljak, 12.00 – 14.00

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1P + 1S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

26.04.2016. 09.06.2016.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

14.06.2016. 28.06.2016. 06.09.2016. 20.09.2016.

Ishodi učenja

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti mogu:

- Definirati predmet istraživanja edukacijske psihologije - Opisati, razlikovati i razumjeti istraživačke paradigme u edukacijskoj

psihologiji - Opisati i razumjeti implikacije mjerenja znanja i spsobnosti - Identificirati, opisati i razumjeti individualne razlike među učenicima važne za

procese učenja i poučavanja - Identificirati, opisati i analizirati čimbenike uspješnog poučavanja - Razlikovati i razumjeti kontekstualne odrednice učenja

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

Definicija i predmet istraživanja edukacijske psihologije. Istraživačke paradigme u edukacijskoj psihologiji. Mjerenje u obrazovanju. Učenje i individualne razlike. Motivacija. Nastavničke emocije i profesionalni stres. Upravljanje razredom. Nasilje u školi. Učenje u kontekstu.

Obvezna literatura

Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006). Psychology of academic cheating. Academic Press.

Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge.

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y.

Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Handbook of positive psychology in schools. New York: Routledge.

Santrock, J. W. (2011). Educational psychology. New York: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Dopunska literatura Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research.

San Francisco: John Wiley & Sons. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

Internetski izvori ‐

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.

Način bodovanja kolokvija i pismenog ispita:

<59% nedovoljan (1) 60 – 69 % dovoljan (2) 70 – 79 % dobar (3) 80 – 89% vrlo dobar (4) >90% odličan (5)

Način formiranja konačne ocjene

Studenti polažu dva kolokvija u semestru. Ukoliko student u svakom od kolokvija točno riješi 60% zadataka, nema obavezu izlaska na ispit, a konačna ocjena formira se kao kombinacija prosječnog uspjeha na oba kolokvija (60%) i ocjene seminarskog rada (40%). Student koji nije izašao na jedan ili oba kolokvija, odnosno student koji nije položio jedan ili oba kolokvija, ima obavezu izlaska na pismeni ispit. U tom slučaju, konačna ocjena formira se kao kombinacija ocjene postignute na pismenom ispitu (60%) i ocjene seminarskog rada (40%).

Napomena

Studenti mogu odabrati jedan od dva načina izvođenja seminarskog rada. Prvi način podrazumijeva samostalno pisanje prijedloga akcijskog istraživanja u obrazovnom kontekstu, a drugi način podrazumijeva grupnu pripremu i provedbu radionice u obrazovnoj sredini (vrtić, škola, fakultet).

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 01.03. Uvodno predavanje -

2. 15.03.

Suvremena edukacijska psihologija: određenje područja i istraživačke paradigme

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

3. 22.03.

Akcijsko istraživanje Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

4. 29.03.

Mjerenje znanja i testovi visokog uloga Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

5. 05.04.

Inkluzija u školama – kako mogu pomoći psiholozi?

Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

6. 19.04.

Darovitost i kreativnost u školi Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Handof positive psychology in schools. New York: RoutledSantrock, J. W. (2011). Educational psychology. NewYork: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

7. 26.04. KOLOKVIJ

8. 03.05.

Je li matematika bauk? Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

9. 10.05. Varanje u školi Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006).

Psychology of academic cheating. Academic Press.

10. 17.05. Nasilje u školi – jesu li nasilnici ujedno i žrtve? Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational

psychology. New York: Routledge.

11. 24.05.

Upravljanje razredom Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

12. 31.05.

Emocije i profesionalni stres u nastavničkoj profesiji

Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y

13. 07.06. Učenje u kontekstu – uloga obitelji i vršnjaka Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational

psychology. New York: Routledge.

14. 09.06. KOLOKVIJ

Seminari

Red. br. Datum Naslov Literatura U sklopu seminara, studenti su dužni: 1. osmisliti i predložiti akcijsko istraživanje, sa svim razrađenim komponentama (svrha, pregled literature, metoda prikupljanja podataka, predviđena analiza podataka), koje bi se moglo provesti u realnom obrazovnom okruženju. Temu akcijskog istraživanja studenti su dužni predložiti najkasnije do 15.04. 2016. Nakon odobrenja teme, studenti predaju seminarski rad u pisanom obliku najkasnije do 30. svibnja 2016; ili 2. osmisliti i provesti radionicu na dogovorenu temu u vrtiću, školi ili fakultetu. Temu radionice studenti su dužni predložiti do 01.04. 2016., a samu radionicu održati najkasnije do 30.05.2016.

Nastavnik: Irena Burić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Uvod u psihologiju inteligencije Status kolegija Obavezni Godina III Semestar VI ECTS bodovi 3 Nastavnik Prof. dr. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Mr. sc. Lozena Ivanov Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0


Kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 29. 02 Završetak nastave 6. 06


18. 04 1. 06


9. 06 27. 06 12. 09 26. 09

Ishodi učenja

Studenti će moći opisati povijesni razvoj mjerenja inteligencije objasniti osnovne karakteristike tzv. psihometrijskog pristupa

mjerenju inteligencije i njegove razlike u odnosu na novije pristupe

klasificirati različite hijerarhijske i nehijerarhijske modele inteligencije

objasniti na koji način nasljeđe i okolina doprinose razvoju inteligencije

komentirati empirijski utvrđene razlike u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu, te kritički vrednovati i interpretirati te nalaze

opisati tijek razvoja inteligencije, te objasniti uzroke tzv. Flynnovog efekta

procijeniti prediktivnu vrijednost rezultata na testovima inteligencije (IQ) za različite životne ishode

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Suvremene spoznaje o procesima i strukturi inteligencije, o ulozi nasljeđa i okoline u njenom razvoju, o razlikama u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu, te o njenoj prediktivnosti za različite životne ishode.

Obvezna literatura

Obvezna (određena poglavlja): Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Slap.

Jastrebarsko. Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999).

Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i

starenja. Slap. Jastrebarsko.(12. poglavlje)

Dopunska literatura Sternberg, R. J. i Kaufman, S. B. (2011). The Cambridge Handbook of Intelligence. Cambrige University Press.

Nastavne teme - predavanja

Red. br.


1. 29. 02 Uvodno predavanje – prezentacija izvedbenog plana. Određenje inteligencije.

Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (2. poglavlje)

2. 7. 03 Povijesni pregled istraživanja inteligencije. Binetov vs. Galtonov pristup istraživanju inteligencije.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (1. i 2. poglavlje)

3. 14. 03

Određenje pojma kvocijenta inteligencije. Uloga nasljeđa i okoline u razvoju inteligencije – metodološki problemi istraživanja i modeli

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko . (6. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (5. poglavlje, str.166-173)

4. 21. 03 Spearmanova dvofaktorska teorija inteligencije. Nehijerarhijske teorije inteligencije.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko (3. poglavlje)

5. 4. 04 Hijerarhijske teorije inteligencije. CHC model inteligencije.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje)

Chamorro-Premuzic, T. i Furnham, A. (2005). Personality and Intellectual Competence. Lawrence Earlbaum Associates, Publishers. NJ.

Halpern, D. (1999). Sex differences in cognitive abilities. Hillsdale, NY: Lawrence Erlbaum Associates.

Howe, M.J.A. (1999). IQ pod znakom pitanja. Naklada Jesensk i i Turk. Zagreb.

Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Mozaik knjiga. Zagreb.

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, izrađen i prezentiran seminar

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Kolokviji i ispiti uključuju pismeni i usmeni dio. Student čiji uradak na svakom od dva predviđena kolokvija bude veći od 65% oslobođen je završnog ispita.


Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu ocjena na ispitu (kolokvijima) uz mogućnost da jako dobro napravljen seminar može povećati konačnu ocjenu.

Napomena

1. Izlazak na kolokvije nije obavezan. 2. Ukoliko student ne položi prvi kolokvij ne može izaći na drugi. 3. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na kolokviju može izaći na završni ispit.

6. 11. 04 Noviji (alternativni) pristupi i teorije inteligencije

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (5. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (7. poglavlje)

7. 18. 04 Implicitne teorije inteligencije. Umjetna inteligencija.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (10. i 14. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (6. poglavlje)

8. 25. 04 Razlike u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (7. i 13. poglavlje)

9. 2. 05 Inteligencija i dob. Flynn-ov efekt.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (6. i 8. poglavlje) Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Slap. Jastrebarsko.(12. poglavlje)

10. 9. 05 Odnos inteligencije i učenja. Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko.(11. poglavlje)

11. 16. 05 Testovi inteligencije i njihova prediktivna vrijednost.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (8. i 9. poglavlje)

12. 23. 05 Emocionalna inteligencija

Takšić, V., Mohorić, T. i Munjas, R. (2006). Emocionalna inteligencija: teorija, operacionalizacija, primjena i povezanost s pozitivnom psihologijom. Društvena istraživanja, 4-5 (84-85), 729-752. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16712

13. 6. 06 Završno predavanje

Seminari (izvodi mr. sc.L. Ivanov) Red. br.


1. Dogovor i podjela tema (studenti sami predlažu), definiranje termina prezentacija

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14. 15.

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Uvod u industrijsku i organizacijsku psihologiju Status kolegija obvezni Godina 3 Semestar 2 ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Ljiljana Gregov

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Utorak 10,00-12,00

Suradnik / asistent Mjesto izvođenja nastave Predavaonica info stari kampus Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V 1P+1S+0V Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni i usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave



Ishodi učenja

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita, studenti bi trebali: - Odrediti i razumjeti predmet istraživanja, te različite metode istraživanja u industrijskoj i organizacijskoj psihologiji - razumjeti osnovne pojmove iz industrijske i organizacijske psihologije - Razumjeti i razlikovati faktore koji su u osnovi promjene učinka - Opisati i razumijeti osnovne principe prilagodbe rada čovjeku - Poznavati i razumjeti osnovne karakteristike radne organizacije i procesa koji su u osnovi funkcioniranja organizacije

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Cilj ovo kolegija je naučiti studente osnovne pojmove i u okviru industrijske i organizacijske psihologije. Sadržaj: Predmet i metode istraživanja industrijske i organizacijske psihologija. Rad – psihofiziološki aspekti rada. Prilagođavanje rada čovjeku. Prilagođavanje čovjeka radu. Radna organizacija i organizacijski procesi.

Obvezna literatura

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko .

Dopunska literatura Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: usmjeravanje, odabir i osposobljavanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Bujas, Z. (1968). Psihofiziologija rada. JAZU, Zagreb

Internetski izvori O*net OnLine – Occupational Information Network. URL: http://online.onetcenter.org/ Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samoevaluacija,


- Redovito pohađanje nastave, - obavljeni svi zadaci u okviru seminara (ako je student bio spriječen obaviti sve zadatke u terminu odvijanja vježbe, može tom nadoknaditi u nekom terminu koji dogovori s predmetnim nastavnikom)


- Prosječna ocjena na kolokvijima čini polovinu ocjene, pri tom uradak na kolokviju se boduje na slijedeći način:

- 60-70% dovoljan - 71-80% dobar - 81-90% vrlo dobar - 91-100% izvrstan

Ako student nije zadovoljio na kolokvijima ili nije izišao na kolokvij ili nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija, pismeni ispit u ispitnom terminu može zamijeniti kolokvije.


Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu 40% ocjena na pismenom ispitu ili prosječna ocjena iz kolokvija, 40% ocjena iz usmenog ispita i 20% ocjena seminara.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 03.03.2016. Industrijska i organizacijska psihologija: određenje i povijesni razvoj

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 1.

2. 10.03.2016.

Psihofiziologija rada (sinergije) Bujas, Z. (1968). Psihofiziologija rada. JAZU, Zagreb. Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje1.

3. 17.03.2016. Faktori koji determiniraju učinak Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999).

Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 11 i 13.

4. 31.03.2016.

Prilagođavanje čovjeka radu: profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: usmjeravanje, odabir i osposobljavanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb Poglavlje 2.

5. 07.04.2016. Prilagođavanje čovjeka radu: Psihologijske osnove odabira osoblja

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 5 i 6.

6. 14.04.2016. Prilagođavanje čovjeka radu:obučavanje i usavršavanje

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 7.

7. 21.04.2016. Prilagođavanje rada čovjeku: oblikovanje radnog prostora, alata i metode rada

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 5,7 i 8.

8. 28.04.2016. Prilagođavanje rada čovjeku: faktori fizikalne okoline (buka, vibracije, osvjetljenje)

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 18,19,.

9. 05.05.2016. Prilagođavanje rada čovjeku: faktori fizikalne okoline (temperatura, onečišćenje zraka)

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 20 i 21.

10. 12.05.2016. Organizacija i organizacijska ponašanja Spector, P. E. (2008). Industrial and

Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 10.

11. 02.06.2016. Motivacija u radnim organizacijama Spector, P. E. (2008). Industrial and

Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 8

12. 09.06.2016. Rukovođenje Spector, P. E. (2008). Industrial and

Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 13.

Seminari Red. br.


U okviru seminara student ili više njih (ovisno o kompleksnosti teme) razrađuje zadanu temu i prezentiraju je ostalim studentima i nastavniku. Teme seminara i literaturu za seminar biraju studenti (što daje mogućnost da se ista tema obradi na različite načine), ali literatura treba biti što recentnija. Teme seminara su povezane s temama predavanja.

Nazivstudija Preddiplomski studijpsihologijeNazivkolegija UVODUPSIHOLOGIJULIČNOSTIStatuskolegija IzborniGodina III. Semestar LjetniECTSbodovi 4Nastavnik Izv.prof.dr.sc.ZvjezdanPeneziće‐mail [email protected] ponedjeljak– 09‐10;utorak– 9‐10

Suradnik/asistent Dr.sc.JelenaOmblae‐mail [email protected] ‐

Mjestoizvođenjanastave

Starikampus,Dvorana223iDvorana201

Obliciizvođenjanastave

Predavanjaiseminari

NastavnoopterećenjeP+S+V

2P+1S

Načinprovjereznanjaipolaganjaispita Seminari,pismeniiusmeniispit

Početaknastave 29.02.2016. Završetaknastave 06.06.2016.

Kolokviji1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

25.04.2016. 06.06.2016.

Ispitnirokovi1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

20.06.2016. 04.07.2016.

Ishodiučenja

Ciljkolegijajeupoznatistudentesglavnimteorijamaiistraživanjimaupsihologijiličnosti.Naglasakkolegijajenapovezivanjurezultataizistraživanjatenaobjašnjavanjučovjekaucjelini.Nakonodslušanogipoloženogispitaizkolegijastudentibitrebalibitiupoznatisosnovnimmetodološkimpristupimaupsihologijiličnostiteosnovamapsihologijeličnosti.Toćeihosposobitizapraćenjeliteratureirazumijevanjelogikeistraživanjaupodručjupsihologijeličnosti

Preduvjetizaupis PoloženispitizkolegijaPsihologijaemocijaimotivacije

Sadržajkolegija

Definicijeideskripcijeličnosti.Izvoripodatakazaproučavanjeličnosti.Metodeproučavanjaličnosti.Tipovi,osobineiorganizacijaosobina.Dispozicijskaobjašnjenja–crteličnosti.Pojedinciirazlikeizmeđunjih.Determinanteličnosti‐nasljeđeiokolina.Biološkipristupi.Biheviorizamifenomenologija.Psihoanaliza:Teorijaiterapija.Egopsihologija.Teorijesocijalnogučenja.Humanističkapsihologija.Faktorsketeorijeličnosti.Bigfiveteorijeličnosti

Obveznaliteratura

Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologijaličnosti.Jastrebarsko:NakladaSlap.

Pervin,L.A.,Cervone,D.,John,O.P.(2008).Psihologijaličnosti:Teorijeiistraživanja,Školskaknjiga:Zagreb(poglavlje2).

DopunskaliteraturaMatthews,G.,Deary,I.J.,Whiteman,M.C.(2009).Personalitytraits,

CambridgeUniversityPress:Cambridge.Recentniradoviizčasopisakojipokrivajupodručjepsihologijeličnosti.

Internetskiizvori Relevantnebazepodataka(PsycInfo,CurrentContents,WebofScience).Načinpraćenjakvalitete

Studentskeankete

Uvjetizadobivanjepotpisa

Pravonapotpisstudentstječeredovitimpohađanjemnastave(minimum70%nazočnostinapredavanjimai75%naseminarima),teobavljanjemsvihseminarskihzadaća(udogovorusapredmetnimnastavnikomisuradnikom).Zadaćuzakojunijedobioprolaznuocjenu,studentmoranadoknaditi/ponovitiudogovorusasuradnikom.

Načinbodovanjakolokvija/seminara/vježbi/ispita

Očekujeseredovitostpohađanjapredavanjaiseminara.Uvjetzaizlazaknapismeniispitjeredovitopohađanjenastaveiispunjeneobavezeuseminaru.

Odstudenataseočekujeaktivnosudjelovanjenapredavanjimaiseminarima.Studentitrebajudoćinanastavupripremljenisprethodnopročitanomliteraturomnazadanutemu.Tijekomsemestraprovjeraznanjaćesevršitiipomoćukratkihkvizovaznanjaizosnovnihpojmovanastavnogsadržaja.SeminarskiradNatemeljuzadaneseminarskeliteratureodstudenataseočekujedasamostalnonapraveprikazponuđeneteme.Odetaljnojstrukturiseminarskogradastudentisedogovarajunakonzultacijamasasuradnikomnakolegiju.Useminaruseocjenjujekvalitetaseminarskogradaikvalitetasudjelovanjauraspraviteuspješnostukvizovimaznanja.

Načinformiranjakonačneocjene

Konačnaocjenaformiratćese natemeljuostvarenoguspjehanaidućimelementimaocjenjivanja:(a)Prisustvovanjenanastavitedolascinakonzultacije–10%(b)Uspjehnapismenomiusmenomdijeluispita–60%(c)Uspješnonapisanaiocjenjenaseminarskazadaća–20%(d)Aktivnosudjelovanjeunastavi–10%

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 29.02.2016. Uvodnidogovororadu

2. 07.03.2016. Uvodupsihologijuličnosti Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologija

ličnosti

3. 14.03.2016. Procjenjivanjeimjerenjeupsihologijiličnosti

Pervin,L.A.,Cervone,D.,John,O.P.(2008).Psihologijaličnosti:Teorijeiistraživanja,Školskaknjiga:Zagreb(poglavlje2).

4. 21.03.2016. CrteličnostiipodjelacrtaličnostiSeminar

Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologijaličnosti

5. 28.03.2016. USKRNIPONEDJELJAK

6. 04.04.2016. Problemimjerenjaupsihologijiličnosti(crteličnosti)Seminar


7. 11.04.2016. PromjeneistabilnostcrtaličnostiSeminar


8. 18.04.2016. Crteličnosti,stresizdravlje Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologija

ličnosti

9. 25.04.2016. KOLOKVIJSeminar


10. 02.05.2016. GenetskeosnoveličnostiipsihofiziologijaličnostiSeminar


11. 09.05.2016. PsihoanalitičkatumačenjaličnostiSeminar


12. 16.05.2016. SuvremenakognitivnapsihologijaipsihologijaličnostiSeminar


13. 23.05.2016. SpolneirodnerazlikeuličnostiSeminar


14. 30.05.2016. PoremećajiličnostiSeminar


15. 06.06.2016. KOLOKVIJ2Seminar

Teme seminara studenti izabiru samostalno iz popisa predloženih tema, a literaturu za seminarske radove studenti trebaju sami pronaći u tekućoj periodici koja se odnosi na područje psihologije ličnosti te s prijedlogom relevantne literature doći kod suradnice gdje će se dogovoriti o načinu izvedbe seminara.

Izvedbeni plan

Akademska godina: 2015./ 2016. Semestar: ljetni

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij psihologije

Godina: III.

1. Osnovni podaci o predmetu

Naziv predmeta: UVOD U KLINIČKU PSIHOLOGIJU (PSI314)

Status predmeta: obvezni kolegij ECTS bodovi: 3

Vrsta nastave: predavanja i seminari Satnica: 1P+1S

Mjesto održavanja nastave: učionica br. 201

Vrijeme održavanja nastave: srijeda: 15-17 h

Nastavnik: dr. sc. Dario Vučenović

Konzultacije: prema rasporedu Kontakt: [email protected]

Trajanje nastave: 02. 03. 2016. - 08. 06. 2016.

Načini polaganja ispita: usmeni ispit Ispitni rokovi: prema rasporedu

Uvjeti za pristupanje ispitu:

redovito pohađanje nastave (min. 70% prisutnosti na predavanjima i seminarima)

pozitivno ocijenjen seminarski rad Načini praćenja kvalitete: studentske ankete

2. Detaljni prikaz predmeta

Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima kliničke psihologije, poučavanje osnovama kliničkog pristupa u psihologiji, razlikovanje i sistematizacija kliničkih intervencija, prikaz glavnih etičkih načela u radu kliničkih psihologa, pregled najčešće korištenih metoda psihodijagnostike, poticanje na promišljanje o suvremenim problemima kliničke procjene i psihoterapije, specifikacija abnormalnog ponašanja i doživljavanja. Očekivani ishodi učenja: Opisati i razumjeti povijesni razvoj kliničke psihologije, definirati područje istraživanja kliničke psihologije, razumjeti kriterije definiranja normalnog i abnormalnog ponašanja i doživljavanja, razlikovati osnovne teorijske pravce u kliničkoj psihologiji, razlikovati glavne metode psihodijagnostike, usvojiti znanje o osnovama psihoterapije, kritički pristupiti etičkim i metodološkim problemima kliničkih istraživanja.

3. Sadržaj predmeta

Tjedan/ Datum Tema

1. 02. 03. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije (1P+1S)

2. 09. 03. Pristupi u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

3. 16. 03. Mjerenje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

4. 23. 03. Intervju u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

5. 30. 03. Testiranje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

6. 06. 04. Opažanje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

7. 13. 04. Pregled kliničkih intervencija (1P+1S)

8. 20. 04. Istraživanja kliničkih intervencija (1P+1S)

9. 27. 04. Metode psihoterapije (1P+1S)

10. 04. 05. Dječja klinička psihologija (1P+1S)

11. 11. 05. Razvojna psihopatologija u adolescenciji (1P+1S)

12. 18. 05. Psihijatrija odrasle i starije dobi (1P+1S)

13. 25. 05. Zdravstvena psihologija (1P+1S)

14. 01. 06. Klinička neuropsihologija (1P+1S)

15. 08. 06. Forenzička psihologija (1P+1S)

4. Literatura

Osnovna Nietzel, M. T., Bernstein, D. A., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Davison, G. C., Neale, J. M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kaplan, H. I., Sadock, B. J. (1998). Priručnik kliničke psihijatrije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lebedina Manzoni, M. (2010.) Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. Razradba

Rednibr.

Nastavna tema Sadržaji

1. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije

Definirati kliničku psihologiju i područje primjene

Opisati povijesni razvoj grane i smjernice za budućnost 2. Pristupi u kliničkoj psihologiji Navesti prednosti i nedostatke različitih pristupa u kliničkoj

psihologiji (psihodinamski, kognitivni, bihevioralni, humanistički, biološki, fenomenološki...)

3. Mjerenje u kliničkoj psihologiji Nabrojati glavne ciljeve kliničke procjene

Detaljno analizirati proces kliničke obrade 4. Intervju u kliničkoj psihologiji Definirati klinički intervju

Usvojiti strukturu i pravila provođenja kliničkog intervjua 5. Testiranje u kliničkoj psihologiji Razlikovati testove sposobnosti, ličnosti i stavova

Obrazložiti testiranje u kliničkoj psihologiji

Prokomentirati metrijske karakteristike testova 6. Opažanje u kliničkoj psihologiji Predstaviti različite tehnike opažanja

Razumjeti situacijske odrednice ponašanja 7. Pregled kliničkih intervencija Upoznati se s različitim programima prevencije,

rehabilitacije i psihoterapije 8. Istraživanja kliničkih intervencija Razmotriti probleme suvremenih kliničkih intervencija

Osvrnuti se na procjenu učinkovitosti pojedinih programa i rezultate najznačajnijih istraživanja

9. Metode psihoterapije Opisati tehnike psihoterapije

Razlikovati psihoterapijske pravce (psihoanalizu, KBT, Geštalt, fenomenološke i humanističke terapije)

10. Dječja klinička psihologija Upoznati se sa specifičnostima dječje kliničke psihologije

Prikazati metode procjene i tretmana dječjih poremećaja 11. Razvojna psihopatologija u

adolescenciji Nabrojati psihološke poremećaje koji se javljaju u

adolescenciji Pojasniti razvojni pristup tumačenju psihopatologije

12. Psihijatrija odrasle i starije dobi Definirati psihopatološke fenomene i rizike zrele dobi

Razlikovati normalan i patološki tijek razvoja pojedinca 13. Zdravstvena psihologija Definirati stres i pojasniti mehanizme njegovog djelovanja na

zdravlje pojedinca

Nabrojati rizične i zaštitne faktore za razvoj bolesti

Pojasniti zdravstvenu psihologiju na djelu 14. Klinička neuropsihologija Prikazati neuropsihologijske metode ispitivanja

Objasniti na koji način neuropsihološke metode doprinose razumijevanju psihopatologije

15. Forenzička psihologija Definirati područje rada forenzičke psihologije

Predstaviti glavna područja uporabe (uračunljivost, psihološka autopsija, skrbništva, kriminalističko profiliranje, duševna bol, svjedočenje, vještačenja itd.)

6. Seminarske teme

Tjedan/ Datum Tema

1. 09. 03. Klinička psihologija u 21. stoljeću/ Pregled dijagnostičkih priručnika

2. 16. 03. Usporedba različitih pristupa kliničkoj psihologiji/ Biološki utjecaji u kliničkoj psihologiji

3. 23. 03. Ciljevi kliničke procjene/ Etička pitanja kliničke psihologije

4. 30. 03. Tehnike intervjuiranja djece/ Klinički intervju-tko, kako i zašto?

5. 06. 04. Prednosti i nedostaci testiranja u kliničkoj psihologiji/ Testovi ličnosti

6. 13. 04. Prednosti i nedostaci opažanja/ Metode procjenjivanja opažanjem

7. 20. 04. Preventivni programi u zajednici/ Krizne intervencije

8. 27. 04. Učinkovitost preventivnih intervencija/Metode procjene uspješnosti psihoterapije

9. 04. 05. Pregled psihoterapijskih pravaca/ Metode psihoterapije na djelu

10. 11. 05. Klasifikacija i tretmani dječje kliničke psihologije/ Klinička procjena djece

11. 18. 05. Poremećaji (ne)kontroliranog ponašanja/ Ovisnost u adolescenciji

12. 25. 05. Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva/ Tugovanje

13. 01. 06. Stres i zdravlje/ Somatopsihologija i psihologija rehabilitacije

14. 08. 06. Neuropsihologijski pristupi psihopatologiji/ Neuropsihologija u radnoj terapiji

15. 08. 06. Psihološko profiliranje/ Psihologija svjedočenja

Napomena Usmena prezentacija seminara trebala bi trajati otprilike 30 minuta, dok je preostalih 15 minuta predviđeno za komentare, dodatna pitanja te kratku raspravu. Cilj izlaganja i rasprave je utvrditi stupanj razumijevanja obrađenog gradiva, sposobnost logičkog povezivanja nastavnih jedinica te kritičkog promišljanja o predstavljenim materijalima, kao i vještine sažimanja i argumentiranja.

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PSIHOLOGIJA STARENJA

Status kolegija Obvezan Godina 3. Semestar 6. ECTS bodovi 3 Nastavnica Doc. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak: 11.00-12.00 i Petak: 11.00-12.00

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

15P+30S


Kolokviji Seminarski/terenski zadaci Pismeni/usmeni ispit

Početak nastave 4. 3. 2016. Završetak nastave 3. 6. 2016.

Kolokviji 1. termin 2. termin

29. 4. 2016. 10. 6. 2016.


15. 6. 2016. 29. 6. 2016. 5. 9. 2016. 19. 9. 2016.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti će biti upoznati s osnovnim pojmovima psihologije starenja, čimbenicima koji djeluju na proces starenja i novijim demografskim promjenama koje se odnose na starenje stanovništva. Nadalje, biti će upoznati s dobnim promjenama u različitim aspektima razvoja u starijoj dobi (tjelesnom, kognitivnom, socioemocionalnom). Razumjet će posebnosti i probleme razvojnih istraživanja u starijoj populaciji te će moći razlikovati i kritički razmatrati različite metode i nacrte istraživanja procesa starenja. Studenti će razumjeti mehanizme psihološke adaptacije na promjene u starijoj dobi. Biti će upoznati i s načinima na koje se starije osobe suočavaju sa smrću i s oblicima tugovanja nakon gubitka bliskih osoba. Studenti će u konačnici, na osnovi usvojenih znanja o starosti i starenju, biti sposobni shvatiti neutemeljenost mnogih negativnih stereotipa i predrasuda o starijim osobama i njihove nepovoljne posljedice.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Razvojna psihologija odrasle dobi

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi psihologije starenja. Teorije starenja. Metodološki problemi i metode istraživanja u starijoj populaciji. Demografsko starenje. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi. Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija. Razvoj ličnosti: smisao života i mudrost. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima. Prilagodba na umirovljenje. Mentalno zdravlje u starijoj dobi. Smrt, umiranje i tugovanje.

Obvezna literatura Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja (poglavlja 17, 18 i 19). Jastrebarsko: Naklada Slap. Despot Lučanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Bjorklund, B. R. (2014). The Journey of Adulthood (Seventh Edition). Pearson Education Limited. Lacković-Grgin K., Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pečjak, V. (2001). Psihologija treće životne dobi. Zagreb: Prosvjeta. Perlmutter, M., Hall, E. (1992). Adult Development and Aging. New York: John Wiley aSons. Pratt, M. W., Norris, J. E. (1994). The Social Psychology of Aging. Blackwell PublisheSchaie, K. W., Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Smyer, M. A., Qualls, S. H. (1999). Aging and Mental Health. Blackwell Publishers.

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.


Pravo na potpis stječu studenti koji su redovno pohađali predavanja (dopušteno je maksimalno 4 izostanka, ne uključujući izostanke s kolokvija) i seminare (dopušteno je maksimalno 3 izostanka) i uspješno izveli predviđene seminarske/terenske zadatke.

Način bodovanja kolokvija/seminarskih/terenskih zadataka

Ocjena kolokvija - formiranje ocjene u postotku: U postotku (od – do) Ocjena

<60% 1 (nedovoljan) 60%-69% 2 (dovoljan) 70%-79% 3 (dobar) 80%-89% 4 (vrlo dobar) 90%-100% 5 (izvrstan)

Studenti će morati realizirati jedan individualno-grupni i jedan grupni seminarski/terenski zadatak: 1. intervju starije osobe 2. radionica u Domu za starije i nemoćne osobe Za svaki zadatak bit će ocijenjeni ocjenom od 1 do 5.


Konačna ocjena formira se na temelju: ocjena seminarskih/terenskih zadataka ocjena na 1. i 2. kolokviju ocjene usmenog dijela ispita

Izlasci na kolokvije nisu obavezni što znači da položeni kolokviji nisu uvjet izlaska na ispit. Međutim, neizlazak na kolokvij tretira se kao pad na kolokviju.

Studenti koji ne polože jedan ili oba kolokvija moraju izaći na pismeni dio ispita. Za njih se konačna ocjena formira na temelju:

ocjena seminarskih/terenskih zadataka (zajedno čine 30% ukupne ocjene, pa je udio svakog zadatka u ukupnoj ocjeni 15%)

ocjena kolokvija i usmenog dijela ispita (zajedno čine 70% ukupne ocjene, pa je udio svakog pojedinačnog kolokvija, kao i usmenog dijela ispita u konačnoj ocjeni 23% )

Uspjeh na pismenom dijelu ispita ne ulazi u konačnu ocjenu već je položeni pismeni dio ispita samo uvjet za izlazak na usmeni dio. Da bi studenti položili pismeni dio ispita, moraju ostvariti najmanje 60% točnih odgovora.

Studenti koji su položili oba kolokvija (tj. ostvarili najmanje 60% točnih odgovora na svakom) bit će oslobođeni pismenog dijela ispita. Za njih se konačna ocjena formira na osnovi:


ocjena kolokvija i usmenog dijela ispita (zajedno čine 70% ukupne ocjene, pa je udio svakog pojedinačnog kolokvija, kao i usmenog dijela ispita u konačnoj ocjeni 23% )

Oni studenti koji su na oba kolokvija ostvarili najmanje 90% točnih odgovora bit će oslobođeni ispita. Za njih se konačna ocjena formira na temelju:


ocjena kolokvija (zajedno čine 70% ukupne ocjene, pa je udio svakog pojedinačnog kolokvija u konačnoj ocjeni 35%)

Napomena Točne upute za način pripreme i realizacije seminarskih/terenskih zadataka, te raspored održavanja radionica i prezentacija svojih zadataka studenti će dobiti naknadno.

Sadržaj izvedbenog plana podložan je promjenama, ako predmetni nastavnik to procijeni potrebnim, a o mogućim promjenama studenti će biti pravodobno obaviješteni. Nastavnica: Doc. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

Red. br.

Datum Nastavne teme - predavanja

1. 4.3.2016. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija, definiranje obveza studenata i plana rada

2. 11.3.2016. Povijesni pregled i osnovni pojmovi psihologije starenja

3. 18.3.2016. Teorije starenja

4. 1.4.2016. Metodološki problemi istraživanja procesa starenja

5. 8.4.2016. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi

6. 15.4.2016. Starenje i društvo: demografsko starenje

7. 22.4.2016.

Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija

8. 29.4.2016. 1. KOLOKVIJ

9. 6.5.2016. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima

10. 13.5.2016. Ličnost u starijoj dobi: prilagodba na starenje, potraga za smislom, mudrost

11. 20.5.2016. Seksualnost u starijoj dobi

12. 27.5.2016. Prilagodba na umirovljenje

13. 3.6.2016. Stres i mentalno zdravlje u starijoj populaciji; Smrt, umiranje i tugovanje

14. 10.6.2016. 2. KOLOKVIJ

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija STAVOVI Status kolegija Obvezan Godina III. Semestar VI. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom 12:00-14:00

Suradnik / asistent dr. sc. Marina Jurkin e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom i četvrtkom 08:00-09:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0


Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 02.03.2016. Završetak nastave 09.06.2016.


27.04.2016. 01.06.2016. - -


15.06.2016. 29.06.2016. 07.09.2016. 21.09.2016.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: navesti, pojasniti i ilustrirati strukturalnu i funkcionalnu osnovu stavova, te

odrednice i mehanizme njihove povezanosti s ponašanjem; pojasniti racionalu i mogućnosti primjene različitih tehnika za ispitivanje

stavova, kao i specifične korake u konstrukciji pojedinih skala; primijeniti stečena znanja i vještine u razvoju novih i evaluaciji postojećih

instrumenata za ispitivanje stavova prema različitim objektima; identificirati i pojasniti osnovna načela i mehanizme mijenjanja stavova te

diskutirati i evaluirati mogućnost promjene stavova i primjerenost različitih postupaka koji imaju za cilj induciranje njihove promjene ili jačanje njihove otpornosti;

primijeniti stečena znanja u analizi učinkovitosti situacija persuazije u svakodnevnom životu, uključujući evaluaciju kompetentnosti i etičnosti persuazivnog djelovanja.

samostalno proučavati literaturu iz područja psihologije stavova i persuazije te argumentirano diskutirati i ocijeniti doprinos istraživačke literature postojećim spoznajama, uključujući moguće praktične implikacije;

kompetentno i odgovorno surađivati na konstrukciji skala za ispitivanje stavova, te stručnoj analizi i prezentaciji osnovnih spoznaja i relevantnih prijedloga o korištenju stavova u predikciji ponašanja i na stavovima baziranih strategija promjene ponašanja u različitim primijenjenim kontekstima.

Preduvjeti za upis Socijalna kognicija

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju socijalno-psihologijska tumačenja i relevantne empirijske spoznaje o strukturi i funkciji stavova, načelima i mehanizmima njihovog formiranja, otpornosti i mijenjanja, te o njihovoj povezanosti s ponašanjem kako bi razumjeli uvjete pod kojima poznavanje stavova pridonosi predviđanju bihevioralnih ishoda u različitim situacijama. Naglasak je na upoznavanju konceptualnih i metodoloških problema u vezi s mjerenjem stavova i ponašanja, kao i s različitim strategijama persuazivnog djelovanja kako bi stečena znanja i vještine studenti mogli izravno primijeniti pri odabiru, konstrukciji i primjeni adekvatnih tehnika za ispitivanje stavova te pri analizi postojećih ili planiranju novih postupaka i programa usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja

Obvezna literatura

Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE, d.o.o. (odabrana poglavlja)

Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Prišlin, R. (1991). Kada se i kako naše ponašanje slaže s našim stavovima? U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u psihologiju. Zagreb: GZH.

Prišlin, R., Akrap, L. i Šprah, B. (1987). Self-monitoring and attitude-behaviour relationship. Revija za psihologiju, 1/2, 37-45

Dopunska literatura Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije u terminu nadoknade koji je predviđen izvedbenim planom.


Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

20% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

50% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 30%

Napomena

Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2015./2016.)

Predavanja Red. br.

Datum Naslov

1. 02.03.2016. Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. 2. 09.03.2016. Uvod u psihologiju stavova. Struktura i funkcije stava. Porijeklo stavova. 3. 16.03.2016. Odnos stava i ponašanja: odrednice i mehanizmi. 4. 23.03.2016. Predviđanje ponašanja na osnovi stava. 5. 30.03.2016. Afektivno-kognitivna konzistencija stava. 6. 06.04.2016. Uvod u mjerenje stavova. 7. 13.04.2016. Direktni postupci ispitivanja stavova. 8. 20.04.2016. Indirektni postupci ispitivanja stavova. 9. 27.04.2016. Kolokvij I.

10. 04.05.2016. Osnovni pristupi u proučavanju promjene stava. 11. 11.05.2016. Uvod u psihologiju persuazije.

12. 18.05.2016. Persuazija kao komunikacija. 13. 25.05.2016. Otpornost na persuaziju. 14. 01.06.2016. Kolokvij II.

15. 08.06.2016. Završna evaluacija i ispitni predrok (za studente koji su ispunili seminarske obveze i položili kolokvije).

Seminari

1. 03.03.2016. Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća. 2. 10.03.2016. Karakteristike stava. 3. 17.03.2016. Načini formiranja stavova. 4. 24.03.2016. - (Uskrsni blagdani) 5. 31.03.2016. Implicitni stavovi. 6. 07.04.2016. Efekti samomotrenja na relaciju stav-ponašanje. 7. 14.04.2016. Konstrukcija skale Thurstoneova tipa. 8. 21.04.2016. Konstrukcija skale Likertova tipa. 9. 28.04.2016. Primjeri drugih postupaka ispitivanja stavova.

10. 05.05.2016. Posljedice promjene stava. 11. 12.05.2016. Emocije i promjena stava. 12. 19.05.2016. - (Dani psihologije) 13. 26.05.2016. - (Tijelovo)

14. 02.06.2016. Primjeri persuazivnih poruka: analiza i diskusija. Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća za studente koji izlaze na ispitni predrok.

15. 09.06.2016. Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća za studente koji ne izlaze na predrok.

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Nazivstudija Preddiplomski studijpsihologijeNazivkolegija BIHEVIORALNAGENETIKAStatuskolegija IzborniGodina III. Semestar LjetniECTSbodovi 2Nastavnik Izv.prof.dr.sc.ZvjezdanPeneziće‐mail [email protected] ponedjeljak– 09‐10;utorak– 9‐10

Suradnik/asistent e‐mail vrijemekonzultacija ‐

Mjestoizvođenjanastave Starikampus,Dvorana007

Obliciizvođenjanastave

Predavanjaiseminari

NastavnoopterećenjeP+S+V

1P+1S

Načinprovjereznanjaipolaganjaispita

Seminari,pismeniiusmeniispit

Početaknastave 03.03.2016. Završetaknastave 08.06.2016.

Kolokviji1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

Ispitnirokovi1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

Ishodiučenja

Uvoduinterdisciplinarnopodručjekojekombiniradruštveneznanostiigenetikusciljemproučavanjaulogegenaidrugihfaktorauključenihukompleksnaponašanjaljudiiživotinja.Nakonodslušanogipoloženogpredmetastudentibitrebali:1.znatisvojstvaiograničenjametodabihevioralnegenetike;2.znatikadasemoguprimjenjivatiovemetode;3.razumjetipraktičnekorakekojisuuključeniutemetoda;4.znatikojistatističkiprogramskipaket(i)sunajprikladnijizaanalizupodatakaprikupljenihistraživanjimauokvirubihevioralnegenetike;5.učinkovitosurađivatisdrugimauplaniranjuiprovedbiistraživanja;6. kritički analizirati rezultate i zaključke istraživanja bihevioralne genetike urazličitimpodručjimadjelovanja.

Preduvjetizaupis ‐‐

Sadržajkolegija

Adaptivne i neadaptivne genetske varijacije; Genetski utjecaji na strukturu ifunkciju mozga; Ponašanja životinja – studije uzgoja i eksperimentalnaistraživanja; Metode utvrđivanja heritabilnosti; Studije posvajanja i studijeblizanaca;Različiti projekti posvajanja;Neurogenetika;Heritabilnost kognitivnihsposobnosti; Ličnost i poremećaji ličnosti; Kognitivne poteškoće i bihevioralnagenetika; Antisocijalno ponašanje u kontekstu bihevioralne genetike; Ovisničkoponašanjeukontekstubihevioralnegenetike;Razumijevanjeokolinskihutjecaja.

Obveznaliteratura

Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.NewYork:W.H.FreemanandCompany.

Bratko,D.(1997).Genetskiiokolinskidoprinosindividualnimrazlikamauličnosti:Longitudinalnoistraživanjeblizanaca.Doktorskadisertacija.FilozofskifakultetuZagrebu.

Dopunskaliteratura

Lewis,R.(2009).Humangenetics:Conceptsandapplications.NewYork:McGraw‐Hill.

Plomin,R.,DeFries,J.,Craig,I.W.,McGuffin,P.,(ur.).(2002).Behavioralgeneticsinthepostgenomicera.Washington,DC:AmericanPsychologicalAssociation

Reynolds,C.A.,Baker,L.A.,&Pedersen,N.L.(2000).Multivariatemodelsofmixedassortment:Phenotypicassortmentandsocialhomogamyforeducationandfluidability.BehaviorGenetics,30(6),455‐476.

Tooby,J.,Cosmides,L.(1990).Ontheuniversalityofhumannatureandtheuniquenessoftheindividual:Theroleofgeneticsandadaptation.Journalof

Personality,58,17‐67.Kanazawa,S.,Kovar,J.L.(2004).Whybeautifulpeoplearemoreintelligent.

Intelligence,32,227‐243.Internetskiizvori RelevantnirecentniradoviizbazapodatakaNačinpraćenjakvalitete

Studentskeankete

Uvjetizadobivanjepotpisa

Pravonapotpisstudentstječeredovitimpohađanjemnastave(minimum70%nazočnostinapredavanjimai75%naseminarima),teobavljanjemsvihseminarskihzadaća.Uvjetzaizlazaknapismeniispitjeredovitopohađanjenastaveiispunjeneobavezeuseminaru.

Načinbodovanjakolokvija/seminara/vježbi/ispita

Temeljempočetnezadaneseminarskeliteratureodstudenataseočekujedasamostalnonapraveprikazponuđeneteme.Odetaljnojstrukturiseminarskogradastudentisedogovarajunakonzultacijamasanastavnikomnakolegiju.Useminaruseocjenjujekvalitetaseminarskogradaikvalitetasudjelovanjauraspravi.Zadaćuzakojunijedobioprolaznuocjenu,studentmoraponoviti.

Načinformiranjakonačneocjene

Konačnaocjenaformiratćesenatemeljuostvarenoguspjehanaidućimelementimaocjenjivanja:(a)Prisustvovanjenanastavitedolascinakonzultacije–10%(b)Uspjehnapismenomdijeluispita–60%(c)Uspješnonapisanaiocjenjenaseminarskazadaća–20%(d)Aktivnosudjelovanjeunastavi–10%

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 03.03.2016. Uvodnidogovororadu

2. 10.03.2016.Osnovehumanegenetike;Mendelovizakoninasljeđivanja.DNKikromosomi.

Lewis,R.(2009).Humangenetics:Conceptsandapplications

3. 17.03.2016.

AdaptivneineadaptivnegenetskevarijacijeRazumijevanjeokolinskihutjecaja

Lewis,R.(2009).Humangenetics:ConceptsandapplicationsTooby,J.,Cosmides,L.(1990).Ontheuniversalityofhumannatureandtheuniquenessoftheindividual:Theroleofgeneticsandadaptation.JournalofPersonality,58,17‐67

4. 24.03.2016. Uskrsniblagdani ‐

5. 31.03.2016. Genetskiutjecajinastrukturuifunkcijumozga Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

6. 07.04.2016.Ponašanjaživotinja–studijeuzgojaieksperimentalnaistraživanja

Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

7. 14.04.2016. Metodeutvrđivanjaheritabilnosti Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

8. 21.04.2016. VOCISprojekt–službenoputovanjeuRim

9. 28.04.2016.StudijeposvajanjaistudijeblizanacaRazličitiprojektiposvajanja


Bratko,D.(1997).Genetskiiokolinskidoprinosindividualnimrazlikamauličnosti:Longitudinalnoistraživanjeblizanaca.

10. 05.05.2016. Neurogenetika Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

11. 12.05.2016. Heritabilnostkognitivnihsposobnosti

Reynolds,C.A.,Baker,L.A.,&Pedersen,N.L.(2000).Multivariatemodelsofmixedassortment:Phenotypicassortmentandsocialhomogamyforeducationandfluidability.BehaviorGenetics,30(6),455‐476.

Kanazawa,S.,Kovar,J.L.(2004).Whybeautifulpeoplearemoreintelligent.Intelligence,32,227‐243.

12. 19.05.2016. DanipsihologijeuZadru

13. 26.05.2016.

Ličnostiporemećajiličnosti Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

Bratko,D.(1997).Genetskiiokolinskidoprinosindividualnimrazlikamauličnosti:Longitudinalnoistraživanjeblizanaca.

14. 02.06.2016. Kognitivnepoteškoćeibihevioralnagenetika Plomin,R.,DeFries,J.,McClearn,G.E.,Rutter,M.(2001).Behavioralgenetics.

15. 09.06.2016.Antisocijalnoiovisničkoponašanjeukontekstubihevioralnegenetike


Teme seminara studenti izabiru samostalno, a literaturu za seminarske radove studenti trebaju sami pronaći u tekućoj periodici koja se odnosi na područje bihevioralne genetike te s prijedlogom naslova seminara, relevantne literature i načina izvedbe doći kod predmetnog nastavnika.

ć e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija ... planovi/ljetni/vids.pdf · nakon...

Documents