33760(2009)3

MOZAIKMOZAIK

Uređuje: Ivan F. Franić

IZ SVIJETA

Suradnici rubrike u ovome broju: Zdenko BARIŠIĆ

Hrvoje BUJAS

Strašimir DAŠIĆ

Željko MEDVEŠEK

■ Borba brodograđevnih Titana – Ki neske isporuke brodova po prvi put su nadmašile japanske. Prema podacima savjetničke kuće Clarkson Research one su u drugom tromjesečju 2009. godine, izraženo u kompenziranim brutotonama (kbt; compensated gross tons – CGT), izno-sile 2,48 mil kbt što je 23 posto u odnosu na svjetske isporuke u istome razdoblju (11 mil kbt). Istodobno japanski udio u ukupnim svjetskim isporukama brodova iznosio je 22 posto.

Sad se zahuktava utrka između Kine i Južne Koreje, jer prema procjenama već 2010. godine kineski bi tromjesečni output mogao doseći 4 mil kbt što više i nije tako daleko od predvidivih korejskih 5 mil kbt.

Međutim u pribavljanju novih narudžbi Kina je već pretekla i Koreju i Japan. Nai-me, u srpnju je u svijetu naručeno 58 novih brodova s ukupno 6,3 mil dwt od čega su kineska brodogradilišta dobila ugovore za izgradnju 36 brodova s ukupno 4,4 mil dwt ili 70 posto na svjetskoj razini.

(Hellenic Shipping News, September 2009; VinaMaSo.Net, August 2009)

■ EC ponovno pomiče rokove - Prodaja poljskih brodogradilišta Gdynia i Szczecin katarskom fondu Qinvest propala je nakon što investitor nije do isteka utvrđenog roka (kraj kolovoza) izvršio uplatu dogovorenih sredstava (381 mil PLN / oko 91 mil EUR). Privatizaciju tih dvaju brodogradilišta na poljskoj sjevernoj baltičkoj obali zatražilo je Europsko povjerenstvo (European Com-mission - EC) u studenome protekle godi-ne kako bi se dijelom prihoda od prodaje tih brodogradilišta nadoknadila sredstva uložena u njihovo subvencioniranje koje Povjerenstvo smatra ilegalnim.

U novonastaloj situaciji Povjerenstvo je i po treći put pristalo dati Varšavi više vreme-na za prodaju spomenutih brodogradilišta, ali novi rok za završetak procesa njihove privatizacije još nije naveden. Tek je Jona-

POMORSKO

GOSPODARSTVO

than Todd, glasnogovornik Povjerenstva, najavio mogućnost predaje cijelog slučaja Europskom sudu pravde ukoliko zahtjevi Povjerenstva ne budu poštovani.

(Rzeczpospolita ; Polskie Radio, Sep-tember 2009)

■ ThyssenKrupp prodaje Blohm+Voss (?) - Prema izvješćima objavljenim u njemačkom tisku u kolovozu ove godine sku-pina ThyssenKrupp AG, jedan od najvećih industrijskih konglomerata u Njemačkoj, želi prodati tri hamburške Blohm+Voss tvrtke koje su, prema organizacijskom ustroju ThyssenKruppa, dio holdinga Thys-senKrupp Marine Systems (TKMS). Riječ je o prodaji tvrtki Blohm + Voss Schiffsrepara-tur, Blohm + Voss Neubau i Blohm + Voss Industrie kojom bi moglo biti pogođeno oko 1700 zaposlenika holdinga. Prema izjavama zaposleničkih vijeća, na koje se novinska izvješća pozivaju, pregovori o prodaji nave-denih tvrtki su u tijeku. Kao mogući kupac u tisku se spominje Abu Dhabi Mar, tvrtka s interesima u brodogradnji.

TKMS je odbio komentirati novinske špekulacije, ali je potvrdio sudjelovanje u razgovorima na nacionalnoj i međunarodnoj razini o traženju puteva izlaska iz struktural-ne i ekonomske krize koja je posebno teško pogodila brodograđevnu industriju. Svjetsko brodograđevno tržište bilježi prekomjerno velike kapacitete i trenutačno se nalazi u fazi konsolidacije, ističu u TKMS-u.

(Die Welt; Hellenic Shipping News; zawya.com, August 2009)

■ Veliki iranski planovi - Iran želi preki-nuti uvoz brodova izgrađenih u inozemstvu i aktivno podržati izgradnju brodova u zem-lji, te planira izgraditi - tijekom sljedećih 20 godina - 500 brodova različitih tipova, uključujući 120 putničkih brodova i 40 LNG brodova. Procjenjuje se, da će radi toga biti potrebno uložiti 20 mlrd USD. Iran, čija je fl ota prije 30 godina imala ukupno 525 000 dwt, danas je dosegao 5 mil dwt ne računajući 42 naftna tankera od 9 mil dwt.

(VinaMaSo.Net, August 2009)■ Meka za brodograditelje - Brazil-ska naftna tvrtka Petroleo Brasileiro (Pe-trobras) planira do 2013. godine uložiti u istraživanja 174,4 mlrd USD i najavljuje da će u sljedećih pet ili šest godina za svoje offshore projekte trebati više od 240 novih objekata, uključujući 5-7 bušaćih brodova ili poluuronjivih naftnih platformi, tankere, proizvodne platforme i opskrbna plovila. Zahtijev Petrobrasa da 70 posto tih potre-ba bude realizirano u zemlji pokrenuo je potencijalne izvođače, željne Petrobrasovih narudžbi, u osvajanje pozicija u Brazilu.

Daewoo Shipbuilding & Marine Engi-neering (DSME) u pregovorima je o kupnji više od 20 posto doinica u zasad neimenova-nom brazilskom brodogradilištu. Samsung je kupio 10 posto dionica brodogradilišta Esta-leiro Atlantico Sul, a i Keppel Corp., u svijetu najveći graditelj plitkovodnih naftnih platfor-mi, istražuje mogućnost kupnje vlasničkog udjela u nekom drugom brodogradilištu.

(The Motor Ship, July 2009)

Blohm + Voss brodogradilište u Hamburgu

338 60(2009)3

MOZAIK

KNJIGA NARUDŽBI

■ Premicon AG, brodarsko-fi nancijs ka i turistička tvrtka sa sjedištem u Münche-nu, unijela je nešto optimizma u nje mač-ku brodograđevnu industriju ozbiljno po gođenu globalnim padom narudžbi – u brodogradilištu Volkswerft, Stralsund, ugo-vorila je izgradnju triju velikih riječnih kru-zera (river-cruise vessels) uz opciju za tri dalja broda o kojoj će se očitovati do kraja godine.

Brodovi duljine 135 m, svaki za 220 putnika, imat će po 110 putničkih kabina (double-occupancy) i plovit će Rajnom i Dunavom. Njihova isporuka predviđena je između 2010. i 2012. godine.

(Off Radar; VinaMaSo.Net, June 2009)

■ Grčka brodarska tvrtka Attica Group S.A. naručila je kod južnokorejskoga brodo-graditelja Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering Co. (DSME) dva brza trajekta jednotrupca za putnike i vozila po cijeni od 68,50 mil EUR po brodu.

Brodovi duljine 145,5 m projektirani su za službu u grčkim domaćim vodama i svaki će moći primiti 2400 putnika i 450 privatnih automobila, ili 50 teretnih jedinica i 150 pri-vatnih vozila. Plovit će brzinom od 25,5 čv.

Isporuka prvoga broda bit će u proljeće 2011. godine, a drugoga u prvom tromjesečju 2012. godine.

(Your Shipbuilding News, July 2009)

■ Brodarska tvrtka Schiffahrtskontor Al-tes Land (SAL), Steinkirchen, Njemačka, specijalizirana u međunarodnom transportu teških tereta, povjerila je brodogradilištu Sietas, Hamburg Neuenfelde, izgradnju nje-zinih dvaju novih brodova za teške terete (heavy lift vessels) nove generacije.

Brodovi će biti opremljeni dizalica-ma tvornice Neuenfelder Maschinenfabrik (NMF) koja pripada tvrtki Sietas.

Novi brodovi bit će najveći i najmo-derniji brodovi za teške terete na svijetu s ukupnim podiznim kapacitetom od 2000 t (2 x 1000 t) i brzinom do 20 čv.

Isporuka obaju brodova čija je ukupna vrijednost 120 mil EUR planirana je za pro-sinac 2010. godine, odnosno ožujak 2011. godine.

(SAL News, July 2009)

■ Južnokorejski brodograditelj Sungdong Shipbuilding & Marine Engineering primio je narudžbu za četiri capesize broda za rasuti teret od 180 000 dwt, ukupne vrijednosti 250 mil USD - prvu veliku narudžbu bulkera ove godine. Naručitelj je tvrtka Vale, brazilski proizvođač željezne rudače, kojoj će prvi od četiriju naručenih brodova biti isporučen krajem 2010. godine, a preostala tri broda tijekom 2011. godine.

Brodovi DNV klase bit će dugi 295 m, široki 45 m i imat će brzinu u službi od 15 čv.

Sungdong Shipbuilding, ne računajući kvartet brodova za tvrtku Vale, ima zalihu narudžbi za 93 broda većinom bulkera od 170 000 dwt.

(Lloyd’s List, August 2009)

■ Iranska brodarska tvrtka Iranian Tanker Co (NITC) plasirala je u kineskim brodogradilištima narudžbu za 12 ve-likih tankera za sirovu naftu (Very Large Crude Carrier - VLCC) od 318 000 dwt. Narudžba koja je rezultat međuvladinoga sporazuma između Irana i Kine ravnomjer-no je podijeljena između brodogradilišta Dalian Shipbuilding (u vlasništvu korpo-racije China Shipbuilding Industry Corp) i brodogradilišta Shanghai Waigaoqiao (u vlasništvu državne korporacije China State Shipbuilding Corp).

To je jedna od najvećih narudžbi tankera od kolapsa tržišta protekle godine. Ugovor-na cijena neznatno viša od 100 mil USD po brodu pokazuje da je razina cijena za VLCC brodove u kineskim brodogradilištima pala za gotovo 30 posto u odnosu na njihov vrh dosegnut protekloga kolovoza.

Brodovi će biti isporučivani od kraja 2011. godine do uključivo četvrtoga tro mje-sečja 2012. godine.

(Tanker Operator; VinaMaSo.Net, August 2009)

■ Western Marine Shipyard Limited (WMSL) u Chittagongu i Ananda Shipyard and Slipways Limited u Meghnaghatu na rijeci Meghna, u blizini Dhake, glavnoga grada Bangladeša, vodeća su brodogradilišta u zemlji.

Nedavno, ta su dva brodogradilišta do-bila posao vrijedan 355 mil USD. Riječ je o narudžbama za više od 30 manjih morskih brodova od 4100-4800 dwt koje su došle od njemačkih brodarskih tvrtki, a kojima će naručeni brodovi biti isporučeni do kraja sljedeće godine.

Oba brodogradilišta dobila su također i narudžbe višemilijunske dolarske vrijed-nosti i od brodarskih tvrtki u Nizozemskoj, Danskoj, Singapuru i Mozambiku.

Brodogradnja u Bangladešu ima dugu povijest. Više od 90 posto od njezinih 6000 obalnih brodova i tankera izgrađeno je u lo-kalnim brodogradilištima.

(Reuters India, July 2009)

■ Norveška skupina Bergen Group pu-tem svoje podružnice Bergen Group BMV ugovorila je izgradnju dvaju u svijetu naj-naprednijih pelagičkih kočara (pelagic trawlers) za tvrtke Aqueda Shipping Limited i Mariora Shipping Limited koje je osno-vala ruska višeprofi lna tvrtka RybSudProm (R∫bSudprom) iz Vladivostoka. Oba broda bit će isporučena u 2011. godini.

Ugovorena je cijena od 2,7 mlrd NOK. Prihvaćanjem opcije za dalja dva identična broda vrijednost narudžbe dosegla bi 5,4 mlrd NOK (870 mil USD).

Brodovi namijenjeni ribarenju u južnom Tihom oceanu / Antarktici (projekt norveške tvrtke Skipsteknisk, Ålesund) duljine su 130 m i širine 24 m. Imat će rashladni kapaci-tet do 600 t/dan što je gotovo dvostruko u odnosu na današnje ribarske brodove. Bit će opremljeni i postrojenjem za proizvodnju vi-sokokvalitetnog ribljeg brašna i ribljeg ulja za prehrambenu i farmaceutsku industriju, a imat će i velike suvremene laboratorije za 24 znanstvenika koji će u područjima ribarenja provoditi istraživanja mora.

Trupovi brodova bit će izgrađeni izvan Norveške, a njihovo opremanje bit će oba-vljeno u Bergenu.

(Yahoo! Financial News Marinelog/SSO, June 2009)

Brod za teške terete kakve će brodogradilište Sietas izgraditi za tvrtku SAL

33960(2009)3

MOZAIK

■ Njemačko brodogradilište Fassmer (Berne/Motzen na rijeci Weser u blizini Bre-mena) ugovorilo je s ekološkom organiza-cijom Greenpeace izgradnju njezinog novog broda - Rainbow Warrior III – vrijednoga 23 mil EUR.

Rainbow Warrior III zamijenit će postojeći Rainbow Warrior II, izvorno ribar-ski brod izgrađen 1957. godine i adaptiran 1989. godine.

Novi brod projektirala je tvrtka Gerard Dijkstra & Partners u Amsterdamu. Brod je projektiran u prvom redu kao jedrenjak koji će koristiti energiju vjetra umjesto fosilnoga goriva, ali imat će i mogućnost prelaska na dizelsko-električnu propulziju u slučaju ne-povoljnih vremenskih uvjeta ili male brzine vjetra.

Brod će također imati i niz drugih obilježja zelenoga broda, primjerice okolišu prijateljski sustav premaza. Bit će porinut 2011. godine na 40. godišnjicu osnutka Greenpeacea.

Osnovne značajke:

• Duljina preko svega: 57,92 m

• Širina, maksimalna: 11,30 m

• Projektni gaz: 5,00 m (maks. 5,15)

• Gaz, zračni: 50,50 m

• Tonaža: približno 838 bt

• Jarboli: dva "A" jarbola

• Jedra: 1290 m2

• Propulzija: D-E; 300 kW / 10 čv

• Posada: 32(Fassmer Press Release, July 2009)

BRODOGRADILIŠTA

Završena baza Qingdao

Prigodnom svečanošću pripremljenom u kolovozu ove godine obilježen je završetak izgradnje industrijskoga kompleksa tvrtke Qingdao Beihai Shipbuilding Heavy Industry Co. Ltd. (BSIC) smještenog u ekonomskoj i razvojno-industrijskoj zoni grada Quingdao na poluotoku Shandong na Žutome moru.

Upravo završeni kompleks – najveća “brodograđevno-brodoremontna baza” u Kini u koju je od 2004. godine uloženo 7,4 mlrd CNY (1,083 mlrd USD) – objedinjuje djelatnosti brodogradnje, remonta i prei-nake brodova, izgradnje i remonta offshore objekata, izgradnje velikih čeličnih struk-tura, te projektiranja i izgradnje čamaca za spašavanje od staklom ojačane plastike zaje-dno sa sohama. Prostire se na više od 330 hektara i sadrži dva brodograđevna suha doka (500 000 dwt i 300 000 dwt svaki), dva brodoremontna suha doka (300 000 dwt i 150 000 dwt svaki) i jedan plovni dok iste namjene (100 000 dwt). Posjeduje također i vlastiti projektno-istraživački institut.

Godišnje baza će moći izgraditi 2 000 000 dwt novoga brodovlja (u perspektivi 4 680 000 dwt), uprihoditi 200 mil USD u sektoru brodoremonta, izgraditi četiri seta offshore platformi i 500 čamaca za spašavanje.

Tvrtka BSIC, danas jedna od ključnih velikih sastavnica korporacije China Shi-pbuilding Industry Corporation (CSIC), vuče korijene iz 1898. godine, a u Qingdao premještena je 2004. godine.

(bhshipyard.com;VinaMaSo.Net, August 2009)

Napredno dizalo za brodove

Tvrtka za remont i preinake brodova i izgradnju novih brodova Drydocks World – Dubai, smještena u industijskoj zoni Dubai Maritime City, uspješno je izvela prvu radnu operaciju s novoinstaliranim naprednim di-zalom za brodove kapaciteta 6000 t. Novo dizalo - proizvod nizozemske tvrtke Rexroth Hydraudyne B.V. - dugo je 30 m i široko 35 m i najveće je računalom upravljano dizalo za brodove na Srednjem istoku. Njime se brodovi na platformama mogu podizati na visinu od 14 m.

(Trade Arabia, 2009)

RW III, umjetnički dojam

Brodograđevno-brodoremontna baza tvrtke BSIC, Qingdao

Djeca-radnici

Unatoč tome što zakoni u Bangladešu za-branjuju rad djece, stvarnost u toj zemlji potpu-no je drugačija. Prema izvješću Međunarodne organizacije rada (International Labour Orga-nization – ILO) iz 2005. godine u Bangladešu - zemlji od 65 milijuna stanovnika gotovo pet milijuna djece-radnika mlađe je od 15 godina.

Radio Marketplace emitirao je 18. lipnja ove godine potresnu reportažu o bangladeškom trinaestgodišnjem dječaku Ismaelu “Babu” Hus-seinu koji radi u rezalištu brodova u Chittagon-gu kako bi svojoj siromašnoj obitelji pomogao zarađenom dnevnicom od oko 2 USD. Babu i ostala djeca-radnici, neki mlađi i od 12 godina, rade kao šegrti starijih “gazda” na opasnim i teškim poslovima komadanja starih brodova u zastrašujućim radnim uvjetima i bez ikakve zaštitne opreme.

Prema izvješću ekološke organizacije Green-peace i Međunarodne federacije za ljudska prava (International Federation for Human Rights) između 1975. i 2005. godine u nesrećama u bangladeškim rezalištima smrtno je stradalo 1000 ljudi – u prosjeku trojica mjesečno. Statistike koje navodi BELA (Bangladesh Environmental Lawyers Association) govore čak o 2000 smrtnih slučajeva od 1998. godine. Nepoznat je međutim broj oboljelih i umrlih zbog izloženosti štetnim tvarima u rezalištima, primjerice azbestu.

(The Huffi ngton Post, August 2009)

Dječak Babu u trenucima odmora

340 60(2009)3

MOZAIK

Costa Luminosa i Costa Pacifi ca

Kruzeri Costa Luminosa (92 700 bt) i Co-sta Pacifi ca (114 500 bt) najnoviji su brodovi u fl oti talijanske kruzing tvrtke Costa Cro-ciere (Costa Cruises) koje je talijanski bro-dograditelj Fincantieri isporučio u razmaku od samo mjesec dana. Brodovi su izgrađeni u brodogradilištima Marghera (Venecija), odnosno Sestri Ponente (Đenova) za ukupnu cijenu od oko 900 mil EUR. Izgradnja svako-ga od tih dvaju divova zahtijevala je profesio-nalnu stručnost od oko 3000 Fincantierijevih radnika i povezanost s oko 500 različitih - većinom talijanskih -industrijskih tvrtki.

Nakon uspješno završenih službenih ispitivanja na moru (izdržljivost, crash stop, black out i dr.) oba su se broda početkom lipnja susrela u Đenovi na svečanosti njiho-vog zajedničkog krštenja.

Kuma broda Costa Luminosa bila je olimpijska i svjetska prvakinja u mačevanju Valentina Vezzali, a broda Costa Pacifi ca - poznata izraelska pjevačka zvijezda Noa. Kao prvi u svijetu slučaj krštenja dvaju novih kruzera izgrađenih za istoga brodovlasnika, u isto vrijeme i na istome mjestu, događaj je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda.

Oba ova luksuzna plivajuća hotela sadrže najbolje od najnovijih inovacija u ponudi tvrtke Costa kao što su, primjerice, ekskluzivne toplice (Spa) “Samsara”. One na brodu Costa Luminosa jedne su od najvećih na moru (6000 m2). Neke od atrakcija su i simulator vožnje u bolidu (Formula 1) za Grand Prix, golf simulator ili pak 4D kino (3D kino + sinkronizirani fi zički efekti).

Joeu Farcusu, arhitektu broda Costa Pa-cifi ca, inspiracija za dizajn interijera bila je

glazba što se ogleda u dekoru cijeloga bro-da, pa i u tome što je to prvi brod na svijetu s tonskim studijem s najsofi sticiranijom opre-mom. U njemu će glazbi naklonjeni putnici snimati svoje CD “za sjećanje” (za 35 EUR po satu) ili za istu cijenu dobivati poduku u gitari ili bubnjevima.

Jedna od novosti u ponudi je i “Play-station World” u kome će ljubitelji zabave s Playstation 3 doći na svoje.

Električnu energiju za navigaciju i po-trebe brodskih hotelskih servisa obaju bro-dova osiguravat će 12 dizelskih generatora (šest na svakome brodu) koji će proizvoditi snagu od gotovo 140 MW što je ekvivalent potrošnji električne energije grada s više od 100 000 stanovnika.

Brodovi su opremljeni za tzv. “cold iro-ning” – korištenje električne energije s kop-na tijekom boravka u lukama – te sustavima za desalinizaciju vode i upravljanje separa-cijom brodskoga otpada.

Osnovne značajke:

Costa Luminosa

Costa Pacifi ca

• Duljina, m 294 290• Širina, m 32 35• Tonaža, bt 92 700 114 500• Putnika:

-dvokr.-maksim.

2260 2828

3008 3780

• Posada 1100• Kabina 1130 1504• Instalirana

snaga, kW (4 x 12 000) + (2 x 8000)

6 x 12 600

• Propulzija Azipod Azipod• Brzina:

-krstarenja-maks.

2223

MSC Splendida

MSC Cruises, kruzer tvrtka sa sjedištem u Italiji, upotpunila je svoju fl otu kruze-ra brodom MSC Splendida od 133 500 bt (3300 putnika) izgrađenim u francuskom brodogradilištu (St.Nazaire) tvrtke STX. Novi brod je blizanac sedam mjeseci sta-rijem brodu MSC Fantasia izgrađenom u istom brodogradilištu.

Polovinom srpnja brod MSC Splendida i službeno je kršten u Barceloni na svečanosti koju je vodila proslavljena glumica Sophia Loren.

MSC Splendida, kao i brod MSC Fan-tasia, namijenjen je masovnom tržištu, ali također sadrži i nekoliko pojedinosti svoj-stvenih najelitnijim kruzerima kao što je to, primjerice, “brod unutar broda” – poseb-na luksuzna zona nazvana MSC Yacht Club predviđena za putnike duboka džepa koji su taj ekstra luksuz (24-satni batler servis i dru-ge vrhunske pogodnosti) spremni platiti.

MSC Yacht Club, smješten oko pramca broda, ima 99 smještajnih jedinica.

(www.usatoday.com)

Seabourn Odyssey

Tvrtki Seabourn Cruise Line (luksuzni brand kruzer tvrtke Carnival Corporation & PLC sa sjedištem u Miamiju) talijanski brodograditelj T. Mariotti isporučio je novi ultraluksuzni brod Seabourn Odyssey, prvi u nizu od triju ugovorenih brodova blizanaca ukupno vrijednih 550 mil EUR.

Seabourn Odyssey spoj je vrhunskog luksuza i visoke tehnologije i primjene no-vih materijala. Dizajn interijera potpisuje norveška tvrtka Yran & Storbraaten Archi-tects.

Zbog primjene naprednih tehnologija za minimiziranje onečišćenja zraka i morskoga okoliša Seabourn Odyssey i njegovi budući

NOVI BRODOVI I PROJEKTI

Kruzeri Costa Luminosa i Costa Pacifi ca u đenovskoj luci uoči ceremonije njihova krštenja

34160(2009)3

MOZAIK

blizanci (Seabourn Sojourn te treći brod, zasad bez imena, čija je izgradnja započela u brodogradilištu San Giorgio di Nogaro) proglašeni su “zelenim brodovima” i kao takvi najviše su rangirani (Green Star).

Također, ovi su brodovi u suglasju s naj-novijim sigurnosnim propisima za stabilitet broda u oštećenom stanju Međunarodne po-morske organizacije (IMO) iako je njihova izgradnja započela prije nego što su novi propisi stupili na snagu (2009. godine).

Uz to, projektnim rješenjem ovih bro-dova na svakome od njih predviđena su dva potpuno neovisna propulzijska sustava što jamči sigurnu plovidbu čak i u slučaju hava-rije jednoga od sustava.

S brodom Seabourn Odyssey učinjen je novi iskorak u izgradnji kruzera. Ono što kod njega posebno fascinira udobnost je pri-mjerena najluksuznijim jahtama i tehnička kompleksnost kakva se očekuje od veliko-ga broda. Tako je, na primjer, raspoloživi prostor po putniku jedan od najvećih u in-dustriji krstarenja i ono što je neobično za brod njegove veličine, na krmi ima marinu za plivanje i športove na vodi, koja se može spustiti u more.

Osnovne značajke:

• Duljina: 198 m• Širina: 25,6 m • Gaz: 6,4 m• Tonaža: 32 000 bt• Putnici /posada: 450 (225 kabina) /335• Brzina krstarenja: 19 čv

(BYM Marine & Maritime News, June 2009)

Celebrity Equinox

Broj brodova u fl oti tvrtke Celebrity Cruises raste. Na ceremoniji u Emshavenu u Nizozemskoj ona je službeno preuzela Celebrity Equinox, kruzer od 122 000 bt za 2850 putnika, kojega je izgradilo njemačko brodogradilište Meyer Werft, Papenburg.

Equinox se ističe svojim vrhunskim suvremenim dizajnom primamljivim za mlađe putnike na kojem je surađivalo šest arhitektonskih i projektantskih tvrtki. Iako pripada u kategoriju velikih kruzera putni-cima neće davati takav dojam zahvaljujući tome što je podijeljen u više intimnih prostora od kojih svaki odiše vlastitom osobnošću. Unatoč očite razlike u dizajnu

tih dijelova, prijelaz iz jednoga u drugi u svemu je jednostavan.

Posebno su zanimljivi jedinstveni bro-dski Lawn Club - travnjak s pravom travom na gornjoj palubi namijenjen za golf, boćanje i kriket, te umjetnički staklopuhački studio s nečim što je teško zamislivo na putničkom brodu – otvorenom vatrom od 2200 °C.

(examiner.com, August 2009)

Seabourn Oddyssey Celebrity Equinox

Isporučen ledolomac Sankt-Peterburg

U Baltičkom brodogradilištu (Balti◊s-ki◊ zavod) u Sankt-Peterburgu u srpnju je tvrtki Rosmorport službeno isporučen ledolomac Sankt-Peterburg, drugi brod iz niza ledolomaca nove generacije (Projekt 21900). Ukupni troškovi njegove izgradnje iznosili su neznatno više od 2,9 mlrd RUR (64,54 mil EUR).

Tehnički projekt broda razradili su spe-cijalisti Baltičkog brodogradilišta u suradnji s projektantskom tvrtkom Baltsudoproe-

kt. Projekt je u punom suglasju sa svim međunarodnim normama za ekološku si-gurnost. Ledolomac Sankt-Peterburg služit će za sprovođenje velikih tankera širine do 50 m u smjeru ruskih morskih luka u akvatoriju Finskoga zaljeva u vrijeme zi-mske navigacije. Ledolomci projekta 21900 višefunkcionalni su brodovi odgovarajuće opremljeni i za niz dopunskih zadaća kao što su:

• tegljenje drugih brodova;• gašenje požara na brodovima; • ronilački radovi: • istraživanje podvodnih objekata na du-

binama do 800 m primjenom maloga-baritnog daljinski upravljanog plovila Falkon;

• lateralno pretraživanje podmorja pomoću tegljenoga hidrolokatora;

• operacije spašavanja i• uklanjanje naftnih onečišćenja.

Na brodu je platforma za prihvat he-likoptera.

Osnovne značajke:• Duljina: 114 m;• Širina: 27,5 m;• Gaz: 8,5 m;• Istisnina: 14 300 t;• Propulzija: dizelsko-električna s dvije

propulzijsko-kormilarske jedinice ukup-ne snage 16 MW koje osiguravaju izvr-snu upravljivost

(setcorp.ru Press release, July 2009)

Ledolomac Sankt-Peterburg u rodnome brodogradilištu

342 60(2009)3

MOZAIK

Indija u ekskluzivnom klubu

U nedjelju 26. srpnja Indija je dosegla važan miljokaz na putu vojne modernizacije kad je njezina prva domaća nuklearna po-dmornica (Ship Submersible Ballistic, Nu-clear - SSBN) dotakla more u mornaričkome brodogradilištu u Visakhapatnamu u in-dijskoj saveznoj državi Hyderabad. Indija je time postala šesta članica ekskluzivnoga kluba zemalja graditelja nuklearnih pomor-nica nakon SAD-a, Rusije, NR Kine, Francuske i UK.

Podmornica, nazvana Arihant (sanskrit: razoritelj neprijatelja), od ranije poznata pod kodnim ime-nom “tehnološko napredni brod” (Advanced Technology Vessel - ATV), u razvoju je od 1998. godi-ne. Zajednički su je razvili Indijska mornarica, Atomski istraživački centar BARC (Bhabha Atomic Re-search Centre) i Istraživačko-razvoj-na obrambena organizacija DRDO (Defence Research and Develop-ment Organisation) uz sudjelovanje i ruskih projektanata.

Cijena podmornice Arihant je 2,9 mlrd USD.

Indijskoj mornarici koja trenutačno ima fl otu od 16 konvencionalnih dizelsko-električnih podmornica, nuklearna pod-mornica Arihant trebala bi biti isporučena 2011. godine nakon opsežnih dvogodišnjih ispitivanja na moru. Najvažniji i odlučujući dio tih ispitivanja bit će paljenje nuklear-nog reaktora nakon čega će svi brodski su-stavi biti ispitani vlastitom energijom pod-mornice, a njezine različite sastavnice bit će ispitane pri različitim uronima, tempera-turama i tlakovima. Finalna faza ispitivanja uključuje ispaljivanje balističkih raketa (Submarine-Launched Ballistic Missiles - SLBM).

Arihant će biti naoružan s 12 balističkih raketa K-15 koje će moći ispaljivati ispod vode čak i ispod ledenoga pokrivača. Rakete K-15, ispitane 2008. godine, mogu nositi nuklearnu bojevu glavu mase 6,3 t i imaju domet od 750 km. Međutim, kasnije će biti zamijenjene raketama K-X čiji je domet 3500 km. Planirana je izgradnja daljih pet nuklearnih podmornica. Pre-ma pisanju indijskoga tiska (“Indian Ex-press”) trupovi druge i treće podmornice već su izrađeni.

Osnovne značajke:• Duljina: 110 m• Širina: 11 m• Gaz: 9 m• Istisnina: 6000 t• Dubina ronjenja: 300 m• Propulzija:

-nuklearni reaktor (kapacitet 85 MW)-parna turbina, 1x35 MW (74 000 hp)-vijak,7-krilni, srpasti (skew)

• Maksimalna brzina: ↑15 čv, ↓ 24 čv• Naoružanje: 12 raketa K-15, 6 torpeda• Posada: 95

(Asia Times Online, July 2009 / naval-technology)

Prinova Norveške obalne straže

Norveškoj obalnoj straži isporučen je KV Barentshav - prvi od triju brodova klase “Barents Sea” - namijenjen nadzoru ribo-lova i sprječavanju onečišćenja okoliša, te traganju i spašavanju. Opremljen je za vuču drugih brodova, a predviđen je i za sudjelo-vanje u akcijama pružanja pomoći podmor-nicama. Trup mu je izgrađen u Rumunjskoj, a isporučilo ga je brodogradilište Myklebust u zapadnoj Norveškoj.

Brod je ojačan za plovidbu u ledu i prvi je brod Obalne straže koji će trošiti prirod-ni plin umjesto dizelskog ulja. Dug je 92 m, širok 16 m i ima 20-članu posadu.

(Barents Observer, August 2009)

Ukratko

■ Brazilski ministar obrane potvrdio je u ko-lovozu da će prva brazilska nuklearna podmor-nica naoružana konvencionalnim oružjem koju zajednički grade Brazil i Francuska biti u moru 2021. godine. Francuska će osigurati potrebnu tehnološku logistiku i sudjelovat će u moderni-zaciji brazilskih vojnih brodogradilišta i njihovu osposobljavanju za izgradnju nuklearnih pod-mornica.

(Maritime Bulletin, August 2009)■ General Atomics, San Diego, Kalifornija, dobio je ugovor Zapovjedništva pomorskih sustava (Naval Sea Systems Command - NAV-SEA) vrijedan 32,7 mil USD za razvoj prototipa hibridnog električnog pogonskog sustava (Hy-brid Electric Drive - HED) za klasu razarača “Arleigh Burke” (DDG-51). Tim prototipom General Atomics namjerava pokazati kako su-stav HED implementacijom naprednih tehnolo-gija električnih strojeva može ostvariti znatne uštede goriva. Predviđeno je da prototip bude završen do lipnja 2014. godine.

(Defense Industry Daily, July 2009)■ Rusija vodi pregovore o kupnji francu-skog desantno-jurišnog broda (amphibious as-sault ship) klase “Mistral” vrijednoga 300–400 mil EUR. Planira također i kasniju nabavku 3-4 broda iste klase koji bi bili zajednički izgrađeni u Rusiji.

Desantno-jurišni brod klase “Mistral” isti-snine 21 600 t može primiti do 16 helikoptera i raspolaže krmenim potopivim dokom u kojem se mogu smjestiti četiri desantna plovila, ili dva desantna plovila na zračnom jastuku, za prije-voz oklopnih vozila, tankova i vojnika na obalu. Na brodu je opremljena bolnica, a on sam može služiti kao zapovjedni brod u pomorskoj desant-noj operaciji.

(RIA Novosti / Defense Industry Daily, August 2009)

■ Talijanski brodograditelj Fincantieri dobio je dvije vojne narudžbe ukupno vrijedne 250 mil EUR – za jednu korvetu i jedan fl otni tanker.

Korveta klase “Abu Dhabi” za RM Uje-dinjenih Arapskih Emirata bit će isporučena početkom 2011. godine, a ugovor uključuje i opciju za još jedan identičan brod. Korveta je namijenjena za ophodnu i nadzornu službu s mogućnošću izvođenja protupodmorničkih, protuzrakoplovnih i površinskih borbenih ak-tivnosti. Osnovne značajke: istisnina - 1650 t; duljina – 88 m; snaga dizelskih motora - 2x7000 kW; maksimalna brzina - 25 čv; doplov - 3000 mor. milja/14 čv; posada - oko 70.

Flotni tanker dvostruke oplate za Indijsku RM bit će isporučen 2010. godine. Brod će moći opskrbljivati gorivom istodobno četiri druga broda, a moći će prihvatiti i 250 ljudi. Osnovne su mu značajke: puna istisnina - 27 500 t; dulji-na - 175 m; snaga dizelskih motora - 2x10 000 kW; maksimalna brzina - 20 čv.

(Marinelog/SSO, August 2009)

RATNA BRODOGRADNJA

KV Barentshav

34360(2009)3

MOZAIK

Nova značajka brodskih motora MAN Diesel 51/60DF

MAN Diesel je svome dvogorivnom bro-dskom motoru 51/60DF za LNG brodove* dodao novu značajku - sposobnost rada ne samo u plinskom ili dizelskom modu već i u modu kombiniranoga korištenja smjese plina i tekućega goriva (“Fuel Sharing Mode”).

Drugim riječima, u slučaju nedosta-tka prirodnoga plina isparenog iz LNG te-reta (Natural Boil-Off Gas - NBOG), ili u slučaju promjena u njegovoj dostupnosti, on se sad može nadomjestiti povećanim ubrizgavanjem tekućega goriva putem glav-ne pumpe goriva pri čemu se može koristiti teško gorivo ulje (Heavy Fuel Oil - HFO) ili destilirano gorivo.

Velika većina današnjih LNG brodova kapaciteta je od 145 000 m3 – 215 000 m3, a ukupna ugrađena snaga svakoga od njih u rasponu je od 35 do 45 MW. Prema koncep-tu dvogorivne dizelsko-električne propulzije (dual fuel diesel electric – DFDE) za LNG brodove koju MAN Diesel zagovara, potreb-nu snagu osigurava četiri ili pet dvogorivih motora identične ili slične snage po cilin-dru.

Takva konfi guracija brodskog ener-getskog postrojenja sa srednjokretnim moto-rima 51/60DF danas je, glede fl eksibilnosti potrošnje goriva, jedno od najatraktivnijih rješenja u sektoru brodskoga transporta ukapljenoga prirodnog plina. Toj osnovnoj

fl eksibilnosti nova značajka Fuel Sharing Mode brodskih motora 51/60 DF dodaje novu važnu dimenziju.

Ona operateru omogućava odabrati propor-cije plinovitog i / ili tekućeg goriva za svaki pojedinačni motor i u određenom tre-nutku uskladiti radne točke svih motora u radu.

*LNG brod – brod za ukapljene prirodne plino-ve (Liquefi ed Natural Gas - LNG)

(worldmaritimenews; Diesel & Gas Turbine Wor-

ldwide online, June 2009)

Inovativni vodomlazni propulzor

Tvrtka OCOR Corporation, San Diego, Kalifornija, nedavno je patentirala vodom-lazni propulzijski sustav - nazvan “OCOR Marine Propulsion” (OMP) - u kojem se za potiskivanje vode kroz protočni trakt sustava koristi rotacijska pumpa s kontrarotirajućim rotorima helikoidalne geometrije krila (heli-cal lobe pump).

Zbog nekih operativnih značajki koje mu tvrtka pripisuje propulzijski sustav OMP mogao bi biti dobar izbor za brodove bilo koje veličine.

Prije svega riječ je o bitno smanjenoj opasnosti od kavitacije, te o gotovo linear-nom strujanju kroz sustav - u smjeru gibanja broda - čime su otklonjeni gubici vrtloženja prisutni kod konvencionalnih aksijalnih ro-tora. Promjena smjera poriva pak postiže se inverzijom strujanja kroz protočni trakt – jednostavno, putem promjene smjera vrtnje rotora - za razliku od konvencional-nih vodomlaznih propulzora kojima je za preusmjeravanje mlaza potreban dodatni glomazni izvanjski uređaj (defl ektor).

OMP propulzijski sustav sastoji se od ljevanoga kućišta pumpe - u kojemu su dva kontrarotirajuća helikoidalna rotora - ugrađenog u udubljenju na donjoj strani brodskoga trupa. Na donjem dijelu kućišta su otvori - ulazni sa zaštitnom rešetkom i izlazni. Gornji je dio kućišta unutar bro-dskoga trupa tako da osovina primarnog rotora može biti priključena na pogonski motor.

Kod vrlo velikih brodova - kruzera i nosača zrakoplova, primjerice - moguća je ugradnja više ONP propulzijskih jedinica, pa će tako dvije jedinice u blizini pramca

i dvije jedinice neposredno ispred krme ne samo donijeti uštedu u potrošnji goriva nego će i bitno povećati manevrabilnost broda.

(MN, May 2009; infomarine on-line, August 2009)

Feathering glavina BCP vijaka

Berg Propulsion nedavno je isporučio prve primjerke svojih vijaka upravljivog uspona (Berg Controllable Pitch Propeller - BCP) s glavinom Berg BCP Feathering Hub koja omogućava postavljanje vijčanih krila u feathering položaj tj. “na nož”, paralelno strujanju vode koja pritječe vijku.

Vijci su razvijeni kao učinkovitija al-ternativa praksi odspajanja osovinske linije kod dvo- ili više osovinskih brodova kada se želi postići da aktivni motor, pri smanje-nim brzinama broda, radi u režimu bliskom optimalnom, kako bi se smanjio otpor broda i štedjelo gorivo.

Inače atraktivan, koncept takvih vijaka nije nov, međutim njegovu realizaciju otežavala su do sada kompleksna i često preglomazna mehanička rješenja i unutarnja mehanička ograničenja u glavini. Zbog toga je primjena feathering vijaka bila ograničena samo na mali broj brodova vrlo specifi čnog operativnog profi la.

Bergova BCP feathering glavina dimen-zijski, te po svojoj učinkovitosti i pouzda-nosti primjerena je njegovim standardnim hidrauličkim glavinama. Ona omogućava zakret vijčanih krila od gotovo 90° (od “full astern” do “full ahead”).

Berg Propulsion navodi da je feathering opcija sad raspoloživa za cijeli njegov asor-timan BCP glavina.

(MarEx / Berg Propulsion Press Relea-se, August 2009)

BRODSKI SUSTAVI I

OPREMA

MAN Diesel 51760DF, presjek

OMP vodomlazni propulzor

344 60(2009)3

MOZAIK

Odobren sustav Bioreactor tvrtke G&O

Revidirane smjernice za obradu crnih otpadnih voda [Rezolucija IMO MEPC 159(55)] stupaju na snagu 1. siječnja 2010. godine i odnose se na brodove od 400 bt i veće kao i na manje brodove certifi cirane za posadu veću od 15 ljudi. Budući da rezolu-cija sadrži nove i bitno strože norme u odno-su na postojeće, njezina provedba u praksi predstavlja velik izazov za brodograditelje i projektante.

Danska tvrtka Gertsen & Olufsen (G&O) prihvatila je izazov i razvila sustav - prvi takav - za obradu sanitarnih otpadnih voda koji je u potpunom suglasju s novom Rezolucijom IMO.

Uređaj nazvan Bioreactor projektiran je za obradu svih vrsta sanitarnih otpad-nih voda (crnih i sivih) i primjenu na bilo kojem brodu ili offshore platformi sa šest do neograničenog broja osoba. Uređaj se za-sniva na UV sterilizaciji, a tijekom procesa obrade voda ne koristi kemikalije.

Pri obradi sivih voda provodi se i potpu-na razgradnja masnoća.

Bioreactor je kompaktan uređaj koji zau-zima malu površinu i ograničene je mase. Na zahtjev isporučuje se i u modulima (split verzija).

Brodsku i offshore uporabu sustava Bio-reactor već je odobrilo norveško klasifi ka-cijsko društvo DNV.

(Gertsen & Olufsen Press Release, June 2009)

MERUS prsten - zaštitnik cjevovoda

Kalifornijska tvrtka Merus Califor-nia LLC razvila je vlastitu tehnologiju (Merus®Technology) koja joj omogućava prepoznati molekularne oscilacije uzročnika različitih negativnih pojava u cjevovodima

vode kao što su hrđa, kamenac, biofi lmo-vi, bakterije (uključujući i Legionellu), te alge. Koristeći istu tehnologiju Merus je u stanju generirati protuoscilacije u odnosu na oscilacije svojstvene tim uzročnicima i na taj način ih učinkovito onesposobiti, te tako zaštititi sustav cjevovoda bez uporabe kemijskih sredstava.

Izvor tih protuoscilacija je MERUS prsten (MERUS ring) - “ovratnik” koji se jednostavnim postupkom postavlja oko cije-vi i koji zatim funkcionira bez ikakvog na-pajanja električnom enegijom ili korištenja magnetskih polja. Prsten jednostavno emiti-ra vlastite oscilacije koje se šire duž cjevo-voda, i to brže od struje vode u cjevovodu, pa na taj način štiti cijeli sustav, a ne samo mjesto na kojemu je postavljen.

MERUS prsten prikladan je za izmje nji-vače topline, parne kotlove, sanitarne susta-ve i evaporatore kod širokoga kruga tipova brodova – kruzera, Ro-Ro brodova, kontej-nerskih brodova i dr.

(MarEx Corporate Press Releases, July 2009)

Brojilo ukrcanoga bunker goriva

Norveška tvrtka Vimex AS, Horten, razvila je mjerni sustav za potpuni nad-zor količine ukrcanoga brodskog goriva (Fuel bunker control) koji otklanja rizik od plaćanja većeg iznosa za manju količinu go-riva.

Osnovni podaci o uređaju:• Točnost: ±0,15 posto;• Mjeri samo protok mase goriva (ne i

struje zraka);• Količina goriva vidljiva je na monitoru

uređaja i dokumentirana ispisom;• Jednostavan za ugradnju, rukovanje i

održavanje;• Odobrio ga je metrološki institut

(Vimex News, July 2009)

Internet na svakome brodu - FleetBroadband 150

FleetBroadband 150 (FB 150) novi je servis Međunarodne organizacije za sateli-tske pomorske komunikacije (International Marine Satellite Organisation – INMAR-SAT) - i dopuna postojećoj obitelji Fleet-Broadband servisa FB250 i FB500 - koji je uveden za potrebe priobalnih trgovačkih brodova, malih brodova za odmor, te za ribarske i službene brodove. FB150 za-snovan je na tehnologiji već dokazanoj na trgovačkim brodovima duge plovidbe.

FB150 kombinira telefonsku vezu vi-soke kvalitete s istodobnim prijenosom IP podataka brzinama do 150Kb/s i SMS tek-stom. Dostupan je diljem svijeta i savršen za male brodove i brodove do srednjih veličina na kojima pojedinačnim korisni-cima omogućava pristup Internetu i slanje elektroničke pošte.

Prvi proizvođač hardvera za FB150 tvrtka je Thrane & Thrane, odnosno njezi-na tvrtka Sailor koja ima veliko iskustvo u proizvodnji hardvera za pristup Inmarsato-vim satelitima.

Tvrtka Thrane & Thrane lansirala je SAILOR 150 FleetBroadband, najavljujući prvu njegovu isporuku za kraj lipnja 2009. godine. Riječ je o najmanjoj i najlakšoj FleetBroadband anteni velikih mogućnosti, koja korisnicima omogućuje jednostavnu ugradnju tako da i manji profesionalni bro-dovi i veće jahte kojima su potrebni pouzda-ni, visokokvalitetni globalni internet i govor-na komunikacija mogu sad po prvi put ući u širokopojasnu eru s pravim IP rješenjem.

SAILOR 150 FleetBroadband pruža ne koliko prednosti koje dosad nisu bile ras-položive niti u jednom projektnom rješenju za manje brodove, a to su:

Bioreactor tvrtke G&O MERUS prsten

Antena SAILOR 150 FleetBroadband

34560(2009)3

MOZAIK

• istodoban prijenos govora i podataka; • IP spoj za elektroničku poštu i internet/

intranet pristup; • robusna IP mikrotelefonska kombinacija

i • digitalni satelitski telefonski servis s iz-

nimnom kvalitetom govora.(Thrane & Thrane News, June 2009)

Višenamjenski širokozaslonski prikazivači niza C (Raymarine)

Svi novi širokozaslonski prikazivači niza C (C Series Widescreen) iz tvrtke Raymari-ne daju novo tumačenje višenamjenskoj na-vigaciji svojim većim i sjajnijim zaslonom, poboljšanim performansama, proširenim umreženjem i video integracijom, te potpu-nim nadzorom višestrukih izvora informa-cija sa zapovjednog mjesta. Prikazivači niza C koji omogućavaju izbor punog naviga-cijskog zaslona ili kombinaciju višestrukih prozora s prikazom karte, radara, ribotragača (fi shfi nder), podataka o vremenu i videoza-pisa, zbog te su fl eksibilnosti zaslonskoga prostora prikladni za kreiranje savršene kon-fi guracije za svaki navigacijski scenarij.

Širokozaslonski prikazivači niza C raspoloživi su u dimenzijama od 9”, 12” ili 14”. Svaki je opremljen zaslonom su-pervisoke razlučljivosti čitljivim i na suncu koji koristi optičku bonding tehnologiju za poboljšanje kontrasta, titrave boje i široki kut gledanja.

Svaki širokozaslonski prikazivač niza C također ima videoulaz od kamera na brodu. Brodske kamere tvrtke Raymarine posjeduju svojstvo “uključi i pokreni” (plug-and-play) i nude izvanrednu video kvalitetu i postoja-nost u morskom okruženju.

(www.raymarine.com)

Furuno predstavio novi niz radara

Japanska tvrtka Furuno Electric Co., Ltd. predstavila je svoj novi niz 10,4-inčnih LCD radara u boji, model 1835/1935/1945/1937, projektiranih za široko područje tipova bro-dova, uključujući brodove za odmor, ribarske brodove i radne brodove. Svi ovi novi rada-ri s jednostavnim za uporabu upravljačkim gumbima za podešavanje pojačanja, smetnje od kiše i refl eksije od morske površine omogućuju visokokontrastni i kristalno jasni prikaz cilja. Zahvaljujući njima svoj-stvenoj sofi sticiranoj obradi signala, ovi radari omogućuju detekciju malih ciljeva i to ne samo na malim nego i na velikim ra-stojanjima. Radari također uključuju nove načine prikaza – primjerice mod “punog zaslona” (Full Screen Mode) ili mod “izvan sredine” (Off Center Mode) koji operatoru omogućuju pregled šireg okruženja čime se povećava sigurnost plovidbe.

Kombinacija različitih načina pri kaza raspoloživa kod modela 1835/1935/1945/ 1937 i njihove pouzdane detekcijske per-formanse omogućit će dobivanje vitalnih in-formacija potrebnih za sigurnu i učinkovitu navigaciju. Jedna od značajki dodanih novim radarima kojom se povećava sigur-nost i učinkovitost navigacije prikazivač je AIS/ARPA*. Do 100 AIS i 10 ARPA ciljeva može biti praćeno i položeno na radarskom zaslonu kao pomoć operatoru u praćenju kretanja broda.

Međutim, AIS (Automatic Identifi cation System – automatski sustav za identifi kaciju brodova) radi kao VHF primoodašiljački sustav, pa različiti navigacijski podaci - kao što su ime, brzina, brzina okretanja, gaz i odredište broda - izabranih ciljeva mogu biti uključeni u realnom vremenu pri čemu su AIS ciljevi vidljivi čak i ako se nalaze iza velikih brodova ili otoka. Nadalje, radar ima

funkciju tzv. “zumiranje cilja”, pomoću koje cilj može biti prikazan na zum prikazivaču dok su njegova detaljna kretanja praćena pu-tem sustava AIS ili ARPA.

Rečenome se može još dodati da ovi ra-dari, koristeći format NMEA 0183 mogu biti međusobno spojeni s drugim navigacijskim uređajima, kao što su satelitski kompas, prikazivač karata i sonar, što operatorima daje mogućnost da po potrebi prošire svoj radarski sustav.

*Za prikaz AIS/ARPA ciljeva potrebni su AIS prijamnik FA-30/50/150 i Auto Plotter ARP-11.

Osnovne značajke radara modela 1835/1935/1945/1937:

• MODEL 1835

− 4 kW− zatvorena (60 cm) antena RSB-0071 s

24 min-1; prikladan za brodove male i srednje veličine

• MODEL 1935

− 4 kW− antena otvorenog niza XN-10A s 24 ili

48 min-1; prikladan za brodove male i srednje veličine

• MODEL 1945

− 6 kW− antena otvorenog niza XN-12A s 24 ili

48 min-1; prikladan za brodove srednje veličine i velike brodove

• MODEL 1937

− 4 kW− antena otvorenog niza XN-12A s 48

min-1; prikladan za riječne brodove. Minimalna udaljenost detekcije 16 m

(Furuno News, May 2009)

Prikazivač niza C (Raymarine)

Niz Furuno radara, model 1835/1935/1945/1937 – antene (lijevo) i prikazivač (desno)

346 60(2009)3

MOZAIK

Najveća superjahta

U brodogradilištu Blohm & Voss u Hamburgu u lipnju je porinuta najveća su-perjahta na svijetu izgrađena za ruskoga milijardera Romana Abramoviča. Luksuz-na jahta duga 170 metara nazvana Eclipse (Zasjenjenje) zasjenila je sve druge jahte, pa je svojom duljinom nadmašila i dosadašnjeg rekordera, 160 m dugu jahtu čiji je vlasnik Sheikh Mohammed bin Rashid Al Maktoum iz Dubaija.

Jahta Eclipse ima prostor za 24 gosta i 70 članova posade. Na njoj su osim 11 ka-bina za goste i prostorija za posadu, također kinodvorana, dva bazena i diskoteka, a nosi i dva helikoptera i podmornicu. Podmorni-ca može zaroniti na dubinu od 50 m, a za helikoptere izgrađen je poseban hangar. Prozori i iluminatori su od na metke otpor-noga stakla, a sama jahta – izgrađena je od posebno čvrstoga čelika. Brod je opremljen i njemačkim sustavom proturaketne obrane. Brzina krstarenja je 22 čv.

Cijena izgradnje broda procjenjuje se na 300 mil EUR. Ruski oligarh posjeduje još dvije jahte – Pelorus (115 m) i Ectasea (86 m), pa će ga samo operativni troškovi i održavanja te fl ote stajati više od 15 mil GBP ili ugrubo 25,6 mil USD godišnje.

Trenutačno još nedovršena jahta Eclipse na-lazi se u hamburškoj luci. Njezino završno opremanje i dotjerivanje nastavit će se sve do kraja 2010. godine.

(RIA Novosti, June 2009)

Najveći dokovi

■ Najveći suhi dok na svijetu (fi zički) započeo je s radom na otoku Changxing u Dalianu, obalnom primorskom gradu u

sjevernoistočnoj kineskoj provinciji Liao-ning. Dok je u vlasništvu tvrtke STX (Da-lian) Shipbuilding Co, podružnice korejske skupine STX koja je i investitor projekta. Dug je 460 m, širok 135 m i dubok 14,5 m, te je 1 m dulji i 1 m širi od dosad najvećeg doka na svijetu tvrtke Hanjin Heavy Indu-stries na Filipinima.

Dok u Dalianu bit će korišten za sa-stavljanje velikih brodova s mogućnošću simultanog rada na dva broda od 320 000 dwt.

(china.com/xinhuanet, July 2009)■ Korejski brodograditelj Daewoo Shi-pbuilding & Marine Engineering (DSME) otkrio je svoje najnovije oružje u borbi za poziciju najvećega brodograditelja na svije-tu – najveći plovni dok ikad izgrađen.

Novi dok (“Četvrti kraljevski dok”) u brodogradilištu Okpo u provinciji Gyeong-sang - dug 438 m i širok 84 m - moći će pri-miti kontejnerske brodove kapaciteta 12 500 TEU i većeg. Opremljen je sa 16 pumpi koje mu omogućavaju podizanje ili spuštanje za 21 m u roku od tri sata.

(The Motor Ship, September 2009)

Najstariji putnički brod

MV Doulos najstariji je aktivan putnički brod na svijetu. Kao trgovački parobrod izgrađen je 1914. godine u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Dry Dock Company za brodarsku tvrtku Mallory Steamship Company iz SAD-a. Nakon neko-liko preinaka (parni pogon – motorni po-gon), preimenovanja (SS Medina - SS Roma - MV Franca C), te promjena vlasnika od 1997. godine je pod današnjim imenom

ZANIMLJIVOSTI

Mozaikova knjiga rekorda

Eclipse, superjahta (najveća na svijetu) ruskoga milijardera Romana Abramoviča Časna starina MV Doulos

Luksuzna jahta Eclipse – interijer

34760(2009)3

MOZAIK

Doulos (grčki: sluga) u vlasništvu njemačke dobrotvorne ustanove Gute Bücher für Alle (Dobre knjige za sve) i služi kao najveći na svijetu ploveći sajam knjiga na čijim poli-cama je izloženo 300 do 5000 knjiga, a u brodskim skladištima pohranjeno i do pola milijuna knjiga. Na brodu Doulos uz kom-pletnu kvalifi ciranu posadu rade volonteri iz različitih zemalja. Taj jedinstveni brod pristao je u više od 500 luka u više od 100 zemalja gdje ga je posjetilo više od 20 mi-lijuna posjetitelja.

Trenutačno je na svome posljednjem svjetskom putovanju prije umirovljenja 2010. godine silom propisa SOLAS.

(gCaptain, July 2009)

Rekordni slobodni pad čamca za spašavanje

Schat-Harding, proizvođač čamaca za spašavanje i soha, postavio je svojim no-vim slobodnopadajućim (freefall) čamcem FF1200 svjetski rekord u visini slobodnoga pada.

Offshore čamac za spašavanje FF1200, potpuno opterećen i ukupne mase 30 t lansi-ran je u more u postrojenju Rosendal u zapa-dnoj Norveškoj s ispitne platforme podignu-te na visinu od 55 m i pritom nije pretrpio izvanjska ili unutarnja oštećenja.

Prema navodima iz tvrtke visina od 55 m bila je uvjetovana visinom grane raspoložive dizalice dok je sam čamac projektiran za spuštanje s još većih visina.

Tijekom slobodnoga pada i uda-ra čamca u vodu izmjerene G sile bile su znatno ispod zahtjeva mjerodavnih službenih institucija. Nakon pada čamac je zaronio vrlo duboko (oko 11 m) ispod površine čime je dobio dostatan impuls za udaljavanje od dizalice.

Čamac za spašavanje FF1200 za 70 oso-ba strujno oblikovanoga trupa veći je i čvršći od bilo kojeg drugog slobodnopadajućeg čamca za spašavanje na tržištu, a snaga njegovog motora triput je veća od svega viđenog u norveškom offshore sektoru u proteklih deset godina.

Nereus je opremljen mehaničkom rukom (manipulator arm) za skupljanje uzoraka i izvođenje različitih eksperimenata. Njegove high-tech sastavnice čine ga manjim i lakšim i omogućavaju mu da uranja dublje i na duže vrijeme. Električnom energijom napaja ga 4000 punjivih litij-ionskih baterija

*Nereus je mitski grčki bog s ljudskim torzom i ribljim repom.

(Die Welt; WHOI Press Release, June 2009)

Čamac FF1200 u slobodnome padu

Nereus, višenamjensko hibridno plovilo bez ljudske posade

(Maritime Journal; Maritime Reporter & Engineering News, July 2009)

Nereus u Marijanskoj brazdi

Nekada su u tome uspjeli samo istraživački brod Trieste (Jacques Piccard i Don Walsh, 1960. godine) i u tri navrata japanski ronilački robot Kaiko (1995.-1998. godine), a sad je najdublje mjesto u dubinama oceana, tzv. Challenger Deep u Marijanskoj brazdi istočno od Marijanskih otoka u zapadnom Tihom oceanu, dosegnulo i plovilo Nereus* kojega su razvili znanstvenici i inženjeri u privatnoj ustanovi Woods Hole Oceanographic Institu-tion (WHOI), Massachusetts, SAD.

Nereus - višenamjensko “hibridno” plo-vilo bez ljudske posade, veličine putničkog automobila srednjeg razreda (duljine 4,25 m i širine 2,3 m), koje može izdržati goleme tlakove - u svojoj je prvoj misiji zaronilo u Marijanskoj brazdi na dubinu od 10 902 m i donijelo sa sobom na površinu uzorke stijenja i sedimenata. Tijekom toga pothvata Nereus je s matičnim brodom Kilo Moana bio pove-zan putem mikrotankog optičkog komunika-cijskog kabela (fi ber optic cabel) debljine ljudske vlasi. Ta “pupčanica” duljine oko 40 km i ukupne mase 4 kg (!) jedna je od novosti u odnosu na prijašnje pothvate.

U budućnosti Nereus će također služiti za istraživanja ispod ledene kape u polarnim vodama.

Nereus radi u dva komplementarna moda: • može plivati slobodno kao autonomno podvodno plovilo (autonomous underwater vehicle - AUV) u cilju istraživanja velikih

područja, mapiranja morskog dna i pružanja znanstvenicima širokoga pregleda terena; • kad locira nešto zanimljivo izvlači ga se natrag na matični brod i transformira u daljinski upravljano plovilo (remotely ope-rated vehicle - ROV) povezano s brodom pomoću spomenutog optičkog kabela.

On omogućava operatorima smještenim na brodu precizan interaktivni nadzor nad plovilom i prenošenje upravljačkih naredbi prema dolje i prenošenje u realnom vremenu visokokvalitetnih video snimki znanstveni-cima na brodu.

348 60(2009)3

MOZAIK

Robot za borbu s piratima

Stručnjaci Tehničkog centra za protu-požarnu robotiku Efer (Inæenern∫◊ cen-tr poæarno◊ robototehniki “¬F¬R”), Petrozavodsk, Rusija, modifi cirali su svoj protupožarni robot u robota namijenjenoga odbijanju piratskih napadaja na brodove.

Protupiratski robot petrozavodskoga Centra opremljen je moćnim vodenim to-pom koji je sposoban “isprati” s piratskoga čamca svu njegovu posadu zajedno s nao-ružanjem.

Sustav provodi cjelodnevni video nad-zor okolnog akvatorija.

U slučaju napadaja posadi broda nije potrebno izlaziti na palubu da bi pokrenuli sustav. Upravljanje robotima ostvaruje se daljinski na osnovi videoinformacija do-bivenih putem telekamera postavljenih na bezopasnim mjestima. Upravljački panel nalazi se u posebnoj prostoriji, a gledano sa strane dobiva se dojam da je riječ o video igri. U automatskom režimu sustav koristi informacije od senzora kretanja. Za potpunu zaštitu većega broda potrebno je ugraditi su-stav od 12 takvih robota – po šest na svako-me boku.

Roboti se mogu i dalje učinkovito ko-ristiti za gašenje požara na brodovima i u obalnoj zoni lučkih postrojenja.

Protupiratski sustav s daljinski upravlja-nim vodenim topovima uspješno je prikazao

svoje mogućnosti na Onežskom jezeru u Kareliji tijekom simuliranoga piratskog na-padaja na taretni brod Vladimir Noskov.

Rješenje petrozavodskih stručnjaka pri-vuklo je pozornost ruske brodarske tvrtke Murmansko parobrodarstvo koja je odlučila nekoliko svojih brodova daleke plovidbe opremiti takvim robotima. Za takvu odluku murmanski brodar imao je jak razlog. Nje-gov tanker Hatanga svojedobno su napali pirati 20 milja od nigerijske obale.

Zainteresiranost za robote s još snažnijim vodenim topovima (potrošnja 330 litara u sekundi i duljina mlaza 200 m) pokazana je i u Norveškoj.

(Rosbalt; lenta.ru, February 2009)

Igor Belamarić:Brodosplit u Supavalskoj uvali

Urednik: dr. Ivo Grabovac

Naklada: Književni krug Split, Knjižara Morpur-go Split, 2009.; tvrdi uvez; dimenzije: 240 × 165 mm; 650 stranica.

Od osnutka do danas u Brodogradilištu Split izgrađeno je 460 raznovrsnih plovnih objekata. U knjizi su navedene tehničke značajke većega broja tih brodova, podaci koji će zanimati ljude od struke kao i čitatelje drugih zanimanja. Od vesla do jedra i parnoga stroja prešlo se na dizel-skomotorni pogon. Opisan je i upravo dramatični prijelaz od zakovane na elektrozavarenu čeličnu konstrukciju broda.

Ovdje se govori i o ljudima koji su brodo-ve gradili, izravno i posredno. Spominje se niz od velikog broja imena onih koji su proteklih osamdeset godina ulazili kroz škversku kapiju da bi utkali svoju nit u tkanje, utisnuli svoj kamenčić u mozaik.

Prikupljeni su iskustvo, stečeno znanje i sa-mopouzdanje, plaćena školarina u raznim obli-cima, pa i u zdravlju i žrtvama ljudskim. Ispit je položen, dobiven je certifi kat o znanju izgradnje broda za more.

Brodosplitov kolektiv sad je na povijesnom raskrižju. Pred sudbonosnim izazovom, pred ispitom koji već godinama nastoji položiti: kako samostalno raditi da bi zaradio i opstao na opće dobro, pa i životnu radost. (Pogovor na str. IV. ovitka knjige)

(Priredio: Z.B.)

Protupiratski robot iz Petrozavodska

UKRATKO

■ Prema službenim podacima u okrugu San Diego zbog ekonomske krize 4000 obitelji osta-lo je bez svojih domova. Lokalni CCDC (Centre City Development Corporation) odvojio je 10 mil USD za stalna skloništa za beskućnike, ali to nije dostatno, pa se predlaže u skloništa za beskućnike preurediti raspremljene brodove RM SAD. To bi prema mišljenju Centra pomoglo da se beskućnici sklone s ulica, te da dobiju krov nad glavom i prigodu za novi početak.

Raspremljeni umirovljeni brodovi RM SAD do sada su mogli biti samo prodani nekoj savezničkoj zemlji, potopljeni i uporabljeni kao umjetni grebeni ili preinačeni u muzej kao pri-mjerice USS Midway. Pretpostavlja se, međutim, da će za realizaciju te zamisli biti potrebne godi-ne, jer zahtijeva donošenje zakona u Kongresu. U slučaju broda USS Midway pravna procedura potrajala je 10 godina.

(10News.com, August 2009)■ Poslije dokiranja i remonta atomski ledo-lomac Lenjin bit će u Murmansku zauvijek usi-dren na “vječnoj stajanki” kao muzej posvećen osvajanju Arktika i Sjevernog morskog puta. Službena ceremonija otvaranja muzeja planirana

je za 3. prosinca 2009. godine na dan kad je prije 50 godina državno povjerenstvo primilo brod i na njemu podignuta državna zastava. Ledolomac Lenjin izgrađen je u lenjingradskom Admira-litetskom brodogradilištu (Admiralte◊ski◊ zavod). Kobilica broda bila je položena 24. ko-lovoza 1956. godine.

Uz muzej na ledolomcu će biti hotel, resto-ran, fi tness kompleks, konferencijska dvorana i poslovni centar.

Tijekom eksploatacije ledolomac je na arktič-kim širinama proveo 3741 transportni brod i pre-šao 654 400 morskih milja, od toga 563 600 u ledu, te pretrpio i dvije ozbiljne havarije – 1965. i 1967. godine.

(Rosbalt, May 2009)■ Zapovjedni most atomske podmornice Kursk iz sastava ruske Sjeverne fl ote koja je 2000. godine potonula u Barentsovome moru sa 118 mornara postavljen je u spomen-memorijal u Murmansku posvećenom svim vojnim mornari-ma poginulim u miru.

Most je u ožujku 2009. godine pronađen na stovarištu željeznog otpada u murmanskoj indu-strijskoj zoni. Pronalazak relikvije na takvome mjestu izazvao je u javnosti val ogorčenja.

(Akva Mir, June 2009)

NOVE KNJIGE

34960(2009)3

MOZAIK

Projektiranje i prikazi brodova

■ WorkBoatWorld, August 2009-str.14: “Nordborg”Riječ je o kombiniranom plivaričaru/

pučinskom koćaru-hladnjači - jednom od najsofi sticiranijih ribarskih brodova današnjice. Projekt broda djelo je projektan-tskog ureda tvrtke Rolls-Royce. Oblik trupa je hidrodinamički optimiziran, a brod je iz-nimne pomorstvenosti. Udobnost smještaja posade je maksimalna.

-str.19: “MHB Swordfi sh”Tvrtka Alnmaritec, Northumberland,

UK, specijalizirana za brodogradnju u alu-miniju izgradila je vrlo uspješan katama-ran za posluživanje platformi. Aluminijski asimetrični katamaran istisnine od oko 17 t s velikom otvorenom radnom palubom koju poslužuje hidraulička zglobna dizalica Pal-fi nger PK6500. Propulzijski sustav (2 x Volvo Penta D9 MH dizelski motori i 2 x Hamilton 322 vodomlazni propulzori) daje brodu vršnu brzinu veću od 20 čv i izvrsnu upravljivost.

-str.22: “WB Columbus”Riječ je o brodu projektiranom za

seizmička istraživanja u području Meksičkog zaljeva i prvi je seizmički brod s oblikom pramca tipa Ulstein-X. Opremljen je dizel-sko-električnim propuzijskim kompleksom tipa Schottel. Brod može održati brzinu od 15 čv pri vjetru od 55 čv i na valovima vi-sine 3-4 m.

-str.24: “Adams Challenge”Višenamjenski je brod za posluživanje pla-

tformi, za polaganje cjevovoda i za podmor-ska istraživanja. Najveći je i najkompleksniji radni brod koji je španjolsko brodogradilište Balenciaga ikad izgradilo. Može podržati po-dvodna istraživanja do dubine mora od 300 m. Brod vrlo niskog nadvođa ima velik pro-stor u nadgrađu za smještaj brojnih članova posade i istraživača. Opremljen je azimu-tskim propulzijskim sustavom. Navedene su osnovne značajke projekta.

Pomorska tehnologija

■ Sea Technology, July 2009-str.10-13: “Solar Powered Autonomous

Surface Vehicle Development and Operation”Solarna autonomna površinska plovila

(Autonomous Surface Vehicle – ASV) imaju širok spektar primjene, prije svega za znan-stvena istraživanja. Koriste solarnu energiju, jeftina su i vrlo pogodna za oceanografska i atmosferska istraživanja, a mogu se pri-mijeniti i za vojna istraživanja. U članku je iscrpno objašnjen način funkcioniranja ASV plovila i predstavljeno plovilo mase 1400 kg, duljine 5,5 m, širine 1,5 m, i s gazom 0,7 m koje je opremljeno jarbolom visine 5 m.

-str.15-18: “STAFAC In-water Systems Installation of the Bahamas”

Američki mornarički prenosivi sustav za mjerenje buke zamijenjen je sad s fi ksnim akustičnim sustavom STAFAC montiranim na dnu. Sustav se sastoji od nekoliko podsu-stava: telemetrijskoga, pogonskog, sidrenog i mehaničkog. Prikazana je shema sustava, iscrpno je opisan njegov rad, te upravljački hardver. Prikazano je i instaliranje sustava STAFAC po etapama.

-str.21-24: “Sea Con”U 40 godina otkako je osnovana tvrtka

Sea Con razvila se u proizvođača najšireg asortimana podvodnih električnih i svjetlo-vodnih (fi ber optic) kabela na svijetu za voj-nu i civilnu namjenu. Danas je razmještena u San Diegu, Meksiku, Teksasu i u UK i ima širok spektar djelatnosti: istraživanje i razvoj, projektiranje i inženjering, ispiti-vanje hidrostatskoga tlaka, nadzor kakvoće, proizvodnja posebnih uređaja. Navedeni su tvrtkini najuspješniji proizvodi.

- str.31-35: “Pressure-Tollerant Lithium-Polyer Batteries”

Riječ je o pouzdanim, dugotrajnim, li-tijskim baterijama velike energetske gustoće razvijenim za primjenu na autonomnim po-dvodnim plovilima i oceanografskoj opremi. Baterije su vrlo kompaktne i izdržljive pri vi-sokim hidrostatskim tlakovima i vrlo niskim temperaturama. Lako ih je instalirati i to im je bitna komercijalna prednost. Nabrojene su njihove brojne tehničke prednosti, među kojima je posebno važna velika sigurnost.

Pogon i propulzija brodova

■ Propulsion, 2009-str.10-12: “Mak EMI MINI – project

update”Vodeći njemački proizvođači brodskih

motora istraživali su kako proizvesti dizel-ski motor koji ima minimalnu emisiju izgar-nih plinova u atmosferu. Sadašnji najbolji rezultat realiziran je dizelskim motorom EMI MINI kojemu je emisija izgarnih pli-nova 50 posto od dopuštene razine po pro-pisima IMO I. Takav rezultat pokazuje da su istraživanja uspjela i da može početi se-rijska proizvodnja motora koji će se zasigur-no odlično plasirati na tržištu. U članku su opisani strategija i osnovni cilj provedenih istraživanja. Također, motor EMI MINI ima emisiju dušikovih oksida NOx manju za 30 posto u odnosu na dopuštenu razinu po pro-pisima IMO II.

-str.19: “World’s fi rst hydrogen boat”Vodikove ćelije proizvode električnu

struju kojom se pune baterije, koje potom električnom strujom opskrbljuju propul-zijski elektromotor. Takav opskrbni sustav elektromotorne propulzije primijenjen na športskim brzim brodicama. primjer je tihoga propulzijskog sustava koji može biti uspješno primijenjen na riječnim i jezerskim brodica-ma. Sustav je vrlo ekonomičan i zauzima vrlo malo prostora. Vodikove ćelije se vrlo sporo prazne, pa je zajamčena velika autonomija brodice.

-str.40: “ Round the world by solar power”

Uporaba solarne energije bila je dosad ograničena na punjenje pomoćnih baterija, međutim to bi se sad moglo dramatično pro-mijeniti. Tim francuskih stručnjaka planira oploviti svijet na brodu tipa SWATH (brodu s vrlo malom površinom vodne linije) koji bi bio pogonjen solarnom energijom. U članku su opisane značajke SWATH broda kojemu su na ravnoj površini glavne palube posta-vljeni solarni paneli. Ukupna površina palu-be sa solarnim panelima je 470 m2.

■ The Motor Ship, July/August 2009 -str.22: “Engine compamnies gear up to

force recession” Tvrtka Wärtsilä suočena s recesijom

bilježi pad narudžbi dizelskih motora. U prvome dijelu 2009. godine narudžbe su smanjene za 86 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Rezultat je to smanjenja operativne brzine kod nekih tipo-va brodova u službi i povećanja zanimanja za pouzdanim i učinkovitim sporokretnim dizelskim motorima.

PRIKAZ SADRÆAJA STRU»NIH »ASOPISA

Pripremio: H. Bujas

350 60(2009)3

MOZAIK

Mala brodogradnja

■ Ausmarine, June, 2009

-str.24: “Ocean dreaming II “ Opisan je aluminijski katamaran,

putnički trajekt, duljine preko svega od 29,99 m. Brod, stabilan i ugodan u plo-vidbi, izrazito je suvremeno izveden, a u službi je ekonomičan i pouzdan. Opisani su interijer broda i ugrađena suvremena elektronička oprema.

-str.28: ″RV Ryall ″ U članku je riječ o 10-metarskoj gu-

menoj brodici za spašavanje s krutim stakloplastičnim dnom na kojoj su primijenjena neka originalna rješenja. Putna brzina je 30 čv, a maksimalna 50 čv i pri obje brzine brodica je ekonomična i učinkovita. Namijenjena je u prvom redu spašavanju ribolovaca amatera, a može služiti i za tegljenje ali samo lakih objekata.

-str.32: "Energizer" To je izrazito ugodno brzo aluminijsko

plovilo - pravi hit među brzinskim turističkim brodicama čija će primjena s vremenom postati zasigurno sve po-pularnija. Sa svake strane aluminijsko-ga trupa postavljen je stakloplastičan plovak; tako brodić postiže izvrsne performanse uz odličan stabilitet i izvrsnu manevrabilnost. Može izlaziti i na otvoreno more i ostati ugodan u plovidbi.

■ Yachting World, May 2009

-str.40-43: “Cool Schonner” Zajednički rad projektanta brodova Bil-

la Dixona i arhitekta Alva Kintschera rezultirao je drvenom jahtom u kojoj su uspješno spojeni avangardni stil i tradicionalne linije. U izgradnji jahte, koja je ostavila izvrstan dojam na sajmu nautike u Düsseldorfu, korišteni su prirodni materijali.

PODSJETNIK2009

• 05-08.10.2009FAST 2009, the 10th International Conference on Fast Sea Transportation, Athens, Greece

Contact:FAST 2009 Conference Secretariat, c/o Prof. Gregory Grigoropoulos, School of Naval Architecture and Marine Engineering, National Technical University of Athens, Herron Polytechniou 9, GR-15773 Zografos, Athens, Greece; Fax: +30 21 0772 1397Email: fast2009@mail.ntua.grhttp://fast2009.central.ntua.gr

• 14-16.10.2009Fundamentals of Contract & Change Management for Ship Construction, Re-pair and Design, London, UK Weir Lecture Hall, RINA HQ, 10 Upper Belgrave Street, London. SW1X 8BQ. UK

Contact:Conference Department; Tel: +44(0)20 7235 4622; Fax: + (0)20 7259 5912 email: conference@rina.org.uk

• 26-27.10.2009Design and Operation of Bulk Carriers, Athens, Greece

Contact: Conference Department, RINA, 10 Upper Belgrave Street, London SW1X 8BQ; Tel: 44 (0) 20 7235 4622; Fax: +44 (0)20 7259 5912E-mail: conference@rina.org.uk

• 03-06.11.2009Europort 2009, international maritime exhibition, Rotterdam, Ahoy congress and exhibition centre

Contact: Project team; Tel: +31(0) 10 293 32 50or info@europort.nl

• 01-04.12.2009Marintec China 2009 The All China Maritime Conference & Exhibition, Shanghai New International Expo Centre, 2345 Longyand Road, Pudong New Area, Shanghai, PRC

Contact:marintec@cmpasia.comwww.marintecchina.com

35160(2009)3

MOZAIK

EPO Oroslavje, Park Vranicany 3, 49243 Oroslavje, Hrvatska - projektiranje, - proizvodnja, - prodaja, - zastupništvo

Tel / Fax: +385 49 502967

+385 49 502968

+385 49 502969

E-mail: epo@kr.t-com.hr

Web: www.epo.hr

BRODSKA OPREMA

INTERIJERI - NAMJEŠTAJ

PALUBNA OPREMA

SIZOVI (SLAZOVI)