БИО ЈЕДНОМ ЈЕДАН СЛИКАР · 2021. 2. 2. · poku{aj da nacrta{ triptih na kojem...
TRANSCRIPT
БИО ЈЕДНОМ ЈЕДАН СЛИКАР . . .
Paja Jovanovi}
Draga deco,
dobro do{li u Galeriju Matice srpske, ku}u lepih i vrednih umetni~kih dela! Svako od wih je nacionalno blago, a Galerija je prava riznica u ~ijim se odajama ~uvaju dela zna~ajnih umetnika. Ja sam kustos i bi}u va{ vodi~ kroz Galeriju.
Kako se ti zove{?
Ja sam
Nacrtaj sebe u Galeriji Mati
ce sr
pske
.
2
Galerija Matice srpske
Zgrada Galerije Matice srpske velika je i stara, nalazi se u centru Novog Sada. Ima mnogobrojne prostorije kroz koje }e{ {etati u toku posete Galeriji.Neke slike postavqene su u izlo`benim salama, a ostale se ~uvaju u depou. Depo je „ostava za umetni~ka dela”. Neke slike su veoma stare. Kada se „razbole“ nose se u ordinaciju doktora za slike. Oni se zovu konzervatori i staraju se da slike budu zdrave i lepe.
Depo slika
Ordinacija doktora za slike
Ra
dna soba kustosa
De~ja soba
^uvari
Izlo`beni prostor
-konzervatori-
Sve~ani salon
3
Rodio se daleke 1895. godine u Vr{cu i u porodicu vr{a~kog fotografa uneo radost. Talenat za crtawe pokazao je jo{ u detiwstvu.Dok su se drugi de~aci igrali krpewa~ama,
kri{om je precrtavao likove svetaca sa zidova vr{a~ke crkve. To su bili prvi radovi koji su mu doneli
uspeh. Odabrani su da ukrase novo zvono za pravoslavnu crkvu u Vr{cu. Zvono je poru~eno kod ~uvenog
be~kog zvonolivca.
Svaka slika u Galeriji ima svoju pri~u i vodi nas kroz vreme i prostor. Slike stvaraju slikari, a o wima pri~aju kustosi. Na{a pri~a po~iwe sa: BIO JEDNOM JEDAN SLIKAR...
Ovaj de~ak }e jednog dana, kad poraste,
biti slikar.
Slikar Paja Jovanovi} kao de~ak na fotografiji koju je izradio wegov otac.
^ime se ovaj ~ovek bavi?
On je Z _ _ _ _ L _ _ _ C.
Tako je zaradio svoj prvi novac i odlu~io da postane slikar.Evo tebi lak zadatak:Zovem se k‘o Dizni Patak, a prezivam se, evo znaj, kao ^ika Jova Zmaj._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _4
Nacrtaj crveni krug oko brojeva
obojenih u crveno i zeleni krug oko
brojeva obojenih u zeleno. Saberi
obojene dvocifrene brojeve
sa brojem 1 i dobi}e{ dva veka u
kojima je slikar `iveo i .
Vo|en `eqom da postane slikar Paja Jovanovi} je vredno u~io, pro~itao mnogo kwiga i svaki dan crtao. U to vreme je, da bi izu~io ve{tinu slikawa, morao da otputuje ~ak do Be~a... Danas se do Be~a sti`e lako: nekoliko sati vo`we ili sat vremena leta .
Tada se putovalo druga~ije...To je bilo vreme kada se putovalo , , ...U ove krajeve prvi je stigao 1884. godine i saobra}ao je od Beograda do Ni{a.To je bilo vreme u kome su `ivele bake i prabake
va{ih baka i prabaka.Qudi su jedni drugima pisali , nisu slali poruke i .
Tako je to bilo tokom Pajinog dugog `ivota.
Zamisli, `iveo je 98 godina:
izme|u 1859. i 1957. godine.
5
Po dolasku u Be~ Paja se upisao na Likovnu akademiju i vredno u~io od najboqih
profesora. Prvi profesor mu je bio Gripenkerl - ozbiqan i strog u~iteq.
I pored velikog znawa i talenta profesor je, posmatraju}i jednu Pajinu sliku
rekao: „[teta! U po~etku sam se nadao da }e{ napraviti lepu sliku, ali evo,
ispade mu}ak. Nisi hteo da me slu{a{.”
Nemoj se rastu`iti! Ovo je podstaklo Paju da bude jo{ boqi student i ubrzo je
dobio mnoge pohvale i nagrade.
Nacrtaj profesora Gripenkerla onako kako ga zami{qa{ dok ovo govori.
6
Za vreme raspusta tokom studija, Paja je putovao po balkanskim zemqama i pravio skice za budu}e slike.Jo{ kao student naslikao je delo „Raweni Crnogorac” i bio nagra|en: slika je progla{ena najboqom na godi{woj izlo`bi studenata Akademije.
Dobro pogledaj sliku! Ona prikazuje jedan doga|aj iz pro{losti balkanskih naroda. Na slici vidi{ rawenog junaka posle boja. Obrati pa`wu na izgled prostorije i na to kako su obu~ene prikazane li~nosti.
Razmisli i nacrtaj {ta se moglo desiti pre, a {ta posle prikazanog doga|aja na slici?
Raweni Crnogorac, 1882.
Medaq
a -
1882
7
Paja Jovanovi} je tokom svog dugog `ivota naslikao
veliki broj slika. Naro~ito su ga interesovali qudi,
obi~aji i doga|aji iz pro{losti. Slikao je:
...Slike sa temama iz `ivota balkanskih naroda...
...Slike sa temama iz istorije srpskog naroda...
...Portrete...
Ma~evawe Borba petlova
Progla{ewe Du{anovog zakonika
Umetnikova supruga Muni
Ki}ewe neveste
Seoba Srba
Kraq Aleksandar I Kara|or|evi}8
Jednog dana, dok je boravio kod roditeqa u Vr{cu, u posetu im je do{ao
ro|ak nose}i jatagan. Pajin mla|i brat je izvukao jatagan i po~eo da
ma{e wime. Ro|ak se upla{io da se de~ak ne povredi, pa ga je uhvatio za
ruku. Paji se taj prizor dopao i odmah mu je sinula ideja za novu sliku
na kojoj je prikazao u~ewe ve{tine ma~evawa. Kada ju je naslikao nazvao
ju je „Ma~evawe”.
Ako nisi znao, jatagan je zakrivqena sabqa, o{trog se~iva. Dobio
je ime po gradu Jataganu u Turskoj gde je napravqen prvi jatagan.
Ma~evawe, 1884.
Oboji poqa sa ta~kicama i dobi}e{ jatagan.
9
Dobro pogledaj ovu sliku! Prikazana je borba petlova: jo{ jedan obi~aj naroda Balkana.Bio je to popularan vid zabave qudi tog vremena.Pogledaj qude na slici. Kako su obu~eni? [ta nose na glavi? [ta dr`e u rukama? Odli~no! Sada mo`e{ da otputuje{ sa ovim junacima u daleku 1897. godinu kada je slikar zabele`io ovaj obi~aj.[ta bi ti radio da si prisustvovao ovom obi~aju? Kako bi se ose}ao?Da li zna{ neki sli~an obi~aj i u na{im krajevima koji se sa~uvao do dana{wih dana?
Borba petlova, oko 1898.
Nacrtaj i smesti u ovaj ram ode}u koju bi nosio sam.
10
U `ivotu svake devojke udaja je va`an doga|aj, a svadba jedan od najva`nijih i najlep{ih dana. U nedeqno jutro, kod neveste sa slike su, pre svatova, stigle tetke, ujne, strine i udate drugarice da joj pomognu da se pripremi za svadbu. [tipkale su je za obraze da bude rumena, crnile su joj obrve i ~e{qale kosu. Pomagale su joj da obu~e: ko{uqu, dowu i gorwu sukwu, jelek i dimije, vezene ~arape, pletene opanke i veo od sitne ~ipke. Kitile su je dukatima i nakitom.
Ki}ewe neveste, 1886.
Koji se deo ode}e od ~ipke nosio onda a nosi se i danas?_ _ _
Pa`qivo pogledaj ode}u koju su neveste nosile nekad i sad. Zaokru`i plavom bojom onu koju su nosile nekad, a crvenom koju nose sada.
11
Pored obi~aja balkanskih naroda Paja je slikao obi~aje i legende i drugih naroda. Verovatno si ~uo za legendu o kraqu Arturu i wegovim hrabrim vitezovima. Oni su uvek sedeli za okruglim stolom {to je trebalo da zna~i da su jednaki i da se me|usobno po{tuju i uva`avaju. Zato se i zovu vitezovi okruglog stola.Paja Jovanovi} je naslikao jednog od vitezova okruglog stola - Parsifala u dru{tvu prelepih vila.
Kako ti zami{qa{ jednog viteza? Parsifal, 1915-1919.
Kako bi ti obukao Parsifala? Izaberi ode}u i oboji je.
12
Slike sa temama iz narodnog `ivota i obi~aja donele su Paji veliki uspeh i mnoga priznawa. Da bi {to boqe prikazao qude i wihove obi~aje, doga|aje i predele, stalno je putovao i crtao ono {to je video. Na svojim putovawima obi{ao je Evropu, stigao i do Afrike, Azije, Amerike, pa ~ak i do daleke Australije. Be~, Pariz, London, Minhen, Venecija, Istanbul samo su neki od gradova u kojima je boravio.
Na koji kontinent bi ti `eleo da otputuje{? Koji grad da poseti{?
13
Mapa Pajinih putovawa
A
ME
R I K A
[pa n i j a
Madrid
Maroko
^ikago
Wujork
AT
LA
NT
SK I O K E A N
14
E V R OP
A
A F R I K A
Moskva
Srbija
Dalmacija
Crna Gora
Bosna i Hercegovina
Itali j a
Gr~ka
Baltik
London
Pariz
Be~
Vr{ac
Beograd
Venecija
Kavkaz
AtinaSredozemno more
Crno mor
e
15
A sada pogledaj mapu na{e zemqe. Prona|i i ucrtaj na woj gradove koje si posetio/la.
Nacrtaj ono {to je na tebe ostavilo najja~i utisak na nekom putovawu.
S
RB I J A
16
Paja Jovanovi} je na velikom platnu o`iveo pro{lost srpskog naroda.Na slici „Progla{ewe Du{anovog zakonika“ prikazao je va`an doga|aj iz na{e sredwovekovne istorije. Bila je to velika sve~anost prire|ena povodom progla{ewa prvog srpskog zakona.Pogledaj cara Du{ana sa caricom Jelenom i sinom, princem Uro{em. Tu su i srpski patrijarh, vladari susednih zemaqa, doma}a vlastela i mnogi junaci. Oni se klawaju caru Du{anu sa ispru`enim ma~evima, odaju caru po~ast i zakliwu mu se na odanost.
Progla{ewe Du{anovog zakona, 1899/1900.
Na slici se nalazi i jedna li~nost iz narodnih pesama koja ti je poznata po duga~kim brkovima i kowu [arcu. Prona|i ga na slici. To je
_ _ _ _ _ KRAQ _ _ _ _
Na svetskoj izlo`bi u Parizu 1900. godine Paja je za ovu sliku dobio najve}e priznawe - zlatnu medaqu. ^itav svet je tada upoznao sa ovim doga|ajem iz srpske istorije.
17
Paja je naslikao jo{ jedan va`an doga|aj iz istorije srpskog naroda:
seobu srpskog naroda sa teritorije koju su okupirali Turci.
Sve se to dogodilo davne 1690. godine kada se srpski narod,
predvo|en patrijarhom, preselio na teritoriju severno od Save
i Dunava. Bila je to velika seoba u kojoj su se selile ~itave
porodice. Sa sobom su nosili sve {to su imali ... ~ak i `ivotiwe.
To je jedna od najve}ih slika. Duga~ka je 6 metara! Kada biste
napravili deset ogromnih koraka stigli biste od po~etka do
kraja slike.
Seoba Srba, 1895/96.
18
Ve} si saznao da je Paja puno putovao i `iveo u raznim gradovima. Svom rodnom gradu Vr{cu posvetio je jednu sliku. Na slici „Vr{a~ki triptih“ Paja je zabele`io scene iz `ivota svojih sugra|ana. Prikazao je qude na pijaci, tokom berbe gro`|a i kosidbe. Ova slika se i danas ~uva u Vr{cu. Iz koliko delova se sastoji ova slika?
Slika sastavqena iz tri dela povezana istom temom zove se triptih.
Poku{aj da nacrta{ triptih na kojem }e{ prikazati kako qudi provode leto
u tvom gradu.
Vr{a~ki triptih, 1895/96.
19
U Be~u, u kojem je Paja proveo najve}i deo `ivota, nalazila se i wegova radna soba. Slikari je zovu ateqe. Tu su nastale mnoge Pajine slike.Kroz wegov ateqe pro{lo je mnogo modela koje je portretisao. Portret je prikaz qudske figure. Naslikao je mnogo lepotica ali je samo jedna od wih osvojila Pajino srce i postala mu `ena. To je
bila Hermina Dauber, a svi su je zvali Muni. Svoju voqenu i lepu `enu ~esto je slikao.
Ako je ima{, nacrtaj je sam i smesti u ovaj srcasti ram. Da je voli{ crte`om joj ka`i ili je bar pogledom potra`i!
Slikao je portrete i drugih dama koje
su poru~ivali wihovi roditeqi
ili mu`evi.Koja je tebi
najlep{a?Umetnikova supruga Muni,
1925.
Teodora Dun|erski,
1916-1920.
Portret lepe gospo|e,
oko 1925.
Salon u Pajinom ateqeu u Be~u
Ima{ li ti simpatiju?
20
Pajin talenat i ve{ta ruka doneli su mu veliki uspeh i slavu. Svi su `eleli da se vide na Pajinom slikarskom platnu.Naslikao je portrete mnogih poznatih qudi: vladara, bankara, trgovaca, nau~nika, glumica, igra~ica...
Kraq Aleksandar I Kara|or|evi}, 1927.
Kraqica Marija Kara|or|evi}, 1927.
Mar{al Tito, 1947.
Lepota portreta koje je stvarao otvorila mu je vrata mnogih dvorova, a vladari iz vremana u kojem je `iveo `eleli su da ih ba{ on naslika.
U ovaj kov~e`i} „smesti“ sve dragocenosti prikazane na portret
ima.Dobro pogledaj slike i prona|i nakit i ordewe.
21
Paja je ~esto slikao i drage prijateqe sa kojima se
dru`io i provodio slobodno vreme.
Sa vajarom \okom Jovanovi}em pri~ao je o umetnosti.
Ako slikar slika slike da li zna{ {ta radi vajar?
Nacrtaj portret svog dobrog
druga ili drugarice.
Vajar \or|e Jovanovi},
1906-1908.
22
Kada slikar slika samog sebe
ta se slika zove autoportret.
Ovo je Pajin autoportret kada
je ve} bio deka.
Autoportret, posle 1930.
Sada ti budi slikar i nacrtaj
svoj autoportret.
Mo`da ti pomogne ako se prvo
pogleda{ u ogledalu.
23
Upoznali smo se sa slikarom Pajom Jovanovi}em, wegovim `ivotom i
umetni~kim delima. Wegove slike ~uvaju se u mnogim muzejima, galerijama
i ku}ama {irom sveta. U na{oj zemqi, pored Galerije Matice srpske u Novom
Sadu, Pajine slike mo`e{ videti u Legatu Paje Jovanovi}a u Beogradu,
Narodnom muzeju u Beogradu i u Gradskom muzeju u Vr{cu.
Galerija Matice srpske Narodni muzej u Beogradu
Muzej grada Beograda - Legat Paje Jovanovi}a Gradski muzej u Vr{cu
24
Hvala ti na dru`ewu u Galeriji. Nadam se da si u`ivao/la u zanimqivoj pri~i. Kao nagradu uru~ujem ti sve~anu Diplomu i pozivam te da ponovo do|e{ u na{u Galeriju i otkrije{ mnoge neobi~ne pri~e o slikama i slikarima.
dodequje
DIPLOMU
koja potvr|uje da je pa`qivo slu{ao/la pri~u «„Bio jednom jedan slikar...
i da mo`e da bude vodi~ kroz Galeriju i ispri~a mami, tati, bratu, sestri,
baki i deki sve {to je nau~io/la o Paji Jovanovi}u.
Galerija Matice sr
pske
25
Pa tako, ~i~a mi~a i nastavqa se pri~a…
26
CIP - Katalogizacija u publikacijiBiblioteka Matice srpske, Novi Sad087.5PANTI], Vesna Moja galerija : bio jednom jedan slikar - - - / [tekst Vesna Panti} ; glavni i odgovorni urednik Branka Kuli}]. - Novi Sad : Galerija Matice srpske, 2009 (Novi sad : Ofset print). - 26 str. : ilustr. ; 22 cm
Kor. nasl.
ISBN 978-86-83603-34-3
COBISS.SR-ID 2428782115Ilustracije
i dizajn:
D PUNKT
[tampa:OFFSET PRINT
Izdava~:Galerija Matice srpske
Trg galerija 1Novi Sad
Glavni i odgovorni urednik:
dr Branka Kuli}
Recenzent:Dr Jovana Milutinovi}
Tekst: Vesna Panti}
Koncept programa:Tijana Palkovqevi}
Sne`ana Mi{i}Aleksandra Stefanov
Idejno re{ewe publikacije:Lucija Andre
Olivera Kamenarac
Publikacija je realizovana u okviru obele`avawa jubileja 150 godina od ro|ewa Paje Jovanovi}a.
Ma{talica
Novi Sad
*Galerija Matice srpske
Radosno detiwstvo
Ministarstvo kulture Republike S
rbije
Moj vrti}
Moja galerija
Moj ~asopis
Moj grad
Moj pokroviteq