| prvomajska | croenergy | poljoprivreda | · pdf filemarketing irena mikac adamovi ......

Umreženost naša svagdašnjaHrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja

INTERVJU

Goran MarkulinCromaris

TEMA TJEDNA

HRVATSKO-RUMUNJSKI FORUM

Veliki prostor za jačanje suradnje

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA U 2016.

Statistički gledano i nije tako loše

| PRVOMAJSKA | CROENERGY | POLJOPRIVREDA | AGROKOR |

PRIVREDNI VJESNIKwww.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 9. listopada 2017. , godina LXIV , broj 3999

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

T V Š I B E N I K

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

SADRŽAJ 3999 / 9. listopada 2017.

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIKDarko Buković

IZVRŠNA UREDNICAVesna Antonić

NOVINARIGoran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

LEKTURASandra Baksa

PV GRAFIKAStanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETINGVODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić[email protected]

MARKETING

Irena Mikac Adamović[email protected]

Tel: +385 1 5600 [email protected]

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKABruna Ivić BajamićTel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001Faks: +385 1 5600 [email protected]; [email protected]

NAKLADNIKPrivredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb

DIREKTORDarko Buković

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

TEMA TJEDNA6 Internet stvari

Umreženost naša svagdašnja

AKTUALNO10 Hrvatsko-rumunjski gospodarski forum

Postoji veliki prostor za intenziviranje suradnje

16 Povelja o raznolikostiRaznolikost donosi prednost

23 Revizorsko izvješće o Agrokoru Ključnim tvrtkama vrijednost manja13,4 milijarde kuna

26 Croenergy konferencijaU Hrvatskoj se može raditi dobro, ali treba znati i htjeti

32 Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće”Poljoprivreda kao izbor, a ne kao teret

INTERVJU12 Goran Markulin, direktor Cromarisa

Naš je brend baziran na vrhunskoj kvaliteti

PV ANALIZA18 Sisačko-moslavačka županija u 2016.

Statistički gledano i nije tako loše

PRIČA S RAZLOGOM34 81. rođendan Prvomajske

I dalje prepoznatljivi, problemima unatoč

TURIZAM38 Konferencija: Može li hrvatski turizam 365?

U turizmu je bitan svaki dan u godini

HRVATSKA & REGIJA50 Konferencija Biznis plusa: Sve boje regionalnog

turizma Kinezi vole pečate u putovnici

BUSINESS & LIFESTYLE64 Vivax SMART UHD 4K LED TV

Prvi hrvatski 4K televizijski prijamnici

64Vivax tim

predstavio je liniju prvih hrvatskih 4K televizijskih

prijamnika

6

Goran Markulin

12

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3999 | 9. listopada 2017.

Z agreb Tourfi lm festival već je nakon prve godine održavanja postao pu-nopravni član Međunarodnog udru-ženja turističkih fi lmskih festivala

(CIFFT) čiji su članovi, među ostalim, Tour-fi lm Karlovy Vary, Art&Tur Portugal, Cannes Corporate Media&TV Awards Francuska, Das goldene Stadttor iz Njemačke i New York Fe-stival-International Television&Film Awards. Ovakav festival nije lako organizirati ni pri-vući goste iz svijeta da dođu u Hrvatsku i u Zagreb. Trebalo je uložiti mnogo truda, ali i iskustva kako bi se Festival promovirao izvan granica Hrvatske, te kako bi turističke zajed-nice, ministarstva turizma i autori iz cijeloga svijeta prijavili svoje fi lmove. Ovaj festival ne čine samo fi lmovi, već i kontakti te razmje-na iskustva, a danas je jedan od ponajboljih u ovoj kategoriji festivala. Dolaze nam gosti s Bahama, iz Bangladeša, Australije, Kanade, Amerike i Europe, što znači da ljudi cijene Fe-stival i nagrade koje osvoje s obzirom na to da sami plaćaju svoje putne troškove. Svake godine imamo i goste predavače koji svoja iskustva i nove tehnike dijele sa sudionicima Festivala. Cilj Festivala je i posebno nagraditi fi lmove koji promoviraju Hrvatsku kao tu-rističku destinaciju. Osim toga željeli bismo motivirati turističke djelatnike da promoviraju destinaciju obraćajući se ciljanim skupinama te omogućiti svim zainteresiranima da prate najnovije trendove. Želimo potaknuti i mlade da uđu u svijet turizma kao njegovi promotori ili jednostavno kao turistički radnici. Ovakva promocija dovodi nam i fi lmske ekipe koje snimaju putopise o Hrvatskoj, kao što je na-kon ovogodišnjeg festivala došla fi lmska ekipa iz Azerbajdžana koja će snimati reportažu od 30 minuta za prikazivanje na njihovoj nacio-nalnoj televiziji. Često zaboravljamo i fi nancij-ske učinke ovakvih promocija. Kolika je samo cijena emitiranja tj. reklamiranja od tri do šest epizoda o Hrvatskoj od 30 do 60 minuta i još po dvije do tri reprize na inozemnim televi-zijama?! Iznosi se brojke u stotinama tisuća eura. Nemojmo zaboraviti ni iznose koje po-

troše fi lmske ekipe tijekom snimanja u Hrvat-skoj. Ekipe broje od 150 do 300 i više člano-va, snimanja traju po 20-ak i više dana, pa se broj noćenja može kretati od 2000 do 8000 uključujući i pripreme snimanja koje mogu trajati i po nekoliko mjeseci. Ponekad fi lmske ekipe privuku više “turista” nego neke turi-stičke agencije, a novac koji ostavljaju u Hr-vatskoj može iznositi i nekoliko milijuna eura.

Danas se u Hrvatskoj premalo ulaže u pro-mociju fi lmskog turizma i jedan festival kao što je ovaj pomaže u promociji Hrvatske kao turističke destinacije, ali i potencijalnih fi lm-skih lokacija, što mu je jedan od ciljeva.

Hrvatski turistički fi lmovi zadnjih nekoliko godina postaju sve kvalitetniji, što je pokazao i ovogodišnji festival gdje je prijavljeno i nagra-đeno hrvatskih fi lmova više nego ikada ranije. Vjerujemo da je to rezultat i naših edukacija tijekom Festivala, poziva turističkim zajedni-cama da prijave fi lmove u konkurenciju kako u svijetu tako i na domaćim festivalima. Film i turizam usko su povezane grane i treba-mo iskoristiti ovaj trenutak kada se nalazimo među prvih 10 zemalja poželjnih za putovanja, ali i fi lmske produkcije. Vjerujem da će i Za-greb Tourfi lm festival pridonijeti da malo više iskoristimo blagodati naše lijepe zemlje i njene mogućnosti koje pruža u turizmu i u snimanju fi lmova.

Spomenka Saraga, direktorica Zagreb Tourfilm

festivala

FILM I TURIZAM USKO SU POVEZANI

CILJ FESTIVALA JE I POSEBNO NAGRADITI FILMOVE KOJI PROMOVIRAJU HRVATSKU KAO TURISTIČKU DESTINACIJU

Budite naš gost komentator i

podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: [email protected]

SPOMENKA SARAGAGOST KOMENTATOR

Hrvatski turistički filmovi zadnjih nekoliko godina postaju sve kvalitetniji, što je pokazao i ovogodišnji festival gdje je prijavljeno i nagrađeno hrvatskih filmova više nego ikada ranije

9. listopada 2017. | broj 3999 | PRIVREDNI VJESNIK | 5Izvor: DZS

PROIZVODNJA MLIJEKA NA OPG-ovimaU 2016.

BROJKE, BROJKE

Ukupna proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u 2016. u odnosu na 2015. povećana je za oko 27.000 tona (5,5%) na 516.177 tona.

Količina mlijeka utrošenog unutar kućanstva u svježem stanju u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 10,6%, dok je u izravnoj prodaji mlijeka zabilježeno povećanje za 18,9%.

Količina mlijeka prerađenoga na gospodarstvu u mliječne proizvode povećana je za oko 10.000 tona (20,6%).

Količina mlijeka koju su gospodarstva predala u otkup mljekarama također je povećana za oko 14.000 tona

(4,8%), na 316.678 tona.

Što se tiče ostvarenih proizvoda u 2016., količina proizvedenog vrhnja manja je za 21,6%, dok je količina

proizvedenog maslaca veća za 22,6%, svježeg sira za 1,2% i ostalih sireva za 27,2%. Količina ostalih proizvoda manja je za

29,8% u odnosu na prethodnu godinu.

INTERNET STVARI TEMA TJEDNA

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije do 2020., predviđa se da će izme-đu 18 i čak 50 milijardi uređaja biti povezano. Međusobno umrežava-

nje pametnih automobila, gradova, računala i uređaja poput satova, kućanskih aparata te, primjerice, inteligentnih brojila kojima se mje-ri količina potrošene električne energije, plina ili vode, krije se iza pojma internet stvari (In-ternet of Things)

U Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma ističu kako internet stva-ri zapravo predstavlja svijet fi zičkih objekata ili ‘stvari’ s ugrađenim senzorima i softverom koji međusobno komuniciraju putem interne-ta bez ljudske intervencije, što tim objektima omogućava prikupljanje i razmjenu poda-taka. Na temelju ovog načina komunikacije među stvarima, inovativnim načinima obrade i uporabe prenesenih podataka te novim po-

slovnim modelima omogućen je put prema brojnim inovacijama koje značajno mi-

jenjaju način poslovanja i naš svakod-nevni život.

“Tehnologija interneta stvari nalazi svoje brojne primjene u gotovo svakom području naše svakodnevice, kao i u velikom broju po-slovnih područja omogućujući najnaprednija inovativna rješenja u područjima pametnih gradova, transportu i logistici, industriji, poljo-privredi, ali i u našim domovima konceptom pametnog doma koji će nam olakšati svakod-nevicu. Prednosti primjene ove tehnologije očitovat će se automatizacijom i ubrzavanjem

procesa u velikom broju djelatnosti. Doći će i do povećanja produktiv-nosti, porasta kvalitete usluga te smanjenja troškova procesa zbog mogućnosti predviđanja i prevencije izvanrednih događaja u procesima. Na temelju kvalitetnih podataka dobi-venih primjenom tehnologije interne-ta stvari naš je angažman potreban kod odlučivanja samo o najvažnijim stvarima u okviru poslovanja, što nam omogućava da se fokusiramo na donošenje pravo-vremenih kvalitetnih odluka pa to pri-donosi povećanju vrijednosti poslova-nja”, objašnjavaju u HT-u.

KOMUNIKACIJA MEĐU STROJEVIMANeki od ključnih trendova u tome po-dručju odnose se na kvalitetu, sigurnost i pouzdanost IoT infrastrukture i komu-nikacije te, podsjećamo, nove poslovne modele koje on donosi. “Hrvatski Tele-kom već dugi niz godina kontinuira-no ulaže značajna sredstva kako bi svojim korisnicima i partnerima pružio najkvalitetniju infrastruk-turu vrhunske sigurnosti i pouz-danosti, putem koje se ostvaruje i komunikacija među strojevima, M2M – machine to machine, na temelju koje korisnici mogu isku-siti sve prednosti rješenja iz svijeta interneta stvari”, napominju u HT-u, dodajući kako se posebice ističe mrežna NB-IoT tehnologija dizajnirana za primjenu s najrazličitijim rješenjima temeljenima na teh-nologiji interneta stvari, a koju je HT uspješno testirao u suradnji s partnerima u okviru rje-šenja za pametne gradove. “Glavne prednosti NB-IoT tehnologije su omogućavanje pouzda-ne i sigurne mobilne komunikacije za potrebe IoT rješenja, odlična rasprostranjenost i visoka kvaliteta mobilnog signala u zatvorenim pro-storima te niska potrošnja energije. Primje-nu pronalazi u različitim industrijama poput

UMREŽENOST NAHrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica piše Boris Odorčić [email protected]

TEHNOLOGIJA INTERNETA STVARI NALAZI SVOJE BROJNE PRIMJENE U

GOTOVO SVAKOM PODRUČJU NAŠE SVAKODNEVICE, KAŽU U HT-u


AŠA SVAGDAŠNJA


transporta i logistike, upravljanja infrastruktu-rom, automatizacije u industriji te u rješenjima za pametne gradove koja unapređuju život u zajednici”, kažu.

Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica. “Hrvatski Telekom kao pred-vodnik digitalizacije i digitalne transformacije želi potaknuti razvoj i korištenje tehnologije interneta stvari koja otvara prilike za razvoj novih poslovanja te ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu života naših građana. HT pruža cjelovite standardne usluge i posebna rješenja bazirana na najsuvremenijoj M2M komunikaciji, među kojima se posebno ističu rješenja za pametne gradove, primjerice, evi-dencija odvoza komunalnog otpada i pametni parking, fl eet management, tj. upravljanje vo-znim parkom, kao i blagajnička rješenja te ona za prodaju karata”, ističu u HT-u.

ZAMAŠNJACI DIGITALNE EKONOMIJEAlen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu, ističe kako je IoT sintagma koja označava tehnološki kontekst u kojemu upravo živimo. “Ne odnosi se ni na što konkretno, već sama po sebi, kao jednostavna razumljiva jezična konstrukcija, ponajprije ima ulogu stvaranja svijesti o tom kontekstu. Kada kažemo internet stvari, za-pravo opisujemo realnost potpuno umreženog svijeta s milijardama spojenih ili spojivih ure-đaja – od mobilnih telefona i senzora do sve češćih pametnih kućnih uređaja ili automobila, te činjenicu da svi ti uređaji predstavljaju prili-ku za posve nove poslovne modele temeljene na distribuiranoj računalnoj snazi, ogromnoj masi podataka te povezivosti različitih sustava u tehnološke eko sustave koji pak omogućuju nove poslovne modele temeljene na suradnji”, kaže on.

Glavna prednost svega onoga što IoT omo-gućuje jesu poslovni modeli. “Upravo su oni

zamašnjaci nove digitalne ekonomije koja je u tijeku, koja trese čitave industrije i koja ‘prijeti’ potpunim brisanjem nekih postojećih modela poslovanja. Zacijelo najcitiraniji primjer ta-kvog poslovanja je Uber, ali on je kap u moru permutacija modela razmjene vrijednosti koje omogućuje digitalna ekonomija podržana konceptima interneta stvari. Digitalni mode-li suradnje će nekada razumijevati razmjene vrijednosti koje nisu na prvi pogled očite, već mogu biti posve besplatni servisi ili otvaranje servisima trećih strana kako bi omogućili rast vrijednosti vlastita servisa. Primjerice, Go-ogle korisnicima daje besplatnu navigaciju, a zauzvrat ih koristi za prikupljanje podataka u realnom vremenu, što opet podiže vrijednost Googleove usluge kada je naplaćuje različitim razvojnim tvrtkama koje pak taj servis koriste u svojim aplikacijama i tako dodanu zajednič-ku vrijednost naplaćuju dalje trećim strana-ma – korisnicima te aplikacije”, napominje on dodajući kako u svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Također, pametni telefoni omogućuju do sad neslućeno iskustvo korisnika kroz mo-bilne aplikacije koje zapravo postaju konzole

za upravljanje korisničkim iskustvom i to u rukama samog korisnika. “Primjer toga je apli-kacija Mobilni hotel koju nudimo hotelima, a kod koje je, između ostalog, omogućeno gosti-ma otvaranje soba samo korištenjem pamet-nih telefona. Hotelskim gostima digitalni ključ osim otvaranja vrata hotelske sobe omogućuje i pristup popratnim sadržajima hotela poput SPA centra ili bazena, a pripadajuća aplikaci-ja omogućuje informiranje, interakciju s oso-bljem, ali i potiče izvanpansionsku potrošnju”, kaže.

NOSIVE TEHNOLOGIJEPametni kućni uređaji, nastavlja Gojčeta, pove-zani na internet su globalni trend i sve su češći i u ponudi naših maloprodajnih kanala. Tržište rješenja povezanih automobila je hit u svijetu, ponajprije zbog naprednih modela upravljanja

GLAVNA PREDNOST SVEGA ONOGA ŠTO IoT OMOGUĆUJE JESU POSLOVNI MODELI, ISTIČE GOJČETA

TEMA TJEDNA

U svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu


voznim parkom, ali i zbog trenda razvoja tzv. autonomnih vozila. “Taj dio IoT tržišta je i u Hrvatskoj prilično razvijen, ponajprije kroz sustave nadzora vozila temeljenih na IoT teh-nologijama. U Vipnetu imamo višegodišnje iskustvo na ovom području, a cilj nam je ne-dostatak prilika za razvoj autonomnih vozila nadoknaditi razvojem naprednih poslovnih modela temeljenih na postojećim rješenjima i rješenjima naših partnera poput osiguranja temeljenog na korištenju vozila. Općenito se velika očekivanja stavljaju pred rješenja te-meljena na kombinacijama korištenja umjetne inteligencije, AI-ja i IoT-a”, ističe.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mo-bilisisu, kaže nam kako je ova tvrtka u pret-hodne četiri godine svojim aktivnostima ra-zvoja senzora za detekciju prometa u kretanju i mirovanju razvila komponente i sustav koji omogućava uspješno detektiranje vozila u mirovanju na prostorima na kojima do sada to nije bilo moguće. A to su sva nenatkrivena parkirališta kako na ulicama tako i u zatvo-renim, privatnim parkiralištima (zračne luke, bolnice, trgovački centri, naselja...). “Danas su vrlo popularne nosive tehnologije. Ne možete vidjeti rekreativca ili profesionalnog sportaša bez komada tehnologije koji mu prati otkucaje srca, temperaturu, prijeđenu kilometražu, po-trošene kalorije... Danas čak i pametni telefoni imaju senzore koji prate kretanje, te aplikacije u koje možete upisivati informacije vezane uz zdravlje. Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja. U ovoj fazi se bavimo razvojem proizvoda koji mogu prikupiti veliki broj podataka te ih učiniti dostupnima najši-rem građanstvu”, napominje on dodajući kako

su pametni gradovi, također, vrlo zanimljivo područje o kojem će se dosta pričati u nared-nim godinama. “Tu govorimo o računalnom praćenju i upravljanju gradskim resursima – distribucijom struje, vode, gradskoj sigurnosti, pametnom parkiranju i ostalim segmentima. Tako će jednoga dana veliki gradovi postati

mnogo sigurniji za život jer će se moći mno-go toga kontrolirati i pratiti, te samim time i prevenirati”, kaže on dodajući kako tvrtka IHS Technology predviđa da će godišnja ulaganja u projekte pametnih gradova s trenutačnih mili-jardu globalno narasti na 12 milijardi američkih dolara do 2025. godine. “Kad je riječ o Smart city inicijativi, u većini slučajeva mnogi grado-vi provode pilot-projekte kako bi se potvrdilo tehnički najpovoljnije, a i komercijalno najpri-hvatljivije rješenje. Postoji nekoliko hrvatskih gradova koji su krenuli u proces implemen-tacije pametnih tehnologija iako Hrvatska još uvijek kasni za ostatkom svijeta”, ističe.

U tvrtki smatraju kako će u IoT rješenjima prednjačiti oni koji će nuditi dobre i održive platforme. “Kada ste vlasnik dobre IoT platfor-me, dobavljač, vrsta i kompleksnost uređaja je manje bitna. Smatramo da Hrvatska nema do-voljan broj tvrtki koje razviju takva rješenja”, zaključuje on.

KISHA PAMETNI KIŠOBRAN

Vezica s čipom U moru pametnih stvari moguće je naći i prave bisere. Jedan od njih dolazi iz Hrvat-ske. Riječ je o Kisha pametnom kišobranu u čiju je vezicu kojom se on veže ušiven čip. On je, pak, povezan s aplikacijom koju je ko-risnik prethodno instalirao na mobitel.Marija Butković, suosnivačica Kishe, kaže kako je ideja pametnog kišobrana zapra-vo vrlo jednostavna. “Kisha služi tome da uza sebe uvijek imate kvalitetan kišobran koji nećete izgubiti. A osim svoje primar-ne funkcije, Kisha ima i nekoliko pametnih

opcija”, ističe ona. Ponajprije, vlasnik ovog kišobrana na svoj pametni telefon tijekom dana dobiva obavijest o vremenskoj pro-gnozi. “Ako je prognoza takva da se oče-kuje kiša, on dobiva i obavijest da ponese kišobran sa sobom. Ako kišobran ostavi na nekom javnom mjestu, čak i zatvorenom prostoru, dobit će notifikaciju gdje ga je ostavio”, objašnjava Marija Butković doda-jući kako korisnik može napraviti i tzv. sigur-nosnu zonu. Dakle, on može umemorirati da ne želi primati obavijest za određenu

lokaciju gdje je ostavio kišobran kao što je dom, ured... Inovacija je u ovom slučaju, na-stavlja ona, došla posve slučajno kao rješe-nje problema s kojim se većina ljudi susret-ne u životu, a to je gubljenje kišobrana. “Za taj problem jedino rješenje bilo je stvoriti IoT proizvod ove vrste”, napominje ona.

U IoT RJEŠENJIMA PREDNJAČIT ĆE ONI KOJI ĆE NUDITI DOBRE I ODRŽIVE PLATFORME, SMATRA KANIŽAJ

Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu



RUMUNJSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUMAKTUALNO

H rvatska i Rumunjska prijateljske su zemlje koje između ostalog dijele i članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Unatoč odličnim bilateral-

nim odnosima Hrvatske i Rumunjske, gospo-darski odnosi dviju zemalja nisu na zadovolja-vajućoj razini i vjerujemo da još uvijek postoji veliki prostor za intenziviranje suradnje, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komo-re Luka Burilović na otvaranju Rumunjsko-hrvatskog gospodarskog foruma. Događaj su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Trgovinsko-industrijska komora Rumunj-ske u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Rumunjskoj. Forum je okupio 22 hrvatske i 45 rumunjskih tvrtki, nakon čega su se održali poslovni razgovori na kojima se raspravljalo o mogućnostima konkretne poslovne suradnje.

“Posebno me raduje porast trgovinske raz-mjene između Hrvatske i Rumunjske od 25 posto u prvih šest mjeseci 2017. godine. Postoji veliki potencijal za unapređenje gospodarskih odnosa te bih svakako istaknuo promet i infra-strukturu, energetiku, informacijsko-komu-nikacijske tehnologije, obrambenu industriju, brodogradnju, automobilsku industriju, turi-zam, strateška partnerstva i zajednički nastup na trećim tržištima”, rekao je Burilović.

BLISKA SURADNJA U OKVIRU INICIJATIVE TRI MORAPredsjednica Republike Kolinda Grabar Ki-tarović naglasila je da Hrvatska i Rumunjska dijele identična nastojanja da se kroz refor-me potaknu ekonomske i socijalne promjene. “Rumunjska je u tom pogledu postigla mno-go. Gospodarstvo je u stalnom porastu, što se ogleda u nizu pokazatelja, napose u padu broja nezaposlenih. Primjer je kako tranzicij-ska gospodarstva tzv. Nove Europe mogu biti

investicijski privlačna i socijalno održiva, za-hvaljujući, prije svega, poreznoj politici i mje-rama poboljšanja poslovnog okruženja. Pred

Hrvatskom i Rumunjskom je još dugi put koji moraju prijeći kako bi dostigle gospodarski ra-zvoj i životni standard tzv. Stare Europe. Obje zemlje ostvaruju blisku suradnju i u okviru Ini-cijative Tri mora, u skladu s našim zajedničkim stajalištima da je čvršćim infrastrukturnim po-vezivanjem Srednje Europe moguće povećati konkurentnost i potaknuti gospodarski rast koji bi nas približio zapadnim članicama EU-a”, smatra Kolinda Grabar Kitarović.

Naše su zemlje među najmlađim člani-cama Europske unije, zemlje koje se zalažu za zajedničke vrijednosti jedinstva i soli-darnosti unutar Unije, rekao je predsjednik Rumunjske Klaus Werner Iohannis. “Pred-lažem da iskoristimo potencijal kojim ras-polažemo kako bismo nadalje osnažili

POSTOJI VELIKI PROSTOSURADNJEUnatoč dobrim političkim odnosima dviju država, Hrvatska i Rumunjska nedovoljno surađuju na gospodarskom polju. U prvoj polovini ove godine trgovinska razmjena je porasla za četvrtinu, a najveći potencijal rasta moguć je u energetici, prometu i infrastrukturi, obrani i IT tehnologijamapiše Krešimir Sočković sočković@privredni.hr

HRVATSKA I RUMUNJSKA DIJELE IDENTIČNA NASTOJANJA DA SE KROZ REFORME POTAKNU EKONOMSKE I SOCIJALNE PROMJENE, OCIJENILA JE KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne

uspijevaju ostvariti svoj zadatak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivosti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici glavni pogon za razvoj odnosa.

Klaus Werner Iohannis, predsjednik Rumunjske


R ZA INTENZIVIRANJE

proces integracija. Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne uspijevaju ostvariti svoj zada-tak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivo-sti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici glavni pogon za razvoj odnosa. Zadnjih godina na području bilateralnih od-nosa postignut je znatan napredak i ostvare-na je dinamika trgovinske razmjene od oko 300 milijuna eura, premda je to daleko ispod

potencijala. Moramo biti još ambiciozniji, po-sebno na području visokih tehnologija. Tako-đer je važno ostvariti regionalnu energetsku suradnju”, istaknuo je Iohannis.

RAZVOJ EUROPSKOG KORIDORA DUNAVAPodupiremo Inicijativu Tri mora predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, naglasio je pred-sjednik Trgovinsko-industrijske komore Rumunjske Mihai Daraban. “Nadamo se da će, ako se razvije logistička infrastruktura u

ovom projektu, zemlje sudionice udvostru-čiti svoj bruto domaći proizvod. Također, zauzimamo se za razvoj europskog koridora Dunava koji želimo dovesti barem na razinu rijeke Rajne, pridržavajući se svih sporazu-ma o zaštiti okoliša. Osobita mi je čast biti domaćinom ovog poslovnog foruma, za koji se nadam da će dati dodatni impuls razvoju gospodarskih odnosa dviju zemalja”, kazao je Daraban.

Potpredsjednik HGK za međunarodne po-slove i EU Želimir Kramarić predstavio je na skupu potencijale hrvatskoga gospodarstva i istaknuo da obje zemlje trenutačno bilježe sto-pe rasta BDP-a među najvišima u EU.

PODUZETNICI SU GLAVNI POGON ZA RAZVOJ ODNOSA, SMATRA KLAUS WERNER IOHANNIS

Poduzetnici planiraju rast suradnjeTvrtka Ad Plastik prisutna je na tržištu Rumunjske već 15 godina, kaže predsjednik Uprave Ad Plastika Marinko Došen. “Imamo zajednička ulaganja s francuskim partnerom u tvornicu komponenti za automobile koja se nalazi u krugu tvornice Dacia. Proizvodimo komponente koji se iz Rumunjske izvoze čak u Rusiju, Indiju, Kolumbiju, Maroko i Alžir. Vrlo smo zadovoljni svim aspektima poslovanja u Ru-munjskoj i planiramo svakako proširiti svoju prisutnost. Tu je, uz Daciju, i proizvo-đač automobila Ford s kojim također razgovaramo o mogućnostima poslovne suradnje”, ističe Došen. Svaki gospodarski forum pomaže našem poslovanju, a ovaj je vrlo bitan zbog suradnje s rumunjskom lukom Constanta i rumunjskim brodarom TTS-om jer s njima ostvarujemo uspješnu suradnju već 16 godina, do-dao je generalni direktor Luke Vukovar Tomislav Mihaljević. “Sva roba iz Hrvat-ske koja ide prema istoku i za Rumunjsku i za Costantu ide preko Luke Vukovar iz Hrvatske, a sva roba iz Rumunjske koja dolazi u Hrvatsku ide brodovima TTS-a do Luke Vukovar”, zaključuje Mihaljević.

INTERVJU

Uzgajamo i kamenice koje svojim karakteristikama u potpunosti spadaju u naš brend i već su našle svoje mjesto na tržištu



GORAN MARKULIN, DIREKTOR CROMARISA

T vrtka Cromaris je u Hrvatskoj po-stala sinonim za poduzeće koje se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki, a

sami za sebe vole reći kako žele da se vrijed-nosti brenda Cromaris povezuju prije svega s ekstrasvježinom, kvalitetom i podrijetlom. Sjedište tvrtke nalazi se u Zadru kao i pogon za

sortiranje i preradu ribe. Od sedam uzgajali-šta, dva su smještena u Istri, a pet u zadarskom akvatoriju. Na čelu jedne od najuspješnijih tvrtki u sektoru marikulture je direktor Goran Markulin, s kojim smo razgovarali o poziciji i izazovima kako u samoj kompaniji tako i u ci-jelom sektoru.

Prošlo je osam godina otkako je osnova-na tvrtka Cromaris. Kako je tekao vaš put, kako ste počeli, što je bilo presudno za po-kretanje posla? - Cromaris je u osam godina ostvario prosječ-nu godišnju stopu rasta prodaje od 25 posto. Presudno je bilo osluškivanje globalnih tren-dova, Adrisova jasno defi nirana strategija ra-zvoja tog posla, fi nancijska podrška kao i odli-čan posao svih zaposlenika Cromarisa.

Svima su počeci bili teški, jesu li i vama? Što vam je zadavalo najviše problema, a što je išlo relativno glatko? - Cromaris je nastao objedinjavanjem četiriju malih, tehnološki zastarjelih i neučinkovitih tvrtki u kojima godinama nije bilo ozbiljnijih investicija. Uz ulaganje u tehnološke procese, također se puno ulagalo i u know-how. Uz po-stojeći kadar trebalo je okupiti i najbolje struč-njake za ovaj posao u Hrvatskoj što je također zahtijevalo vrijeme i resurse. Osnova razvoja kompanije je izgradnja brenda Cromaris bazi-ranog na vrhunskoj kvaliteti, koji je trebalo naj-prije defi nirati i razumjeti unutar kompanije da bismo ga mogli uspješno provoditi i na tržištu. U tome smo bili pioniri na našem tržištu. Da smo i u tome uspješni, svjedoči podatak da je svjesnost marke (brand awareness) Cromarisa

NAŠ JE BREND BAZIRAN NA VRHUNSKOJ KVALITETINašim potrošačima želimo isporučiti samo najkvalitetniju i najsvježiju ribu. Zbog blizine i organizacije logističkog sustava, proizvodi Cromarisa unutar 24 sata stižu na talijansko, slovensko i hrvatsko tržište, odnosno 48 sati od izlova na ostala ključna tržišta razgovarala Ilijana Grgić [email protected]

CROMARIS JE NASTAO OBJEDINJAVANJEM ČETIRIJU MALIH, TEHNOLOŠKI ZASTARJELIH I NEUČINKOVITIH TVRTKI

Fo

to: G

ora

n J

aku

s /

PIX

SE

LL


u Republici Hrvatskoj u prvoj polovini 2017. godine iznosio 58 posto.

Što u sebi sadrži koncept “Od mora do Vas”? - Svojim potrošačima želimo isporučiti samo najkvalitetniju i najsvježiju ribu. Stoga smo osigurali kontroliranu sljedivost primarnih si-rovina do fi nalnog proizvoda i to od vlastitog mrijestilišta, preko uzgajališta, prerade, logi-stike, pa sve do prodajnih mjesta. U vlastitom mrijestilištu proizvodimo svoju mlađ, riba se hrani posebno formuliranom hranom koju su osmislili stručnjaci, nutritivno je bogatija od komercijalne hrane, naročito omega 3 masnim kiselinama, a sustav sljedivosti sve to prati. Za svaku ribu koju naš potrošač kupi u trgovini točno znamo gdje je uzgajana, koju je hranu jela, od kojih roditelja dolazi te u kakvim je si-gurnosnim i temperaturnim uvjetima bila sve do isporuke krajnjim kupcima.

Gdje se nalazite danas kad je riječ o po-slovanju, o količini ribe te ostvarenim pri-hodima? - U razdoblju od 2009., kada je Adris ušao u posao zdrave hrane, pa do danas proizvodnja je povećana sedam puta. Ostvaren je prosječni godišnji količinski rast prodaje od 26 posto, uz prosječni godišnji rast cijene ribe od šest po-sto. U srpnju i kolovozu ove godine Cromaris je zabilježio daljnji rast svih ključnih pokaza-telja poslovanja. Tijekom dva ljetna mjeseca

prodano je ukupno 1685 tona vrhunske bijele ribe, što je rast od 14 posto u us-poredbi s istim prošlogodišnjim raz-dobljem, pri čemu je samo u kolovozu ove godine Cromaris na tržište plasirao

rekordne 844 tone. Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine prodano više od 5000 tona ribe, što predstavlja rast od pet posto. Uz zadr-žane cijene na istoj razini, rast količina prati i jednak rast prihoda. U Italiji je pak, kao našem najvećem i najznačajnijem tržištu, u srpnju i kolovozu ostvaren rast od čak 49 posto, od-nosno u prvih osam mjeseci prosječno rast od 21 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. U skladu s našim planovima i do-

sadašnjim trendovima i u drugom dijelu godi-ne očekujemo daljnji količinski rast prodaje i prihoda te veću profi tabilnost. Na putu smo dostizanja planiranih 10.000 tona proizvodnje i prodaje u idućem razdoblju, što će omogućiti dostizanje ekonomije obujma.

Hrvatski kupci su prepoznali kvalitetu koju nosi riba oznake Cromaris, no kakav je slučaj sa stranim kupcima odnosno izvo-znim tržištima? Koju vašu ribu preferira koje tržište? - Cromarisova konkurentska prednost, uz vrhunsku kvalitetu proizvoda osiguranu

INTERVJU

OD 2009., KADA JE ADRIS UŠAO U POSAO ZDRAVE HRANE, PA DO DANAS PROIZVODNJA JE POVEĆANA SEDAM PUTA

više od100mil €0

investicije Cromarisa u zadnjih osam godina

26%godišnje rast prodaje

više od5000t ribe0

prodano u prvih 8 mjeseci 2017prodano u prvih 8 mjeseci 2017.

iš d


prirodnom metodom uzgoja u strogo kontro-liranim uvjetima svih faza proizvodnje, vrhun-ska je svježina proizvoda. Naime, zbog blizine i organizacije logističkog sustava, proizvodi Cromarisa unutar 24 sata stižu na talijansko, slovensko i hrvatsko tržište, odnosno 48 sati od izlova na ostala ključna tržišta. Važno je na-pomenuti da je kvaliteta naših proizvoda bitno viša od naše prosječne konkurencije. Budući da više od 75 posto prodaje ostvarujemo na izvoznim tržištima, očito je da je ta kvaliteta prepoznata i u inozemstvu. Naše najznačajnije tržište je Italija. Općenito možemo reći da se konzumira nešto više orade nego brancina, iako je ta razlika evidentnija na tržištima Sred-nje Europe nego u mediteranskim zemljama.

Osim autohtone jadranske ribe, kako sto-jite s uzgojem ostalih morskih organizama? - Iako smo u ovom trenutku fokusirani na po-stojeće projekte i njihovu daljnju optimizaciju, naši stručnjaci rade i na istraživanju i razvoju postojećih proizvoda i na razvoju tehnologi-ja uzgoja novih komercijalno zanimljivih ri-bljih vrsta. Uzgajamo i kamenice koje svojim karakteristikama u potpunosti spadaju u naš brend i već su našle svoje mjesto na tržištu.

Daljini razvoj nije moguć bez investicija, koliko je Cromaris do sada investirao, i ka-kvi su vaši planovi? - Ovakav razvoj ne bi bio moguć bez investici-ja koje su u ovih osam godina bile više od 100 milijuna eura, a podržala ih je naša matična kompanija Adris. U potpunosti smo obnovi-li sva uzgajališta, izgradili novo mrijestilište i preradu. Imamo i daljnjih planova – u idućih

nekoliko godina mislimo investirati dodatnih 400 milijuna kuna. Važno je reći da svako po-većanje proizvodnje za sobom, osim investici-ja u opremu, vuče i velike investicije u obrtni kapital jer riba, u prosjeku, mora rasti više od dvije godine prije negoli se može prodati.

Jeste li koristili fondove Europske unije i kakva su vaša iskustva s njima? - Aktivno koristimo EU fondove i imamo po-zitivna iskustva. Ribarstvo i akvakultura su industrija koju Europska unija značajno potiče jer više od 60 posto ribe koja se konzumira u Europskoj uniji je uvozna, tako da je strateš-ki cilj Unije povećati vlastitu proizvodnju ribe. Očekujemo i dalje značajnu podršku investici-ja i drugim projektima u skladu s programima i pravilima Europske unije.

Jedu li Hrvati dovoljno ribe? Što je po-trebno da se količina konzumiranja ribe u Hrvatskoj približi prosjeku koje imaju ostale mediteranske zemlje ? - Hrvati jedu premalo ribe, značajno manje od prosjeka Europske unije, a naročito od prosje-ka mediteranskih zemalja. S vremenom i naši potrošači prepoznaju sve više kvalitetu ribe kao namirnice te očekujemo rast te potrošnje. S naše strane, mi ćemo i dalje nastojati nuditi najkvalitetnije proizvode na tržištu te komuni-cirati sve prednosti ribe kao zdrave prehrane za naše potrošače.

I za kraj, koju vrstu ribe Vi preferirate i imate li u rukavu neki skriveni recept nje-zine pripreme ili je to jednostavno samo na ‘gradele’, s maslinovim uljem i malo češ-njaka? - Inače, i prije nego što sam počeo raditi u Cro-marisu, jako sam volio ribu. Našu ribu, a i dru-gu, u mojoj obitelji jedemo redovito. Većinom su to klasični načini pripreme – na gradele ili u pećnici. No kada imate ekstra svježu i kvali-tetnu ribu, ne možete pogriješiti bez obzira na način pripreme.

HRVATI JEDU PREMALO RIBE, ZNAČAJNO MANJE OD PROSJEKA EU-a, A NAROČITO OD PROSJEKA MEDITERANSKIH ZEMALJA

Osnova razvoja kompanije je izgradnja brenda Cromaris baziranog na vrhunskoj kvaliteti, koji je trebalo najprije definirati i razumjeti unutar kompanije da bismo ga mogli uspješno provoditi i na tržištu.


R aznolikost je jedna od temeljnih vrijednosti modernog društva. Za-poslenice i zaposlenici, u svojoj raznolikosti, sa svojim vještinama,

kreativnošću i inovativnošću predstavljaju ključ dugoročnog uspjeha svake organizaci-je, istaknula je ravnateljica Hrvatskog po-slovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić na svečanom potpisivanju Povelje o raznolikosti - dokumenta koji potpisuju poslovne i druge organizacije čime se obve-zuju na provođenje politike raznolikosti i ne-diskriminacije u svojim radnim sredinama i poslovnom okruženju. Povelja o raznolikosti (Diversity Charter) je inicijativa pokrenuta u 16 zemalja Europske unije, a fi nancira je EK. Povelja o raznolikosti Hrvatska razvijena je u sklopu zajedničkog projekta HR PSOR-a s partnerima iz Slovenije i Rumunjske.

POŠTIVANJE RAZNOLIKOSTI U DRUŠTVU“Raznolikost je izuzetno važna za dugoročnu poslovnu uspješnost poduzeća kao izvora kreativnosti i inovativnosti te alata za borbu protiv diskriminacije i razvoj jednakih mo-gućnosti za sve pojedince. Poslovni sektor cijeni zaposlenike prema kompetencijama i znanju, a politika raznolikosti u poduzeći-ma pomaže razvoju i samorealizaciji svakog zaposlenika, što povećava zadovoljstvo, lo-jalnost i predanost poslu”, ocjenjuje Mirjana Matešić.

Ambasadorica Povelje Gordana Kovače-vić, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, ističe kako raznolikost kultura, mi-šljenja i opredjeljenja inspiriraju našu ino-vativnost i pridonose našoj konkurentnosti na globalnom tržištu. “S poštovanjem se od-nosimo prema zaposlenicima, partnerima, suradnicima, kupcima, dobavljačima kao i prema široj društvenoj zajednici. Naravno, nastavit ćemo kontinuirano promicati pošti-vanje raznolikosti u društvu te sudjelovati u različitim inicijativama koje tome pridono-se”, dodala je Gordana Kovačević.

Društvena je odgovornost u modernom poslovnom svijetu nužnost, a ne pitanje iz-bora, smatra Marinko Došen, predsjednik

RAZNOLIKOST DONOSI PREDNOSTRaznolikost je izuzetno važna za dugoročnu poslovnu uspješnost poduzeća kao izvora kreativnosti i inovativnosti te alata za borbu protiv diskriminacije i razvoj jednakih mogućnosti za sve pojedince, ističe Mirjana Matešićpiše Krešimir Sočković [email protected]

POVELJA O RAZNOLIKOSTIAKTUALNO

Ambasadori Povelje o raznolikosti

Gordana Kovačević, predsjednica Upra-ve Ericsson Nikole Tesla, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, Goran Ra-žnjević, predsjednik Uprave Ilirije Biograd, John Gasparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, i Daria Mateljak, direktorica Hauska&Partnera.

DRUŠTVENA JE ODGOVORNOST

U MODERNOM POSLOVNOM

SVIJETU NUŽNOST, A NE PITANJE

IZBORA, SMATRA

MARINKO DOŠEN


Uprave AD Plastika, također ambasador Povelje. “To je iskaznica uspješnih kompa-nija. Zajednički trebamo razvijati kulturu raznolikosti unutar svojih kompanija, ali i u komunikaciji s drugim kompanijama i par-tnerima. Na taj način stvaramo bolje i kva-litetnije poslovno okruženje čemu, siguran sam, svi težimo”, ističe Došen.

Prvotna želja francuskih inicijatora i pot-pisnika Povelje o raznolikosti bila je pro-mocija socijalne pravde s naglaskom na tri glavna pitanja: rodne ravnopravnosti, podri-jetla te osoba s posebnim potrebama, kojima su se bavili odjeli za upravljanje ljudskim potencijalima, istaknula je Anne Deschanel, predstavnica francuske Povelje o razno-likosti, inicijatora Povelje. “Pitanje razno-likosti je važno ekonomsko pitanje i njene koristi se očituju kroz motivaciju zaposle-nika, orijentaciju na kupca, upravljanje re-putacijom kao i prakticiranje društvene od-govornosti. Sve to uz koristi od učenja kroz mrežu postali su glavni razlozi pristupanja poduzeća Povelji o raznolikosti”, upozorava Anne Deschanel.

BORBA PROTIV DISKRIMINACIJEIstraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskrimi-nacije, koje je proveo Ured pučke pravobra-niteljice, pokazuje da je svaka peta osoba u Hrvatskoj bila barem jednom diskriminirana u zadnjih pet godina, istaknula je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter. “Ovo je značajan problem jer je za 40 posto građana diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u našem druš-tvu. Najproblematičnije područje upravo je područje rada i zapošljavanja, a isto proizlazi i iz pritužbi koje naš ured svakodnevno za-prima. Stoga mi je posebno drago što se po-slovna zajednica ima priliku snažnije uklju-čiti u borbu protiv diskriminacije, uključujući

se poticanjem i promicanjem raznolikosti, na što se obvezuju potpisivanjem Povelje o ra-znolikosti”, naglasila je ona.

Ovoj povelji će moći i dalje pristupati sva zainteresirana poduzeća i organizacije, a bu-dući potpisnici Povelje trebaju HR PSOR-u

iskazati svoju namjeru i dostaviti službeni do-kaz o usvajanju Povelje. HR PSOR najavljuje kako će organizirati radionice i savjetovanje za sve koji su usvojili Povelju kao i za druge zain-teresirane organizacije.

TKO SU POTPISNICI POVELJE?

Svoj potpis stavile 34 tvrtke i organizacije

AD Plastik, AquafilCRO, Atlantic Grupa, Ce-mex Hrvatska, Coca-Cola HBC Hrvatska, DNV GL, Dvokut Ecro, Ericsson Nikola Te-sla, Hartmann Hrvatska, Hauska&Partner, HEP, Holcim Hrvatska, Hrvatski Telekom, Hrvatska udruga poslodavaca, Ikea, Ilirija Biograd, Ina, Končar institut za elektroteh-

niku, Messer Croatia Plin, Oriflame Kozme-tika Croatia, OTP banka Hrvatska, Podrav-ka, Philip Morris Zagreb, Pliva Hrvatska, Privredna banka Zagreb, PwC, Regenera-cija, Schneider Electric, Securitas, Splitska banka, Tele 2, Valamar Riviera, Vetropack Straža i Ured pučke pravobraniteljice.

ZA 40 POSTO GRAĐANA DISKRIMINACIJA JE NAJVEĆI ILI JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA U NAŠEM DRUŠTVU, ISTIČE TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER


SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA U 2016. PV ANALIZA

P o podacima Financijske agencije, u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2016. godini, prema broju obrađenih godišnjih fi nancijskih izvještaja, po-

slovalo je 1925 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 16.076 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 0,5 posto. Od ukupnog broja poduzetnika, njih 1272 poslovala su s dobiti, dok ih 653 bilje-že gubitke, odnosno njih 66,1 posto poslovalo je s dobiti, dok je 33,9 posto poduzetnika zabi-lježilo gubitak u poslovanju. Poduzetnici Sisač-ko-moslavačke županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu nešto većem od 8,6 milijardi i ukupne rashode nešto manje od 8,6 milijardi kuna, što je manje u odnosu na 2015. godinu. Dobit razdoblja iznosi 282,6 milijuna kuna uz 279,9 milijuna kuna gubitka razdoblja tako da ukupna neto dobit iznosi 2,8 milijuna kuna, za razliku od 2015. godine u kojoj je iskazan neto gubitak od 144,7 milijuna kuna. Prošlogodiš-nja ostvarena neto dobit rezultat je povećanja dobiti razdoblja od 10,6 posto kod poduzetni-ka koji su dobro poslovali i smanjenja gubitka razdoblja od 30,1 posto. Stoga, statistički gleda-no, za sisačko-moslavačke poduzetnike prošla godina i nije bila tako loša.

NAJVIŠE PODUZETNIKA U SJEDIŠTU ŽUPANIJEPoduzetnici Sisačko-moslavačke županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani po produktivnosti rada mjerenoj ukupnim prihodom po zaposlenom

gdje su zauzeli 13. mjesto. Po produktivnosti rada mjerenoj neto dobiti po zaposlenom i ekonomičnosti poslovanja na predzadnjem su, 20. mjestu, a od njih lošije su rangirani jedino poduzetnici Šibensko-kninske županije.

U 2016. godini, u Sisku, sjedištu Sisačko-moslavačke županije, prema broju obrađenih godišnjih fi nancijskih izvještaja poslovalo je 729 poduzetnika koji su ostvarili neto dobit od 12,9 milijuna kuna. Sisački poduzetnici su po broju zaposlenih bili na 20. mjestu među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj. U ukupnom broju zaposlenih Sisačko-mosla-vačke županije poduzetnici sa sjedištem u Si-sku imaju najveći udio, 31,8 posto, a iza njih su poduzetnici sa sjedištem u Kutini sa 5023 zaposlena, dok su na trećem mjestu poduzet-nici Petrinje sa 1582 zaposlena. Poduzetnici grada Siska ostvarili su ukupan prihod u izno-su od 2,2 milijarde kuna, što ih je svrstalo na

STATISTIČKI GLEDANO I NIJE TAKO LOŠE Najveći ukupan prihod poduzetnici Sisačko-moslavačke županije ostvarili su prije pet godina, oko 10,3 milijarde kuna, a najmanji 2007. i to 8,4 milijarde, dok je lani on iznosio 8,6 milijardi kuna s time da je u 2016. zabilježen i najmanji broj zaposlenih u proteklih 10 godinapiše Ilijana Grgić [email protected]

1925poduzetnika

poslovalo lani u Sisačko-moslavačkoj županiji

oko8,6mlrd kn6

njihov ukupan prihod

2,8mil kn8ukupna neto dobit sisačko-moslavačkih poduzetnika

LANI JE U SISKU POSLOVALO 729 PODUZETNIKA KOJI SU OSTVARILI NETO DOBIT OD 12,9 MILIJUNA KUNA.


PV ANALIZA

Osnovni financijski rezultati poduzetnika Sisačko-moslavačke županije i Siska u 2016. godini(iznosi u tis. kn)

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika RH i Sisačko-moslavačke županije u 2016. godini, s pripadajućim rangovima (21 županija i 556 gradova/općina) (iznosi: u tisućama kn)

Broj zaposlenih te osnovni rezultati PETROKEMIJE iz Kutine u razdoblju 2007. - 2016. godine(iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama)

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2007. – 2016. godinu

Sisačko-moslavačka županija Sisak

Opis 2015. 2016. Indeks 2015. 2016. Indeks

Broj poduzetnika 1.925 - 729

Broj dobitaša 1.163 1.272 109,4 442 472 106,8

Broj gubitaša 579 653 112,8 218 257 117,9

Broj zaposlenih 15.992 16.076 100,5 5.117 5.109 99,8

Ukupni prihodi 9.222.081 8.630.324 93,6 2.459.089 2.151.825 87,5

Ukupni rashodi 9.328.070 8.576.537 91,9 2.603.095 2.119.534 81,4

Dobit prije oporezivanja 294.418 333.697 113,3 81.807 113.091 138,2

Gubitak prije oporezivanja 400.407 279.910 69,9 225.813 80.800 35,8

Porez na dobit 38.754 51.035 131,7 11.307 19.440 171,9

Dobit razdoblja 255.447 282.616 110,6 70.495 93.670 132,9

Gubitak razdoblja 400.190 279.863 69,9 225.808 80.819 35,8

Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja

-144.744 2.753 - -155.313 12.851 -

Izvoz 3.542.665 2.734.366 77,2 634.393 245.049 38,6

Uvoz 1.416.009 1.257.266 88,8 301.668 140.582 46,6

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 2.126.655 1.477.101 69,5 332.725 104.467 31,4

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu 192.201 312.384 162,5 26.113 42.684 163,5

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.087 4.187 102,4 3.851 3.808 98,9

Teritorijalna Teritorijalna razinarazina

Broj poduzetnikaBroj poduzetnika Broj zaposlenihBroj zaposlenih Ukupni prihodUkupni prihod Dobit razdobljaDobit razdoblja Gubitak razdobljaGubitak razdoblja Neto dobitNeto dobit

BrojBroj Rang Rang u RHu RH

BrojBroj Rang Rang u RHu RH

IznosIznos Rang Rang u RH u RH

IznosIznos Rang Rang u RHu RH



RHRH 114.483114.483 -- 853.110853.110 -- 633.109.425633.109.425 -- 38.695.89838.695.898 -- 14.660.64214.660.642 -- 24.035.25624.035.256 --

SMŽSMŽ 1.9251.925 1414 16.07616.076 1616 8.630.3248.630.324 1515 282.616282.616 1717 279.863279.863 1111 2.7532.753 2020

SisakSisak 729729 1919 5.1095.109 2020 2.151.8252.151.825 3333 93.67093.670 4141 80.81980.819 2525 12.85112.851 133133

OpisOpis 2007.2007. 2008.2008. 2009.2009. 2010.2010. 2011.2011. 2012.2012. 2013.2013. 2014.2014. 2015.2015. 2016.2016.

Broj zaposlenihBroj zaposlenih 2.6592.659 2.6972.697 2.6292.629 2.3712.371 2.3552.355 2.3202.320 2.3072.307 1.9381.938 1.6751.675 1.6521.652

Ukupni prihodiUkupni prihodi 2.1712.171 2.9512.951 1.9631.963 2.2912.291 2.9702.970 3.0303.030 2.5662.566 2.2422.242 2.5702.570 1.9321.932

Ukupan rashodUkupan rashod 2.0922.092 2.8952.895 2.2302.230 2.4272.427 2.8622.862 3.2173.217 2.8952.895 2.6032.603 2.6622.662 2.0192.019

Dobit ili gubitak razdobljaDobit ili gubitak razdoblja 7878 5656 -268-268 -136-136 108108 -187-187 -329-329 -361-361 -93-93 -87-87

IzvozIzvoz 1.3061.306 1.5801.580 872872 1.3891.389 1.9121.912 1.9241.924 1.6261.626 1.5541.554 1.8001.800 1.2651.265

UvozUvoz 397397 1.1411.141 241241 743743 812812 848848 448448 458458 486486 422422

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinuBruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu 2929 7272 5555 4444 4444 8383 6565 4040 5353 7171

Prosječne mjes ečne neto plaće po zaplenomProsječne mjes ečne neto plaće po zaplenom 4.6584.658 5.0225.022 5.0905.090 4.7754.775 5.1605.160 5.3285.328 5.3775.377 5.5525.552 5.7735.773 5.8605.860


U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI NA UKUPNE REZULTATE POSLOVANJA NAJVEĆI UTJECAJ IMA PETROKEMIJA IZ KUTINE

33. mjesto, dok su prema konsolidira-nom rezultatu neto dobiti od 12,9 miliju-na kuna zauzeli 133. mjesto od 556 gra-dova i općina u Hrvatskoj.

Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika Županije kroz razdoblje od 10 godina, od 2007. do 2016., najviše poduzetnika bilo je protekle godine, dok je godišnje fi nancijske izvještaje podni-jelo 1925 poduzetnika, kod kojih je bilo 16.076 zaposlenih, što je najmanji broj zaposlenih kod poduzetnika u proma-tranom razdoblju. Statistički gledano, to je za 23,8 posto manje zaposlenih u odnosu na 2008. godinu kada je kod poduzetnika u toj županiji bilo najviše zaposlenih te 22,7 posto manje u od-nosu na 2007. godinu. Za usporedbu, na razini Hrvatske broj zaposlenih kod poduzetnika u 2016. u odnosu na 2007. godinu bio je manji za četiri posto.

Najveći ukupan prihod poduzetnici Sisačko-moslavačke županije ostvarili su prije pet godina i to nešto manje od 10,3 milijarde kuna, a najmanji 2007. go-dine i to 8,4 milijarde, dok je lani ukupan prihod bio 8,6 milijardi kuna. Jednako tako, u 2012. godini ostvarena je i najveća neto dobit od 282,5 milijuna kuna, dok su

2010. godine poduzetnici Županije sisač-ko-moslavačke ostvarili najveći gubitak, 831,5 milijuna kuna. Činjenica je da re-lativno mali broj poduzetnika ima veliki utjecaj na rezultate poslovanja poduzet-nika na svim razinama tako da ni ova žu-panija nije izuzetak.

NAJVEĆI UTJECAJ PETROKEMIJEU Sisačko-moslavačkoj županiji na uku-pne rezultate poslovanja najveći utjecaj ima Petrokemija iz Kutine. Ona je 2012. godine ostvarila najveći prihod, tri mili-jarde kuna, a najmanji lani, tek 1,9 mili-jardi kuna. Gubitak razdoblja to je druš-tvo ostvarilo u sedam od 10 godina, a tri je godine ostvarivalo dobit razdoblja, najveću 2011. godine i to 108 milijuna kuna. Prihod od izvoza kretao se između 872 milijuna 2009. godine i 1,9 milijardi, koliko je ostvareno 2011. i 2012. godine, s time da je u 2016. godini pao na iznos nešto manji od 1,3 milijarde kuna. Najveći je uvoz ostvaren u 2008. godine, a riječ je o 1,1 milijardi kuna, dok je u 2016. godini iznosio 422 milijuna.

Prosječna mjesečna neto plaća zapo-slenih u Petrokemiji u prošloj godini bila je 5850 kuna. Za usporedbu, prosječna

mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini Sisačko-mosla-vačke županije iznosila je 4187 kuna. Na drugom mjestu po ukupnom pri-hodu je također kutinska Lonia, koja je lani ostvarila gotovo 515 milijuna kuna, imala je 945 zaposlenih s prosječnom plaćom od 2895 kuna. Lonia je najveće trgovačko poduzeće s područja Sisač-ko-moslavačke županije i jedna je od 21 članice jednog od najvećih udruženja hrvatskih trgovačkih kuća u Hrvatskoj koje posluje pod nazivom Ultra gros. Na trećoj poziciji su Mlin i pekare iz Siska, s gotovo 490 milijuna kuna prihoda, lani su zapošljavali 1201 radnika, a prosječna plaća je bila 2978 kuna. Tek se na četvr-toj poziciji po ukupnom prihodu smje-stio nekadašnji mesoprerađivački div Gavrilović iz Petrinje, koji je u prošloj godini ostvario nešto više od 452 miliju-na kuna prihoda. Ova mesna industrija lani je imala 478 djelatnika, a prosječna isplaćena neto plaća bila je 5325 kuna. Zanimljivo je da su prve četiri tvrtke po najvećem ostvarenom prihodu u kate-goriji velikih tvrtki, a sve osim Petroke-mije su u većinskom privatnom ili samo privatnom vlasništvu.

NEKADAŠNJI MESOPRERAĐIVAČKI DIV GAVRILOVIĆ IZ PETRINJE NALAZI SE TEK NA ČETVRTOM MJESTU PO UKUPNOM PRIHODU


SJEDNICA HRVATSKE VLADE S MARKOVA TRGA

S tanovnici Slavonskog Broda uskoro mogu očekivati rješe-nje problema kvalitete zraka, naime Vlada je na svojoj proš-

lotjednoj sjednici prihvatila Nacrt proto-kola o suradnji na realizaciji projekta Op-skrba prirodnim plinom krajnjeg kupca Rafi nerija nafte Brod od strane opskrblji-vača Crodux Plin izravnim priključenjem Rafi nerije Brod na plinski transportni su-stav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica i prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

“Rafi nerija nafte u Brodu nema mo-gućnost priključenja na plinsko-tran-sportni sustav u Bosni i Hercegovini pa je rješenje plin dopremiti iz Hrvatske i to prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod”, re-kao je ministar zaštite okoliša i energe-tike Tomislav Ćorić te istaknuo da bi se realizacijom tog projekta kvaliteta zra-ka u Slavonskom Brodu i okolici treba-la znatno poboljšati, a zdravstveni rizici smanjiti.

JAMSTVENI PROGRAM “POLJOPRIVREDNICI”Vlada je usvojila jamstveni program Po-ljoprivrednici, putem kojeg će Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inova-cije i investicije ponovno moći izdavati jamstva za osiguranje potraživanja po kreditima za poduzetničke projekte u sektoru poljoprivrede.

“Poljoprivrednici će moći koristiti jamstva HAMAG-a po dvije mjere i to za kredite za investicije u poljoprivredi gdje je maksimalni iznos jamstava do 10 milijuna kuna, dok se osigurava po-kriće kredita između 10 i 50 posto, te

za obrtna sredstva, gdje je maksimalni iznos jamstava 750.000 kuna, uz po-kriće kredita od 10 do 50 posto”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koja je istaknula kako će jamstveni program biti otvoren do 2018.

NOVI KREDIT HŽ INFRASTRUKTURIHŽ Infrastrukturi Vlada je odobri-la kreditno zaduženje od 48 milijuna eura kao i državno jamstvo. Kredit bi se trebao realizirati kod Zagrebač-ke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermärkische banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke te Hr-vatske banke za obnovu i razvitak, a na-mijenjen je fi nanciranju investicija na-mijenjenih osuvremenjivanju i izgradnji željezničke infrastrukture.“Kredit je potreban jer se zahvati u po-dizanje sigurnosti, neometano odvijanje prometa i sanacija kritičnih točaka ne mogu fi nancirati iz europskih sredsta-va”, rekao je ministar pomorstva, pro-meta i infrastrukture Oleg Butković. Rok otplate kredita je 10 godina, uz tri godine počeka i sedam godina otplate.

Rafineriji Brod priključak na plin iz Hrvatske Realizacijom ovog projekta kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala bi se znatno poboljšati, a zdravstveni rizici smanjiti, istaknuo je Ćorić piše Ilijana Grgić [email protected]

IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA S KOSOVOM I UAE-om

Poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku

UGOVORI O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Za 35 ugovora 793,2 milijuna kuna

U saborsku su proceduru upućeni i prijedlozi o potvrđivanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ministar financija Zdravko Marić očekuje da će ti ugovori biti poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te će stoga utjecati na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti između Hrvatske i tih država.

U Banskim dvorima potpisano je 35 ugovora o dodjeli bespo-vratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Projekti se odnose na razvoj znanstvenih istraživačkih centara, opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, iz-gradnju studentskog doma te razvoj sudskog e-registra. Ugo-vori su vrijedni 793,2 milijuna kuna, od čega je 696,6 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz fondova EU-a.


N akon punih pet mjeseci, prošli tje-dan prezentirani su rezultati revi-zijskih izvješća najvećih Agroko-rovih kompanija koju je odradio

PricewaterhouseCoopers. Izvanredna uprava Agrokora prezentirala je izvješća za ključne pojedinačne kompanije iz sastava Agrokor Grupe, s izuzetkom samog Agrokora čija je prezentacija najavljena za početak ovog tjedna, i to nakon predstavljanja Privremenom vjerov-ničkom vijeću. Revizija je uz ispravke za 2015. godinu pokazala da ukupna imovina Agroko-rovih kompanija iz tri sekora - maloprodaje, poljoprivrede i prehrane - vrijedi manje, i to za 13,4 milijarde kuna. Ispravke vrijednosti u Agrokorovoj Diviziji maloprodaje iznose 10,5 milijardi kuna od čega su 7,4 milijarde kuna samo Konzumove, ukupni negativni efekt na kapital kroz prepravak 2015. i gubitak 2016. u

Diviziji poljoprivrede iznosi 1,7 milijardi kuna, a u Prehrani 1,2 milijarde kuna.

“Ne vidim kako je moglo doći do promjena poslovnih politika o kojima je govorio Todorić. Da je do njih i došlo, ne možete mijenjati ra-čunovodstvene standarde. Vrijednosti koje se ispravljaju, ispravljaju se na tržišne vrijednosti i to je nepotrebno komentirati. Kad radite ova-kvu reviziju, svatko od nas procjenjuje vrijed-nosti i nikad se nećemo složiti koliko što vri-jedi, zato nam računovodstveni standardi daju neki okvir. Ako izađete iz tih okvira, to nema veze s realnom vrijednošću. Deset milijardi kuna ispravaka je ključna brojka, a ja danas ne želim govoriti o tome gdje je došlo do zakon-skih ili nezakonskih prepravki”, komentirao je izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ra-mljak na upit jesu li u reviziji pronađeni neza-koniti elementi.

KLJUČNIM TVRTKAMA VRIJEDNOST MANJA 13,4 MILIJARDE KUNA Ispravke vrijednosti u Diviziji maloprodaje iznose 10,5 milijardi kuna od čega su 7,4 milijarde kuna samo Konzumove, ukupni negativni efekt na kapital kroz prepravak 2015. i gubitak 2016. u Diviziji poljoprivrede je 1,7 milijardi, a u Prehrani 1,2 milijarde kuna piše Ilijana Grgić [email protected]

REVIZORSKO IZVJEŠĆE O AGROKORU AKTUALNO

UKUPNI REZULTAT KONZUMA JE NEGATIVAN, ALI TO NE ZNAČI DA JE KONZUM OPERATIVNO LOŠE POSLOVAO, ISTIČE RAMLJAK


NETO GUBITAK U TRI NAJVAŽNIJE DIVIZIJENakon revizije neto rezultata po pojedinim kompanijama iščitava se kako je u malopro-dajnom dijelu Agrokora - koji čine Konzum i Tisak - u prošloj godini ostvaren neto gubitak veći od 2,2 milijarde kuna, u Poljoprivredi - u čijem su sastavu Belje, PIK Vinkovci i Vupik - neto gubitak iznosio je 329 milijuna kuna, a u Prehrani - koju čine Ledo, Jamnica, Zvijezda i PIK Vrbovec - 741 milijun kuna. U razdoblju od 2015. i 2016. godine ukupni negativni efekt na neto dobit u Maloprodaji iznosio je 2,5 milijardi kuna, u Poljoprivredi 200 milijuna kuna, a u Prehrani 1,4 milijarde kuna. Revizorsko izvje-šće je pokazalo kako najznačajniji negativni utjecaj na dobit u 2016. čine rezervacije od 50 posto na međusobnim potraživanjima unutar Agrokor Grupe.

MALOPRODAJA U MINUSUKolika je kompleksnost izrade revizije izvješća za Konzum, možda se najbolje može ilustrirati brojkom kako ta tvrtka ima više od tri milijuna računovodstvenih stavki. Konzum je u prošloj godini poslovao s gubitkom većim od 1,85 mi-lijardi kuna, dok su poslovni prihodi tog naj-većeg hrvatskog maloprodajnog lanca iznosili

10,5 milijardi kuna, što je oko 100 milijuna više nego godinu ranije. Prema revidiranom izvje-šću PwC-a, Konzum je i u 2015. godini zabilje-

žio gubitak od 1,4 milijarde kuna, dok je pri-jašnji objavljeni fi nancijski izvještaj pokazivao da je poslovao s dobiti od 235 milijuna kuna. Prihodi Konzuma u 2015. godini bili su 10,4 mi-lijarde kuna, dok je u ranije objavljenom izvje-šću stajalo da su prihodi bili 14,6 milijardi kuna.

“Konzum je imao manju dobit nego što se to prikazivalo, ali to nije bio razlog zbog kojeg se Agrokor Grupa našla u problemima. Uku-pni rezultat Konzuma je negativan, ali to ne znači da je Konzum operativno loše poslovao. Negativan rezultat za 2016. je rezultat koji se godinama skupljao i sada konačno izlazimo s točnim rezultatima”, istaknuo je Ramljak na-vodeći kako ne treba stvarati dodatnu nervozu kod zaposlenika jer, prema njegovim riječima, Konzum je u prvih devet mjeseci ove godine iskazao operativnu dobit te mu se promet vra-ća na razinu prošlogodišnjeg. Poslovni rashodi Konzuma lani su bili 11,6 milijardi, a godinu ra-nije 10,7 milijardi kuna.

“Najveći ispravak vrijednosti kod Konzu-ma je kod vrijednosti udjela i poslovanja Idee u Srbiji, koja je 2014. prepuštena bez naknade Mercatoru, a još se uvijek ta vrijednost, veća od tri milijarde kuna, vodi u knjigama Konzu-ma”, rekao je Ramljak.

VLADA O REVIDIRANOM FINANCIJSKOM IZVJEŠĆU

Potvrđena opravdanost donošenja zakona

Vlada će se očitovati o revidiranom fi-nancijskom izvješću nakon objave kon-solidacije koja će pokazati stanje Agrokor Grupe na kraju 2016. godine. U Vladi isti-ču da prvi nalazi koji su predočeni jav-nosti potvrđuju opravdanost potrebe donošenja Zakona o postupku izvanred-

ne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku. Još su jednom istaknuli kako su donošenjem tog zakona očuvana radna mjesta i spri-ječeno prelijevanje sistemskih rizika na cijelo gospodarstvo te sačuvana stabil-nost sustava.

AKTUALNO

BELJE, PIK VINKOVCI I VUPIK U BUDUĆNOSTI ĆE POSLOVATI BEZ PROBLEMA S KAPITALOM, SMATRA IZVANREDNI POVJERENIK

GOVOREĆI O TVRTKAMA IZ

AGROKOROVE DIVIZIJE

PREHRANA, RAMLJAK JE KAZAO KAKO

JE NJIHOVA BUDUĆNOST

NEUPITNA


U MALOPRODAJNOM DIJELU AGROKORA - KOJI ČINE KONZUM I TISAK - LANI JE OSTVAREN NETO GUBITAK VEĆI OD 2,2 MILIJARDE KUNA

Na dan 31. prosinca 2016. godine većinski vla-snik Konzuma je Agrokor koji je u svom vla-sništvu držao 75,37 posto dionica. Jamnica, koja je također u većinskom vlasništvu Agro-kora, u svom vlasništvu je imala 11,10 posto di-onica Konzuma, dok je preostalih 13,53 posto bilo u vlasništvu pojedinih trgovačkih društa-va, fi nancijskih institucija te domaćih i stranih fi zičkih osoba. Tisak je u 2016. godini ostva-rio gubitak od 388 milijuna kuna, dok je gu-bitak za 2015. godinu bio 64,4 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi iznosili su 2,73 milijarde kuna, što je za 3,5 posto manje nego godinu ranije. Kratkoročne obveze su veće od kratkoročne imovine za 330,9 milijuna kuna.

NETO GUBITAK TVRTKI IZ DIVIZIJE POLJOPRIVREDAIako je neto gubitak u Diviziji poljoprivrede Agrokorovih kompanija lani bio 329 milijuna kuna, Ramljak je istaknuo kako je njihovo po-slovanje u prvih devet mjeseci jako dobro, a dobit u tom razdoblju najbolja u povijesti.

Belje je prošlu godinu završilo s neto gu-bitkom od 45 milijuna kuna, dok je gubitak za 2015. iznosio 113 milijuna kuna, odnosno bio je za 68 milijuna kuna veći nego što je za tu godinu bilo objavljeno ranije. PIK Vinkovci lani je zabilježio gubitak od 233 milijuna kuna, dok je gubitak od 72 milijuna kuna zabilježio

u godini ranije. Poslovni prihodi lani su mu bili 519 milijuna kuna što je 16 posto više nego u 2015. S druge strane, poslovni rashodi bili su 710 milijuna kuna, odnosno za 51 posto veći nego u 2015. godini. Vupik je lani zabilježio gubitak od 51 milijun kuna, a u 2015. od 38 milijuna. Ukupni prihodi lani su iznosili 420 milijuna kuna. Ramljak je ocijenio kako će sve ove tri kompanije u budućnosti poslovati bez problema s kapitalom.

KOMPANIJE MOGU OPERATIVNO OPSTATIU prošloj godini Ledo Grupa zabilježila je gu-bitak prije oporezivanja od 270 milijuna kuna,

dok je u 2015. imala dobit od 262 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2016. potraživanja od povezanih društava, članica Grupe Agro-kor, u ukupnom iznosu bila su 1,41 milijarda kuna. Poslovni prihodi lani su bili veći od 2,1 milijarde kuna, što je gotovo na razini s priho-dima u 2015.

Ostvarenje poslovnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu iznosi 99,9 posto, navodi se u fi nancijskom izvješću, što je za Ledo Grupu odličan rezultat s obzirom na nepovoljne vre-menske prilike. Poslovni prihodi PIK Vrbovca lani su bili 2,16 milijardi kuna, godinu je zavr-šio s osam milijuna kuna neto gubitka, nasu-prot godine ranije kada je ostvario 80 milijuna kuna neto dobiti. Zvijezda je 2016. poslovala s neto gubitkom od 146 milijuna kuna, dok je godinu ranije zabilježila dobit od 25 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi Zvijezde lani su iznosili 873 milijuna kuna i bili su dva posto manji nego u 2015., što je rezultat niže prosječne prodajne cijene i neznatno nižih prodanih količina. Poslovni rashodi bili su veći od milijardu kuna, odnosno 18 posto viši nego godinu ranije, zbog većih nabavnih cijena si-rovina u odnosu na prethodnu godinu, no naj-većim dijelom zbog vrijednosnog usklađenja internih potraživanja.

Jamnica je u 2016. zabilježila neto gubitak od 317 milijuna kuna, dok je godinu ranije za-bilježila dobit od 273 milijuna. Ukupni lanjski prihodi bili su veći od 2,6 milijardi kuna, dok revidirano izvješće za 2015. pokazuje priho-de od 2,5 milijardi kuna, što je razlika od 206 milijuna od objavljenih fi nancijskih izvješća za 2015.

Poslovanje Agrokorove Divizije prehra-na izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak prokomentirao je riječima kako je budućnost kompanija iz te grupacije “neupitna”, te ista-knuo da su svi izvještaji kompanija rađeni po načelu neograničenosti poslovanja što ukazu-je na činjenicu da kompanije mogu operativno opstati u budućnosti.

MARTINA DALIĆ ZATRAŽILA PREGLED SVIH SVOJIH E-MAIL RAČUNA

Nisu pronađene poruke za koje ju je prozivao Todorić

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zatražila je pregled svih svojih e-mail raču-na nakon što ju je bivši predsjednik uprave Agrokora Ivica Todorić na svom blogu izravno optužio za pri-

jetnje. Nadležna državna tijela su na-kon obavljenih pregleda izvijestila da “nisu pronađene poruke koje bi uka-zivale na prijetnje prema gospodinu Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu uprave Agrokora”.

Deset milijardi kuna ispravaka je ključna brojka, a ja danas ne želim govoriti o tome gdje je došlo do zakonskih ili nezakonskih prepravki.

Ante Ramljak, izvanredni povjerenik u Agrokoru


K ako pokrenuti i osigurati fi nancira-nje energetskih projekata, kako po-taknuti energetsku obnovu zgrada te u konačnici kako inovacijama u

energetici pokrenuti gospodarski rast bila su neka od pitanja na koja je odgovore pokušala dati 4. Croenergy konferencija, koja je održa-na prošli tjedan u Energetskom centru Bračak. Trodnevno događanje koje je bilo usmjereno na fi nanciranje i provedbu projekata organi-zirala je Regionalna energetska agencija sje-verozapadne Hrvatske (REGEA), uz Europsko udruženje energetskih agencija i regija za energiju i okoliš (FEDARENE) te institucio-nalne partnere - Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR).

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i pred-sjednik FEDARENE-a, istaknuo je kako konfe-rencija nastojati više promišljati o konkretnim projektima i akumulirano znanje prenijeti izvan granica Hrvatske. “Ideja je pokazati da se može

raditi onako kako to rade najbolji u Europi. U Hrvatskoj se može raditi dobro, promišljati i biti uspješan. No treba znati i treba htjeti”, naglasio je dodajući kako je sada dobar trenutak za raz-govore o projektima, umrežavanje investitora i stvaranje dobre prakse kod kuće.

Hrvatska je, nastavio je Domac, prirodno bo-gata vodom, pogodna je za snažnije korištenje energije sunca, ali i šumskog potencijala. “S ob-zirom na to, značajan nam je udjel obnovljivih izvora energije. No on nije ni približan onome koliko bi mogao i trebao biti. Dakle, ne osku-dijevamo u prirodnom potencijalu već u zna-nju, u razrađenoj suvisloj politici, u osmišljenoj i dalekosežnoj energetskoj strategiji. Zapravo, sve ono što sami trebamo napraviti, valja uči-niti još bolje nego sada”, naglasio je i dodao kako gospodarstvo prepoznaje takve projekte. “Hrvatske tvrtke su spremne. Međutim, kako bi se mogle snažnije razmahati, politika im treba stvoriti preduvjete, a ustanove poput naše dati im okvire. Ukratko, mi smo ti koji trebamo

U HRVATSKOJ SE MOŽE RADITI DOBRO, ALI TREBA ZNATI I HTJETINe oskudijevamo u prirodnom potencijalu već u znanju, u razrađenoj suvisloj politici, u osmišljenoj i dalekosežnoj energetskoj strategiji, kaže Julije Domac piše Boris Odorčić [email protected]

CROENERGY KONFERENCIJAAKTUALNO


U REGEA-i SMATRAJU KAKO NIJE PROBLEM NAMAKNUTI NOVAC ZA FINANIRANJE PROJEKATA OIE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

stvoriti tržište kako bi naše gospodarstvo uzle-tjelo”, istaknuo je.

POTENCIJAL TRŽIŠTA - MILIJARDE KUNAU REGEA-i smatraju kako nije problem na-maknuti novac za fi nanciranje projekata OIE i energetske učinkovitosti. Međutim, nedostaju fi nancijski instrumenti te sofi sticiraniji načini investiranja i aktiviranja bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj. “Potencijal tržišta mjeri se u milijardama kuna. Smatram kako bi naše tvrtke mogle preuzeti itekako do-bar dio tog kolača. Posebice jer su to projekti lokalnog karaktera poput javne rasvjete ili re-konstrukcije zgrada i oni koji toliko ne privlače velike globalne igrače”, kazao je.

Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Gra-da Zagreba, napomenula je kako je iznimno važno povezati se s drugim regijama, prikupiti dobra iskustva i raspraviti o svemu onome što je potrebno za poticanje ulaganja u energetsku obnovu i učinkovitost. Također, bitno je dobro pripremiti natječaje kako bi se moglo aplicira-ti i u što većoj mjeri privući EU sredstva. “Naši proračuni nisu toliko izdašni da bi se napravilo onoliko koliko je moguće na području energet-ske učinkovitosti”, naglasila je dodajući kako se u to mogu snažnije uključiti i građani. “To je jedan od najvećih zadataka. Posebice jer je zgradarstvo najveći potrošač energije”, kazala je. Administrativne granice ne smiju biti granice našeg djelovanja, važno je zajedništvo.

Hrvoje Frankić, zamjenik župana zagre-bačkog, istaknuo je kako ta županija prepozna-

je važnost ove teme. Štoviše, na vlastitu primje-ru pokazuje kako jedna županija promišljenim gospodarenjem energijom i planiranjem inve-sticija može postići mnogo. “Naime, od 2012. do 2016. godine vrijednost ukupnih investicija u energetsku obnovu škola i obnovljive izvore energije u našim školskim objektima iznosi 19,3 milijuna kuna. U ovoj godini za energetsku ob-novu dviju škola investirat će se gotovo osam

milijuna kuna”, napomenuo je rekavši kako se objedinjenom javnom nabavom za električnu energiju i prirodni plin uštedjelo oko pet miliju-na kuna. “Dosad se za energetsku obnovu zgra-da javne namjene na našem području utrošilo ukupno 13 milijuna kuna, a u ovoj godini smo za tu svrhu u proračunu izdvojili dva milijuna kuna vlastitih sredstava”, kazao je.

ODRŽIVO KORIŠTENJE ENERGIJEIsto tako, nastavlja se sa 1,5 milijuna kuna vri-jednim projektom E-mobilnost u sklopu kojeg se grade e-punionice. Važno je istaknuti i 20 milijuna eura vrijedan projekt modernizaci-je javne rasvjete New Light koju Zagrebačka županija provodi s Krapinsko-zagorskom, uz stručnu podršku REGEA-e. “Očekivanja su da će projekt New Light dovesti do ukupnih go-dišnjih ušteda na troškovima za energiju i odr-žavanje u iznosu od 1,1 milijuna eura”, naglasio je Frankić dodajući kako je održivo korištenje energije zasigurno jedna je od ključnih tema za našu budućnost i u to svi trebaju ulagati više.

Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski, istaknuo je kako je ta županija zahvaljujući RE-GEA-i, koji joj je otvorio oči, odavno krenula s projektima obnovljivih izvora energije i ener-getske učinkovitosti. Naglasio je i važnost du-goročnog planiranja u tome području, odnosno značaj projekata s kojima se treba prijaviti za dobivanje sredstava EU-a e do 2027. godine.

Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske in-vesticijske banke (EIB) u Hrvatskoj, kaže kako ova razvojna banka, sukladno prioritetima EU-a, posebice vodi računa o projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. “Pri-mjerice, EIB je za zaštitu okoliša u 2015. godini odobrio oko 20 milijardi eura. U 2016. godini, pak, oko 17 milijardi eura, a trećina tih sredsta-va bila je za obnovljive izvore energije, energet-sku učinkovitost ili izgradnju novih energetskih objekata u EU”, naglašava Kovačev. Sredstva su, nastavlja on, spremna i za Hrvatsku. EIB tako manje kredite odobrava putem partnera – HBOR-a i pet najvećih poslovnih banaka. A spreman je, kaže, fi nancirati i velike kredite.

Hrvatske tvrtke su spremne. Međutim, kako bi se mogle snažnije razmahati, politika im treba stvoriti preduvjete, a ustanove poput naše dati im okvire. Ukratko, mi smo ti koji trebamo stvoriti tržište kako bi naše gospodarstvo uzletjelo.

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i predsjednik

FEDARENE-a


O vih dana u pogon je puštena solarna elektrana na zgra-di poslovnog centra OTP banke u Puli. Fotonaponski

sustav snage 30 kW proizvodit će stru-ju za potrebe lokalnih potrošača u zgra-di – klimatizaciju, rasvjetu, potrebe IT infrastrukture, liftove i ostalo. Planirana godišnja proizvodnja električne ener-gije iznosi 40 MWh, a očekuje se kako će cjelokupna proizvodnja energije biti potrošena za potrebe zgrade poslovnog

centra. Ukupna vrijednost instaliranog fotonaponskog sustava iznosi 383.000 kuna, a sredstva za realizaciju projekta je u cijelosti osigurala OTP banka.

Ovo je treća solarna elektrana OTP banke. Elektrana na zgradi poslovnog centra u Dubrovniku, snage 25 kW, kori-sti se već preko dvije godine. Ulaganje u dubrovačku elektranu iznosilo je 361.000 kuna, za što je OTP banka također samo-stalno osigurala sredstva. U srpnju prošle godine puštena je u pogon druga solarna

elektrana na upravnoj zgradi OTP banke u Zadru. Taj je fotonaponski sustav sna-ge 21 kW realiziran ugovorom o zajed-ničkom fi nanciranju projekta poticanja obnovljivih izvora energije korištenjem subvencioniranih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost tog projekta iznosila je 313.000 kuna, od čega je Fond fi nanci-rao 40 posto opravdanih troškova, to jest do 96.200 kuna.

“OTP banka je predana realizaciji projekata iz područja poticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora energije, što pokazuje i naša poslovna strategija u koju smo ugradili uvođenje mjera sma-njenja utjecaja na okoliš. S obzirom na to da se značajni dio poslovanja Banke ostvaruje uz obalu, odlučili smo se na korištenje obnovljivih izvora energije iz sunčanih elektrana instaliranima na na-šim zgradama u sunčanim gradovima. Puštanje u pogon treće, po snazi najjače, solarne elektrane u Puli pokazuje našu predanost ciljevima održivosti, očuvanju okoliša, kao i dobrobiti zajednice u kojoj poslujemo”, istaknuo je Balázs Békeff y, predsjednik Uprave OTP banke. (J.V.)

TREĆA SOLARNA ELEKTRANA OTP BANKE OTP banka je predana realizaciji projekata iz područja poticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora energije, što pokazuje i naša poslovna strategija, kazao je Békeffy

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Sve veća potražnja za Sunčanim kreditima

Korištenjem električne energije iz vlasti-tih sunčanih elektrana OTP banka u svojoj poslovnoj strategiji provodi i smjernice Europske unije o energetskoj učinkovito-sti, odnosno proizvodnji električne ener-gije na mjestu potrošnje. U proizvodnom portfelju OTP banka nudi i Sunčane kre-

dite za kojima postoji sve veća potražnja. U okviru svog programa Zeleno svjetlo za okoliš, OTP banka na razne načine nastoji smanjivati svoj utjecaj na okoliš, razvijati projekte energetske učinkovitosti, kao i unaprijediti vlastiti sustav odvajanja ot-pada.

AKTUALNO


H rvatski energetski sektor nije protiv prelaska s ugljičnog na niskougljični razvoj gospo-darstva u cjelini, no svakako

treba voditi računa da će fosilna goriva imati bitnu ulogu još dugi niz godina u osiguravanju potreba za energijom, oci-jenila je Marija Šćulac Domac, direk-torica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 9. međunarodnoj konferenciji i izlož-bi Naftno-plinsko gospodarstvo, koja se održala proteklog tjedna u Šibeniku i koja je okupila više od 300 sudionika, 60 predavača, 80 predstavnika kompanija, institucija, ustanova, fakulteta i udruga te je jedna od većih ovakve vrste u Jugoi-stočnoj Europi.

“Uvažavajući tu činjenicu nikako se ne smije zanemariti potreba za zadrža-vanjem određene energetske neovisno-sti naše države, bilo kroz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, bilo kroz razvoj novih dobavnih pravaca prirod-nog plina, u prvom redu terminala za ukapljeni prirodni plin, UPP, te Jadran-sko-jonskog plinovoda. Ovo je prilika da pošaljemo jasan stav energetskoga gospodarstva da njegov doprinos razvoju energetske strategije treba biti jasno vid-ljiv i u krajnju ruku prihvaćen”, naglasila je Marija Šćulac Domac.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić najavio je da će se do kraja godine donijeti novi zakon o istraživanju i eksploataciji uglji-kovodika. “Cilj zakona je napokon pokre-nuti značajnije istraživanje i eksploataciju

ugljikovodika u Hrvatskoj te i na taj način pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodar-stva”, rekao je Milatić.

Ispred Znanstvenog vijeća HAZU-a akademik Mirko Zelić analizirao je tre-nutačno stanje u Hrvatskoj te izrazio za-brinutost glede činjenice da uvozimo 50 posto više primarne energije u odnosu na proizvodnju.

PROMICANJE GOSPODARSTVA U SEGMENTU NAFTNE INDUSTRIJEViši stručni suradnik Sektora za ener-getiku i zaštitu okoliša HGK Zvonimir Jerolimov naglasio je potrebu uspostave daljnjega zakonodavnog okvira s područ-ja energetike i rudarstva. Tom prilikom najavio je i formiranje nove zajednice pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Sekto-ru za energetiku i zaštitu okoliša, Zajed-nice proizvođača naftno-plinske opreme i usluga u naftnoj industriji, koja će biti prva takve vrste u Hrvatskoj, a sve u ci-lju promicanja hrvatskoga gospodarstva

u segmentu naftne industrije. U sklopu konferencije u organizaciji Hrvatske gos-podarske komore i Hrvatske udruge naf-tnih inženjera i geologa prvi put su odr-žani i poslovni susreti stranih i hrvatskih tvrtki, što je potvrdilo da postoji veliki interes i mogućnosti suradnje na projek-tima u naftnoj industriji u Hrvatskoj i u svijetu.

Konferenciju i izložbu organizirali su Hrvatska udruga naftnih inženjera i geo-loga (HUNIG), Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU, Hrvatski nacionalni komitet Svjetskog vijeća za naftu i plin (WPC) i Hrvatska sekcija Međunarodne udru-ge naftnih inženjera (SPE), pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Prvi put ove godine Hrvatska gospodarska komora je jedan od glavnih podupiratelja 9. međunarod-ne konferencije i izložbe, koja se održa-va bijenalno i koja je dobra podloga za razmjenu iskustava i prezentiranje novih dostignuća u naftnoj industriji. (V. A.)

Energetska neovisnost Hrvatske se ne smije zanemariti Ovo je prilika da pošaljemo jasan stav energetskoga gospodarstva da njegov doprinos razvoju energetske strategije treba biti jasno vidljiv i u krajnju ruku prihvaćen, naglašava Marija Šćulac Domac

9. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I IZLOŽBA NAFTNO-PLINSKO GOSPODARSTVO

Marija Šćulac Domac


AKTUALNO

H rvatsko gospodarstvo još nije na ozbiljan način iskoristilo moguć-nosti informacijskih tehnologija u svojem razvoju, a to se još možda

više odnosi na domaću industriju. Posljedica toga je činjenica da su domaće tvrtke koje se bave informacijskim tehnologijama velikom većinom izvoznici, a relativno mali dio posla obavljaju za domaću industriju.

Postoje standardizirane mjere koliko ste zreli u korištenju informacijskih tehnologija, ističe Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, jedne od najvećih domaćih IT tvrtki. “Na skali od nula do pet većina hrvatskih tvrtki se kreće negdje oko dvojke. Automatizira se dio poslovnog procesa, eventualno je integriran u centralni, no vrlo rijetko dođe do potpune in-tegracije koja će donijeti povećanje produktiv-nosti i automatizacije procesa prema kupcima ili dobavljačima. Takvi su samo stranci koji po-sluju u Hrvatskoj ili oni koji su na to prisiljeni zbog regulative”, smatra Dujmović.

Iako mnogi misle da su tehnologije skupe, drugi se s time ne slažu jer smatraju da je puno skuplje ne uvesti ih.

“Od 500 najvećih svjetskih kompanija u zadnjih 15 godina 200 ih je nestalo s liste jer se nisu prilagodili. Stagnacija hrvatskog gos-podarstva dobrim se dijelom događa zbog toga što je naš menadžerski kadar loše pripremljen za modernizaciju. Kao gospodarstvo smo glo-balno nekonkurentni, a IT je jedna od ključnih komponenti za povećanje konkurentnosti”, dodaje Dujmović.

PODIZANJE KONKURENTNOSTI POSLOVANJAUpravo zbog tih razloga Hrvatska gospodarska komora organizira konferenciju Industry and Tech u sklopu projekta digitalne transformaci-je HGKtech, kako bi tehnološke tvrtke zajedno s predstavnicima industrije pokazale primjere iz prakse kojima su podigle konkurentnost po-slovanja.

Kada danas imate tvrtku koja automatizi-ra proizvodnju i prati kvalitetu na proizvod-noj traci, ne možete odrediti je li ona IT ili industrijska tvrtka, kaže Emil Perić, voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK-u. “Primarni alat joj je računalo, digitalna kame-ra, senzori, istraživanje uz pomoć računala o postojanju problema. Same tvrtke koje pružaju tehnologiju više nisu isključivo samo IT tvrtke. Nama je na ovoj konferenciji cilj pokazati kako je potrebno malo učiniti kako bi se došlo do modernizacije i uvođenja novih tehnologija”, zaključuje Perić.

Na konferenciji će se govoriti o inovacija-ma kao ključu uspjeha, tehnologiji kao konku-rentskoj prednosti, digitalizaciji i industriji, kao i razvoju novih proizvoda, održivoj proizvod-nji i novim pravilima poslovanja. Konferencija će se održati 23. i 24. listopada u kongresnom centru Forum u Zagrebu, a prijave su moguće na internetskoj stranici industrytech.hgk.hr.

INDUSTRIJA TREBA MODERNIZACIJUHrvatska gospodarska komora organizira konferenciju Industry and Tech u sklopu projekta digitalne transformacije HGKtech, kako bi tehnološke tvrtke zajedno s predstavnicima industrije pokazale primjere iz prakse kojima su podigle konkurentnost poslovanja piše Krešimir Sočković [email protected]

INDUSTRY&TECH

Kao gospodarstvo smo globalno nekonkurentni, a IT je jedna od ključnih komponenti za povećanje konkurentnosti.

Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana


Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja

Besplatno porezno savjetovanjeNOVA USLUGA ZA ČLANICE HGK

Hrvatska gospodarska komora pokrenula je besplatnu uslu-gu poreznog savjetovanja namijenjenu svim članicama

Komore. Gospodarstvenici se za dodjelu vaučera prijavljuju putem obrasca koji se nalazi na internetskoj stranici hgk.hr/usluga-savjetovanja-ovlastenih-po-reznih-savjetnika. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera koji je jednak vrijednosti jednog upita odnosno jednog stručnog mišljenja/oči-tovanja ovlaštenih poreznih savjetnika sukladno Zakonu o poreznom savjet-ništvu. Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja. Potrebno je dostaviti i detalj-no obrazložiti postavljeno pitanje (ili više njih, ali vezano za određeni problem) za ovlaštene porezne savjetnike uz svu popratnu dokumentaciju potrebnu za

razumijevanje upita i izradu stručnog mišljenja. Sukladno navedenom postup-ku odabira, članici će biti dostavljena obavijest o dodjeli vaučera odnosno mo-gućnosti korištenja usluge poreznog sa-vjetovanja s naznakom predviđenog da-tuma izvršenja. Porezni savjetnici izradit će mišljenje/očitovanje u pisanom obliku koje će HGK dostaviti članici odmah po

zaprimanju. Broj vaučera je ograničen i baziran je na mjesečnoj osnovi. Prijave se otvaraju 1. u mjesecu i zatvaraju is-punjenjem maksimalnog broja prijava za taj mjesec. Ako zainteresirana članica ne ostvari pristup usluzi zbog navedenog ograničenja, prijavu je moguće ponoviti idući mjesec ili koristiti usluge stručnja-ka za poreze HGK.

U Bruxellesu je održan sastanak Od-bora za politiku kvalitete poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda pri EK, na kojem je održana rasprava i glasovanje o prijedlogu Provedbene uredbe Komisije (EU) o upisu naziva Varaždinsko zelje te Slavonski kulen/Slavonski kulin u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Za Varaždinsko zelje prijedlogom Ured-be predlaže se upis naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštiće-nih oznaka zemljopisnog podrijetla, a za sjemenje i proizvode od kupusa koji se proizvode izvan defi niranog zemljo-pisnog područja, na oznakama se bez vremenskog ograničenja dopušta kori-štenje naziva sorti Varaždinsko 2 i Va-raždinsko 3, uz jasno isticanje zemlje podrijetla, bez ikakva upućivanja na Hr-vatsku. Slavonski kulen/Slavonski kulin će prijedlogom Uredbe biti upisan u Re-gistar zaštićenih oznaka izvornosti i za-štićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a slovenskom društvu Celjske mesnine se dozvoljava korištenje naziva Slavon-ski kulen za označavanje proizvoda koji

nije u skladu sa specifi kacijom proi-zvoda Slavonski kulen/Slavonski kulin (ZOZP) tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Uredbe. Prijedlozi Uredbi su jednoglasno usvoje-ni, a pravnu snagu imat će tek po objavi u Službenom listu EU-a. Ponosan sam na sve koji su sudjelovali u ovom procesu, a ponajprije na naše proizvođače, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolu-šić. “Bilo je prigovora na naše zahtjeve za zaštitu naziva ovih proizvoda, no ar-gumentiranim pristupom izborili smo se za svoja uvjerenja. Još jednom čestitam proizvođačima i želim im puno uspjeha u promociji njihovih proizvoda kako na domaćem tako i na ostalim tržištima”, kaže Tolušić. (K.S.)

SLAVONSKI KULEN I VARAŽDINSKO ZELJE ZAŠTIĆENI U EU

REGISTAR ZAŠTIĆENIH OZNAKA


N a konferenciji Hrvatska kakvu tre-bamo - poljoprivreda za 21. sto-ljeće raspravljalo se o izazovima i budućnosti poljoprivrede u Hr-

vatskoj te kako potaknuti modernu i održivu proizvodnju uz bolje iskorištavanje izdašnih fondova Europske unije.

Konferenciju je svojm govorom otvorio premijer Andrej Plenković apostrofi ravši upravo poljoprivredu kao jednu od ključnih tema domaćeg gospodarstva i politike. Nagla-sio je kako je u sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36 posto sredsta-va alocirano za poljoprivredu, a tu govorimo o čak 408 milijardi eura koji će se redistribuirati među države članice.

PREDUVJETI POSTOJE“Puno je izazova s kojima se naši poljoprivred-nici suočavaju, bilo da je riječ o nedostatku zemljišta, bilo elementarnim nepogodama. Hr-vatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Najvažnije je da imamo radišne, vrijedne ljude koji žive na selu, proizvode hra-nu i vole ono što rade. Zato je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanja proizvodnje”, istaknuo je Plen-ković napomenuvši kako niske otkupne cijene ugrožavaju održivost naših poljoprivrednika, posebno mljekara.

“Ne možemo biti zadovoljni dok se trend pada poljoprivredne proizvodnje ne preokre-ne. Zato želimo poticati okrupnjavanje poljo-privrednog zemljišta, a donosimo i novi zakon o OPG-ovima čiji je cilj motivirati članove OPG-ova da ostanu na područjima na kojima

žive i rade”, naglasio je Plenković osudivši po-javu nepoštenih trgovačkih praksi od kojih su brojni proizvođači imali izrazite štete.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić poručio je da su poljoprivreda i ruralni prostor neodvojivo vezani te da je pravo pitanje kakvu poljoprivredu i ruralni prostor u Hrvatskoj že-limo. “U zadnjih tridesetak godina prva stvar

POLJOPRIVREDA KAO IZBOR, A NE KAO TERETU zadnjih tridesetak godina prva stvar koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište, a veliki problem su i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, niska konkurentnost, slaba educiranost proizvođača, loša dobna struktura i depopulacija ruralnih područja, ističe Tolušić piše Miro Soldić [email protected]

KONFERENCIJA “HRVATSKA KAKVU TREBAMO - POLJOPRIVREAKTUALNO

Ne možemo biti zadovoljni dok se trend pada poljoprivredne proizvodnje ne preokrene. Zato želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a donosimo i novi zakon o OPG-ovima čiji je cilj motivirati članove OPG-ova da ostanu na područjima na kojima žive i rade.

Andrej Plenković, hrvatski premijer

NAJVAŽNIJE JE DA IMAMO RADIŠNE, VRIJEDNE LJUDE KOJI ŽIVE NA SELU, PROIZVODE HRANU I VOLE ONO ŠTO RADE, SMATRA PLENKOVIĆ


DA ZA 21. STOLJEĆE”

koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište, a veliki problem su i nepostojeće poduzetniš-tvo u poljoprivredi, niska konkurentnost, slaba educiranost proizvođača, loša dobna struktura i depopulacija ruralnih područja. Još uvijek ta poljoprivreda nije naš izbor nego nešto na što nas netko natjera“, kazao je Tolušić referirajući se na slab interes za poljoprivredne škole.

“Da bi se osigurao poželjan prostor za život i rad na selu, treba osigurati osnovnu javnu infrastrukturu, povećati dostupnost i brzinu širokopojasnog interneta te omogućiti razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na selu. Poljopri-vreda za 21. stoljeće je poljoprivreda kao izbor, a ne teret. Ne znam jesu li vama govorili kad ste bili mali ‘sine, moraš učiti, ako ne učiš, ići ćeš raditi na polje’? Ja bih volio da se kaže obrnuto - na tome moramo raditi i stremiti”, rekao je Tolušić dodajući da se za te ciljeve može isko-ristiti novac EU-a koji treba pametno utrošiti.

TEHNOLOGIJA SLUŽI KAO PODRŠKAMatija Žulj, osnivač i vlasnik Agrivija, poručio je da poljoprivredom možemo konkurirati u svijetu te da poljoprivrednici moraju voditi ra-čuna o održivosti, shvaćati da je poljoprivreda biznis i da im tehnologija u poslu može samo pomoći. “Uz pomoć tehnologije možemo na vrijeme reagirati. Tehnologija služi kao podrš-ka, a ne nešto što je teško”, izjavio je Žulj odba-civši predrasudu da samo mladi koriste tehno-logiju. Na prvoj od tri panel-diskusije u sklopu konferencije pod nazivom Kratki lanci opskrbe

i lokalne robne marke ministar Tolušić rekao je da mu je suludo da po njegovom dolasku u Ministarstvu nije bilo nikakve strategije te da trenutačno rade na strateškom dokumentu za koji ne žele da ostane mrtvo slovo na papiru.

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pu-car rekao je da je Podravka jedna od rijetkih prehrambenih industrija koja ostvaruje vanj-skotrgovinski sufi cit. “Bez znanja i tehnologije ne možete biti konkurentni. Podravka je jedina kompanija u Hrvatskoj i regiji koja ima svoje sorte paprike registrirane u EU”, rekao je Pucar dodajući da to rade kako bi vertikalno integri-rali poljoprivredu.

Na konferenciji je bilo riječi i o uvođenju novih tehnologija i osiguranju usjeva, o mogu-ćim i provedivim načinima udruživanja poljo-privrednika te o tome što je potrebno napraviti da se dvije ključne gospodarske grane, proi-zvodnja hrane i turizam, bolje povežu.

Poljoprivredom možemo konkurirati u svijetu, ali poljoprivrednici moraju voditi računa o održivosti, shvaćati da je poljoprivreda biznis i da im

tehnologija u poslu može samo pomoći.

Matija Žulj, osnivač i vlasnik Agrivija

BEZ ZNANJA I TEHNOLOGIJE NE MOŽETE BITI KONKURENTNI, ISTIČE PUCAR


81. ROĐENDAN PRVOMAJSKE PRIČA S RAZLOGOM

T vornica alatnih strojeva Prvomajska prošle je godine obilježila 80 godina od proizvodnje prvog alatnog stroja, a ove godine su okupljanjem starih Prvomaj-

čana obilježili i 81. obljetnicu tvrtke koja je, unatoč svim problemima, i dalje prepoznatljiv brend na domaćem i stranom tržištu alatnih strojeva.

S proizvodnjom alatnih strojeva počeli su da-leke 1936. godine, a nama su u svojim prosto-rijama predstavili najnovije proizvode kojima osvajaju strana tržišta. Riječ je o alatnoj glodalici ALG 100 RE koju su u svoju gamu uveli prošle go-dine, a upravo grade i novu, moderniziranu halu

u kojoj će te nove alatne strojeve proizvoditi. “Uz ovu glodalicu tamo ćemo raditi i model GUK-1P te model ALG-200B. Trenutačno još čekamo da se pribave svi nacrti i usavrši tehnologija pa ćemo početi proizvoditi punim kapacitetom”, objasnio nam je Nikola Kovačić, komercijalist u Prvomaj-skoj, dodavši kako se posao dobro uhodao.

POVRATAK DOMAĆOJ KVALITETI“Sad već prodajemo dosta ovih strojeva, ponaj-prije školama za izobrazbu učenika jer su idealne za to. Izvozimo u školske centre u Sloveniju i Au-striju, ali ne traže ih samo obrazovne ustanove, već i svaka veća industrija”, ističe Kovačić, a na naše pitanje koliko uopće može jačati potražnja za takvim tipom proizvoda ako znamo da u na-šem gospodarstvu ne cvjetaju ruže sektorima koji ih koriste, sa smiješkom odgovara kako po-tražnje još uvijek ima, dapače, po njihovoj prodaji se jasno vidi da ekonomija generalno jača.

Mnoge tvrtke su prije desetak godina odbacile klasične strojeve i prešle na kineske CNC stroje-ve, ali s vremenom su uvidjeli da uz jeftiniju ci-jenu dolazi i vrlo upitna kvaliteta pa su se brzo počeli vraćati domaćoj kvaliteti koju Prvomajska nesumnjivo ima.

Ističu kako im je otvaranje granica, što se po-većalo ulaskom u EU, jako pomoglo poslovanju, pa sada svoje proizvode puno lakše izvoze po svijetu, a upita ima stvarno sa svih strana. Cijele strojeve prodaju većinom u zemljama u okruže-nju, dok rezervni dijelovi idu na sve strane svi-jeta, sve do Brazila i Trinidada i Tobaga. No uz otvaranje granica za proizvode i usluge došlo je i ukidanje ograničenja za slobodno kretanje rad-nika. U Prvomajskoj ih trenutno zapošljavaju pe-desetak, no posla ima i volumen mu raste. Kada završe novu proizvodnu halu, trebat će im mini-malno 10 novih montera i tu dolazimo do kronič-nog problema našeg gospodarstva - nedostatka radne snage.

I DALJE PREPOZNAPROBLEMIMA UNATPrvomajska je na svojim vrhuncima, 80-ih godina, proizvodila do 10.000 alatnih stdaleko od tih brojki, ali pravo je čudo da su uopće preživjeli tranziciju i sve druge pmnoge tvrtke piše Miro Soldić [email protected]

CIJELE STROJEVE PRODAJU VEĆINOM U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU, DOK REZERVNI

DIJELOVI IDU NA SVE STRANE SVIJETA


ATLJIVI, TOČ trojeva godišnje. Danas su prepreke koje su pokopale

PREKALJENI MAJSTORI PRED MIROVINOM, A ONDA...Priča je dobro poznata svim domaćim poduzet-nicima, kvalitetni radnici s iskustvom u struci su jako traženi vani i bez oklijevanja odlaze za boljim uvjetima. S istim problemom se suočavaju i u Pr-vomajskoj, njihovi školovani i iskusni radnici bez problema nalaze posao u Njemačkoj za plaće ko-

jima domaća industrija nikako ne može parirati, a novih jednostavno nema dovoljno. Stara garda prekaljenih majstora polako se bliži umirovljenju, a rupu koju ostavljaju praktički je nemoguće po-krpati mladim kadrovima. “Kadar koji nam treba

danas ponajprije su učenici koji nisu imali drugog izbora pri upisu pa su to upisali bez volje, tek tako da nešto završe. Oni pak koji žele raditi i imaju volje, kad nauče posao, vrlo brzo mogu otići za boljim uvjetima. Veliki je to problem”, naglašava Kovačić.

A taj veliki problem ne može se rješavati na razini pojedinih tvrtki, već na razini države koja generalno treba postati konkurentnija i bolja za život. To pak znači da naši političari moraju na-pokon pokrenuti konkretne reforme i godinama pametno raditi kako domaćim radnicima strani pašnjaci ne bi izgledali puno zeleniji od naših. Koliko se tome možemo nadati u trenutačnoj po-litičkoj konstelaciji, jasno je svakom tko iole prati događanja. Ukratko, još će puno autobusa i avio-na otići za Njemačku i Irsku prije negoli naši li-deri shvate alarmantnost situacije koju privatnici već odavno osjećaju na svojoj koži.

KNJIGA O POVIJESTI TVRTKE - POMOĆ U PROMOCIJIPrvomajska je na svojim vrhuncima, 80-ih go-dina, proizvodila do 10.000 alatnih strojeva go-dišnje. Danas su daleko od tih brojki, ali pravo je čudo da su uopće preživjeli tranziciju i sve druge prepreke koje su pokopale mnoge tvrtke. Glavna dva proizvoda su im glodalice i tokarilice - gloda-lice proizvode u cijelosti, a tokarilice zasad samo remontiraju, iako zbog jačanja potražnje ostaje samo pitanje vremena kad će i njih početi izrađi-vati u svojim pogonima.

Povodom prošlogodišnje 80. obljetnice izdali su i knjigu o povijesti i razvoju tvrtke, a to je im je puno pomoglo u promociji i konkretno se osjeća na ovogodišnjim poslovnim rezultatima. Mi im samo možemo poželjeti da nastave s uspjesima i proslave 100. obljetnicu sa što više projekata i otvaranja radnih mjesta jer su proizvodne tvrtke poput Prvomajske ono što nasušno treba hrvat-skom gospodarstvu.

GLAVNA DVA PROIZVODA SU IM GLODALICE KOJE PROIZVODE U CIJELOSTI I TOKARILICE KOJE ZASAD SAMO REMONTIRAJU

Kadar koji nam treba danas ponajprije su učenici koji nisu imali drugog izbora pri upisu pa su to upisali bez volje, tek tako da nešto završe. Oni pak koji žele raditi i imaju volje, kad nauče posao, vrlo brzo mogu otići za boljim uvjetima.

Nikola Kovačić, komercijalist u

Prvomajskoj


K ad pitate uspješne poslovne ljude što je to dobra poslovna ideja, mnogi će vam reći kako je to ustvari kombi-nacija vaših interesa i vještina, gdje

vam za realizaciju na početku nisu potrebna velika početna ulaganja ni zapošljavanje većeg broja djelatnika, kao i da na tržištu postoji potra-žnja koju ta ideja može zadovoljiti. Upravo sve te kriterije zadovoljava projekt Okusi Neretve - novi brend izravne internetske prodaje doma-ćih agruma i prerađevina iz vlastite proizvodnje OPG-ova Mataga i Kiridžija. Točnije, to je ponuda domaćih, zdravih i svježih proizvoda te dostava na vrata u najkraćem mogućem roku.

“Naša poljoprivredna gospodarstva OPG-ovi Mataga i Kiridžija desetljećima se u Opuzenu bave uzgojem mnogih poljoprivrednih kultura, a ponajviše agruma. Zbog sve nepovoljnije si-tuacije za proizvođače na tržištu prije nekoliko sezona odlučili smo svoje prvoklasne i netreti-rane proizvode kupcima ponuditi direktno kroz zajednički brend Okusi Neretve”, rekao nam je jedan od pokretača tog brenda Mario Kiridžija.

OD STABLA DO STOLAUbrzani način života kao i nove tehnološke mo-gućnosti otvorile su prostor internetskom tipu prodaje, koja u njihovu slučaju funkcionira tako da se putem predbilježbi kupcima ponudi mo-gućnost rezervacije željenih pošiljaka voća dok su plodovi još na stablu. Predbilježbe se otvaraju od tri do pet dana prije isporuke i traju do dana

berbe. Na taj način, uz usklađivanje prijevoza, svima se mogu ponuditi maksimalno svježi plodovi. Zapravo, riječ je o najkraćem putu od stabla do stola. “U gradu Zagrebu dostavljamo robu na kućna vrata, dok za sve ostale gradove u Hrvatskoj postoji opcija slanja paketa. Osim izravne prodaje surađujemo i sa specijalizira-nim trgovinama, odnosno trgovinama koje na prvo mjesto stavljaju podrijetlo i kvalitetu pro-izvoda, što je ujedno i naša poslovna ideja”, kaže drugi pokretač ovog brenda Marin Mataga, koji ističe kako njihovi kupci mogu biti sigurni jer se cjelokupna proizvodnja odvija na njihovim OPG-ovima i svi iz obitelji uključeni su u pro-izvodni ili prodajni proces.

OPG-ovi Mataga i Kiridžija ukupno imaju više od 2000 stabala raznih vrsta agruma. Naj-zastupljenije su naranče i razne sorte mandari-na, a nešto manje ostali agrumi poput limuna, grejpa, klementine i kumkvata.

“Prošle smo godine počeli eksperimentirati s preradom agruma u ekstra džemove s visokim

postotkom voća i raznim delicijama poput aran-cina i limuncina”, istaknuo je Kiridžija navodeći kako u budućnosti želi i dalje razvijati brend i širiti distribucijsku mrežu, te najavljuje i nova ulaganja kako bi mogli udovoljiti potrebama ši-reg tržišta svježeg voća, ali i prerađevina. (I.G)

OKUSI NERETVE NA KUĆNOM PRAGU Zbog sve nepovoljnije situacije za proizvođače na tržištu prije nekoliko sezona odlučili smo svoje proizvode kupcima ponuditi direktno kroz zajednički brend, kaže Kiridžija

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

OPG-ovi MATAGA I KIRIDŽIJA, Opuzen PREDSTAVLJAMO

OSIM IZRAVNE PRODAJE SURAĐUJEMO I S TRGOVINAMA KOJE NA PRVO MJESTO STAVLJAJU PODRIJETLO I KVALITETU PROIZVODA, ISTIČE MATAGA

Prošle smo godine počeli eksperimentirati s preradom agruma u ekstra džemove s visokim postotkom voća i raznim delicijama poput arancina i limuncina.

Mario KiridžijaMario Kiridžija


ZA ŠTO SLUŽE INSPEKTORI? Pripremili ste sve dokumente i spremno dočekujete inspektora koji vam kaže, i prije nego što je počeo s pregledom dokumentacije, kako nema nikakve šanse da možete imati ili pripremiti sve ono što on može tražiti

IZNADCRTEJEAN-PIERRE MARIČIĆdirektor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

U prvoj kolumni koju sam pi-sao pokušao sam razjasniti neke mitove o poduzetništvu – kako poduzetnike najčešće

doživljavamo kao bahate likove pune novca koji ugnjetavaju svoje radnike, mi-zerno ih plaćaju za silne prekovremene sate i razmeću se svojim bogatstvom. Takvu sliku, u pravilu, nam serviraju i mediji koji najčešće portretiraju upravo takve poduzetnike. Ali činjenica je da je takvih poduzetnika toliko malo da bi oni koji ozbiljnije prate ovakve teme u me-dijima mogli nabrojati većinu po imenu i prezimenu. Vrlo malo se piše o onoj veći-ni koja svojim radom i trudom osigurava egzistenciju. I kada se osvrnete oko sebe, ima ih jako puno, ali ih ne primjećujete. To su vaš frizer ili frizerka, baka na trž-nici koja prodaje proizvode iz svog vrta, serviser kojem vozite auto na servis i još čitav niz ljudi oko vas koje ne doživljava-te kao poduzetnike, a koji otvaraju radna mjesta, uplaćuju poreze kojima se pune državni i lokalni proračuni i koji često rade jako puno prekovremenih sati da bi njihova tvrtka ili obrt funkcionirao.

O poduzetnicima sam pisao i o kolu-mni o predstečajnim nagodbama kada upravo ti mali poduzetnici koje najmanje pratimo i doživljavamo kao poduzetnike najviše stradaju i gube kada se “restruk-turiraju” veliki. I u temi o nametanju no-vih troškova i naknada koje tjeraju takve male poduzetnike na zatvaranje obrta ili tvrtki i odlazak iz poduzetništva. I još ću pisati o poduzetnicima jer kažu da je po-navljanje majka mudrosti (znanja).

Zamislite sebe kao poduzetnika koji je osnovao svoju tvrtku, razvija projek-te, zapošljava djelatnike i ulaže veliki trud u rast te tvrtke. Najavljuje vam se inspektor rada i vi kao svaki savjesni po-duzetnik proučavate zakone i pravilnike, pretražujete internet, kontaktirate kolege i znance kako biste bili spremni za kon-trolu inspekcije. Umjesto na svoj osnovni

posao cijeli tjedan trošite na pripremanje dokumentacije koju će inspektor vjero-jatno tražiti. Pripremili ste sve dokumen-te (liječnički pregledi, pravilnici, odobre-nja, certifi kati, elaborati i sve ostalo što se traži) i spremno dočekujete inspektora.

Na dolasku mu ponosno izjavljujete kako ste sve pripremili za njegovu kontrolu, a inspektor vam (prije nego što je i po-čeo pregledavati vašu dokumentaciju) odgovara kako nema nikakve šanse da možete imati ili pripremiti sve ono što on može tražiti. Ovdje sada ne želim pri-čati o tome kako državna administracija stotinama i tisućama zakona, pravilnika,

propisa i sličnih dokumenata guši podu-zetnike u njihovom radu, već samo o od-nosu inspekcija prema poduzetnicima. I još jednom ću ponoviti – ovdje govorim o običnim, malim poduzetnicima, ne o oni-ma kod kojih inspekcija (prema nekim medijima i člancima) ne smije ni doći. I sada vi, razočarani što niste pripremlje-ni za dolazak inspektora, pitate može li vam on reći ili zna li postoji li negdje kakav dokument, vodič tipa “sve na jed-nom mjestu” gdje biste mogli naći sve što je potrebno imati od dokumentacije i pripremiti to na vrijeme, a on odgovara da nije njegov posao da vama pomaže. Kako biste se osjećali? Nije njegov posao da vam pomaže. Po nekakvoj analogiji, njegov posao valjda je da vam ispisuje kazne.

Ovo gore opisano nije samo zami-šljena situacija koja opisuje probleme malih poduzetnika. Ovo je stvarna si-tuacija koja se dogodila jednom stanaru inkubatora. Jedini komentar koji je imao taj poduzetnik bio je “ima li taj inspek-tor pojma da se novac kojim se njemu isplaćuje plaća iz proračuna namiče iz

poreza koji ja plaćam?” To vjerojatno ne zna ili o tome ne razmišlja taj inspektor (i velika većina onih koji proračun troše, a ne razmišljaju kako se puni), ali to nije ni tema koja je zanimljiva medijima kako bi takvim tekstovima malo educirali takve službenike, ali i širu javnost, e da bi se naša percepcija o poduzetnicima i podu-zetništvu polako počela mijenjati.

UPITAN POSTOJI LI KAKAV VODIČ U KOJEM JE NAVEDENO ŠTO JE POTREBNO OD DOKUMENTACIJE, INSPEKTOR ODGOVARA DA NIJE NJEGOV POSAO DA VAM POMAŽE

V isoka sezonalnost turizma te nedo-voljno iskorišten turizam u konti-nentalnom dijelu Hrvatske, realna je slika našeg turizma i ona sve

više zabrinjava turističke radnike. Hrvatska ima relativno dobru infrastrukturu, ali kapa-citeti nisu dovoljni iskorišteni, rečeno je na prošlotjednoj prvoj konferenciji o cjelogodiš-njem turizmu, održanoj pod nazivom Može li hrvatski turizam 365? u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Uz brojne domaće i inozemne struč-njake, govorilo se o tome kako produljiti sezo-nu na cijelu godinu te na koji se način suočiti s brojnim izazovima koji tište hrvatski turizam.

Da se ne priča bez razloga o problemu se-zonalnosti i uklanjanju problema niske razine turističkog prometa u pred i posezoni, govorio je Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajed-nice, što je potkrijepio nekim primjerima. On je rekao kako značajno odudaramo u pogledu ostvarenja turističkog prometa u srpnju i ko-lovozu od svih mediteranskih zemalja te smo, nažalost, na samom dnu ljestvice u udjelu tu-rističkog prometa u ostalim mjesecima. Tri ze-mlje koje su nam po toj sezonalnosti najbliže u glavnoj sezoni su Grčka, Bugarska i Francuska i one najveći udjel turističkog prometa ostva-ruju u srpnju i kolovozu. Borojević je istaknuo kako su osim Grčke, sve te, ali i ostale me-diteranske zemlje poput Cipra, Španjolske, Portugala bolje od nas tj. ostvaruju više fi -zičkih, ali i fi nancijskih rezultata. Uspore-đujući statističke podatke o ostvarenom

turističkom prometu u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2016. vidljivo je kako je naša zemlja tada doživjela iznimno snažan turistički rast. “Promet u dolas-cima i noćenjima rastao je za oko 50 posto što je više od pet milijuna novih dolazaka turista

te 25 milijuna novih noćenja. Većina tog rasta ostvarena je u

razdoblju od 2011. do 2015. Od 2006. do 2011. rasli smo za nešto više od milijun dolazaka te sedam milijuna noćenja, a sve ostalo ostvareno je zapravo u proteklih pet-šest godina”, rekao je Borojević. Dodao je kako se većina turi-

stičkog prometa ostvaruje u nekomercijalnim smještajnim objektima poput kuća za odmor i vikendica.

PRESTATI PRIČATI I POČETI RADITIUdio turizma od oko 20 posto u ukupnom bru-to domaćem proizvodu (BDP) otkriva zapravo koliko je ostatak gospodarstva slab, upozorio je Siniša Topalović iz tvrtke Horwath&Horwath Consulting. Naglasio je kako se ove godine očekuje više od 10 milijardi eura turističkog prihoda, no unatoč tome, u razdoblju od 2011. do 2016. vidljiv je pad od 41,3 eura prihoda po stranom gostu. “To nam dovoljno ukazuje na činjenicu da nešto ide u pogrešnom smje-ru iako smo Strategijom razvitka hrvatskog turizma zacrtali povećanje prihoda do 2020. godine”, rekao je Topalović. Zaključio je kako nam nedostaju konkurentni proizvodi za

U TURIZMU JE BITAN SVAKI DAN U GODINIJoš uvijek dijelimo Hrvatsku na kontinentalnu i morsku, po županijama i pojedinim mjestima. Hrvatska mora biti jedinstveno turističko odredište, a ne podijeljeno na nekoliko regija, ističe Ivana Kolar piše Sanja Plješa [email protected]

KONFERENCIJA: MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM 365?TURIZAM

NEDOSTAJU NAM KONKURENTNI PROIZVODI ZA CJELOGODIŠNJI PROMET UNATOČ SNAŽNOM TURISTIČKOM POTENCIJALU, SMATRA TOPALOVIĆ

Turizam je biznis i tako se prema njemu treba postaviti. Problemi s kojima se suočavamo su nedostatak kvalificirane radne snage te izgradnja infrastrukture u smještajnim kapacitetima. Investitori moraju odlučiti u što će ulagati, ali za to moraju biti stvoreni uvjeti.Josip Zaher, potpredsjednikHGK



cjelogodišnji promet unatoč snažnom turistič-kom potencijalu jer od 70 do 75 posto prometa još uvijek donosi proizvod sunce i more. Topa-lović se zapitao koji su nam izazovi koje treba riješiti kako bismo produljili turističku sezonu na 365 dana? “Trebamo prestati pričati i ko-načno početi raditi, primjerice završiti projekt Brijuni te aktivirati ključne državne projekte u turizmu, a u tome leži nekoliko milijardi po-tencijalnih investicija. Osim toga, treba riješiti problem turističkog zemljišta i pomorskog do-bra”, smatra Topalović.

Na problem sezonalnosti i njegova rješava-nja osvrnuo se i Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je nagla-sio kako je danas moderno govoriti o izazovi-ma tj. probleme pretvarati u izazove. “Turizam je biznis i tako se prema njemu treba posta-viti. Problemi s kojima se suočavamo su ne-dostatak kvalifi cirane radne snage te izgradnja infrastrukture u smještajnim kapacitetima”, ocijenio je Zaher. Dodao je kako investitori moraju odlučiti u što će ulagati, ali za to mo-raju biti stvoreni uvjeti. “Još uvijek su kod nas glavni investitori hrvatske kompanije dok je velikih inozemnih investitora vrlo malo”, re-kao je Zaher.

PRIMJERI DOBRE PRAKSEDa Hrvatska nema konkurentsku ponu-du i konkurentske cijene mišljenja je Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke tvrt-ke Uniline, te upravo stoga turistima nismo

zanimljivi. “Osim toga, izvan turističke sezone smo preskupi, ma koliko pričali o tome da smo jeftini”, istaknuo je Žgomba. Preporuke za ra-zvoj turizma u Hrvatskoj dao je Zdravko Poči-valšek, ministar za gospodarstvo i tehnološki razvoj Slovenije, koji je rekao kako su niske cijene dio problema u turističkoj djelatnosti. “Turizam je najveća industrija u ekspanziji, ali se ne ponašamo odgovorno prema ljudima ni okolišu. Potrebna je jasna podrška na razini države, a bez zajedničke vizije ništa se neće riješiti. U turizmu je bitan svaki dan u godini”, naglasio je Počivalšek.

Na konferenciji su izneseni i primjeri dobre prakse iz Austrije i Mađarske, na čijim bismo modelima mogli razviti neki svoj vlastiti mo-del za produljenje sezone. No to je sve dio du-goročnog procesa koji se ne može realizirati preko noći niti je samo zadatak države. “To je zadatak svih nas, koji smo još uvijek nedovolj-no povezani te još uvijek dijelimo Hrvatsku na kontinentalnu i morsku, po županijama i pojedinim mjestima. Poanta ove konferen-cije je povezivanje i suradnja te razmišljanje izvan lokalne zajednice. Hrvatska mora biti jedinstveno turističko odredište, a ne podije-ljeno na nekoliko regija”, rekla je Ivana Kolar, organizatorica konferencije iz tvrtke Julius Rose. Napomenula je kako su pred nama dva zadatka: produljenje sezone u onim turistič-kim odredištima u kojima se ostvaruju dobri rezultati te razvijanje atraktivne cjelogodišnje ponude na kontinentu gdje je to moguće.

IZVAN TURISTIČKE SEZONE SMO PRESKUPI, MA KOLIKO PRIČALI O TOME DA SMO JEFTINI, ISTAKNUO JE ŽGOMBA


HRWWWATSKA

U mjetna inteligencija više nije bauk te je izašla iz domene znanstvene fantastike. Uz to što je sve prisutnija u javno-

sti, svijet snažnije prepoznaje i prednosti njezina korištenja u privatnoj i poslovnoj svakodnevici.

Na AI2Future – prvoj konferenciji o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, istaknuto je kako su znanost i znanstve-na zajednica oduvijek bile zainteresirane za umjetnu inteligenciju. Dakle, od njenih samih početaka, točnije 1950-ih godina. Međutim, kaže Jan Šnajder, izvanredni profesor na Zavodu za elektroniku, mi-kroelektroniku, računalne i inteligentne sustave na Fakultetu elektrotehnike i ra-čunarstva, sada je pravi trenutak kada ona postaje komercijalno zanimljiva, odnosno postoje rješenja koja tržištu mogu ponudi-ti nešto novo. “Smatram kako je sada pra-vi trenutak i za Hrvatsku da iskoristi to. S jedne strane, imamo izvrsne mlade start-upe koji su to prepoznali, a s druge i veće tvrtke koje prepoznaju potrebu za umjet-nom inteligencijom. U konačnici, imamo izvrsne studente na različitim fakultetima koji su vrlo entuzijastični u tom pogledu. I to sada trebamo što bolje iskoristiti”, na-pominje on.

HOLLYWOODSKI SCENARIJJedna od glavnih prednosti korištenja umjetne inteligencije u gospodarstvu je, nastavlja Šnajder, da ona može ponuditi rješenja koja povećavaju učinkovitost ra-zličitih proizvodnih procesa te tako olak-šati poslovanje. “A cilj koji bi umjetna in-teligencija trebala ostvariti u društvenom kontekstu jest omogućiti ljudima da svoju energiju i znanje usmjere na probleme koji to doista i zaslužuju. To su problemi

visoke kognitivne razine koji zahtijevaju kreativno rješavanje, dok bi oni, nazovi-mo ih tako, dosadni, svakodnevni zadaci koji troše ljude u idealnom slučaju mogli

biti prebačeni na su-stave umjetne inte-ligencije”, objašnjava on dodajući kako ju je moguće univerzal-no primijeniti na sve gospodarske grane. “No postoje neke u kojima je umjetnu inteligenciju lakše implementirati. U Hrvatskoj je nagla-sak na tercijarnoj grani. Dakle, uslužnim dje-l a t n o s t i m a , a posebice onima koje su povezane s informacij-skim tehnolo-gijama i općeni-

to onim proizvodima gdje su ljudi u kon-taktu s računalima, mrežom ili digitalnim sadržajem. Međutim, postoje primjene tih rješenja u Hrvatskoj u primarnoj i sekun-darnoj djelatnosti, tako da nijedna grana nije nužno isključena”, ističe on.

Klasična pitanja koja se nameću sama od sebe kada se govori o umjetnoj inte-ligenciji su ona trebamo li je se bojati i hoće li zbog tih rješenja biti manje potre-be za ljudskim radom? “Te bojazni ima-ju više dimenzija i dolaze iz više kutova. Klasična je ona hollywoodska da će nas

ona uništiti. No o tome nema smisla pretjerano razgovarati. Realnija

opasnost su neželjene i nepla-nirane posljedice koje donosi svaka tehnologija. Može se do-

goditi da razvijemo sustave koje su u svojoj namjeri vrlo

dobri, a učinak na druš-tvo ili pojedince možda bude negativan. Stoga valja uzeti u obzir so-cio-ekonomske i etičke aspekte. Jedan od njih

je moguć gubitak većeg broja radnih mjesta. Za to

se treba dobro pripremiti i društvo iznaći odgovore jer to nije nešto nerješivo”, na-

glašava Šnajder.Konferenciju su

organizirale tvrtke DRAP.AI te Eventa01.

Akademski partneri konferencije bili su Fa-

kultet elektrotehnike i ra-čunarstva, Fakultet organi-

zacije i informatike, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Fa-

kultet strojarstva i brodogradnje.

Dobra priprema važnija od snažnije primjeneSada je pravi trenutak kada umjetna inteligencija postaje komercijalno zanimljiva, odnosno postoje rješenja koja tržištu mogu ponuditi nešto novo, kaže Jan Šnajder piše Boris Odorčić [email protected]

UMJETNA INTELIGENCIJA

ZNANOST I ZNANSTVENA ZAJEDNICA ODUVIJEK SU BILE ZAINTERESIRANE ZA UMJETNU INTELIGENCIJU


C omping, jedna od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, ostvario je početkom mjeseca još je-dan značajan iskorak u svom

poslovanju – postigao je status VMware Premier Partnera, najvišu moguću ka-tegorizaciju kvalifi ciranog partnera u VMwareovoj partnerskoj mreži pružate-lja usluga (kategorija Service Providera). VMware je vodeći svjetski proizvođač rješenja za virtualizaciju, upravljanje i optimizaciju IT infrastrukture.

“Comping je započeo suradnju s VMwareom 2007., čak i prije nego što je postojao VMwareov partnerski program. U ranim danima virtualizacije Comping ju je identifi cirao kao važan smjer industri-je koji je imao potencijal ‘next big tech-nology’. Naše investicije su se isplatile i

Comping je danas najveći VMware-ov partner s cer-tifi ciranim timom stručnjaka koja je virtualizirala većinu poslužitelja. Zahva-ljujući integraciji i partnerstvu koje godinama razvijamo s VMwareom, naši klijenti imaju direktan pristup stručnja-cima na području virtualizacije što im osigurava iskorištavanje tehnologije u pu-nom potencijalu, a to ih približava ostva-renju njihovih poslovnih uspjeha”, izjavio je Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga. “VMware rješenja omoguća-vaju korisnicima dodatno diferenciranje poslovanja u odnosu na konkurenciju,

kroz pristup svim aplikacijama, s bilo kojeg mjesta, na bilo kojem uređaju, uz najviši standard IT sigurnosti. Compin-govo stjecanje najvišeg statusa partnera - VMware Premier Solution Provider - defi nitivno je dodatna potvrda kompe-tencije i sposobnosti u području VMware rješenja”, dodao je Ivo Sladoljev, regio-nalni menadžer VMware-a za Srednju Europu. (B.O.)

VMWARE PREMIER PARTNER

COMPING

POZIV NA INKUBATORSKI PROGRAM ZIP-a

Prijave 1. studenogaZagrebački inkubator poduzetniš-tva, prepoznat kao najjači start-up program u Hrvatskoj i regiji, otvara prijave za 11. generaciju ZIP start-up timova.

Program je namijenjen poduzetnici-ma koji su svoju poslovnu ideju obliko-vali, osmislili prototip te su pred fazom izlaska na tržište. Za ulazak u program koristit će se dvije selekcije, prva putem online prijava u program, a druga putem selekcijskog pitcha - kratkog predstav-ljanja vlastitog poduzetničkog pothvata pred timom ZIP-a.

ZIP Inkubatorski program traje četiri mjeseca, a može se prijaviti tim (ili jedna osoba) koji ne treba imati osnovanu tvrt-ku. Kako bi prijava bila zaprimljena, tim mora u potpunosti ispuniti prijavu koja se nalazi na službenoj internetskoj stranici

inkubatora najkasnije do 1. studenoga. Ti-movima će biti omogućeno školovanje u svim aspektima razvoja start-up projek-ta u suradnji s vrhunskim mentorima iz Hrvatske i svijeta. Steći će znanja iz pod-ručja poduzetništva, pozicioniranja na tr-žištu, usmjeravanja na određeni segment

kupaca, marketinškog pristupa i pred-stavljanja investitorima, a sve će učiti na vlastitom poduzetničkom primjeru.

Važan dio ZIP start-up programa su individualni sastanci s mentorima, do-maćim i inozemnim uspješnim poduzet-nicima i stručnjacima.

Istraživanja pokazuju kako je kreira-nje potporne mreže, odnosno networ-king od presudne važnosti za uspjeh 78 posto start-upa. Iz tog razloga se ovim programom želi naglasiti važnost pove-zivanja s mentorima, drugim start-upi-ma, ali i sa stranim akceleratorima i inve-stitorima. Važno je istaknuti kako su, od 72 tima koja su prošla kroz prethodnih 10 generacija ZIP Inkubatorskog progra-ma, osnovana čak 54 nova poduzeća, a prikupljeno je više od šest milijuna kuna investicija i poticaja. (B.O.)


HGK-Županijska komora Split i ove je godine, 19. put do sada, organizi-rala zajedničko izlaganje hrvatskih tvrtki koje se bave vađenjem i obra-dom arhitektonsko-građevnoga ka-mena na vodećem svjetskom sajmu kamena Marmo+Mac, koji je trajao od 27. do 30. rujna u Veroni. Na zajed-ničkom štandu HGK-ŽK Split površine 120 četvornih metara predstavljena su četiri izlagača: Brački kamen iz Nere-žišća, Forma GMK iz Omiša, Jadranka-men u stečaju Pučišća i Sprega iz Splita. Riječ je o izvozno orijentiranim tvrtka-ma s udjelom izvoza u ukupnoj prodaji od 30 do 100 posto. Na ovogodišnjem sajmu u Veroni predstavilo se više od 1650 izlagača od čega 64 međunarodna iz 56 zemalja i oko 67.000 operatora iz više od 140 zemalja. Već pola stoljeća veronski je sajam kamena mjesto na kojem se predstavljaju najbolje proi-zvodne tradicije i inovacije na svjetskoj razini, međunarodni projekti i inicijative koje promiču posebnost i bogatstvo pri-rodnog kamena i njegove potencijale u arhitekturi i dizajnu. (J.V.)

Predstavile se četiri hrvatske tvrtke

SAJAM KAMENA U VERONI

N a svečanom otvaranju predakceleracijskog pro-grama Startup Factory Zagreb koji je namijenjen

poticanju razvoja novih Smart city rješenja i proizvoda, Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Za-greba, poručila je kako je kralježnica suvremene ekonomije poduzetništvo.

“Poduzetnička kultura potiče gene-riranje ideja s ciljem stvaranja kvali-tetnih outputa koji su izvor novih pri-lika na postojećim i novim tržištima. Jedan od najboljih načina za poticanje poduzetništva je poticanje poduzet-ničke klime. Poduzetnik treba savjete i pomoć kroz mrežu poslovne potpo-re, stoga Grad Zagreb osobito pažnju posvećuje razvoju start-up sustava jer razvoj takve kulture razvija kon-kurentnost samog grada”, naglasila je Olivera Majić.

Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, istaknuo je kako je

ponosan što su u suradnji s gradom osigurali provođenje ovog programa koji je vrlo specifi čan. “Rekao bih da je ovaj projekt jedinstven, pioniri smo ne samo u državi već možda i global-no u provođenju ovakve ideje. Mislim da grad Zagreb ima potencijala za još mnogo ovakvih atipičnih programa koji su ispred svog vremena. Cilj nam je stvoriti poduzetničko okruženje koje će biti uzor drugima”, poručio je Šesnić dodavši kako smo dugo bili u apatiji, a sad se start-up scena budi.

U UŽEM KRUGU 16 TIMOVAOdabranim timovima programom se pruža infrastrukturna podrška, edu-kacija, mentorstvo i umrežavanje, a za one koji će biti najbolji u fi nalu natje-canja i fi nancijska potpora iz fonda od ukupno 100.000 eura. Za novi ciklus programa koji će se provoditi od listo-pada do prosinca odabrano je 16 timova u uži krug. Oni su ukratko predstavili

Poduzetnik treba savjete i pomoć kroz mrežu poslovne potpore, stoga Grad Zagreb osobito pažnju posvećuje razvoju start-up sustava, ističe Olivera Majić piše Miro Soldić [email protected]

Buđenje zagrebscene

STARTUP FACTORY ZAGREB

AKTUALNO

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE

Korčulanka – kvalitetno vinoKorčulanka je kvalitetno bijelo vino kontroliranog podrijetla iz korčulanskog

vinogorja. Dobiva se od sorte Cetinke, svijetlozelenkasto-žućkaste je boje,

nenametljive, a ugodne arome, veoma pitkog i privlačnog okusa. Servira se

uz mnoga dalmatinska jela rashlađeno na 11 Celzijevih stupnjeva, posebno uz

bijelu kuhanu ribu i jela od bijelog mesa. Sadrži 11,5-12,5 vol% alkohola.

BLATO 1902 D.D.

Blato 1902 d.d. je utemeljeno kao Hrvatska težačka zadruga, nastala na stoljetnim tradicijama uzgoja loze, masline i drugih jadranskih kultura. Pravni je sljednik svih oblika poljoprivrednog udruživanja i organizacija u Blatu. Temeljna djelatnost tvrtke je proizvodnja, prerada i promet vina i maslinovog ulja, iako još ima i drugih područja rada, poput ugostiteljstva i trgovine. Sjedište tvrtke je u Blatu, a poslovne jedinice su u Zagrebu i Rijeci. Pokriva tržište cijele Hrvatske, a dio matičnih proizvoda se izvozi.


Nakon uspješno provedenog pilot-projekta, Ericsson Nikola Tesla, kao nositelj konzorcija, s kompanijom Profico isporučit će ICT rješenje za pametno parkiranje komunalnom poduzeću Split parking. Posao je vri-jedan gotovo tri milijuna kuna, a planira-no trajanje projekta je šest mjeseci. Riječ je o prvom cjelovitom rješenju za pa-metno parkiranje u Hrvatskoj i predstav-lja jedan od koraka prema pametnom gradu u području mobilnosti. Na 43 lo-kacije uličnih parkirališta s ukupno 1360 parkirnih mjesta bit će instalirani bežični senzori, koji će bežičnom mrežom re-leja i kolektora podataka biti povezani na centralni sustav. Na centralni sustav će biti povezana i postojeća izvanulična parkirališta pod upravom Split parkin-ga. Korisnici će, u realnom vremenu na Google maps karti, moći vidjeti koja su parkirna mjesta slobodna, a koja zauzeta, gdje su parkirna mjesta za invalide te će imati i mogućnost navigacije, plaćanja i anonimne prijave nepropisnog parkira-nja odnosno blokiranja pristupa parkir-nom mjestu. (B.O.)

Pametno parkiranje u Splitu

SPLIT PARKING

svoje zanimljive ideje i aplikacije, a tko će odnijeti pobjedu i doći do prijeko potrebnih sredstava za razvoj, vidjet ćemo za nekoliko tjedana. Bespovratna sredstva do maksimalnih 25.000 eura primit će od četiri do osam razvojnih timova pobjednika programa.

Tematska područja ove su godi-ne proširena na pametnu mobilnost, energiju, življenje i turizam. Startup Factory Zagreb kao jedinstveni no equity program (bez ulaska u vla-sničku strukturu) pokrenut je prošle godine, a timovi koji su prošli taj prvi ciklus danas već poprilično uspješno posluju.

ačke start-up

TEMATSKA PODRUČJA OVE SU GODINE PROŠIRENA NA PAMETNU MOBILNOST, ENERGIJU, ŽIVLJENJE I TURIZAM

Secosec-kodirana sigurnosna plomba sa zaštitnom kapomSECOSEC sustav zaštite ostvaruje se primjenom izvornog elementa – kodirane

sigurnosne plombe sa zaštitnom kapom s ciljem neposredne vizualne zašti-

te, nadzora nad objektom zaštite, upravljanjem i gospodarenjem plombiranim

objektom. SECOSEC je unikatni, jednoznačni informacijski element s barcod

oznakama ili transponderom, a sadržajno je primjenjiv po zahtjevu naručitelja

za evidenciju primjene i distribucije. Upotrebom ručnih čitača RFID-a ili barco-

da zapisani podaci se prenose na daljnju obradu u računalski sustav.

SHACKO D.O.O.

Tvrtka SHACKO d.o.o. posluje 36 godina kao proizvodnja i prerada predmeta od pla-stičnih masa i metala, od pripreme proizvodnje - konstrukcije i izrade alata, do finalne izradbe i tehnološki najsloženijih predmeta od metala i plastičnih masa.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?


O tome kakve su najnovije spo-znaje i preporuke za uspješ-no ostvarivanje ravnoteže privatnog i poslovnog života

u obiteljima s dvije karijere, bila je tema prošlotjednog Women’s Empower-ment Foruma (WEF) pod nazivom Kako uspješno balansirati privatno i poslovno u obiteljima s dvije karijere, održanog u organizaciji Instituta za istraživanja i edukaciju Zaposlena mama i Visokog učilišta Algebra. U sklopu Foruma pred-stavnicima tvrtke Iskon Internet dodije-ljen je Mamforce Standard za uspješno provođenje praksi u području obiteljske odgovornosti i rodne jednakosti. Diana Kobas Dešković, predsjednica Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama i kreatorica Mamforce Standar-da, istaknula je kako obiteljska situacija značajno utječe na poslovni život, ali i obrnuto.

PROMJENE SU SPORE “Zahtjevi posla su sve veći i ulaze u pri-vatno vrijeme, pogotovo ako volite svoj posao i posvećeni ste ostvarenju poslov-nih ciljeva. Tu često govorimo o odgovor-nosti poslodavaca koji trebaju organizirati posao uzimajući u obzir i privatne potre-be zaposlenika, ali skloni smo zaboraviti da je veliki dio odgovornosti za usklađe-nje privatnog i poslovnog života partner-ski jer i kod kuće trebamo podijeliti uloge i odgovornosti”, rekla je Diana Kobas Deš-ković. Dodala je kako je prema rezultati-ma istraživanja vidljivo da 80 posto žena same obavljaju kućanske poslove, a 14 posto u suradnji sa svojim partnerima.

Govoreći o problemu nerazumije-vanja termina roda i spola, Željka Ka-menov, redovna profesorica socijalne

psihologije Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, je rekla kako je rodna neravnopravnost i nejednakost još uvijek prisutna u obra-zovanju, na poslu, u politici, ali ponajviše u obitelji. Dodala je kako su u današnje vrijeme u 75 posto obitelji zaposlena oba partnera. Komentirajući podatke Svjet-ske banke još iz 2004. godine prema ko-jima je vidljivo da je na globalnoj razini od ukupno zaposlenih 40 posto žena, a 60 posto muškaraca, Željka Kamenov je rekla kako je u Hrvatskoj u svakoj dobnoj skupni podjednak broj zaposlenih pri-padnika oba spola. Iako rezultati drugog istraživanja iz 2009. upućuju na neke pozitivne trendove - primjerice, više je zaposlenih u odnosu na ranije razdo-blje, sve je više žena na menadžerskim pozicijama, postoje podrške u obliku nacionalnih politika, poboljšani su uvjeti zapošljavanja i na tržištu rada, a očevi su

više uključeni u brigu o djeci - ipak po-stoje i neki negativni trendovi. To je, pri-mjerice, činjenica da se promjene još do-gađaju vrlo sporo te da je još uvijek više muškaraca nego žena na upravljačkim položajima u tvrtkama. Otežavajući fak-tori promjena su, među ostalim, rašireni rodni stereotipi i predrasude kao i neu-činkovita legislativa. “Još postoje odre-đene predrasude o ženama, a to je, pri-mjerice, da se žene koje su dominantne i pouzdane u poslu smatraju agresivnima, neženstvenim i teškim osobama”, ista-knula je Željka Kamenov. Dodala je kako žene trebaju znati što žele u životu te da je njihova karijera jednako važna kao i karijera muškaraca. “Kućanske poslove jednako tako mogu obavljati i muškarci, a stečene vještine o tome kako uspješno obavljati poslovne zadatke, žene mogu primijeniti i u partnerskim odnosima”, zaključila je Željka Kamenov.

Podjelom obiteljskih obveza do razvoja karijereObiteljska situacija značajno utječe na poslovni život i obrnuto. Veće izazove svladavaju žene jer još obavljaju veći dio kućanskih poslova i više brinu o djeci nego muškarci piše Sanja Plješa [email protected]

WOMEN’S EMPOWERMENT FORUM (WEF)AKTUALNO


S plitska tvrtka Bomis bavi se prijavom projekata, pisanjem investicijskih studija i savjetovanjem klijenata o al-ternativnim načinima fi nanciranja.

Tvrtka je osnovana 2012. godine. Pored usluga vezanih uz poslove kreditiranja, što uključuje prikupljanje podataka, izradu analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fi zičkih osoba koje samostalno obavljaju djelat-nost, Bomis se bavi poslovnim savjetovanjem za EU fondove. “Klijentima prijavljujemo projekte na natječaje, a uveli smo i edukaciju za naše klijente u vezi s EU fondovima”, kaže Mihaela Balić, direktorica tvrtke Bomis, koja je odradi-la i realizirala nekoliko zanimljivih projekata za poduzetnike pri čemu je povukla sredstva iz EU

fondova. Tvrtka se nastavila dalje razvijati. Tako je odnedavno u svoju ponudu uvela i dodatnu edukaciju za djecu vezanu uz izvanškolsku aktivnost. Najnoviji projekt je Logiscool - prva međunarodna škola programiranja videoigrica. Bomis je prethodno potpisao ugovor s tvrtkom Logiscool iz Budimpešte te je postao jedini fran-šizni partner za Hrvatsku. Tvrtka je potkraj ruj-na organizirala Dane otvorenih vrata kako bi se učenici osnovnih škola informirali o tome kako mogu naučiti izraditi vlastitu igru i aplikaciju.

ŠIRENJE PO CIJELOJ HRVATSKOJMaja Zoko, voditeljica projekta, kaže da nakon Splita imaju ambiciju raširiti se po čitavoj Hrvat-skoj kako bi brend Logiscool postao prepoznat-ljiv na našem tržištu. “Za sada smo aktivni samo

u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a uskoro bi-smo se trebali proširiti diljem Hrvatske. Na ovaj način pripremamo djecu za nove izazove koji ih čekaju u budućnosti. Stalno čitamo kako je in-formatika i programiranje zanimanje budućno-sti, a djeca na ovaj način lakše ulaze u taj svijet. Pretpostavljamo da će biti interesa tako da ima-mo velike ambicije kad je riječ o ovom projektu. Uostalom, djeca su ionako kod kuće vezana uz ekran, a ovako to ima smisla i koristi im. Bolje je da uče i educiraju se, a usput se igraju i zabavlja-ju. Naravno, za to smo osigurali kvalitetne pre-davače, odnosno edukatore”, ističe Maja Zoko.

Logiscool je postao već prepoznatljiv u Ma-đarskoj, Austriji, Češkoj, Švicarskoj, Slovačkoj, a uz Bomis iz Hrvatske prije koji tjedan potpi-san je i ugovor s jednom tvrtkom iz Kuvajta. U Mađarskoj se taj projekt počeo provoditi s jed-nom školom, a sada ih Logiscool ima 39. U ovih sedam država ima više od 10.000 polaznika Logiscoola. “Polaznici su osnovnoškolci. Manja djeca uče doslovno kroz igru, odnosno kroz crtiće i blokiće, dok starija već imaju ozbiljnije radionice. Tečaj se organizira jedanput tjedno u prostorijama naše tvrtke, a traje dva sata. Da-kako, za tu svrhu imamo prilagođen, uređen i opremljen prostor”, rekla nam je Maja Zoko do-dajući kako se tijekom ljeta organiziraju i temat-ski kampovi za djecu. (J.V.)

LOGISCOOL - PRIPREMA ZA BUDUĆNOST Tvrtka je potkraj rujna organizirala Dane otvorenih vrata kako bi se učenici osnovnih škola informirali o tome kako mogu naučiti izraditi vlastitu igru i aplikaciju

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu

ili proizvod javite na e-mail: [email protected]

BOMIS, SplitPREDSTAVLJAMO

BOMIS JE POTPISAO UGOVOR S TVRTKOM

LOGISCOOL IZ BUDIMPEŠTE TE JE JEDINI FRANŠIZNI

PARTNER ZA HRVATSKU

Stalno čitamo kako je informatika i programiranje zanimanje budućnosti, a djeca na ovaj način lakše ulaze u taj svijet.

Maja Zoko


S ajam sporta Sport Fest koji se održava na Zagrebačkom velesajmu otvorio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zahvalivši na početku svog

govora svim sportašima, bivšim, sadašnjim i budućim, na svemu što su učinili u promociji naše zemlje i zdravog načina života.

“Ako igdje ima one prave, pozitivne stra-sti i ljubavi, to je u sportu. Ni jedan posao se ne može raditi ako niste 100 posto unutra, a naročito je to slučaj sa sportom. Sportašima želim puno uspjeha, a danas odavde šaljemo poruku da želimo biti bolje društvo, da imamo puno strasti i ljubavi jedni prema drugima, kao i sami sportaši”, poručio je Bandić.

Sport Fest se ove godine održava prvi put i jedinstvena je manifestacija koja posjetite-ljima omogućuje upoznati sve sportove na jednom mjestu. U V. paviljonu Zagrebačkog velesajma predstavlja se oko 90 izlagača, bit će prezentirano više od 60 sportskih saveza i

demonstrirano oko 50 sportova. Posjetiteljima će na raspolaganju za bilo kakva pitanja stajati vrhunski sportski stručnjaci, a moći će upo-znati i naše najuspješnije sportaše te ih iz prve ruke vidjeti u akciji.

Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagre-bački velesajam, istaknula je kako se za njih kao domaćine radi o jednom zaista posebnom događaju. “Za nas je to danas specifi čna sve-čanost, prvi put smo u partnerstvu s tvrtkom AB Sport Consulting organizirali sportski sa-jam. Ako je itko na najbolji način ispromovirao našu državu, onda su to sportaši pa im iskreno zahvaljujem na tome. Važnost ovog projekta očituje se ne samo u predstavljanju velikog broja izlagača već i u tome da zajednički pro-mičemo kulturu bavljenja sportom”, poručila je Dina Tomšić, a s njom se složio i Darko Vučić iz Središnjeg državnog ureda za sport.

“Nedavno je obilježen Europski tjedan sporta kroz koji smo pokušali staviti naglasak na nedovoljnu tjelesnu aktivnost građana. Po-ražavajući podaci o neaktivnosti naših ljudi go-vore o nezdravom načinu života i upravo ovaj sajam treba svima nama biti putokaz kako mi-jenjati svijest i navike svih, a naročito mladih. Moramo svima dati šansu da se pokrenu, radi vlastitog zdravlja”, kazao je Vučić.

ZA SVAKOG PONEŠTOTijekom četiri dana trajanja sajma Sport Fest svatko zainteresiran za sport uistinu može pronaći nešto za sebe i okušati se u raznim aktivnostima. Događaj je posložen tako da se sastoji od zabavnog, sajamskog i konferencij-skog dijela, tako da će uz zabavu za posjetitelje osigurati i dobru platformu za B2B druženje poduzetnika vezanih uz branšu. Jedna od njih je i Morena Makar iz samoborske tvrtke Ma-kar koja se bavi proizvodnjom čarapa. Morena je inače snowboarderica koja je predstavljala

ODLIČAN SPOJ SPORTA I BIZNISA

Poražavajući podaci o neaktivnosti naših ljudi govore o nezdravom načinu života i upravo ovaj sajam treba svima nama biti putokaz

kako mijenjati svijest i navike svih, a naročito mladih. Moramo svima dati šansu da se pokrenu, radi vlastitog zdravlja, kazao je Vučić

piše Miro Soldić [email protected]

SPORT FEST PRVI PUT NA ZAGREBAČKOM VELESAJMUAKTUALNO

oko 90izlagača

predstavlja se na Sport Festu

više od 60sportskih saveza bit ćeprezentirano na sajmu

oko50sportova0demonstrirat će se na Sport

Festu


Hrvatsku na Zimskoj olimpijadi u Sočiju, a to sportsko iskustvo sada koristi u biznisu. Na Sport Festu predstavlja svoj brend specijalizi-ranih sportskih čarapa Dogma s kojim se već etablirala na domaćem tržištu pa sada cilja na širenje u inozemstvo. “Brend Dogma je nastao 2013. godine kao rezultat mojeg dugogodišnjeg bavljenja sportom i obiteljske tradicije u pro-izvodnji čarapa. Iz godine u godinu se širimo i rastemo, trenutno imamo liniju proizvoda za trčanje, biciklizam, skijanje, boardanje, plani-

narenje… Čarape su napravljene od funkcio-nalnih materijala, testirali su ih profesionalni sportaši i zasad imamo samo pozitivne po-vratne informacije što nas veseli i tjera u nova ulaganja u razvoj”, objasnila nam je Morena Makar.

Njen štand odličan je primjer spoja biznisa i sporta, a posebno veseli to što nije jedina. U kratkom obilasku sreli smo dosta malih po-duzetnika koji su vodili razgovore s potenci-jalnim partnerima i doživjeli općenito živahnu sajamsku atmosferu. Stoga se, čak i ako niste zaluđeni sportom, možete lijepo provesti na Sport Festu, makar kao navijač, uz dobru hra-nu i piće.

SPORT FEST JE JEDINSTVENA MANIFESTACIJA KOJA OMOGUĆUJE POSJETITELJIMA UPOZNATI SVE SPORTOVE NA JEDNOM MJESTU

Peto izdanje stručno-poslovne konferenci-je Croatia Waste Expo 2017., koju organizira Poslovni dnevnik, odr-žano je prošli tjedan u Zagrebu, a bio je posve-ćen biznisu gospodarenja otpadom i otpadnim vo-dama. Mile Horvat, držav-ni tajnik pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako je gos-podarenje otpadom izni-mno važno gospodarsko pitanje, posebice u sklopu kružnog gospodarstva. “Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj temelji se na načelu reda prvenstva koje podrazumijeva spre-čavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, reci-kliranje, oporabu i tek na kraju zbrinjavanje kao što

je, primjerice, odlaganje otpada”, kazao je dodajući kako je u siječnju usvojen Plan gospodarenja otpa-dom za razdoblje od 2017. do 2022. “Plan donosi ci-ljeve za povećanje odvo-jenog sakupljanja otpada, smanjenje odlaganja i mje-re za sprečavanje njegova nastanka”, naglasio je do-dajući kako su postavljeni ciljevi u skladu s onima u EU. Kako bi se omogućilo ostvarivanje tih ciljeva, Hr-vatskoj je na raspolaganju 475 milijuna eura iz Kohe-zijskog fonda. (B.O.)

Otpad - važno gospodarsko pitanje

CROATIA WASTE EXPO 2017

KONFERENCIJA

12. listopada 2017.The Westin Zagreb hotel

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Dan hrvatskihfinancijskih institucija

Medijski pokroviteljiProjekt podržavajuPokrovitelj projekta

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH

Organizator Suorganizator

Sveučilište u ZagrebuEkonomski fakultet

Partneri

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA

Generalni pokrovitelj

OSIGURANJE.HRNOVOSTI IZ SVIJETA OSIGURANJA

prijave: www.dhfi.hgk.hr


N edavnim promotivnim događajem Slatki okusi zavičaja na glavnoj osječkoj tržnici započela je pro-vedba europskog projekta Do-

maća hrana za domaće ljude. Nositelji ovoga projekta su osječka tvrtka Tržnica, te njihovi kolege iz tvrtke Pécsi Vagyonhasznosító zrt. iz Pečuha.

Projekt se realizira u okviru Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020., a koji je jedan od programa Eu-ropske teritorijalne suradnje koji su objedinje-ni pod brendom INTERREG. Program pridono-si jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije baveći se problemima koji nadilaze granice između različitih zemalja ili regija. Projekt Domaća hrana za domaće lju-de s provedbom je formalno započeo u kolo-vozu, a trajat će do 30. studenoga 2018. Provo-dit će se u Osijeku i Pečuhu. Ukupna vrijednost projekta je 263.600 eura.

Tijekom 16 mjeseci provedbe projekt ima za cilj osnažiti tržnice u Osijeku i Pečuhu, dati

snažnu podršku lokalnoj proizvodnji, te ista-knuti vrijednost lokalnih proizvoda, a lokalne tržnice pretvoriti u mjesta susreta i kulturne

razmjene. Ciljana skupina ovog projekta su mali lokalni proizvođači, kupci na tržnicama, ali i građani u potrebi u Osijeku i Pečuhu.

VIŠAK HRANE PUČKIM KUHINJAMAProjektom je predviđeno i održavanje festivala Četiri godišnja doba na tržnicama – javnih do-gađanja uz kulturni program i pripremu hrane na otvorenom, uspostava info točaka na tržni-cama u Osijeku i Pečuhu te Mađarskog kutka na osječkoj tržnici i Hrvatskog kutka na tržnici u Pečuhu, kao i razvoj metodologije i prakse usmjeravanja viškova hrane ka potrebitim građanima Osijeka i Pečuha. U okviru info to-čaka na tržnicama građani će se moći infor-mirati o lokalnim proizvođačima, izvornim proizvodima i općenito o realizaciji projektnih aktivnosti, dok će se u Mađarskom kutku na osječkoj glavnoj tržnici moći kupiti izvorni proizvodi mađarskih proizvođača.

“Logično, važnu ulogu u tome imat će tržni-ce u Osijeku i Pečuhu”, naglasila je suradnica na projektu Liljana Olujić dodajući kako će se

DOMAĆA HRANA ZA DOMAĆE LJUDEProjekt ima za cilj osnažiti tržnice u Osijeku i Pečuhu, dati snažnu podršku lokalnoj proizvodnji, te istaknuti vrijednost lokalnih proizvoda, a lokalne tržnice pretvoriti u mjesta susreta i kulturne razmjenepiše Svetozar Sarkanjac [email protected]

NOVI EUROPROJEKT OSIJEKA I PEČUHAHRVATSKA&REGIJA

NOSITELJI PROJEKTA SU GRADSKE TRŽNICE OSIJEKA I PEČUHA S CILJEM SNAŽNIJEG PROMOVIRANJA LOKALNE PROIZVODNJE ZDRAVE HRANE

263.600€0ukupna vrijednost projekta

do 30. studenoga

2018.trajat će ovaj projekt


Ukupna vrijednost projekta je 189 milijuna eura, a vjetropark bi s radom trebao započeti 2018. godine

U vojvođanskoj Općini Kova-čica gradit će se velika vjetro-elektrana, čijih će 38 turbina proizvoditi 105 MW (megava-ta) električne energije. Ukupna vrijednost projekta je 189 milijuna eura, a vjetropark bi s radom trebao započeti 2018. godine. Vlasnik pro-jekta je Enlight Renewable Energi-es, izraelska kompanija koja razvija, fi nancira i gradi pogone obnovljivih izvora energije. Financijski paket u iznosu od 142 milijuna eura uk-ljučuje paralelne kredite koje odo-bravaju Erste Group Bank AG (uz podršku njemačke izvozno-kre-ditne agencije Euler-Hermes), Erste Banka Srbija i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Vjetropark

Kovačica smanjit će godišnju emisi-ju CO2 u Srbiji za oko 247.000 tona i pridonijeti ambicioznom cilju ove države da poveća udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 posto do 2020. godine, priopćeno je iz Erste Group Banka AG.

Srbija struju u velikoj mjeri do-biva iz velikih i starih hidroelektra-na i termoelektrana na lignit. Stoga je tamošnja vlada postavila jasne energetske ciljeve kako bi zadovo-ljila rastuću potražnju za električ-nom energijom na održiv, pouzdan i pristupačan način.

INFRASTRUKTURNI SEKTOR“Kovačica, koja će po završetku biti jedna od najvećih vjetroelek-trana u Srbiji, druga je vjetroelek-trana koju smo fi nancirali u zemlji.

Stavljanjem na raspolaganje 93 mi-lijuna eura za fi nanciranje, uz do-datnih 20 milijuna eura za porez na dodanu vrijednost, Erste podupire projekt koji će značajno pridonijeti srpskom gospodarstvu i njegovom okruženju, obećavši tako značaj-no poboljšanje dobrobiti srpskog naroda”, izjavio je Slavko Carić, predsjednik Uprave Erste Banka Srbije. “U Ersteu se zalažemo za pružanje potpore infrastrukturnom sektoru u Srbiji i radujemo se što ćemo, nakon uspješnog fi nancira-nja 132 megavata energije vjetra u hrvatskoj dalmatinskoj regiji, na-staviti raditi za istog korporativnog partnera u srbijanskoj pokrajini Vojvodini. Velika suradnja projek-

tnih timova u Tel Avivu, Beogradu, Londonu, Hamburgu i Beču rezulti-rala je osiguravanjem 13-godišnjeg fi nanciranja ovog prvog velikog vjetroprojekta u Srbiji”, dodao je Hinrich Fischer, šef energetike i okoliša u Erste Grupi.Gilad Yavetz, predsjednik Uprave Enlight Re-newable Energyja, izjavio je kako će vjetroelektrana Kovačica proi-zvoditi čistu električnu energiju za više od 65.000 kućanstava u Srbiji, stvoriti radna mjesta i pridonijeti rastućoj ekonomiji Srbije. “Projekt fi nanciraju stručni i iskusni par-tneri i veselimo se nastavku ovog uzbudljivog putovanja, koji pre-mošćuje kulturu i okuplja ljude iz Srbije, Izraela, Austrije, Njemačke i mnogih drugih zemalja EU-a”, na-pomenuo je Yavetz. (B.O.)

Gradi se vjetroelektrana

PROJEKT U VOJVODINI

voditi računa i o ljudima u potrebi, te u surad-nji s udrugama višak hrane dostavljati pučkim kuhinjama.

“Nažalost, čak 90 milijuna tona hrane go-dišnje baca se u zemljama Europske unije, dok istodobno četvrtina Europljanja živi na granici siromaštva. Ipak, svijest ljudi da višak hrane treba ponuditi onima kojima je ona potrebna sve više jača. U nekim zemljama Europske unije poput Italije, postignuta je solidna orga-niziranost u rješavanju toga problema. Tamo je osnovana tzv. banka hrane koja rješava pre-uzimanje i transport hrane do onih koji su u potrebi. Naravno, pri tome se sve obavlja na zdravstveno siguran i ispravan način. U Hr-vatskoj, nažalost, građane i distributere hrane

ograničavaju zakonske odredbe”, izjavila je na prigodnoj konferenciji održanoj u povodu pokretanja projekta eurozastupnica Biljana Borzan.

Zanimljivo je istaknuti kako su prve aktiv-nosti na ovome projektu održane upravo na Dan europske suradnje u Osijeku 21. rujna.

CILJANA SKUPINA PROJEKTA SU MALI LOKALNI PROIZVOĐAČI, KUPCI NA TRŽNICAMA, ALI I GRAĐANI U POTREBI U OSIJEKU I PEČUHU


T uristička potražnja sve se više pomi-če prema Istoku, i to onom dalekom, i to je šansa za sve turističke destina-cije u usponu, države i regije, ocije-

njeno je prošlog petka na konferenciji Sve boje regionalnog turizma u Novom Sadu.

Na konferenciji, održanoj u okviru 50. me-đunarodnog sajma turizma u organizaciji aso-cijacije Biznis plusa, čiji je član uz još pet gos-podarskih medija iz regije i Privredni vjesnik, ocijenjeno je da regija ima značajne potencijale za brendiranje atraktivnih turističkih proizvo-da, ali da je potrebno stvoriti uvjete i investirati u njih, a da su glavna ciljna grupa turisti s Istoka.

POTREBNO JE PONUDITI DUŠUNa dva panela ugledni predstavnici turističkog sektora su u dijalogu s predstavnicima dru-gih sektora ukazali na glavna pitanja na koja bi se trebalo fokusirati kako bi regija došla na

kartu vidljivih i poželjnih turističkih destina-cija. Prošla su vremena kada je svatko radio za sebe, a sada je trenutak da se razmišlja i planira zajedno, rekao je glavni urednik Pri-vrednog vjesnika Darko Buković. Buković, koji je sa Svetlanom Cenić, direktorica Biznis

plusa, bio moderator panela Turizam - jučer, danas, sutra, ocijenio je da, uz to što zadovolja-vaju globalne turističke standarde, ovi prostori imaju i dragocjenu i jedinstvenu specifi čnost - zadržali su dušu. On je rekao da je turizam grana u usponu i da je i pored svih političkih prepreka i klimatskih izazova Svjetska turi-stička zajednica 2016. godine registrirala 1,235 milijardi turista. Privući ćemo onoliko turista i gostiju više koliko smo mi sami spremni da se mijenjamo. Najdublje se urezuje miris, okus, a tek onda slika. Potrebno je ponuditi dušu, ne-ophodno je vraćanje duši i domaćinima, rekao je Buković.

U tome je sve značajniji udjel kineskih tu-rista čiji iznos prelazi 300 milijuna u prošloj godini, dok ih je u Hrvatskoj lani registrirano samo oko 150.000. Kada bismo ih uspjeli u na-rednim godinama dovesti samo milijun ili dva, to bi bio veliki uspjeh, rekao je Matej Perkušić iz Turističke zajednice Baranje. On je rekao da je potpisan sporazum o suradnji Slavonije i Ba-ranje s kineskom regijom u okolini Šangaja koja ima 4,5 milijuna stanovnika. Zajedno s drugim agencijama iz Hrvatske nudio se 15-dnevni aranžman, ali se mora imati u vidu da moder-ni turisti svakodnevno mijenjaju destinacije.

KINEZI VOLE PEČATE U PUTOVNICI

Zajednički turistički regionalni proizvod je dobitna kombinacija kojom će se na ove prostore privući više turista, posebno s Istoka prema kojem se sve

više okreće svjetska turistička ponuda, pokazala je konferencija Biznis plusa i Novosadskog sajma piše Ljiljana Lukić [email protected]

KONFERENCIJA BIZNIS PLUSA: SVE BOJE REGIONALNHRVATSKA&REGIJA

Nagrade za promicanje gospodarske suradnje u regiji

Na početku konferencije Sve boje regional-nog turizma u Novom Sadu uručene su na-grade Biznis plusa i Novosadskog sajma za promicanje gospodarske suradnje u regiji. Priznanja su dobili Europa Grupa iz Bosne i Hercegovine, Opština Stari Grad Sarajevo i Zajednica obiteljskog turizma Hrvatske.

TURIZAM SE MORA RAZVIJATI NA DUGOROČNIM STRATEGIJAMA KAKO BI BIO GENERATOR RAZVOJA, SMATRA ČEROVIĆ

Turizam se mora ubrzano razvijati, a za to su potrebni kadrovi, obrazovani ljudi u turizmu. Traži se kreativnost, znanje, inovacije, ali i agresivni promotivni nastup, kao i veća marketinška izdvajanja u izabranim tržišnim nišama nego do danas.

Slobodan Čerović, Dekan Fakulteta za turistički i

hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum


OG TURIZMA

Kineze zanima ruta kao kompletna priča, njih zanima priroda, dobra hrana, Tito i NOB, a to je zajednička priča cijele regije. Trebalo bi po-nuditi kompletnu priču ex-Yu jer se fi nancijsko klatno polako pomiče prema Istoku i stoga mo-ramo gledati u tom pravcu, naglasio je Perkušić.

Dekan Fakulteta za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum u Be-ogradu Slobodan Čerović rekao je da značaj turizma poprima svemirsku dimenziju jer se već organizira put na Mjesec za 20 milijuna dolara. Turizam je odmah iza automobilske i naftne industrije, a ex-Yu je bila na 15. mjestu u svijetu po turizmu. Još nismo spremni po-nuditi značajniji regionalni turistički proizvod jer nismo stvorili uvjete unatoč potencijalu, ocijenio je Čerović. On je istaknuo da su ključ-ne točke kako bi se to realiziralo infrastruk-tura, kontinuitet, kapital, ljudi, poticajne mjere i uspostavljanje boljih međusobnih veza. Ima volje, ali se kontinuitet i poticajne mjere vežu za politiku i pobjedu na izborima.

NA POTEZU SU AGENCIJE Turizam se mora razvijati na dugoročnim strategijama kako bi bio generator razvoja. Turizam je najveći razvojni proizvod Srbije s godišnjim prihodom od 1,2 milijarde dolara. Mora se ubrzano razvijati, a za to su potrebni kadrovi, obrazovani ljudi u turizmu. Traži se kreativnost, znanje, inovacije, ali i agresivni promotivni nastup, kao i veća marketinška iz-dvajanja u izabranim tržišnim nišama nego do danas, smatra Čerović.

Direktor Direktorata za upravljanje tu-rističkim destinacijama Crne Gore Mar-ko Petričević rekao je da je lani provedeno istraživanje imidža Crne Gore kao turističke destinacije, te da je 80 posto ispitanika oci-jenilo da je on pozitivan, 15 posto da ga nema i pet posto da je negativan. Ključne riječi za pozitivnu ocjenu Crne Gore bile su: divlja lje-pota, skriveni dragulj, dobra pozicija, sigurna zemlja, zanimljivo kulturno naslijeđe. Nega-tivne dominantno: događaji iz 90-ih. Atrak-tivnost pojačava suradnja sa susjedima, rekao je Petričević i naglasio zajedničku turističku ponudu Crne Gore s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Albanijom poput Hercegovih puteva ili Puteva meda i vina koji afi rmiraju primarne vrijednosti, dok sekun-darno najviše pažnje u crnogorskoj turističkoj ponudi izazivaju Tivat i Porte Montenegro koji postaju ozbiljan čimbenik privlačenja turista. Gosti iz dalekih destinacija vole skupljati pe-čate, pa će napraviti balkansku rutu, a ne rutu u pojedinačne zemlje. Sad su na potezu agen-cije. U Crnoj Gori ima 40.000 ležajeva u ho-telima, nedostaju nam veliki hoteli, zaključio je Petričević.

TREBALO BI PONUDITI KOMPLETNU PRIČU EX-YU JER SE FINANCIJSKO KLATNO POLAKO POMIČE PREMA ISTOKU, ISTIČE PERKUŠIĆ


P rema zadnjim podacima Hrvat-ske narodne banke, javni dug potkraj lipnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio

je 287,3 milijarde kuna ili 81,9 posto BDP-a. Tako je i u apsolutno i u relativnom iznosu zabilježeno njegovo smanjenje. U odnosu na kraj 2016. dug opće države je niži za 1,8 milijardi kuna (0,6 posto), a ta su kretanja posljedica i vrlo povoljnih kretanja u proračunskoj statistici koja je u prvoj polovini godine zabilježila blagi sufi cit. Osim toga jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nomi-nalni kunski izraz duga budući da je više do 70 posto obveza opće države u euri-ma ili vezano uz euro. U istom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 1,8 postotnih bodova. Osim apsolut-nog smanjenja obveza države niži omjer

posljedica je i nastavka rasta gospodar-stva.

SMANJENJE NA MJESEČNOJ, RAST NA GODIŠNJOJ RAZINIU odnosu na kraj svibnja ove godine jav-ni dug bio za 3,1 milijardu kuna (1,1 posto) manji, dok je na godišnjoj razini zabilje-žen rast od 1,6 milijardi kuna (0,6 posto). Pad na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i inozemne kom-ponente javnog duga. Unutarnja kompo-nenta krajem lipnja zabilježila je pad od 1,7 milijardi kuna (0,9 posto), dok je pad inozemne komponente bio malo blaži i iznosio je 1,4 milijarde kuna (1,3 posto).

Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente jav-nog duga koja je potkraj ovogodišnjega lipnja porasla do razine od 183,6 milijardi

Posljednja se tri mjeseca bilježi sma-njenje apsolutne razine bruto inoze-mnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izra-ženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine. Pritom dinami-ku njegova pada determinira smanjenje duga drugih monetarnih fi nancijskih institucija (banaka), čiji dug na godišnjoj razini kontinuirano pada od svibnja 2012. godine te smanjenje duga opće države, čiji je kontinuitet jasno izražen od ožujka prošle godine.

Riječ je o nastavku relativno snažnog razduživanja bankarskog sektora koji se tijekom zadnjeg 21 mjeseca odvija po dvoznamenkastim godišnjim stopama pada budući da i dalje niska razina kre-ditiranja i jačanje fi nanciranja na doma-ćem tržištu i u domaćoj valuti omogućuju smanjivanje inozemnih obveza fi nancij-skih institucija. Istodobno niži proračun-ski manjak, odnosno čak i proračunski višak opće države u prvom polugodištu ove godine, smanjuje potrebu fi nancira-nja države, što uz snažniju orijentaciju

države na fi nanciranje na domaćem tr-žištu rezultira smanjenjem razine njezi-na inozemnog duga. U takvim je okol-nostima na kraju prvog polugodišta ove godine bruto inozemni dug iznosio 40,4 milijarde eura, što je 3,1 milijardu eura ili sedam posto manje nego na kraju prvog lanjskog polugodišta, pri čemu je dug drugih monetarnih fi nancijskih instituci-ja smanjen za 19,7 posto, dug opće države za 8,3 posto i dug ostalih domaćih sekto-ra za 7,2 posto, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 6,1 posto i dug na

JAVNI DUG POTKRAJ LIP

Bruto ino dug pao na razinu

Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja, smatraju analitičari RBA

Do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, procjenjuju analitičari HGK

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

ANALIZE RBASVIJET FINANCIJA


NJA 81,9 POSTO BDP-a

s kraja 2008.

kuna te je zabilježila godišnji rast od 9,2 milijarde kuna (5,3 posto), a rast je pr-venstveno zabilježen na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri. Istodobno, inozemna komponenta javnog duga je krajem lipnja iznosila 104 milijarde kuna i smanjena je za 7,5 milijardi kuna (6,7 posto) u odnosu na kraj lanjskoga lipnja. Ta su kretanja dovela do porasta udjela unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu sa 61,1 posto pot-kraj prošlogodišnjeg lipnja na 63,9 posto krajem lipnja ove godine. Rastu unutar-nje komponente javnog duga pridonijela je visoka likvidnost i razmjerno povoljni uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu podržani ekspanzivnom monetarnom politikom.

I DALJE PRITISAK NA JAVNE FINANCIJEPromatrajući prema instrumentima za-duživanja, krajem lipnja javni dug u obli-ku dugoročnih vrijednosnih papira izno-sio je 168,3 milijarde kuna čineći udio od 58,6 posto u ukupnom javnom dugu

(1,1 postotni bod više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem lipnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica

porastao je za četiri milijarde kuna na go-dišnjoj razini (2,5 posto). U istom je mjese-cu javni dug po osnovi kratkoročnih duž-ničkih vrijednosnica iznosio 19 milijardi kuna čineći udio od 6,6 posto u ukupnom javnom dugu (0,4 postotna boda više u

odnosu na lipanj 2016.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem lipnja ove godine spustile na 100,3 mili-jarde kuna zabilježivši pad od 3,6 milijardi kuna na godišnjoj razini (3,4 posto).

Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga (što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te pobolj-šanjem ročne, kamatne i valutne struk-ture), visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će činiti pritisak na hrvatske javne fi nancije. Isko-rištavanje razdoblja povoljnih gospodar-skih kretanja kao priliku za ostvarivanje proračunskih sufi cita i smanjenje javnog duga stvorilo bi širi prostor za protuciklič-ko djelovanje u vrijeme negativnih gospo-darskih kretanja.

U uvjetima gospodarskog rasta i so-lidnih priljeva u proračun manjak opće države u 2017. mogao bi biti niži od prvot-nih projekcija zadržavajući se oko jedan posto BDP-a. Posljedično, Hrvatska bi uz solidan primarni sufi cit trebala bilježiti pad udjela javnog duga u BDP-u, zaklju-čuju analitičari RBA. (V.A.)

temelju izravnih ulaganja za 5,7 posto. Time je udio bruto inozemnog duga u BDP-u spušten na oko 85,3 posto, a sama razina duga na veličinu koja je bilježena pri kraju 2008. godine.

U ŠEST MJESECI DUG SMANJEN ZA 1,3 MILIJARDE EURAU prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,3 milijarde eura, pri čemu su smanjeni du-govi opće države (za 974,2 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 348,4 miliju-na eura) i drugih monetarnih fi nancijskih institucija (za 204,2 milijuna eura), dok je povećan dug središnje banke za 136,5

milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 104,6 milijuna eura. U odnosu na kretanja u prvom polugodištu prošle godine, ove se godine ipak bilježi uspo-ravanje razduživanja bankarskog sektora te nešto veće razduživanje države i tvrtki koje se sve više orijentiraju na domaće fi -nancijsko tržište, ublažavajući time rizike povezane s inozemnim zaduživanjem.Slične tendencije kretanja bruto inoze-mnog duga očekujemo i u narednom razdoblju s obzirom na nastavak fi skal-ne konsolidacije države i, u okolnostima vođenja ekspanzivne monetarne politike,

zadržavanje povoljnih uvjeta fi nanciranja na domaćem tržištu. Stoga do kraja go-dine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, što će pozitivno utjecati na smanjivanje tečajnih i ostalih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem te stoga i na vrlo vjerojatno skoro pove-ćanje kreditnog rejtinga zemlje, smatraju analitičari HGK. (V.A.)

MANJAK OPĆE DRŽAVE U 2017. MOGAO BI BITI NIŽI OD PRVOTNIH PROJEKCIJA ZADRŽAVAJUĆI SE OKO JEDAN POSTO BDP-a


S outh Central Ventures najavio je svoju investiciju u hrvatsko poduzeće Sentinel, vodeće pa-metno rješenje za brodice na

Jadranu, s vizijom izgradnje “IoT-a na moru”. Investicija ENIF-a zajedno s pri-vatnim investitorom Matejom Tomaži-nom od milijun eura namijenjena je rastu na području Europe te širenju na SAD. Sentinel je treća investicija South Central Venturesa u hrvatsku kompaniju, uklju-čujući Agrivi i Bulb.

Iako već postoji tisuće dostupnih pa-metnih rješenja za automobile ili kuće, brodicama ozbiljno nedostaje poveza-nost i “pamet”. Tržište za “povezane bro-dice” je trendi tema zbog više od 30 mi-lijuna registriranih brodica na globalnoj razini. Samo u Europi se proda gotovo 30.000 brodica svake godine, što slijedi globalni trend rasta tržišta od osam posto godišnje. Trenutačno vlasnici brodica te poduzeća za najam brodica imaju ogra-ničene mogućnosti nadgledanja i uprav-ljanja svojim brodicama. Sentinel svojim rješenjem rješava probleme održavanja brodica te logističke probleme tvrtki za najam brodica i probleme privatnih vla-snika, tako što podatke pohranjuje online na jedinstvenoj platformi.

PRAVOVREMENI PODACIOmogućuje nadgledanje lokacije svake brodice (praćenje fl ote), stanje (baterija...) te informacije o upotrebi (posjete benzin-skim postajama, približno vrijeme dola-ska, opasne zone...). Smanjenje troškova održavanja i sigurnosti brodica jedna su od prvih koristi koje Sentinel donosi vla-snicima brodica. Sentinel vidi budućnost u pružanju pouzdane informacije u kori-štenju brodica. Razina rizika uslijed lošeg vremena, neispravna oprema, pogrešne

rute bit će značajno smanjene upotre-bom Sentinela. Njihovo rješenje pomaže u pružanju pravovremenih kvalitetnih podataka, ali istovremeno generiraju ve-like količine podataka na moru, gdje ta-kvi podaci nedostaju te su time vredniji.

Poduzeće je osnovano 2014. godi-ne te od tada ostvaruje značajan rast fokusirajući se svojim proizvodima na industriju najma brodica. Njihov tim je izglasan među najboljima u jednom od 10 globalno najboljih akceleratora te ih je CESA nagradila kao najbolji IoT start-up u Hrvatskoj. U samo dvije godine ostva-rili su dominantnu poziciju u Hrvatskoj (četvrto najveće tržište za najam brodova globalno), uglavnom kod poslovnih kori-snika. Tim Sentinel sastoji se od vodećih stručnjaka za razvoj softvera te razvoj proizvoda koji rade za neke od najvećih

tehnoloških poduzeća u svijetu. Osnivači Marko Pihlar (CEO) te Gregor Pipan čine uz tehničke genijalce Pedra Kosteleca (CTO) i Matica Hermana (vodeći hardver-ski developer) središnji tim u Sentinelu. Trenutačno, njihov tim broji 10 osoba s pretežno tehničkim pozadinama. Veseli ih što će proširiti svoj tim novim zaposle-nicima u razvoju poslovanja i poboljšanju prodaje kako bi stvorili uravnoteženi tim.

POVEĆANJE SIGURNOSTI NA MORU”South Central Ventures donosi neop-hodno gorivo za daljnje širenje tima i po-država našu strategiju rasta agresivnim tempom. Izazov spajanja svake brodice, koja je na vodi, je konstantan i ključan čimbenik za ostvarivanje ‘pametne bro-dice’, smjera u kojemu industrija ide. Pre-poznati smo kao specijalisti za brodice za najam te ćemo se nastaviti fokusirati na tu industriju, ali sada ćemo napraviti i snažnije poteze prema tržištu privatnih korisnika”, rekao je Marko Pihlar, CEO Sentinel Marine.“Brodice su uvijek bile jedan od premi-um segmenata slobodnih aktivnosti. Ve-ćina vlasnika privatnih brodica bi željela imati priliku provjeriti status njihovih ljubimaca kada god to poželi. Sentinel donosi u realnom vremenu informacije vlasnicima o njihovim brodicama na nji-hove mobilne telefone i čini njihov život opuštenijima. Ali Sentinel je mnogo više od udaljenog nadzora u stvarnom vre-menu. Omogućuje prikupljanje podataka s brodova i pridonosi povećanju sigurno-sti na moru. Oduševljeni smo što radimo s ovim predanim timom te što smo dio Sentinela u njihovoj misiji izgradnje sve-obuhvatnog IoT-a na moru”, rekao je Jure Mikuž, glavni partner u South Central Venturesu. (V.A.)

Investicija u Sentinel od milijun eura Izazov spajanja svake brodice, koja je na vodi, je konstantan i ključan čimbenik za ostvarivanje “pametne brodice”, smjera u kojemu industrija ide, ističe Marko Pihlar

SOUTH CENTRAL VENTURES

SVIJET FINANCIJA


P rošloga je tjedna na Zagrebač-koj burzi održana svečanost povodom obilježavanja 10. obljetnice Inicijalne javne po-

nude dionice HT-a. Tada je to bila najve-ća Inicijalna javna ponuda u regiji u kojoj je sudjelovalo više od 356.000 građana. Time je napravljen bitan pomak u pri-hvaćanju kulture dioničarstva, a za veliki broj građana Hrvatske Inicijalna javna ponuda dionice HT-a značila je i upozna-vanje s osnovama funkcioniranja tržišta kapitala.

“Mobilizacija građana i njihovog ka-pitala u slučaju Inicijalne javne ponude dionica HT-a imala je značajan eduka-tivni učinak. Dok je u razvijenim zemlja-ma ovakav vid investiranja standard, u našoj tranzicijskoj ekonomiji praktički je još bio u povojima. Zagrebačka burza te cijelo domaće, ali i regionalno trži-šte tada je postalo vidljivo i na globalnoj

investicijskoj karti. U tom smislu, može-mo reći da je taj značajan projekt imao i svoj pozitivan odjek, kako za druge uvrštene kompanije, tako i za cijelo trži-šte”, izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Dionica HT-a kotira na Zagrebačkoj burzi od 5. listopada 2007. i ima vrlo važ-nu poziciju na hrvatskom tržištu kapitala. Cijelo desetljeće dionica HT-a u samom je vrhu likvidnosti na Zagrebačkoj burzi, ujedno je među dionicama s najvećom tržišnom kapitalizacijom, a od samog početka sastavnica je i nekoliko indeksa Zagrebačke burze.

PRIMJER TRANSPARENTNOSTI I DOBRE PRAKSEHrvatski Telekom dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u području odnosa s investitorima, a dionica HT-a redovito je nagrađivana u mnogim kategorijama.

Preduvjet za takva postignuća je konti-nuirana transformacija koju kompanija provodi s ciljem ostvarenja što boljih re-zultata. U zadnje tri godine uspješno su implementirani brojni projekti koji su za cilj imali povećanje troškovne učinkovi-tosti, osnaživanje tržišne pozicije i pri-premu za rast.“Najveći smo privatni investitor u Hr-vatskoj, značajno sudjelujemo u razvoju gospodarstva zemlje te smo odgovorni za tri posto BDP-a Hrvatske. HT je danas tehnološki lider i kompanija okrenuta ra-stu, na domaćem, ali i regionalnom trži-štu na kojem smo već pokrenuli ekspan-ziju kupnjom Crnogorskog Telekoma. Odgovornim poslovanjem osiguravamo vodeću poziciju na tržištu i kontinuirano radimo na povećanju vrijednosti za svoje dioničare”, istaknuo je Davor Tomaško-vić, predsjednik Uprave Hrvatskog Te-lekoma.U ovih 10 godina HT je u velikoj mje-ri utjecao na kvalitetu korporativnog upravljanja i drugih uvrštenih društava, služeći kao primjer transparentnosti i dobre prakse. Potvrda toga jest i činje-nica da je šest godina zaredom jedan od laureata nagrade Poslovnog dnevnika i Zagrebačke burze za najbolje odnose s investitorima.Sve to pokazuje kako je odluka o uvr-štenju na Zagrebačku burzu prije punih 10 godina bila više nego ispravna te pre-sudno utjecala na oblikovanje domaćeg tržišta kapitala, širenje baze ulagatelja, a u konačnici imala i pozitivne efekte u procesu oblikovanja HT-a u kompaniju kakvu danas poznajemo. (V.A.)

IPO U KOJEM JE SUDJELOVALO VIŠE OD 356.000 GRAĐANACijelo desetljeće dionica HT-a u samom je vrhu likvidnosti na Zagrebačkoj burzi, ujedno je među dionicama s najvećom tržišnom kapitalizacijom, a od samog početka sastavnica je i nekoliko indeksa Zagrebačke burze

DIONICA HT-a VEĆ 10 GODINA NA ZAGREBAČKOJ BURZI


TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Zasićenost viškovima likvidnosti

Euro i franak pali, dolar blago rastao

Izvor: HNB primjena od 7.10.2017.

SVIJET FINANCIJA

NIŽE NAKNADE ZA

FONDOVE EAM-a

U razdoblju do kraja 2017. godine društvo za upravljanje inve-sticijskim fondovima Erste Asset Manage-ment (EAM), neovisno o iznosu ili roku ulaga-nja, neće obračunavati ulazne naknade u You Invest fondove kao niti izlazne naknade iz ob-vezničkog fonda Erste Adriatic Bond te dionič-kog fonda Erste Adriatic Equity fond. Uz to, EAM će do 31. listopada 2017. zaračunavati smanjene naknade za upravljanje fondovima Erste Eu-ro-Money, Erste Local Short Term Bond i Er-ste Adriatic Short Term Bond, koje su s dosa-dašnjih 0,5 posto, 0,7 posto i 0,5 posto sniže-ne na 0,10 posto; 0,35 posto i 0,25 posto na godišnjoj razini.

FITCH POBOLJŠAO

IZGLEDE SBERBANKA

EUROPE AG

Međunarodna rejting agencija Fitch 28. ruj-na 2017. izmijenila je izglede Sberbanka Eu-rope AG sa “stabilnih” na “pozitivne”. “Pozitivni izgledi odražavaju veću sposobnost Sberbanka Rusija da, ako se ukaže potreba, podrži poslo-vanje Sberbanka Euro-pe”, poručuju iz te ban-ke i dodaju kako su ove promjene slijed izmjene izgleda IDR-a Ruske Fe-deracije sa “stabilnih” na “pozitivne”.

VIJESTI

Ovaj tjedan započinje novo razdoblje održa-vanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koje u sadašnjim okolnostima nema nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Naime, likvidnost sustava je iznimno visoka te dnevni višak na računi-ma banaka prelazi razinu od 10 milijardi kuna pa depozitne institucije bez ikakvih problema održavaju potrebna stanja svojih računa.U utorak započinje redovita mjesečna isplata mirovina kada će u sustav priteći nova likvid-nost i dodatno poboljšati likvidnost sustava koji je ionako već zasićen viškom likvidnosti. U ovakvim okolnostima potražnja za kratko-ročnim pozajmicama je slaba, ponuda izrazi-to visoka, a trgovanje vrlo skromno.Zasićenost banaka viškovima likvidnosti utjecala je na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke, održane

prošli ponedjeljak, na kojoj banke nisu po-kazale zanimanje za dodatnom likvidnošću unatoč vrlo niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto. U ovoj godini održano je četrdesetak redovitih obratnih repo aukcija, a na gotovo pola aukcija uopće nije bilo interesa depo-zitnih institucija za povlačenjem dodatne li-kvidnosti.Prošli utorak Ministarstvo fi nancija nije odr-žalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je planirana tek za kraj mjeseca listopada. U uvjetima ovako visoke likvidnosti realno je očekivati da će kratkoročno zaduživanje dr-žave i dalje biti vrlo povoljno.Ukratko, ni u idućem razdoblju ne očekuje-mo promjenu pokazatelja na novčanom trži-štu budući da će likvidnost sustava dodatno ojačati, a u skoroj budućnosti ne nazire se ja-čanje potražnje za novcem. [Jelena Drinković]

Domaće devizno tržište protekli tjedan nije bi-lježilo jače fl uktuacije pa je kuna zadržala re-lativno stabilnu poziciju prema važnijim svjet-skim valutama. Euro je pao za 0,07 posto na

7,491812 kuna. Švicarski franak je također pao na 6,520856 kuna, odnosno za 0,37 posto. Dolar je pak ojačao u odnosu na kunu za 0,24 posto, a njegov tečaj iznosio je 6,368964 kuna.

EUR USD CHF

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10. 2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

7,498

7,496

7,494

7,492

7,490

7,488

6,40

6,39

6,38

6,37

6,36

6,35

6,62

6,60

6,58

6,56

6,54

6,52

valuta srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 4,979934

CAD kanadski dolar 5,104805

JPY japanski jen (100) 5,656332

CHF švicarski franak 6,520856

GBP britanska funta 8,403603

USD američki dolar 6,368964

EUR euro 7,491812

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn Potražnja Ponuda Promet

440

330

220

110

02.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.


MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

MIROVINSKI FONDOVI

Burze porasle, ulagači optimistični

Porasla vrijednost Mirexa

SURADNJA HPB-a I

MINISTARSTVA HRVATSKIH

BRANITELJA

Hrvatska poštanska banka i Ministarstvo hrvatskih branitelja potpisali su Protokol o stambenom kreditira-nju branitelja i članova obitelji stradalih, zatoče-nih ili nestalih branitelja iz Domovinskog rata. Protokolom je utvrđeno kako će uvjeti stambenih kredita hrvatskim brani-teljima uvijek biti među najpovoljnijima iz ponu-de HPB-a. “U suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom očekujemo in-tenziviranje stambenog zbrinjavanja branitelja”, poručio je ministar hr-vatskih branitelja Tomo Medved.

UGOVOR HŽ

INFRASTRUKTURE I ALTPROA

HŽ Infrastruktura i Alt-pro potpisali su ugovo-re za nabavu i ugradnju autostop-uređaja s bud-nikom na željezničkim vozilima za posebne namjene HŽ Infrastruk-ture. Vrijednost ugovora je 24,4 milijuna kuna (bez PDV-a), a radove na ugradnji sustava na vozila HŽ Infrastruktu-re obavljat će zajednica ponuditelja RŽV Čako-vec, OV, TŽV Gredelj, RPV Slavonski Brod i Altpro. Oprema se ugra-đuje na vozila TMD-a (46), Plasser&Theurera (19), Robela (4), Rolbe (4), MTH Praha (1) i ostalih proizvođača. Ovaj će do-maći klaster istu uslugu nuditi i na izvoznim tr-žištima.

VIJESTI

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mi-rovinskog fonda Mirex A prošli je tjedan izno-sila 132,5347 bodova, što je rast od 0,09 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost Mirexa B bila je 238,3080, odnosno u tjedan dana nara-sla je za 0,01 posto, dok je vrijednost Mirexa C narasla za 0,06 posto u usporedbi s pretproš-lim tjednom i iznosila je 123,4676 bodova.

Na svjetskim burzama vlada optimizam koji se s američkog tržišta prelijeva na druga tr-žišta kapitala. Dobro raspoloženje na Wall Streetu zahvaljuje se koraku naprijed u proce-su prihvaćanja porezne reforme. Zastupnički dom Kongresa prihvatio je prijedlog fi skalne potrošnje u 2018. godini, koja sadrži legisla-tivnu mogućnost da republikanci običnom većinom nadglasaju demokrate u Senatu po pitanju poreznog zakona. Ta porezna reforma najveća je u zadnja tri desetljeća i trebala bi smanjiti porez većini Amerikanaca, ali kriti-čari kažu da najviše ide u korist bogatima i bi-znisu te da ne nudi rješenja kako nadoknaditi proračunske prihode, što bi moglo dovesti do povećanja defi cita za tisuće milijardi dolara. Dobro raspoloženje na tržištu zahvaljuje se i nizu podataka koji zadnjih dana ukazuju na stabilan rast američkog gospodarstva. Na azij-skim burzama cijene dionica su porasle jer su ulagači optimistični zbog rekordnih prinosa na Wall Streetu četvrti dan zaredom i stabil-nog rasta gospodarstava u regiji.

MIREX - tjedni0,15%

0,10%

0,05%

0,00%

-0,05%2.10. 3.10. 4.10. 5.10.

MIREX - mjesečni1,50%

1,25%

1,00%

0,75%

0,50%

0,25%

0,00%5.9. 12.9. 20.9. 27.9. 5.10.

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

22800

22750

22700

22650

22600

22550

Dow Jones

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

5400

5390

5380

5370

5360

5350

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

20900

20800

20700

20600

20500

20400

NIKKEI 225

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

7520

7500

7480

7460

7440

7420

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

6600

6580

6560

6540

6520

6500

NASDAQ

2.10. 3.10. 4.10. 5.10. 6.10.

13000

12980

12960

12940

12920

12900

DAX

FTSE 100

CAC40

fond datumvrijednost

(kn)promjena

(%)2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

kategorija A

MIREX A 05.10. 132,53470 0,0745 3,86

AZ - A 05.10. 132,29250 0,0968 2,94

Erste Plavi - A 05.10. 131,34560 -0,0200 2,33

PBZ CO - A 05.10. 137,91500 0,1345 5,43

Raiffeisen OMF - A 05.10. 130,71650 0,0475 5,53

kategorija B

MIREX B 05.10. 238,30800 0,0398 2,01

AZ - B 05.10. 236,57260 0,0296 0,58

Erste Plavi - B 05.10. 247,63620 0,0469 2,20

PBZ CO - B 05.10. 221,93070 0,0546 1,75

Raiffeisen OMF - B 05.10. 245,10760 0,0422 3,82

kategorija C

MIREX C 05.10. 123,46760 0,0128 4,55

AZ - C 05.10. 120,50790 0,0210 4,72

Erste Plavi - C 05.10. 122,72240 0,0161 3,61

PBZ CO - C 05.10. 122,55290 0,0116 3,86

Raiffeisen OMF - C 05.10. 127,53490 0,0036 4,98

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

Raiffeisen DMF 05.10. 232,17880 -0,0287 2,45

AZ Profit 05.10. 255,73490 0,0870 -3,41

Croatia osiguranje 04.10. 158,83380 -0,0648 0,37

AZ Benefit 05.10. 254,67860 0,0382 3,00

Erste Plavi Expert 05.10. 209,14880 0,0333 1,53

Erste Plavi Protect 05.10. 199,39000 0,0152 2,64


SVIJET FINANCIJAVIJESTI

BURZA

Crobexi različitih predznakaAktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu vidljivo porasla u odnosu na tjedan ra-nije. Ulagači su nestrpljivo iščekivali predstav-ljanje rezultata fi nancijskog izvješća Agrokor Grupe za 2016. Sama vijest da su izvješća konačno stigla vratila je optimizam na burzu - tijekom tjedna su Crobex indeksi bilježili pad, no nakon objave Agrokorova fi nancijskog iz-vješća, u petak su porasli više od pola posto. Dionički promet je uvećan za gotovo 67 posto

te je iznosio od 62,6 milijuna kuna. Deset najli-kvidnijih izdanja ostvarilo je 15,8 milijuna kuna ili 77 posto od ukupnog tjednog dioničkog pro-meta. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih iz-danja kretale su se u rasponu od -1,84 do -10 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su četiri izdanja, dok je ukupno devet izdanja tr-govano u iznosu većem od 500.000 kuna.Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su nakon pada zabilježili različite predznake.

Crobex je sa 1.811,12 bodova uvećan za 0,12 posto na 1.813,27 bodova. Cro-bex10 je pao drugi tjedan zaredom, za 0,09 posto na 1.073,00 boda. Sek-torski indeksi su trgovanje zaključi-li u rasponu od -2,44 posto koliko je umanjen CROBEXkons do +3,37 posto koliko je porastao CROBEXtrans. Ob-veznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,07 po-sto, a CROBIStr za 0,15 posto.Najlikvidniji je HT s prometom od 5,8 milijuna kuna, a cijena njegovih dionica je umanjena za 1,14 posto na 174 kune. Valamar Riviera je tjedan zaključila prometom od 2,7 milijuna kuna, a bilježi poskupljenje dionice od 1,13 posto na 43,67 kuna. Povlaštenim dionicama Adris Grupe trgovalo se u iznosu od 2,2 milijuna kuna, a bilježe rast od 2,53 posto na cijenu od 445 kuna. Sedam od 10 najlikvidnijih izda-nja bilježi rast cijene dionice. Dionice Koestlina zabilježile su najveći rast, poskupjele su za 10 posto na 5500 kuna, a njima je ostvaren promet od 600.000 kuna. Atlantska plovidba je tjedan zaključila cijenom od 429,70 kuna, što predstavlja rast od 5,06 po-sto, i prometom od 744.000 kuna. Cijena je pala trima izdanjima. Erics-son NT je među 10 najlikvidnijih za-bilježio najveći minus, cijena mu je umanjena za 1,84 posto na 1120,04 kune, dok njegov tjedni promet iznosi 505.000 kuna. Slijedi najlikvidniji HT (-1,14%), a zatim AD Plastik (-0,06 po-sto) koji bilježi zadnju cijenu od 161,90 kuna i 822.000 kuna prometa. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA

OBJAVILA JAVNI POZIV ZA

DOKAPITALIZACIJU

Đuro Đaković Grupa objavila je javni poziv za upis 12,5 milijuna novih redovnih dionica, čime bi temeljni kapital bio povećan za 250 miliju-na kuna, a ulagatelji će nove dionice moći upi-sati od 9. do 20. listopa-da. Time bi se temelj-ni kapital povećao sa 203,06 na 453,06 mili-juna kuna, a povećanje temeljnog kapitala pro-vest će se izdavanjem 12,5 milijuna novih re-dovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti 20 kuna, uz potpuno isključenje prava prvenstva posto-jećih dioničara.

ERSTE GROUP SUDJELUJE

U RAZVOJU NOVE

PLATFORME

Bank of Montre-al (BMO), CaixaBank, Commerzbank i Er-ste Group pridružili su se inicijativi koju su pokrenuli UBS i IBM 2016. godine s ciljem razvoja nove globalne trgovinske platforme, temeljene na blockcha-in tehnologiji. Ova nova platforma, nazvana Batavia, razvijena je s namjerom da joj slo-bodno mogu pristupiti organizacije svih veli-čina bilo gdje u svijetu te može podržavati sve trgovinske transakcije, bez obzira obavlja li se prijevoz robe zrakom, kopnom ili morem.

UKUPAN TJEDNI PROMET: 428.038.053,14 knTJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.563.285,15 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjena

CROBEX 1.813,2700 +0,12%

CROBEX10 1.073,0000 -0,09%

CROBIS 111,0808 +0,07%

CROBIStr 165,7741 +0,15%

ZAGREBAČKA BURZATHE ZAGREB STOCK EXCHANGE

Top 10 po prometu

tjedna promjena

zadnja cijena promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena


10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena


HT d.d. -1,14% 174,00 5.766.986,09

Valamar Riviera d.d. +1,13% 43,67 2.734.636,31

ADRIS GRUPA d.d. +2,53% 445,00 2.188.919,16

ATLANTIC GRUPA d.d. +0,99% 810,00 1.182.740,77

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. +5,03% 35,51 875.669,44

AD PLASTIK d.d. -0,06% 161,90 822.337,95

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. +5,06% 429,70 743.933,07

KOESTLIN d.d. +10,00% 550,00 599.850,00

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. -1,84% 1.120,04 505.344,02

Arena Hospitality Group d.d. +0,78% 466,50 419.688,65

PIK d.d. +16,14% 78,00 1.014,00

KOESTLIN d.d. +10,00% 550,00 599.850,00

JADROPLOV d.d. +9,52% 34,29 73.981,58

MAISTRA d.d. +6,42% 315,00 185.102,81

OPTIMA TELEKOM d.d. +6,09% 2,96 59.114,69

HPB d.d. +5,44% 543,00 27.422,16

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. +5,06% 429,70 743.933,07

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. +5,03% 35,51 875.669,44

HOTELI HALUDOVO d.d. +5,00% 3,15 742,29

LUX ULAGANJA d.d. +3,77% 22,00 19.156,32

HOTELI ZLATNI RAT d.d. -12,97% 146,21 731,05

TEHNIKA d.d. -11,43% 310,00 110.473,99

BC Institut d.d. -8,89% 255,12 20.409,60

VIADUKT d.d. u stečaju -7,61% 8,50 9.654,02

PETROKEMIJA d.d. -7,41% 10,00 32.553,14

Zagrebačka burza d.d. -6,49% 13,12 4.686,70

SZAIF d.d. -5,55% 42,00 3.715,38

KONČAR d.d. -5,05% 660,03 341.634,18

ULJANIK d.d. -4,90% 13,38 16.706,88

Badel 1862 d.d. -4,76% 18,00 1.528,37


VIJESTI

INVESTICIJSKI FONDOVI

Poraslo 59 fondovaMeđu 82 otvorena investicijska fonda u prote-klom su tjednu prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 59 fondova, pala su 22 fonda, a jedan bilježi tje-dan bez postotne promjene. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,72 do +3,38 posto. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 19. Najviše je porastao KD BRIC, za 3,38 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Najviše je, za 0,72 posto, pao OTP indeksni koji replicira ulaganje Crobexa. Poraslo je svih šest posebnih fondova, a najviše 1,08 posto

ZB Future 2030. Od 14 mješovitih fondova 13 ih bilježi rast vrijednosti udjela. KD Balanced predvodi dobitnike s uvećanjem vrijednosti od 1,24 posto. OTP uravnoteženi je pak pao za 0,52 posto. Od 14 obvezničkih fondova poraslo ih je osam. Najviše je, za 0,18 posto, porastao Neta Emerging Bond, dok je PBZ Bond fond pao za 0,14 posto. Rast vrijednosti bilježi 14 od 21 novčanih fondova. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima Locusta Cash, Zodaks Cash i PBZ Dollar. [Iva Skorin]

DODATNO DUBINSKO

SNIMANJE ZA

PETROKEMIJU

Uprava Petrokemije će do 23. listopada omo-gućiti dodatno dubinsko snimanje za potencijal-ne strateške i investi-cijske ulagače koji su predali ponude za su-djelovanje u dokapitali-zaciji, izvijestili su iz te kutinske tvrtke. Naime, na javno objavljeni Po-ziv za dostavu obvezu-jućih ponuda u doka-pitalizaciji Petrokemije do roka iskazanog 22. rujna zaprimljene su obvezujuće ponude ne-koliko zainteresiranih ponuđača. Ponude po-tencijalnih investitora su dostavljene u Cen-tar za restrukturiranje i prodaju i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak.

MEĐUNARODNE PRIČUVE

HNB-a 14,7 MILIJARDI

EURA

Bruto međunarodne pričuve Hrvatske na-rodne banke krajem kolovoza iznosile su 14,7 milijardi eura, što je za 552 milijuna eura više nego u kolovozu 2016., a u odnosu na kraj 2016. više su za 1,1 milijardu kuna ili za 8,4 posto. Analitičari Raiff eisenbanka Austria (RBA) ocjenjuju da je njihov iznos dostatan za uspješnu provedbu sta-bilne monetarne politi-ke, odnosno održavanje stabilnog tečaja.

Otvoreni investicijski fondovi od 28.9.2017. do 5.10.2017. godine

naziv(fond) valutavrijednost

udjela

tjedna promjena

[%]naziv(fond) valuta

vrijednost udjela

tjedna promjena

[%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 20,5602 -0,49

Addiko Growth € 12,2295 1,57

ZB trend $ 185,9573 1,37

KD Prvi izbor kn 15,2629 1,69

ZB euroaktiv € 148,8096 1,09

Capital Breeder kn 102,3543 -0,04

KD Europa € 134,7482 2,22

PBZ Equity fond € 11,6803 -0,51

HPB Dionički kn 113,6945 -0,59

Erste Adriatic Equity € 83,1595 -0,31

Neta Global Developed kn 87,4212 1,80

ZB aktiv kn 112,8520 -0,39

InterCapital SEE Equity € 112,3806 -0,35

Platinum Global Opportunity $ 16,2268 2,51

KD Nova Europa kn 6,0907 1,21

OTP indeksni kn 43,8211 -0,72

Platinum Blue Chip € 108,0526 2,11

Neta Frontier kn 449,5415 0,11

OTP Meridian 20 € 101,6352 0,78

A1 kn 89,0000 0,07

Alpen.Special Opportunity kn 156,8926 1,96

Neta New Europe kn 58,6497 0,41

KD BRIC € 89,4858 3,38

KD Energija kn 8,8606 1,36

ZB BRIC+ € 113,4232 2,78

Allianz Equity € 165,5785 0,11

USA Blue Chip $ 21,0391 0,76

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Raiffeisen Dynamic € 122,1800 0,77

Raiffeisen Harmonic € 108,6200 0,93

ZB Future 2025 € 105,5172 0,89

ZB Future 2030 € 104,8622 1,08

ZB Future 2040 € 104,3632 1,05

ZB Future 2055 € 104,8357 1,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

ZB global € 163,1593 0,05

PBZ Global fond € 15,5536 0,94

Addiko Balanced € 13,9575 0,88

KD Balanced kn 131,9702 1,24

HPB Global kn 106,5399 0,27

OTP uravnoteženi € 15,4270 -0,52

Allianz Portfolio kn 166,2430 0,15

PBZ Conservative 10 fond € 116,3433 0,02

You Invest Active € 103,8416 0,59You Invest Balanced € 104,7963 0,40You Invest Solid € 105,0917 0,03PBZ Flexible 30 fond € 104,2458 0,35OTP Absolute € 96,9500 0,52InterCapital Income Plus € 105,1321 0,13OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 197,9535 -0,02Addiko Conservative € 15,0853 -0,05PBZ Bond fond € 135,8099 -0,14InterCapital Bond € 222,2546 0,10HPB Obveznički € 165,6454 0,09Neta Emerging Bond kn 81,6682 0,18Erste Adriatic Bond € 121,0253 -0,02Raiffeisen Classic € 108,1200 0,11PBZ Short term bond fond kn 103,9784 -0,09PBZ Dollar Bond fond $ 105,9921 0,03PBZ Dollar Bond fond 2 $ 103,3074 0,03Erste Local Short Term Bond kn 100,0495 -0,00Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0003 0,03OTP Short-term bond € 100,4491 0,05NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 143,5029 0,00ZB plus kn 175,9404 0,00ZB europlus BE € 150,7799 0,00ZB europlus BK € 150,7799 0,00PBZ Euro Novčani € 128,7549 -0,00Raiffeisen Cash kn 158,0800 0,00Erste Money kn 151,8126 -0,00Addiko Cash kn 152,6933 0,00PBZ Dollar fond $ 133,4899 0,02HPB Novčani kn 144,0002 0,00OTP novčani fond kn 133,3749 0,00InterCapital Money kn 130,5468 0,00Locusta Cash kn 1374,0835 0,02Allianz Cash kn 118,5946 -0,00Erste Euro-Money € 116,2119 -0,01Auctor Cash kn 111,5602 0,00Raiffeisen euroCash € 106,1500 0,01HPB Euronovčani € 106,4211 -0,00Neta MultiCash kn 106,7735 -0,03OTP euro novčani € 102,1447 0,00Zodaks Cash kn 1002,0589 0,02


KNJIGOMETAR

Branko Čegec

Talačka krizaMeandarMedia

Jorge Zepeda Patterson

IskvareniFraktura

Peter Swanson

Zaslužili su ubojstvoZnanje

Janis Jonevs

Jelgava ‘94V.B.Z.

Phaedra Patrick

Čudesna narukvica Arthura PepperaNaklada Ljevak

Toni Hammersley

Dobro organiziran dom – Knjiga korisnih savjeta Školska knjiga

U tekstovima o književnosti Čegec često poseže za kom-paratističkom sintezom, po-djednako kada govori o poje-dinim autorima i kada situira određene literarne tendencije, odnosno poetičke perspekti-ve, kaže Miroslav Mićanović. Kada je pak riječ o tekstovima o kulturnim fenomenima, Če-gecova sklonost ironiji i sar-kazmu pokazuje svu besmi-slenost projekcija koje vraćaju na početak. Po njemu je, novi početak nužan, ali tako da se prije poslože svi kvalitetni prinosi te da se stvori slika kontinuiteta da bi se zausta-vilo tapkanje u mjestu.

Tijelo glumice Pamele Do-santos, ljubavnice Augusta Salazara, zloglasnog ministra unutarnjih poslova, pronađe-no je unakaženo, ali malot-ko je mogao slutiti razmjere lavine koja se približava, a ponajmanje Tomás, novinar čiji je tekst i pokrenuo lavinu. Pamela, zvijezda B-fi lmova poznata po ljubavnim vezama s najmoćnijim ljudima Mek-sika. Pamela, djevojka iz Si-naloe, sjedišta velikih narko-kartela. Ili Pamela, cura zlatna srca koja je previše znala - tko ju je ubio i zašto? Tomás će shvatiti da treba pomoć ako želi izvući živu glavu...

Na noćnom letu iz Londona u Boston Ted Severson susreće Lily Kintner i njih dvoje zapo-činju igru istine. Ted govori o svom braku i supruzi Mirandi za koju je siguran da ga vara. Ted u šali kaže da bi mogao ubiti Mirandu zbog onog što mu je učinila, a Lily bez okoli-šanja kaže “voljela bih pomo-ći”. Po povratku u Boston njih dvoje počinju planirati Miran-dino ubojstvo. No Ted ne zna da je Lily umijeće ubojstva počela svladavati još u ranoj mladosti. Dvoje se urotnika nađe upetljano u opasnu igru, a za petama im je pronicljiv i odlučan istražitelj…

Radnja romana započinje 1994. godine u latvijskom gradu Jelgavi te tijekom neko-liko godina prati sazrijevanje pripovjedača i lokalnih tinej-džera koji su se “navukli” na heavy metal glazbu te na taj način iskazuju svoj mlade-nački bunt. Prkoseći svijetu oko sebe i “uniformiranom” društvu koje ih okružuje, oni uporno odbijaju biti kao ostali, „oni na drugoj strani“. No jesu li taj prkos i bunt samo prola-zni mladenački hir ili je riječ o stanju duha koje pojedinca prati cijeloga života?

Nakon 40 godina braka udo-vac Arthur Pepper među stvarima pokojne supruge pronalazi zlatnu narukvicu s privjescima i zaintrigiran tim otkrićem kreće u razotkriva-nje tajni koju kriju privjesci. No kako se koja priča razot-krije, pojavljuju se nove tajne i Arthur doznaje da je njegova žena prije nego što ga je upo-znala imala uzbudljiv život o kojem on nije imao pojma. Nakon tolikih godina koje su proveli u sretnom braku po-činje se pitati je li ju uopće poznavao.

Svi oni koji se bore s neredom u vlastitu domu dočekat će ovu knjigu Toni Hammersley kao spas. Ova blogerica, su-pruga i majka troje djece, uz prirodno urođenu sklonost organizaciji stvari, razmišlja-njem i eksperimentiranjem dovela je do savršenstva or-ganizaciju doma. Prostoriju po prostoriju, vođeni sigur-nom rukom autorice, uredit ćete svoj dom i riješiti se viš-ka stvari. Život će vam postati lakši, imat ćete više vremena za sebe i ponovno ćete zavo-ljeti svoj dom.


HRVATSKAUsluge prevođenja, lekture i pravne redaktureVlada RH nabavlja usluge pre-vođenja, lekture i pravne redak-ture dokumenata. Procijenjena vrijednost je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada.

Vozilo ekipe za očevide s forenzičkom opremomMUP nabavlja vozilo ekipe za očevide s forenzičkom opre-mom. Procijenjena vrijednost je 5,2 milijuna kuna. Rok dosta-ve ponuda je 31. listopada.

VozilaURIHO nabavlja vozila specija-lizirana za prijevoz osoba s in-

validitetom. Procijenjena vri-jednost nabave je 700.000 kuna. Rok dostave ponuda 20. listopada.

Multimedijska opremaSveučilište u Splitu nabavlja multimedijsku opremu. Proci-jenjena vrijednost nabave je 670.000 kuna. Rok dostave po-nuda je 18. listopada.

REGIJAServisiranje aerodromske opremeAerodromi Republike Srpske nabavljaju usluge servisira-nja aerodromske opreme. Rok dostave ponuda je 17. listo-pada.

Zamjena podnih oblogaKantonalna bolnica Zenica na-bavlja radove zamjene podnih obloga. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Prehrambeni proizvodiUniverzitetski klinički centar Tuzla nabavlja prehrambene proizvode. Rok dostave ponu-da je 27. listopada.

Izrada pečata i štambiljaGrad Banja Luka nabavlja usluge izrade pečata i štambilja. Rok dostave ponu-da je 13. listopa-da.

SavjetovanjeLifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvo-rima energije. 1. Konzalting: - Sustav uprav-ljanja u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Os-posobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješno-sti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održi-vost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba pro-tiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, [email protected], +385-91-1618506.

IT savjetovanjeCombis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održa-vanja informatičko-aplikativno-komunikacij-skih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, uprav-ljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adria-

tic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraži-vanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Kara-kaš, [email protected], +385 13657413, +385 993657413.

PP i metalizirana folijaGec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 mi-limetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilogra-ma. Kontakt: Irena Andlar, [email protected], +385 51 825125, +385 91 4047181.

Kokos i prerađevine od kokosaArton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vla-kna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrira-ni kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, [email protected], +94/11/2943040, +94/712274163.

Računala i hardverSilicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrt-ka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu i ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics In-ternational (SGI), sa sjedištem u Milpitasu u Kaliforniji, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opre-me te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, [email protected], +385 16594999.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511

fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

PST!


Na prodaju poslovni prostor u Makarskoj površine 435 metara četvornih, procije-njene vrijednosti 6,4 milijuna kuna u Ulici kralja Zvonimira 18. U naravi predstavlja tri poslovna prostora u poslovno-stambenoj zgradi. Datum dražbe 12. listopada u 9 sati, a održava se na adresi Općinskog suda u Spli-tu, stalne službe u Makarskoj, I. kat, sudnica broj VII. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a zain-teresirani kupci jamstvo u iznosu od 646.539 kuna trebaju položiti na račun Općinskog suda u Splitu najkasnije do početka održava-nja dražbe.

Prodaju se poslovni prostori u Zagrebu vri-jednosti 3,3 milijuna kuna, površine 312,5 metara četvornih u katastarskoj općini Tr-nje. Nekretnine se prodaju četvrtom usme-nom javnom dražbom, a ročište za prodaju će se održati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 96/II. (mala dvo-rana) 12. listopada u 10.45 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno i nekret-nina se ne može prodati ispod cijene od 3,3

milijuna kuna. Sve poreze i prireze plaća ku-pac, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe uplatile jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu.

Na prodaju klupske kuće, trafostanica, ze-mljište - šuma Golf&Country Cluba u Za-grebu procijenjene vrijednosti 21,8 milijuna kuna. Šesta usmena javna dražba održat će se 16. listopada u 13 sati u zgradi Trgovač-kog suda u Karlovcu, na adresi Trg hrvatskih branitelja 1/II., soba br. 207. Kao kupci mogu sudjelovati samo one osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta uplatile osi-

guranje te jamčevinu od pet posto od utvrđene vrijednosti na račun Suda.

Prodaje se stambeno-poslovni prostor u Zagrebu površine 875 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 14,3 milijuna kuna na adresi Savska cesta 141. Datum održa-vanja dražbe je 17. listopada, a održat će se u prostorijama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiro-račun Općinskog građan-skog suda u Zagrebu.

Oranice, šume i pašnjaci na području kata-starske općine Srdoči prodaju se na Općin-skom sudu u Rijeci. Procijenjena vrijednost nekretnine iznosi pet milijuna kuna, a površi-na je 5995 metara četvornih. Datum održava-nja dražbe je 17. listopada u 10 sati, u zgradi Općinskog suda u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba br. 27/V. Na prvom ročištu za dražbu nekret-nine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno za cijenu ne manju od 3,34 milijuna kuna. Porez i pristoj-be u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Ročište za razgledavanje predmetnih nekret-nine na Srdočima održat će se u dogovoru sa sudskim ovršiteljem dana 16. listopada u 11 sati te se pozivaju stranke i potencijalni kupci da prisustvuju razgledavanju na licu mjesta. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fi zičke) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Na prodaju kuća i dvorište u Vodicama, po-vršine 1656 metara četvornih, vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Dražba nekretnine održat će se 17. listopada u 13 sati, u prostorijama Općin-skog suda u Šibeniku, soba broj 9. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati za manje od jedne trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirani kupci dužni su upla-titi jamčevinu u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda, a za sve ostale detalje potrebno se obratiti navedenom sudu.

NA BUBNJU GOLF TEREN,

ZEMLJIŠTA, KUĆE I POSLOVNI

PROSTORI

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i

pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE


TENDERI

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

KabeliSwissgrid AG, Prilly – Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listo-pada. Adresa profi la kupca: www.swissgrid.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, [email protected].

Tehničko projektiranjePolska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projekti-ranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a pri-jave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Byd-goszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Pol-ska, [email protected]. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

Popravak sigurnosne opremeMadridski Metro traži nabavu usluga popra-vaka i održavanja sigurnosne opreme. Natje-čaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, [email protected]. Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/es/acce-so_proveedores/licitaciones//index_en_curso.html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid.es/es/acce-so_proveedores/Presentar_Ofertas/index.html.

Usluge zapošljavanjaNorges musikkhøgskole traži usluge pribav-ljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristu-piti izravno i neograničeno na: https://sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modu-les/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56.Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190

Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, [email protected].

Građevinski radoviHospice général – Service immobilier, Aca-cias, Švicarska traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenog. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=988363. Dodatne informacije dostupne su naHospice général – Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, [email protected].

Očitavanje brojila Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA; Cluj, Rumunjska, traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 6. studenog. Ponude se šalju na: Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Str. Ilie Macelaru nr. 28A, Ioana Mi-haiela Oltean, 400380 Cluj-Napoca, Romania, [email protected]. Više podataka na istoj adresi.

Poslovne uslugeGuaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenog, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle Arequipa, sin número, Urbanización Industri-al El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, [email protected]; [email protected]. Glavna adresa naručitelja: http://www.guaguas.com.

Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenog i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, [email protected]. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjeca-nju na istoj adresi.

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

tenderi.hgk.hrBesplatan pristup svim informacijama o

međunarodnim javnonabavnim natječajima


PRIV

RED

NI V

JESN

IK

VIVAX SMART UHD 4K LED TV

V ivax tim je prošloga tjedna tržištu predstavio liniju prvih hrvatskih 4K televizijskih prijemnika – Vivax SMART UHD 4K LED TV s dijago-

nalama 43“, 49“ i 55“. “U proljeće 2016. godine, u našem prostoru u Rugvici, pokrenuli smo jedinu hrvatsku proizvodnu liniju za izradu televizijskih prijamnika i tržištima naše regi-je ponudili Vivax LED televizore proizvedene kod nas”, izjavio je Vladimir Brkljača, izvršni direktor za vlastite brendove M San Grupe. “Sada, nakon ni godinu i pol dana, predstavlja-mo punokrvne UHD 4K LED televizore proi-zvedene u našem pogonu. S ponosom mogu istaknuti da je Vivaxov pogon jedini takve vrste u široj regiji država iz našeg okruženja”, istaknuo je on.

Također, Vivax tim predstavio je rad proi-zvodne linije, počevši od čiste sobe (tzv. Clean Room) u kojem njihovi djelatnici odjeveni u sterilna antistatička odjela sklapaju ekrane bu-dućih 4K LED televizora, dok cijela atmosfera podsjeća na SF fi lmove. Minimalno dvosatno testiranje svakog proizvedenog uređaja pred-stavlja kraj proizvodnog ciklusa. I tek nakon

što svaki uređaj prođe testiranja, Vivax televi-zori mogu krenuti na tržište, priopćeno je iz M San Grupe.

“Naša nova generacija Vivax UHD LED TV prijamnika, kao i svi njeni prethodnici, potpu-no je kompatibilna sa svim trenutačnim, ali i novonajavljenim standardima prijama digital-

nih signala. Već danas svi novi Vivax TV pri-jamnici podržavaju novi DVB-T2 H.265 HEVC standard koji će tek od 2019. godine postati obvezan”, pojasnio je Damir Husnjak, voditelj razvoja Vivax proizvoda. “Jedna od najvažnijih karakteristika naših UHD televizora, povrh 4K slike, mogućnost je instaliranja raznih aplika-cija s Google Play Storea što našim korisnici-ma daje mogućnosti da Vivax UHD televizore

Nova generacija TV prijamnika, kao i svi njeni prethodnici, kompatibilna je sa svim trenutačnim, ali i novonajavljenim standardima prijama digitalnih signala, kaže Damir Husnjak

VIVAXOV POGON JEDINI JE TAKVE VRSTE U ŠIROJ REGIJI DRŽAVA IZ NAŠEG OKRUŽENJA, KAŽE VLADIMIR BRKLJAČA

PRVI HRVATSKI 4K TELEVIZIJSKI

PRIJAMNICI

Vladimir Brkljača

Damir Husnjak


Na hrvatsko tržište stigle su svjet-ski poznate marke outdoor opre-me - Fjällräven, Hanwag, Primus i Brunton, koje ne pristaju na kom-promise kada je riječ o vrhunskoj izdržljivosti, održivoj proizvodnji prihvatljivoj za okoliš i kvalitetnoj izradi koja jamči uživanje u prirodi neovisno o vremenskim uvjetima. Da je riječ o proizvodima koji su do-rasli i najekstremnijim izazovima, dokazala je ekspedicija Fjällrävenovih ambasadora, legendarnog hrvatskog skijaškog asa Ivice Kosteliće i sloven-skog biatlonskog trenera Mihe Pod-gornika koji su uz pomoć Fjällräven opreme osvojili ledeni Grenland. Švedska marka outdoor odjeće i opreme Fjällräven, njemačka marka planinarske obuće Hanwag, švedski proizvođač kuhala i ostalih pomagala za kuhanje na otvorenom Primus te američki brend za kompase i ostale dodatke Brunton udružene su u krov-nu tvrtku Fenix Outdoor International

AG. Sve te marke od sada su prisut-ne na hrvatskom tržištu, kao i na tr-žištima Slovenije i Srbije. Legendarni hrvatski skijaš i Fjällräven ambasa-dor Ivica Kostelić izjavio je sljedeće: “Oprema Fjällräven i Primus pokazala se izvrsnom, no nismo očekivali ništa manje. Uz Primus kuhalo, najvažniji dio opreme bio je šator Polar Endu-rance 3, jedino mjesto na Grenlandu gdje nije puhao vjetar. Za nas je to bio hotel s pet zvjezdica, mjesto gdje smo se na kraju dana mogli odmoriti fi zički i mentalno, kako bismo se pri-premili za sljedeći dan”, kazao je Ivica Kostelić, legendarni hrvatski skijaš i Fjällräven ambasador. (K.S.)

Stigli Fjällräven, Hanwag, Primus i Brunton

Nove juhe s omiljenim sastojcima

OUTDOOR OPREMA

MAGGI KREM JUHE

prilagode svojim potrebama. Svi UHD prija-mnici opremljeni su sa 1,5 GB/8 GB memo-rije”, napomenuo je.

JEDINSTVENI KORISNIČKI SVIJET“Globalni trendovi kreću se u smjeru sve veće zastupljenosti UHD 4K TV uređaja što je svakako i nama važan pokazatelj smje-ra koji trebamo zauzeti”, kazao je Brkljača. “Dio zemalja EU-a već je pokrenuo pro-ces digitalizacije koja omogućuje prijenos sadržaja u 4K rezoluciji što će automatski utjecati na značajno povećanje produkcije i dostupnost 4K videosadržaja i time kreira-ti veću potražnju za UHD TV uređajima te utjecati na brzinu njihova razvoja. Hrvatsko tržište svakako ide u tom smjeru, a najav-ljena će digitalizacija kroz koju godinu do-datno pridonijeti širenju uporabe ove teh-nologije”, kazao je.

“U srcu razvoja naših proizvoda je nji-hovo međusobno povezivanje u jedinstveni korisnički svijet. Pomoću našeg Vivax Fly 4 mobitela možete, kao i s daljinskim uprav-ljačem, upravljati televizorom Vivax SMART UHD 4K LED ili putem Screen Mirroring funkcije vaše fotografi je i fi lmiće s mobitela prikazati na velikom ekranu. Naravno, ove mogućnosti vrijede i za sve ostale moderne android mobilne uređaje. Da, IoT - internet stvari je u punom zamahu”, zaključio je Hu-snjak. (B.O.)

S početkom jeseni na hrvatsko tržište dolaze i dvije nove Maggi krem juhe koje predstavljaju ukusan izvor proteina – Brokula s mrkvom i sirom te Špinat s vrhnjem. “Una-prijedili smo Maggi juhe tako da su u njima sada sa-stojci koje potrošači mogu p r o -naći u svojim kuhinjama. Naš cilj je unaprijediti cijeli kulinarski asorti-man do 2020. godine uklanjanjem sastojaka koji su potrošačima nedo-voljno poznati i zamijeniti ih onima koje znaju i vole. Intenzivno radimo na smanjenju soli, šećera, zasićenih masnih kiselina i uklanjanju umjet-nih boja, ali i povećavanju udjela po-vrća, cjelovitih žitarica, mahunarki te sjemenki u proizvodima. Ovo je veliki iskorak za cijelu kategoriju kojim želimo omogućiti potrošačima

da uživaju u pri-premi još uku-snijih i zdravijih jela”, istaknula je izvršna direkto-rica poslovne ka-tegorije kulinar-skog asortimana

Nestlé Adriatic Renata Matusinović. Ukusi i preferencije lo-kalnih potrošača imaju veliku ulogu u kreiranju proizvoda te su upravo potrošači u regiji bili ključni za ra-zvoj novih juha. Provedeno je istra-živanje na više od 2200 potrošača u regiji kako bi se saznalo u kojoj mjeri čitaju deklaracije proizvoda i koliko su im razumljive, a sve s namjerom da se sastojke koji su potrošačima slabo razumljivi zamijeni poznatim začinima i povrćem, s kojima se svakodnevno susreću u svojim ku-hinjama. (I.G.)


MEĐUNARODNA IZLOŽBA INOVACIJA ARCA

N ajpoznatija domaća izložba inovacija ARCA jubilarnu 15. godinu zaredom u Zagrebu okuplja kreativce i inovato-

re iz cijelog svijeta. U tri dana, od 19. do 21. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će predstavljeno više od 200 inovacija iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Sr-bije, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Kine, Irana i Libanona.

Ove godine će zajedno s ovom izlož-bom biti održana i deveta AGRO ARCA, međunarodni sajam inovacija u poljopri-vredi, prehrambenoj industriji i poljopri-vrednoj mehanizaciji.

Inovacije su pokretači gospodarstva i društva i zato nastavljamo i ovu jubilarnu godinu s izazovom da na jednom mjestu predstavimo domaće i strane inovacije, povežemo sve subjekte inovacijskog lan-ca i nastavimo razvijati inovacijsku kul-turu u Hrvatskoj, kaže Ivan Bračić, pred-sjednik Udruge inovatora Hrvatske.

Na izložbi i sajmu će se uz uspješne inovacijske tvrtke, samostalne inovato-re, udruženja inovatora te znanstvene institucije predstaviti i velik broj doma-ćih fakulteta i mladih inovatora, mahom studenata. Suorganizator izložbe, pored Hrvatske zajednice tehničke kulture,

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za-grebu i Međunarodne federacije nacio-nalnih organizacija inovatora, je i zagre-bačko Sveučilište. Želimo da Sveučilište u Zagrebu postane najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj, kaže Miljenko Šim-praga, prorektor za inovacije i transfer tehnologija Sveučilišta. “Uz akademsko poduzetništvo, Sveučilište želi aktivirati kreativni i inovativni potencijal studena-ta. U razvijenim zemljama svijeta takva inicijativa je dugogodišnja praksa, a naj-bolji primjer svakako je Silicijska dolina, sinonim za tehnološki razvoj i napredak”, zaključuje Šimpraga. (K.S.)

ARCA u NSB-u

BKS Bank i BKS-leasing Croatia tradi-cionalno svake godine svoje klijente pozivaju na ugledni Kvarner Festival u Opatiju. Ove godine je ansambl Quadri-ga Consort izveo jedinstvene kompozici-je ranobarokne komorne glazbe s britan-skim narodnim melodijama tj. zvucima s britanskih otoka. Na koncertu su uzvani-ci BKS Banke uživali u glazbi davnih vre-mena, ali i u novoj i jedinstvenoj inter-pretaciji spomenutog ansambla. Nakon koncerta svečano je obilježena 10. godiš-njica bankovnog i 15. obljetnica leasing poslovanja BKS Banka Hrvatska i BKS-

leasinga Croa-tia. Tom je pri-godom rečeno kako je prije 10 godina BKS Bank kupio Kvarner banku, a u proteklom desetljeću je učetverostručen neto prihod te banke. Inače, BKS Bank je na razini koncerna u šest mjeseci ove godine ostvario dobit od 33,1 milijun eura, što je za 8,4 milijuna eura ili 34,1 posto više nego prošle go-dine. Glavna podružnica te banke u Hr-vatskoj pridonijela je polugodišnjoj dobiti

koncerna sa 1,3 milijuna eura. Kreditni volumen u visini od 179,7 milijuna eura premašio je rezultat s kraja prošle godine i to za 1,8 posto. Primarni depoziti iznosili su 96,4 milijuna eura. Važno je istaknu-ti kako će BKS Bank Hrvatska od jeseni ove godine imati tri poslovnice u našoj zemlji. (S.P.)

KLIJENTI BKS BANKA U OPATIJI NA POSEBNOM KONCERTU

Glazbena večer i 10. obljetnica Banke i leasinga

U tri dana, od 19. do 21. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bit će predstavljeno više od 200 inovacija. Zajedno s ovom izložbom, održat će se i deveta AGRO ARCA

priv

redn

i vje

snik

priv

redn

i vje

snik

automobili

tehnika

putovanja turističke posebnosti

film

knjige

intervjui

estetska kirurgija

umjetnost vina

vikend destinacije

stilinterijeri

moda

gastro

Rezervirajte na vrijeme prostor

tel: 01/5600 [email protected]

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu!

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM

PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS

CENTRIMA KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

r

e

zeko

n

V

HR

Rezervi

marke

MagazPrivrevjesnio poslživotn

CENT

Glavna nagrada za posjetitelje:

Kuhinja po mjeri u vrijednosti 30 000 kuna

Sponzor:

| prvomajska | croenergy | poljoprivreda | · pdf filemarketing irena mikac adamovi ......

Documents