59933

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB:: REVIZIJA :: ANALIZA MEDIJA ::

�� Nezavisna hrvatska analitiËka kuÊaanalizirala je za potrebe Æidovske opÊineZagreb objave o æidovskoj nacionalnoj

na raskol u ÆOZ-u. U analizi suobuhvaÊeni svi hrvatski tiskovni medijite web portali.

AANNAALLIIZZAA »»LLAANNAAKKAA OO ÆÆOOZZUU HHRRVVAATTSSKKIIMM MMEEDDIIJJIIMMAA

Najviše članaka o ŽOZ-u napi-sao je Darko Pavičić, novinarJutarnjeg lista - 16 članakasamostalno i 2 u koautorstvu, anajveći članak na tu temu napi-sao je Denis Kuljiš u Globusu.

manjini u hrvatskomtisku u razdoblju od1. svibnja 2005. do15. oæujka 2006. go-dine. Svrha ove op-seæne analize bila jeutvrditi kakva je sli-ka o djelovanju i do-gaajima vezanimuz ÆOZ i/ili njoj prid-ruæenim subjektima

u odreenom vremenskom razdoblju, uzposredovanje medija, odaslana javnosti.

AAnnaalliizzaa jjee uukklljjuuËËiillaa hhrrvvaattsskkee ttiisskkoovvnnee mmeeddiijjee ii wweebb ppoorrttaalleePrvi dio analiza odnosi se na kompletananalitiËki korpus, dok je u drugom dijelufokus stavljen na objave koje se odnose

PPrrvvii ËËllaannaakk oobbjjaavviioo jjee JJuuttaarrnnjjii lliissttO sukobu u ÆOZ novine su poËele iz-vjeπtavati 27. lipnja 2005. godine. PrviËlanak na tu temu objavio je Jutarnjilist. »lanak pod naslovom “Æidovi tjer-aju rabina Da-Dona iz Zagreba” pot-pisao je Darko PaviËiÊ. U analizi senavodi da je “Ëlanak bio najavljen nanaslovnici i izuzetno negativno intoni-ran prema ÆOZ. Navedeni Ëlanakpokrenuo je Ëitavu lavinu napisa osukobu i raskolu u ÆOZ”.

Vjesnik je tu temu poËeo pratiti 28. lip-nja proπle godine, a VeËernji list seukljuËio 29. lipnja. Jutarnji, VeËernji iVjesnik objavljivali su Ëlanke o sukobuu ÆOZ tijekom cijelog promatranogperioda, a te su novine najavljivaleËlanke o sukobu i na naslovnicama -VeËernji pet puta, Jutarnji Ëetiri aVjesnik jednom.

Od 27. lipnja 2005. pa do 15. oæujka2006. godine - 78 dana (78 razliËitih ➠

O sukobu i rasko-lu u ÆOZ u pro-matranom raz-doblju objavljenoje u hrvatskomtisku i na web por-talima 220 objava.Prilozi o ovoj temiËine 29 posto odukupnog brojapriloga o æidovskoj

MMII©©LLJJEENNJJEE OOVVLLAA©©TTEENNOOGGRREEVVIIZZOORRAA OO FFIINNAANN--

CCIIJJSSKKIIMM IIZZVVJJEE©©TTAAJJIIMMAA ZZAA 22000055.. GGOODDIINNUU

RREEVVIIZZIIJJAA UUZZOORR d.o.o.za poslove revizije i porezno savjetovanje10000 Zagreb I Vranovinski ogranak 2Tel: 6331-570 fax: 6331-580 MB: 01461869 æiro raËun: 2407000-1100122649

1. Obavili smo reviziju temeljnih financijs-kih izvjeπtaja Vjerske zajednice ÆIDO-VSKA OP∆INA ZAGREB, Zagreb, Pal-motiÊeva 16 (M.B. 0604607) i (πifradjelatnosti 91310), sa stanjem na dan31.prosinca 2005. i 2004. godine, kojisu sastavljeni sukladno Zakonu o raËu-novodstvu i Meunarodnim raËunovo-dstvenim standardima.

Odgovornost za navedene financijskeizvjeπtaje snosi Uprava Æidovske zaje-dnice Zagreb, a naπa odgovornostsvodi se na izraæavanje miπljenja o fi-nancijskim izvjeπtajima na osnovi oba-vljene revizije.

2. Reviziju smo obavili po naËelima Me-unarodnih revizijskih standarda. Na-vedeni standardi zahtijevaju planiranjei obavljanje revizije uz prikupljanje do-voljno dokaza koji nam pruæaju, u raz-umnoj mjeri, jamstvo da u financijskimizvjeπtajima nema znaËajnog pogreπ-nog iskazivanja. Revizija ukljuËuje ispi-tivanja na temelju testiranja evidencijakoje potkrepljuju svote i biljeπke uz fi-nancijske izvjeπtaje. Ona takoerukljuËuje potvrivanje znaËajnih proc-jena i prosudbi odgovornih osoba upripremanju financijskih izvjeπtaja, teda li su raËunovodstvene politike prim-jerene politikama Vjerske zajednice Æi-dovske opÊine Zagreb, odnosno da li

su raËunovodstvene politike dosljed-no primijenjene i odgovarajuÊe obra-zloæene.

33.. PPoo nnaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu tteemmeelljjnnii ffiinnaann--cciijjsskkii iizzvvjjeeππttaajjii uu ssvviimm mmaatteerriijjaallnnoozznnaaËËaajjnniimm aassppeekkttiimmaa rreeaallnnoo ii oobbjjee--kkttiivvnnoo pprriikkaazzuujjuu ffiinnaanncciijjsskkii ppoollooææaajjVVjjeerrsskkee zzaajjeeddnniiccee ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinneeZZaaggrreebb,, nnaa ddaann 3311.. pprroossiinnaacc 22000055..ggooddiinnee,, rreezzuullttaattee ppoosslloovvaannjjaa ii pprroo--mmjjeennee uu nnoovvËËaannoomm ttiijjeekkuu zzaa 22000055..ggooddiinnuu,, ssuukkllaaddnnoo ZZaakkoonnuu oo rraaËËuunnoo--vvooddssttvvuu,, MMeeuunnaarrooddnniimm rraaËËuunnoovvoodd--ssttvveenniimm ssttaannddaarrddiimmaa ii oossttaalliimm zzaa--kkoonnsskkiimm pprrooppiissiimmaa oobbjjaavvlljjeenniimm uuNNaarrooddnniimm nnoovviinnaammaa RReeppuubblliikkee HHrr--vvaattsskkee,, aa kkoojjii ssee ooddnnoossee nnaa vvjjeerrsskkeezzaajjeeddnniiccee uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj..

U Zagrebu, 18. sijeËanj 2006.

DIREKTORMarija ÆivkoviÊ-ovlaπteni revizor

manjini. O sukobu u ÆOZ pisalo je 19hrvatskih novina i 8 web portala.Hrvatski tisak objavio je 189 Ëlanaka, aweb portali 31 objavu.

Izdanja EPH Grupe (Jutarnji list, Globus,Poslovni dnevnik i od 30. kolovozaproπle godine Slobodna Dalmacija)objavila su o sukobu u ÆOZ 39,69 postosvih Ëlanaka objavljenih na tu temu.

69933

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB :: ANALIZA MEDIJA ::

➠ datuma) objavljivani su Ëlanci osukobu u ÆOZ, πto znaËi da je prosjeË-no u promatranom razdoblju svaki tre-Êi dan objavljen barem jedan Ëlanako raskolu. Kulminaciju su Ëlanci imali

SSaammaa tteemmaa rraasskkoollaa uu ÆÆOOZZiimmaa nneeggaattiivvnnuu kkoonnoottaacciijjuuOrijentacija pisanja autora Ëlanka

najËeπÊe je bila neutralna, ali kuÊa koja

objavljeno u Globusu, Jutarnjem listu iNovom listu”.

OObbjjaavvlljjeennoo jjee ii 1166 iinntteerrvvjjuuaaO sukobu u ÆOZ kao temi u hrvatskimmedijima objavljeno je 16 intervjua, odËega su, od vodeÊih aktera, po dvaintervjua dali Ivo Goldstein i Vlado©alamon, po jedan Ognjen Kraus,Jakov Bienenfeld, Slavko Goldstein,Kotel Da-Don i Goldsteinova stranagrupno.

U medijima su objavljena i po dvademantija Ognjena Krausa i Zore

O židovskoj nacionalnoj manjini u raz-doblju od 1. svibnja 2005. do 15. ožujka2006. u cjelokupnom hrvatskom tisku ina web portalima objavljeno je 749priloga. Tisak je u 51 novinama objavio703 članaka.

O sukobima u ŽOZ u promatranomrazdoblju objavljeno je u hrvatskomtisku i na web portalima 220 članaka.Tisak je objavio 189 članaka, a webportali 31 prilog. Članci su objavljeniu 19 različitih novinskih naslova.

Izdanja EPH Grupe (Jutarnjilist, Globus, Poslovni dnevniki Slobodna Dalmacija) objav-ila su o sukobu u ŽOZ 39,69posto svih članaka čija jepovršina 48,37 posto od uku-pne zabilježene površine pri-loga o ovoj temi.

S obzirom na žanr među svimčlancima o sukobu u ŽOZ prevla-davaju izvještaji koji čine 58 postosvih objava. Komentar je idućižanr po zastupljenosti. Ostali žan-rovi - osim pisama čitatelja koji sutek dva posto od broja objava -gotovo su podjednako zastupljeni.

u rujnu2005.godinekada jeobjavljeno69 postosvihËlanaka oovoj temi.

je izvrπila analizuu svom komen-taru navodi kako“valja napome-nuti da tema ras-kola u ÆOZ samapo sebi ima neg-ativnu konotacijus aspekta pros-

Dirnbach. Kaoposebni Ëlanciobjavljene suizjave (rubrikeIzjava dana,Izjave...)StjepanaMesiÊa (4),OgnjenaKrausa (2),

jeËnog Ëitateljakoji se neudubljuje u prob-lem, nema dovo-ljno informacija inajvjerojatnije po-vrπno zakljuËujeda proces nesla-ganja unutarjedne opÊenito

davali sudionicisukoba, a medijisu ih citirali.

“UsporeujuÊiudio razliËitih ori-jentacija pisanjaautora o subjekti-ma suprotstav-ljenih stranamoæemo zakljuËitida su osobe

vezane uz vodst-vo ÆOZ-a neπtoËeπÊe spomi-njane negativno ineutralno-nega-tivno no one‘druge strane’”,navodi se u ana-lizi, te dodaje daje “najviπe nega-

prosjeËan Ëitateljteπko Êe se naracionalnomnivou moÊi svrsta-ti na jednu odstrana”, navodi seu zakljuËku ana-lize. ��

tivnih Ëlanaka o subjektima vodstvaÆOZ-a i/ili njoj pridruæenim subjektima

Ëlanaka o promatranojtemi.

NajËeπÊi spominjani sub-jekti Ëlanaka su ÆOZ iKotel Da-Don, a pri sa-mom vrhu pojavljuju se iOgnjen Kraus, StjepanMesiÊ i Ivo Goldstein.

Frekvencija pojavljivanjaStjepana MesiÊa najve-Êim je dijelom rezultat

IIzzjjaavvuu pprreeddssjjeeddnniikkaa MMeessiiÊÊaaoobbjjaavviillee ssuu ssvvee nnoovviinneeNovine koje su pisale o sukobima uÆOZ, moæemo podijeliti u tri kategorije:one koje su objavljivale Ëlanke oraskolu tijekom cijelog promatranogperioda (Jutarnji list - prvi objavio,VeËernji list, Vjesnik, SlobodnaDalmacija, Globus - jedini je u kolovozuizvjeπtavao o sukobu), grupu novinakoje nisu bile previπe ukljuËene upraÊenje sukoba ali su o tome inten-zivno izvjeπtavale u rujnu (Glas Istre,Glas Slavonije, Zadarski list i 24 sata) igrupu novina koje su objavile manji broj

koherentne zajednice koji je eskaliraodo razmjera medijskog skandala nemoæe biti pozitivan niti za jednu stranuu sukobu”. Negativna orijentacijanajËeπÊe je rezultat izjava koje su

Joke Pape (1) i Ive Goldsteina (1).Pisma novinama kao Ëitatelji uputili suSlavko Goldstein, Jasminka Domaπ,Ognjen Kraus i Zora Dirnbach.

O sukobu u ÆOZ pisao je 71 autor, 15 Ëlanaka je prenesno od HINA-e, a 21 Ëlanak je bio bez potpisa.

“SumirajuÊi rezultate analize moæemozakljuËiti da je Jutarnji list, piπuÊi prvi,otvorio za Æidovsku opÊinu Zagrebjednu vrlo negativnu temu o kojoj sepuno pisalo i o kojoj se joπ piπe. BuduÊi su novine prenosile stavoveobiju strana koje su se meusobno,doduπe najËeπÊe u rukavicama, optuæi-vale i pobijale navode druge strane,

njegovih izjava u rujnu 2005. godine, (urujnu se MesiÊ kao subjekt pojavljuje u62 Ëlanka πto je 76 posto svih pojavlji-vanja ovog subjekta u Ëlancima oraskolu) posebice onih koje je objavioJutarnji list od 5. rujna u Ëlanku naslo-va “Stipe MesiÊ: TjerajuÊi rabina, nekise Æidovi ponaπaju poput nacista”. “Tuizjavu predsjednika Republike prenijelisu svi mediji i na nju su se referiraliostali sudionici, πto ne Ëudi buduÊi dase radi o primarno institucionalnimvijestima”, navodi se u analizi.

79933

�� �� ©©ttoo vvaass jjee ppoottaakklloo ddaa nnaakkoonn MMaaiinnzzaa ddooeettee uu ZZaaggrreebb??

U Mainz sam doπao obaviti neπto πto je u trenutku kad samstigao bilo na nuli gotovo, naglaπavam ggoottoovvoo,, kao ono πtosam zatekao u Zagrebu. Istina, neπto je ovdje ipak bilo obavlje-no, ali kad to usporedimo s godinama koje su na to utroπene,rezultati su vrlo mali. No, kako je moj posao u Mainzu zapravoveÊ bio dovrπen, a vodstvo se upravo smjenjivalo, odluËio samreÊi „zbogom“. I poËeo sam traæiti opÊinu koja bi mi odgova-rala. U toj potrazi naiπao sam na Zagreb, ali ono πto me u prvimah od Zagreba odvratilo bili su njegovi problemi. ZahvaljujuÊimedijima svaπta sam dotad bio Ëitao i svaπta Ëuo, ali onda samipak rekao: ovo bih svejedno htio Ëuti iz prve ruke, naime πtoje na tome istinito. Mnogo se toga onda pokazalo kao istinito,ali i mnogo toga nije.

�� ©©ttoo nnaa pprriimmjjeerr nniijjee??

Kao prvo tvrdnja da je donedavni rabin iz ove opÊine izbaËen.S druge strane, istina je da ova opÊina nije ortodoksna, veÊ lib-eralna, ali da je svejedno u njoj sluæio punih sedam godina i daje sad ogovara. ZnaËi, mnogo toga nije istina, ali je isto takomnogo toga istina. Ja bih u svakom sluËaju kao rabin svojim„kolegama“, kaæem to pod navodnicima, ali i onima koji to za-ista jesu, savjetovao da se klone politike. Pred njima je zadaÊakoju valja ispuniti, sve ostalo nije u redu. Uzmimo za primjersituaciju u kakvoj se naπla ova opÊina kad je rijeË o stanu zakoji vaπ donedavni rabin kaæe da je „njegov “. Da, ja namjernokaæem pod navodnicima „njegov“. Po mojim informacijama tajmu je stan dat na raspolaganje, ali samo dok je u vaπoj sluæbi.Ne postoji papir koji bi mu dopuπtao da i poslije toga ostane utom stanu. Takve sam informacije u svakom sluËaju dobio, da-lje o tom ne znam niπta. Ja sad ne æelim nikoga osuivati, nitiπto o tome prosuivati, jer bi za takvo πto trebalo sasluπati objestrane. Meni bi kao rabinu bila duænost pronaÊi neki srednji put,ali ja ga ne mogu naÊi, jer o svemu onome πto je tomusluæbeno prethodilo niπta ne znam, pa moram biti oprezan.Kontakti koje imam s mojim prethodnikom svode se na to da

se on trudi da me ignorira, ili da πiri o meni ruæne glasine. Jaga ne poznajem, Ëak ga viπe i ne æelim upoznati, jer s takvimËovjekom ne æelim imati posla. Ali taj njegov naËin veÊ sam posebi pokazuje odakle dolazi i kamo se zaputio. I svi koji ga sli-jede na tom putu u istom su loncu. U presoljenu juhu moæetesipati πeÊera koliko vas je volja, ona Êe svejedno ostati preso-ljena. Moj bi prijedlog bio da mirno poe svojim putem i da sedræi svoga posla, kakav god bio, ali da pritom ne dira drugoga.Meutim, to πto on upravo radi pogaa mnoge ljude koji su muu proπlosti pomogli. I to, mislim, da nije u redu.

Ali, udaljio sam se od teme. Vidio sam da je zagrebaËkaopÊina na neki naËin ostala sama i da ju je svojim djelovanjempokuπao izolirati. OdluËio sam zato da joj pomognem. Kao πtorekoh, sluæbeno sam poslao svoju ponudu i onda sam spriliËnim brojem glasova primljen.

�� JJeessttee llii vveeÊÊ ttaaddaa bbiittii uuppoozznnaattii ss oovviimm pprriilliiËËnnoo zzaabbrriinnjjaavvaajjuuÊÊiimmrraazzddoorroomm uu OOppÊÊiinnii??

Vaπu zabrinutost zbog ovoga, kako vi kaæete „razdora“, jasmatram pretjeranom. O razdoru se zapravo i ne moæe govo-riti. Moæe se govoriti o ljudima koji su drugaËijeg miπljenja ili oljudima koji su skloni potpaliti vatru u loncu. Ali u suπtini je uvi-jek rijeË o ljudima koji Êe prvi iskoËiti iz vlaka kad zagusti. Pomom miπljenju nepotrebno je s tolikom zabrinutoπÊu gledati ubuduÊnost. Treba jednostavno nastaviti s radom. Jer od-laskom mog prethodnika nije otiπla i vjera od nas. Ali je zato,da se izrazim otmjeno, s njim nestalo Sveto pismo. Gdje godda je ta nestala Tora zavrπila, rijeË je o krai. A onaj tko zasebe tvrdi da je ortodoks, nikad ne bio smio „posuivati“ Toru,nego bi je veÊ davno trebao vratiti ovoj opÊini.

�� ©©ttoo jjee ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu rraazzlloogg ddaa ssee sslliiËËnnee ssttvvaarrii ddooggaa--aajjuu ii uu ddrruuggiimm eeuurrooppsskkiimm ææiiddoovvsskkiimm ooppÊÊiinnaammaa??

Vidite, zapadno-europske zajednice ne snalaze se baπ naj-bolje s priljevom istoËno-europskih zajednica. To viπe πto semnogi od njih deklariraju kao Æidovi, a da to uopÊe nisu. ➠

Zagrebački Rabin restaurira Toru

NNOOVVII NNOOVVII ZZAAGGRREEBBAA»»KKII RRAABBIINN ZZAAGGRREEBBAA»»KKII RRAABBIINN ZZVVII EELLIIEEZZEERR AALLOONNIIEEZZVVII EELLIIEEZZEERR AALLOONNIIEE

89933

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB :: INTERVJU ::

➠ Javljaju se, dakle, vrlo razliËiti aspekti i problemi koje trebarijeπiti. Mnogi su meu njima politiËke prirode, a mnogi posljed-ica razliËitih mentaliteta koji se sukobljavaju. »esto su ti opetposljedica æivota pod viπegodiπnjim komunistiËkim reæimom iliantisemitizmom, svejedno bilo to na istoku ili zapadu, tako daje katkad najveÊi problem odgovoriti na pitanje: tko je tu Æidov,a tko nije? Mnogi dolazeÊi s istoka kaæu „ja sam Æidov“, a udokaz tome nude fotografiju na kojoj ih vidimo kako se osla-njaju o neËiji grob nad kojim je Davidova zvijezda. To bi im tre-bao biti dokaz da su Æidovi. Razlog je u tome da su samo kaoÆidovi mogli i smjeli napustiti zemlju.

�� ©©ttoo jjee uuttjjeeccaalloo nnaa VVaass ddaa ssttee ppoossttaallii rraabbiinn?? VVjjeerraa,, ttrraaddiicciijjaa iilliippoorrooddiiËËnnoo ppoorriijjeekklloo??

Rabin Zvi Eliezer Alonie rođen je 29. lipnja 1951. godine (25.sivana 5711.) u Tel Avivu, u obitelji njemačkih Židova, preživ-jelih žrtava koncentracijskog logora Bergen-Belsen. Djetinjstvo je proveo u Pardess-Hanni, a školovao se na

Tehničkoj školi za hotelijerstvo i catering u Netanyi te je uBerlinu studirao veterinu.Tijekom boravka u Berlinu završio je i Beth Midrash “Or

Zion”. U Izraelu jezavršio vojnu obuku u rangu oficira.Godine 1988. otišao je u Miami, gdje je pokrenuo lanac

restorana i kafića. Nakon smrti oca, 1994. godine, ponovo od-lazi u Njemačku, a istovremeno se vraća i svojim ortodoksnimkorijenima. S rabinom Avrahamom Dausom započeo je ra-binske studije.Godine 1999/2000. završio je školovanje za rabina, a tu je

diplomu potvrdio i nekadašnji glavni rabin Izraela,Mordechai Eliyahu.Rabin Zvi Eliezer Alonie oženjen je i otac triju kćeri.

Podjednako vjera i po-rodiËno porijeklo. Odra-stao sam u ortodoksnojobitelji i po povratku izSAD-a, odluËio sam sevratiti ortodoksiji, s timda sam istovremenokrenuo na studij s nam-jerom da jednom pos-tanem rabin. To je biomoj cilj.

�� KKaakkvvii ÊÊee bbiittii VVaaππii pprrvviikkoorraaccii ZZaaggrreebbuu?? II kkoojjiissuu ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuunnaajjvvaaæænniijjii??

Moji su prvi koraci bili dase upoznam s opÊinomu koju me zovu, za πtosam sreÊom, po dogo-voru, prije nego πto Êudonijeti konaËnu odlukuimao vremena tri puna

bilo, da se blago izrazim,priliËno nejasno, jer mno-gi nisu znali ni o Ëemu sepritom radi. I to mi je bioizazov.

�� ©©ttoo mmiisslliittee ddaa jjee uu ææiivvoo--ttuu ÆÆiiddoovvaa--vvjjeerrnniikkaa,, aallii iinneevvjjeerrnniikkaa,, nnaajjvvaaæænniijjee??

Pitate me πto je najvaæni-je za vjernika, ali i nev-jernika i na πto mora paz-iti da ne krπi Zakon. Da,to se pitanje zapravo mo-ra postaviti obojici. Æidov-ski Êe vjernik svakakonastojati da ne krπi Za-kon. Ali ne zato πto je bo-lji Ëovjek, nego zato πtozznnaa bolje. S tim da je ovi-me „da ne krπi Zakon“zapravo sve reËeno. Jerkad uzmete u obzir da

tjedna. To je u prvom redu znaËilo otkriti kakav znaËaj pridajeova sredina sinagogi, kakvi su njezini rituali i πto se ovdje napodruËju religije dogaalo u proπlosti. Morao sam, naæalost,zakljuËiti da ima dosta toga πto bi joπ trebalo uËiniti i πto je ovd-je propuπteno. Ali me upravo to potaklo da kaæem:” Vidi, ovd-je ima mnogo posla, to treba obaviti.” A sudeÊi po svemu, ovd-je su ljudi koji traæe i trebaju nekoga tko Êe im bez prisilepokazati pravi put. A ja sam hrabar Ëovjek. Mlad sam duhomi tijelom i volim kad sam okruæen ljudima zdrava duha. Shvatiosam da su ovdaπnji ljudi u izvjesnom smislu izgubili orijentaci-ju, pa viπe ne znaju πto je pravo, a πto krivo. ZakljuËio samtako da bi mi to zapravo morala biti dovoljna motivacija. Alionda sam joπ otkrio da se dosta toga ovdje radilo pod pri-tiskom, ili, opet, da se uopÊe nije radilo. To je onda razrijeπilomoju dilemu. OdluËio sam ostati i krenuti sa svime ispoËetka,premda sam tada veÊ imao ponudu jedne druge, velike i vrlobogate zajednice s podruËja vama susjedne zemlje.

netko zna reÊi: “Ja se uvijek znam prokrijumËariti u tramvaju“,onda zapravo govori o krai. Æidov koji nije vjernik reÊi Êe: “Pato je svejedno, to je sitnica”, ali Êe zato vjernik reÊi “»ekaj malo,pa to je ipak kraa, to se ne radi!“ Ako Êemo to, primjerice,proπiriti i reÊi: “Netko stanuje u neËijem stanu, ali ne plaÊa na-jamninu pa Ëak i ne æeli napustiti taj stan, onda je to isto kraa.A ako je taj joπ i vjernik, onda bi to pogotovo morao znati.”

�� UU ææiiddoovvsskkoojj vvjjeerrii,, zzaa rraazzlliikkuu oodd kkaattoolliicciizzmmaa,, nneemmaa aabbssoolluuccii--jjee oodd ppooËËiinnjjeennoogg ggrriijjeehhaa.. SS ggrriijjeehhoomm ttrreebbaa mmooÊÊii ææiivvjjeettii.. KKaakkvvuujjee ttoo uulloogguu ooddiiggrraalloo uu ppoovviijjeessttii ææiiddoovvssttvvaa??

Da, mi nemamo odrjeπenje od grijeha, ali zato imamo JomKipur i Rosh Hashana, dva blagdana u kojima poniremo usebe, razraËunavamo se sa sobom, opraπtamo jedni drugimai molimo dragoga Boga da nam oprosti. S tim da to nisu samoprazne rijeËi, nego istinsko sagledavanje samoga sebe i po-mirenje sa samim sobom, uz Ëvrstu odluku da tako neπto viπenikada neÊemo uËiniti. Ne, absolucije od grijeha kod nas ➠

�� »»iimmee mmiisslliittee ddaa mmooææeettee pprriivvuuÊÊii ii ookkuuppiittii ““ooddlluuttaallee oovvccee”” oovveeooppÊÊiinnee??

Upotrijebili ste izraz „odlutale ovce“. Ali ovdje nije rijeË o od-lutalim ovcama ili izgubljenim duπama, veÊ o ljudima koji suizgubili orijentaciju i koji bi se æeljeli vratiti vjeri, ali samo takoda ih pritom nitko ne prisiljava na neke zakone koji su, doduπe,veÊ nekoliko stotina godina na snazi, ali koje bi oni htjeli „mod-ernizirati“ i tako saËuvati svoju slobodu. Mislim da im to mogupruæiti jer nisam Ëovjek prisile. Bit Êe mi drago ako dou u sin-agogu, bit Êu sretan ako Êe sudjelovati u Sluæbi Boæjoj i akobarem neπto znaju o blagdanu koji nam slijedi sutra ili preko-sutra, πto nam on znaËi i πto se toga dana radi te πto iz njegamoæemo nauËiti. Primijetio sam da je sve to njima do sada

99933

trudili osigurati se bogatstvom, da smo nastojali steÊi πto viπeznanja! Za to su krivi oni! Pa svi su nam zanati bili zabranjeni,sve nam je bilo zabranjeno! Zato smo se i morali obrazovati,zato smo morali uËiti, pa zato i jesmo postali pametniji, jerkako preæivjeti? KonaËno, Bog je svakome pamet podjednakodao, ali druga je stvar πto Êe tko s njom uËiniti.

�� KKaakkoo vviiddiittee bbuudduuÊÊnnoosstt IIzzrraaeellaa??

Ja se, kao nepristrani promatraË, mogu samo nadati da Êe naneki naËin doÊi do mira. Pri Ëemu moram dodati da nema mirakoji bi se mogao kupiti. Kupnjom moæete moæda doÊi do pri-mirja, ali mir je moguÊ tek kad su obje strane spremne za nje-ga. To znamo veÊ i iz Biblije u priËi o Ezavu i Jakovu. Nije bilomira dok se nisu sporazumno raziπli. ��

Razgovor vodila: Zora Dirnbach

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB:: INTERVJU :: PESAH ::

➠ Æidova nema. Jedna od razlika izmeu naπe i drugih vjerajest u tome da moramo razmisliti o svakom Ëinu pprriijjee nego πtoga poËinimo, a ne tek poslije njega. Primjerice, πiriti o nekomelaæne i ruæne glasine ravno je umorstvu. Ako to Ëini ne-Æidov,to je sigurno ruæno, ali ako to Ëini Æidov, ili joπ k tome ortodok-sni Æidov koji se svakog dana moli, onda je to straπno. Zato jejedan od naπih najveÊih rabina znao reÊi: „Ja radije πutim iniπta ne govorim, ni dobro ni zlo, jer moglo bi se dogoditi da odonoga dobroga πto sam rekao netko neπto sasvim pogreπnoizvuËe. I zato radije πutim i ne govorim.“

�� ©©ttoo jjee ttoo,, ππttoo jjee kkrroozz 22000000 ggooddiinnaa pprrooggoonnaa,, nneerraazzuummiijjeevvaannjjaa,,zzaabbrraannaa ii aannttiisseemmiittiizzmmaa ooddrrææaalloo ææiiddoovvssttvvoo?? JJee llii zzaattoo ππttoo ssuu„„iizzaabbrraannii nnaarroodd““??

Izabranim su nas narodom uËinili iskljuËivo naπi progonitelji!Oni su nas natjerali da smo postali narod knjige, da smo se

�� SlijedeÊi tradiciju proslave Pesaha itradiciju okupljanja za Seder u Æidovs-koj opÊini Zagreb, klub se i ove godinedoimao projektantskim promaπajem(premali prostor) svim Ëlanovima kojisu se ovom prigodom okupili, æeleÊiproslaviti blagdan u krugu svojih dugo-godiπnjih prijatelja. Nastavila se i dob-ra, stara tradicija nenajavljenih dolaza-ka i pronalaæenja mjesta za stolomonima koji se nisu za to na vrijemepobrinuli. Uz malo stiske, na koju smoveÊ navikli, svi su se ipak smjestili, dabi zajedno, joπ jednom, baπ kao i svakegodine proæivjeli Hagadu. Premijernoje sluæbu u sinagogi, a i sam Sederpredvodio nadrabin zagrebaËki, ZviEliezer Alonie. PrenoseÊi Ëestitke upu-Êene Æidovskoj opÊini Zagreb od stra-ne predsjednika hrvatske Vlade, dr. IveSanadera, kardinala Josipa BozaniÊa,ministra kulture RH i predsjednika Ko-misije za odnose s vjerskim zajednica-ma, mr. Boæe BiπkupiÊa te gradonaËel-nika Zagreba, gospodina Milana Ban-diÊa, te zanimljivim uvodom o mo-guÊnostima voenja Sedera pridobio jesimpatije prisutnih veÊ na samom po-Ëetku. UsporeujuÊi æidovski zakon ikabalistiËki pristup simbolici Sedera,na za nas je vrlo neuobiËajen naËin,

uveo prisutne u nastavak sluæbe. UzprevodilaËku asistenciju natporuËnikaÆeljka Heimera, decentnim i nepreten-cioznim objaπnjenjima teksta Hagade,ostvario je odliËnu komunikaciju sËlanstvom.

Upravu ÆOZ na Sederu su predvodilipredsjednik dr. Ognjen Kraus, potpred-sjednici Sanja ZoriËiÊ-TabakoviÊ, SaπaCvetkoviÊ i mr. Jozef Papo; Æak Attias,predsjednik Izvrπnog odbora, Duπko©tampalija, proËelnik Odbora za vjers-ka pitanja, Zora Dirnbach, proËelnicaOdbora za informiranje, Mira Wolf, pro-Ëelnica Odbora za baπtinu i veÊi brojËlanova VijeÊa ÆOZ.

©to se Ëlanstva tiËe, Sederu su prisus-tvovali oni najmlai, naπi vrtiÊanci iprvaπiÊi, oni malo stariji (pri zavrπetkuosnovne πkole), naπi omladinci, sred-nja generacija te naπi seniori. Visokihuzvanika i gostiju bilo nije jer im vjero-jatno nitko nije uputio pozivnice, sma-trajuÊi da je Pesah iskljuËivo blagdanzajednice i zajedniπtva, stvar osobnihodluka i opredjeljenja, a ne prigoda zapromociju aktivnosti, organizacijskih(ne) sposobnosti ili pokuπaja uveÊanjabroja Æidova ili istomiπljenika.

Za odliËnu veËeru pobrinuli su se rabinDaus iz Berlina i rabin Alonie, osigu-ravπi kaπer le Pesah namirnice, tenaπe domaÊice, uz nesebiËnu pomoÊËlanova opÊine u pripremi i posluæenju.

Usprkos izostanku “vjernika i sljedbeni-ka tradicije” inspiriranih uspjeπnicamaArnolda Schwarzenegera (Terminator iBrisaË), zaËudo je i ove godine Æidovs-ka opÊina Zagreb okupila svoje “ne-vjernike” i sve one koji su komplotomrukovodstva i podmiÊivanjem ipak pris-tigli na ovaj iskljuËivo vjerski dogaaj.Jedina razlika u odnosu na prethodnihπest godina, bila je nevjerojatna sliË-nost sa Sederima predvoenim kon-tinuirano u proteklih dvjesto godina unajboljoj tradiciji Æidovske opÊine Za-greb od strane aπkenaskih rabina.

ZanemarujuÊi sve prethodno opisano inapisano, ono πto Êe veÊina ponijeti sovog Sedera je osjeÊaj dostojanstva,zajedniπtva, obiteljskog ugoaja i dob-rog raspoloæenja. KonaËno smo pros-lavili blagdan bez trzavica, animoziteta,osobnih promocija, veliËanja zasluga.To je naπa najveÊa vrijednost. ��

(N.K.)

HHaagg PPeessaahh kkaaππeerr vveessaammeeaahh

109933

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB :: PURIM ::

HHaagg PPuurriimm

HHaagg PPuurriimm

HHaagg ggaaddooll llaajjeellaaddiimm

MMaasseehhoott rraaaaππaanniimm

©©iirriimm vveerriikkuuddiimm

HHaavvaa nnaarriiππaa

RRaaππ rraaππ rraaππ...... party

18. 3. 2006.

...tako pjevuπeÊi proslavili smo sredinom oæujka tekuÊe go-dine u Zagrebu Purim, jedan od najveselijih æidovskih prazni-ka. PrisjeÊajuÊi se priËe o Esteri, uz iÊe (Hamanove uπi, veo-ma ukusne orahnjaËe i makovnjaËe, koje su i za ovu prigodupripremile naπe tete sa πanka), te piÊe, Êaskanje i naravnodobru muziku u naπem klubu, Ëlanovi i njihovi prijatelji imali sumoguÊnost igranja “bogate” tombole.

Odluka uredovnih πefova, bijaπe; kako je jedna od pet“micvot” za Purim darivanje, pa neka bar svaka druga budedobitna tombola. Pokloni za tombolu poËeli su se kupovati iprikupljati veÊ od poËetka oæujka, a naπa Laila ©prajc koor-dinirala je i marljivo prikupljala i odabirala, te zbrajala i paki-rala darove. Ne mogu a da ne spomenem svesrdnu pomoÊanonimnih donatora za obogaÊivanje tombole, a svakako za-hvaljujemo na predivnim keramiËkim radovima izraenim ulikovnoj radionici naπeg Doma Lavoslav Schwartz, koji susvakako pridonijeli vrijednosti tombole. Uz tombolu, naπinajmlai pobrinuli su se za zabavu i obogaÊivanje kulturnoguzdizanja svojih roditelja, Ëlanova i prijatelja, te su u vrtiÊu“Mirjam Weiller” pripremili nekoliko pravih malih remek-djelakoja su se prodavala na aukciji. Jedan od glavnih voditeljaaukcije bio je Duπko ©tampalija...., (uz svesrdnu pomoÊ udobacivanju humoreska od strane najmlaeg nam potpred-sjednika ÆOZ-a Saπe CvetkoviÊa i naravno pod paskomglavnog nam tajnika....) koji je ne toliko vrsnim koliko zabavn-im rijeËima opisivao “Æutu sliku”, plavi cvijet, zelenu toËku idruge male slikice koje su tehnikom “salvetiranja” naπi klinci iklinceze vrsnim umijeÊem pretvorili u oku ugodne slike. Teiste su istini za volju vrtoglavim rastom cijene na aukciji posti-zale i troznamenskaste cifre.

NNaajjbboolljjaa mmaasskkaa bbiillaa jjee VVjjeeππttiiccaaNaravno, teπko bi bilo i zamisliti da na Purimskoj zabavi nije

bilo dobrih maski, od kojih neke najvrednije predstavljamo nakoricama (u koloru). Kada se atmosfera zahuktala krenuo jeizbor za najbolju masku, gdje su, neÊete vjerovati, prednjaËili

naπi najmlai. I tako uz neke maske koje su u paru Ëak dobileimena kao npr. “Mi smo oni iznad 50 (πto godina, a πto kila)”,te spidermeni, supermeni, batmeni i svi “meni” koji su zaokupilimaπtu najmlae nam generacije.

Najboljom maskom od strane publike (ocjena se dobivala pojaËini pljeska i uzvika), naπa mala Vjeπtica osvojila je prvu na-gradu. Na proslavi Purima bilo je moguÊe vidjeti mnoga“imena”. U druπtvu novog rabina Zvi Eliezer Alonia, te pred-stavnika naπe nacionalne manjine do predsjednika OpÊine upratnji supruge, potpredsjednika i drugih Ëlanova VijeÊa. ➠

119933

ÆIDOVSKA OP∆INA ZAGREB:: PURIM ::

➠ Svi su oni svesrdno ugostili izraelskog veleposlanikaShmuela Meiroma sa suprugom, koji su u naπoj maloj zajed-nici uvijek rado vieni gosti. Kako je vrijeme odmicalo naπi suse Ëlanovi i gosti polako se poËeli ljuljuπkati πto od piÊa(pridræavajuÊi se joπ jedne purimske micve “napijte se da nerazlikujete dobro od zla”), a neki zaneseni ponovno uhu ugod-nim tonovima, proizvedenim od veÊ dobro nam znanogTelefon Blues Banda, pokazali su prisutnim uzvanicima vrsniplesni korak.

Kako je Purim veseli praznik sa stolova u klubu orio se smi-jeh, vicevi su sipani iz rukava, a dobre volja je tekla u potoci-ma. Iako se svita s purimske zabave relativno brzo povukla usvoje domove (hoÊu reÊi da nisu doËekali zoru u klubu, naradost naπih deËki s porte) “omladina” kako se joπ uvijek voli-mo nazivati, iako smo godiπnju granicu za tu priloænu oznakuvremena odavno preπli, nastavila je proslavu Purima upoveÊem broju do ranih jutarnjih sati u jednom klubu u srediπ-tu naπeg grada. Kako mi je to veÊ obiËaj u nekoliko tekstovakoje sam napisala za list, svakako bi æeljela zahvaliti svimaprisutnima, te svima koji su pomogli pri realizaciji Purim party2006.

Nataπa PopoviÊ

AHA©VER

HAMAN

ESTER

129933

POVODOM 120. GODI©NJICE RO–ENJA ::AKTIVNOSTI ÆOZ-a::

HHOOMMMMAAGGEEOOSSKKAARRUU HHEERRMMAANNUU

Oskar Herman, rođen 17. ožujka 1886. u Zagrebu, prvi je od predstavnika muenchenskogakruga hrvatskog slikarstva (Becić, Herman, Kraljević). Herman je svoja djela prvi putaizložio 1908. godine u Zagrebu. Do 1933. godine živio je u Muenchenu, kada bježi prednacistima i sklanja se u Zagreb. Cjelokupni opus Oskara Hermana obilježava bogatstvoboja i ekspresionistički nemiran potez kista. Mirno i postupno razvijao je svoju viziju svije-ta i vlastiti slikarski opus. Oskar Herman preminuo je 18. siječnja 1971. godine.

�� Izloæba odabranih radova slikara Oskara Hermana otvore-na je 19. oæujka u prostorijama Æidovske opÊine Zagreb upovodu 120. obljetnice roenja toga velikog slikara.

Desetak izloæenih djela Oskara Hermana odabrano je iz do-nacije nedavno preminulog dr. Stjepana Steinera, a ova jeizloæba dio proslave 200-te godiπnjice Æidovske opÊineZagreb.

Prema rijeËima predsjednika Æidovske opÊine Zagreb Ognje-na Krausa, uskoro bi trebala biti organizirana i velika izloæbaOskara Hermana u KloviÊevim dvorima.

Deset izloæenih radova ne mogu pokriti golemu amplituduHermanova bogatog opusa, ali svojom neposrednoπÊu i mo-tivskim rasponima ipak dovoljno govore o umjetnosti koja æivotraje, kazao je na otvorenju izloæbe kritiËar Tonko MaroeviÊ.

MaroeviÊ je dodao da obljetnica roenja slikara OskaraHermana (1886.-1974.) ne bi smjela proÊi nezapaæeno u nje-govu rodnom Zagrebu jer je, kako je istaknuo, rijeË o umjet-niku koji je zaduæio sredinu svojega djelovanja i potvrdio se uuniverzalnim razmjerima, o umjetniku koji je svojim radomobiljeæio velik dio dvadesetog stoljeÊa, a svojim izrazom ost-vario autentiËno svjedoËanstvo tegoba i zanosa egzistencije.

Nakon otvorenja izloæbe u Æidovskoj opÊini u Zagrebu pri-kazan je dokumentarni film Mire Wolf “Oskar Herman - usam-ljeni pjeπak polagana hoda”. ��

139933

�� Arhitekt Zlatko KaraË odræao je 21.veljaËe u Æidovskoj opÊini u Zagrebupredavanje o unutraπnjosti sinagoga uHrvatskoj, pod naslovom “Unutraπnjostnaπih sinagoga”.

KaraË je u predavanju izmeu ostalogaistaknuo da je poimanje sinagoge, kaomjesta poboænosti i druπtvenosti zajed-nice, a ne kao svetog ili posveÊenogprostora, odredilo i naËin na koji se ure-ivala unutraπnjost sinagoga.

Obvezni i pozicijom zadani elementi usinagogi bili su sveti ormar za svitkeTore (aron ha-kodeπ), ograeno propo-vjedno postolje (bima) i odvojena gale-rija za æene sa zasebnim ulazom, rekaoje KaraË, dodajuÊi da su se ostali dijeloviinterijera slobodnije i razliËito rjeπavali,ovisno o tome u kojoj su regiji sinagogebile sagraene.

BuduÊi da u judaizmu nije dopuπteno fi-guralno prikazivanje Boga, na mjestimagdje je bilo zidnih dekoracija to su bileiskljuËivo apstraktne geometriËne shemesa stiliziranim motivima vinove loze, groæ-a, masline i palminih grana, rekao je.

PREDAVANJE::AKTIVNOSTI ÆOZ-a::

SSiinnaaggooggee-- mmjjeessttoo ppoobbooæænnoossttii ii

ddrruuππttvveennoossttii zzaajjeeddnniicceeArhitekt Zlatko KaraË napomenuo jekako je za svoje predavanje o “Unutra-πnjost naπih sinagoga” koristio arhivskudokumentaciju koja je vrlo rijetka, jer sedanas viπe ne mogu vidjeti originalniinterijeri sinagoga.

Podsjetio je da je veÊina sinagoga uHrvatskoj sruπena tijekom Drugogasvjetskog rata i nakon njega, a onekoje su opstale devastirane su neodgo-varajuÊim prenamjenama - postajalesu koncertne dvorane, glazbene πkole,male industrijske radionice i sliËno.

UU HHrrvvaattsskkoojj jjee ddoo DDrruuggooggaa ssvvjjeettsskkoogg rraattaa

bbiilloo 8800 ssiinnaaggooggaaSamo 35 od 80 sinagoga, koliko ih jebilo na prostorima Hrvatske, bile su

projektirane, dok su ostale bile tek pri-godno ureeni prostori za okupljanjevjernika, koji nisu imali sinagogalni eks-terijer, nego interijer, istaknuo je KaraË.

Dodatne teπkoÊe, nastavio je, u prou-Ëavanju sinagogalnih interijera leæe utome πto ti interijeri, kao mjesta zamolitvu, nisu bili fotografirani za raz-glednice niti za javnu upotrebu.

Zlatko KaraË roen je u Vukovaru 1961.godine i diplomirani je inæenjer arhitek-ture. Dosada je objavio 127 znanstvenihi struËnih radova, meu ostalim i o sina-gogalnoj arhitekturi u Hrvatskoj, a koa-utor je sedam knjiga i suradnik enciklo-pedija. ��

Sinagoga uVukovaru

149933

FILATELIJA :: HOLOKAUST ::

�� Svi koji su se ikad filatelijom bavili (a malo ih je koji je nisuokusili, barem kao djeca) znaju da se obiljeæavanja ufilatelistiËkom smislu svode na izdavanje poπtanskih maraka(πto, dakako, Ëine dræave) odnosno na prireivanje posebnihprigodnih æigova. ©to se takvih æigova tiËe, u uporabi ostajusamo onog datuma koji je na njima oznaËen, a osim datumau svojem srediπtu, obiËno imaju i kakav prigodni motiv, crteæ,ilustraciju ili sliËno. Takve cjeline izdaju pojedina filatelistiËkadruπtva, ali i mnoge druge organizacije i institucije.

Æigovi se najËeπÊe kombiniraju s tzv. prigodnim omotnicamaili kartama koje su takoer obogaÊene kakvim prigodnimlikovnim dodatkom, ali posljednjih desetak godina popularnimje postalo i dotiskivanje postojeÊih dopisnica koje postoje uponudi poπte dotiËne zemlje.

U proπlom broju Ha-kola u tekstu pod naslovom “Obiljeæenmeunarodni dan sjeÊanja na ærtve holokausta” potkrala se

Na svojem zasjedanjuodržanom 1. studenoga prošlegodine, Opća skupštinaUjedinjenih naroda odlučila jeda datum 27. siječnja budeoznačen kao Međunarodnidan sjećanja na žrtveholokausta. Židovska općinaZagreb i Istraživački i doku-mentacijski centar upriličili suove godine tom prilikomkomemorativni program, asjećanje je bilo obilježeno i ufilatelističkom smislu.

pogreπka: izdanje kojim je obiljeæen Meunarodni dansjeÊanja nije izdala Hrvatska poπta. Dotisak na dopisnici iz-danje je Æidovske opÊine, nastalo u suradnji s filatelistiËkimnovinarom i publicistom Juricom MiletiÊem. Dotisak nadopisnici Ëini slika jednog od ulaza u koncentracijski logorAuschwitz iznad koje je tekst 27. SIJE»NJA 2006. ME–UNAR-ODNI DAN SJE∆ANJA NA ÆRTVE HOLOKAUSTA, nahrvatskom i hebrejskom jeziku.

Markovni dio dopisnice poniπten je æigom s datumom 27.sijeËnja 2006. zagrebaËke poπte u JuriπiÊevoj ulici. PremarijeËima autora dotiska, slika Auschwitza bila je izabrana jer suga sovjetski vojnici oslobodili upravo na taj dan godine 1945.Tiskano u iznimno maloj nakladi od samo 50 primjeraka, naiπloje na veliko zanimanje svekolike filatelistiËke i ine javnosti, aopπirniji prikaz o tom izdanju objavio je i zagrebaËki „Vjesnik“na sam dan sjeÊanja. ��

Jurica MiletiÊ

Izraelski veleposlanik u Zagrebu, gospodinShmuel Meiron podupro je prijedlog o izdavanjuzajedničke poštanske marke s Izraelom. U tomsmislu, Hrvatski filatelistički savez uputio je molbuHrvatskoj pošti da izvidi mogućnosti izdavanjatakve marke. Praksa izdavanja zajedničkih maraka(u filatelističkoj terminologiji takvo izdanje opće jepoznato pod engleskim nazivom joint-issue),posljednjih je godina sve češća. Marke imajuzajednički motiv, ali natpisi su na njima drugačiji,baš kao i mominalne vrijednosti. Dođe li do real-izacije, zajedničkom će se izraelsko-hrvatskomarkom obilježiti 200. obljetnica Židovske općineZagreb.(jm)Izraelskom veleposlaniku u

Hrvatskoj Shmuelu Meiromu uruËena dopisnica

SSJJEE∆∆AANNJJEE NNAA ÆÆRRTTVVEE HHOOLLOOKKAAUUSSTTAA

OOBBIILLJJEEÆÆEENNOO II

UU FFIILLAATTEELLIIJJII

159933

�� Ne doe li do kakve iznenadne prom-jene, poπtanska marka posveÊena 200.obljetnici Æidovske opÊine Zagreb uprometu Êe se naÊi potkraj ljeta, ali neÊebiti i jedino izdanje kojim Êe se ta obljetni-ca obiljeæiti u filatelistiËkom smislu.

Naime, dok je marku pripremila Hrvatskapoπta, koja Êe osim nje u promet staviti itzv. omotnice prvog dana (na takvim jeomotnicama marka poniπtena prigodnimæigom koji je u uporabi samo tog dana inikad viπe, a sama omotnica na svojoj li-jevoj strani ima i ilustrativni dodatak kojidopunjuje marku i dodatno pojaπnjavapovod njezinu izdavanju), pojavit Êe se itzv. maksimum-karta na kojoj Êe baπ kaoi na marki, biti slika stare zagrebaËke sru-πene sinagoge, ali i poseban prigodni æig,neovisno od onoga kojeg Êe izdati poπta.

Uz æig, u prometu Êe biti i dopisnice s do-tiskom koji Êe ponovo prigodni tekst imatina hrvatskom i hebrejskom jeziku, kaoplod suradnje OpÊine i pojedinaca u Hr-vatskome filatelistiËkom savezu. U slje-deÊem broju Ha-kola moÊi Êemo veÊobjaviti i pojedinosti o tim izdanjima.

MMaarrkkuu jjee oossmmiisslliioo HHrrvvoojjee ©©eerrccaarr

©to se marke tiËe, njezina je izrada u za-vrπnoj fazi. Naπa ilustracija prikazujekako Êe izgledati, a sva je prilika da nekihveÊih zahvata u njezinu dizajnu neÊe biti.Kao ljubitelj likovne umjetnosti i kao za-ljubljenik u poπtanske marke (a ta ljubavtraje duæe od pola stoljeÊa), sretan samda ju je osmislio gospodin Hrvoje ©ercar,slikar i grafiËar koji se veÊ u nekolikonavrata iskazao u likovnom osmiπljavanjunaπih maraka. NajkraÊe reËeno, markaizgleda bjelosvjetski! Stara sinagoga iz-nad svijeÊnjaka, sve skupa u njeænim ni-jansama lososastoljubiËaste boje, sigu-ran sam da Êe naiÊi na izvrstan prijamkod filatelista i u nas i u svijetu, a istodob-no biti izvanredna popuna za svakuzbirku judaice.

FILATELIJA:: PO©TANSKA MARKA UZ 200. OBLJETNICU ÆOZ ::

OODD JJEEDDNNOOSSTTAAVVNNOOSSTTII DDOO SSAAVVRR©©EENNSSTTVVAA

TTEEKK JJEE KKOORRAAKKNe tako davno, ©ercar je dizajnirao blokposveÊen 1150. obljetnici Trpimirove da-rovnice. Marka unutar bloka bila je iza-brana za najljepπe izdanje poπtanskihmaraka 2002. godine. Naime, tradicio-nalno biranje najljepπih izdanja hrvatskihpoπtanskih maraka koje je davno veÊzapoËeo autor ovih redaka, kao tadaπnjiurednik filatelistiËke rubrike zagrebaËkog“VeËernjeg lista”, nastavili su nekadaπnjiHPT, a kasnije HP, na temelju glasova-nja svekolike javnosti i putem poπte i po-sredstvom Interneta.

PPoozznnaattii ““ππeerrccaarroovvsskkii”” ssttiillTipiËno „πercarovski“, a sklon sam vjero-vati kako je njegova uloga u oblikovanjui davanju identiteta hrvatskim poπtan-skim markama veÊ toliko znaËajna da seu odreenim segmentima moæe upotri-jebiti kao stilska odrednica, Hrvoje je joπjednom ukazao kako je od jednostav-nosti do savrπenstva tek korak. Bez ve-likog cifranja, ili biranja kakve æarke ili nabilo koji drugi naËin upadljive boje, teknjeæne nijanse u prvi plan donose motivena marki, a obvezatni natpisi ni na kojinaËin ne remete njezinu skladnost.

©©eerrccaarr ssee ddeesseettaakk ggooddiinnaabbaavvii oossmmiiππlljjaavvaannjjeemm mmaarraakkaa

Nije ©ercar samo jednom dokazao kakose zna snaÊi na malim, tipiËno markovn-im prostorima. Moæda se njegova prvamarka posveÊena 750. obljetnici Samo-bora prije dvanaest godina Ëinila neubi-Ëajenom, stijeπnjena u nizu nazupËanihfotografija kojem je hrvatsko markovnostvaralaπtvo duæe vrijeme bilo sklono, aliveÊ markom posveÊenom kongresuPEN-a godinu dana kasnije, Hrvoje jepotvrdio svoj slikarski credo. Naime, natoj se marki pojavila jedna od dubrovaË-kih kula, nacrtana u prepoznatljivome©ercarovu stilu: pojedini rubovi su „nahe-reni“ u strane na kojima ih ne oËekuje-mo, a sve proæeto dahom priguπene ro-mantike koja donosi stvarnost

pomijeπanu s naivnoπÊu ili tek privlaË-noπÊu nekadaπnjih crtaËa stripova.

GledajuÊi ©ercarove marke, teπko je neprisjetiti se mladog Werthera, djetinjstva,osobito onog nesretnog, ili nekog davnogdoba za koje barem vjerujemo da je bilodaleko sretnije od ovoga u kojem æivimo.Sve je nalik potrazi za poËetkom, ali sastalno nazoËnom slutnjom o tragiËnomsvrπetku.

Sam ©ercar govori da je gradove, a oso-bito krovove, na ovaj naËin zapoËeo sli-kati sluËajno, jednom davno kad je zbogneËije zaboravnosti ostao zarobljen navrhu zvonika sv. Duje u Splitu. Moæda seupravo na njegovim markama oprav-davaju ZidiÊeve rijeËi:

On je srcem seljak koji o gradovima sa-nja, sjevernjak koji na jug πalje ljubavnapisma. Zato selo crta iz dvoriπta, sjedeÊina panju ili valovu, a grad izdaleka - sbrda ili oblaka - kao izletnik ili sanjar.

©ercar svoje radove izlaæe duæe od Ëetr-deset godina, a u markovnoj je proizvod-nji tek neπto viπe od deset. Ipak, dovoljnodugo da opravda nadimak „moderni crtaËdavnina“. Bez njega, slikarski bi dometina naπim markama bili znatno siromaπ-niji, i brojem nazoËnih slikara - njihovihstvaralaca, i brojem uopÊe zastupljenihslikarskih oblikovanja.

Marka posveÊena 200. obljetnici Æidovs-ke opÊine svojom likovnoπÊu uveliËat Êeproslavu. ��

Jurica MiletiÊ

169933

AKTIVNOSTI ÆOZ :: VRTI∆ MIRJAM WEILLER ::

NNEE∆∆UU DDOOMMAAProπlo ljeto za moju je obitelj bilo vrijeme donoπenjavelike odluke: u koji vrtiÊ upisati Malku! Sa nepunedvije godine bila je po dotadaπnjim pravilima premalaza æidovski vrtiÊ. Naπ podruËni vrtiÊ Ëinio nam sedobar: lijepo veliko dvoriπte, popriliËno suvremenpristup djeci bez nepotrebnih ograniËavanja i strogihpravila, gomila djece...VeÊ smo poËeli i dolaziti na pri-preme u vrtiÊ i sve je veÊ nekako bilo odluËeno.A onda smo sredinom kolovoza sreli Marinu o doznalida u vrtiÊ Mirjam Weiller primaju od ove godine djecujasliËke dobi. U nekoliko dana naπi su se planovi pot-puno promijenili i Malka je krenula u æidovski vrtiÊ.Pokazalo se to najboljom odlukom koju smo mogli do-nijeti. Od 16-toro djece u vrtiÊu brinu tri dode, πtoje standard koji ni jedan vrtiÊ ni dræavni ni privatninema. Tako malo individualci mogu izabrati i aktivnostkoja nije ni programu. Posebno me oduπevilo πto sudjeca razliËite dobi u istoj grupi: veÊi se uËe paziti namale i ponosno ih «πtitefl. U prva dva mjeseca boravka u vrtiÊu Malkin je govorrapidno napredovao zahvaljujuÊi upravo komunikacijis veÊom djecom. Osim toga govori i beteavon, beva-kaπa, toda pjeva Maim, maim i Happy Birthday, pleπeizraelski folklor. I mali i veliku zajedno posjeÊujuknjiænicu, kazaliπte lutaka, dom Lavoslava Schwarza, asnimila je i film!Prije upisa smo se bojali da Malka bude okruæena pre-teæno æidovskom djecom, i time zakinuta za kontakte sneæidovima. Pokazalo se da o tome nema ni govora: æi-dovska djeca Ëine moæda polovicu djece u vrtiÊu, ro-ditelji ostalih su katolici, muslimani, pravoslavci iateisti. »ini mi se da je time u vrtiÊu Mirjam WeillerveÊa raznolikost nego u dræavnim vrtiÊima.Individualnim pristupom ovaj vrtiÊ nudi i moguÊnostdjeci usporenog razvoja da se druæe s vrπnjaci. U raz-govoru s nekim roditeljima rekli su mi da se boje zasigurnost djece u ovom vrtiÊu jer je na meti ekstrem-ista. Meni se Ëini pak najËuvanijim vrtiÊem s obziromna policajca pred zgradom, portire u zgradi i pot-puno ograeno dvoriπte. U vrtiÊu vlada domaÊaatmosfera, dode Marina, Lea i Sanja su glavne, ali tusu i Inga, s kojom Malka pjeva «Pjevaj mi pjevajsokolefl, Saπa kojeg moæete zateÊi kako s klincimapetkom mjesi hale ili sluæi deËkima kao boksaËka vreÊa,teta Marija i teta Biba.U to πto Malki znaËi vrtiÊ i cijeli ÆOZ moæete seuvjeriti svakog dana oko 13.30 kad Êete ju Ëuti kakoviËe «NeÊu doma!fl.

mama Petra

9933

OO NNAAMMAAOO NNAAMMAAMi smo djeËji vrtiÊ „Mirjam Weiller“.Nalazimo se u centru grada, PalmotiÊeva16, u sklopu Æidovske opÊine Zagreb.

PPRROOGGRRAAMMIIPPRROOGGRRAAMMIINaπ je vrtiÊ poseban jer se uz osnovni pro-gram predπkolskog odgoja kroz zabavu iigru, putem priËa, glazbe, filmova i likovnogizriËaja, na djeci primjeren naËin prezentiratradicija i obiËaji æidovske kulture, povijest ivjera.Pored redovnog programa provodimo i sljedeÊe aktivnosti:

• „mali glumci“• „let´s play and learn“• izraelski folklor• priprema za buduÊe πkolarce

Roditelji mogu za svoju djecu odabrati i dodatne programe:• zdravstveni fitness• glazbena kultura

Osnovni cilj i zadaÊa naπeg vrtiÊa je da u toplom, obiteljskom okruæjupotiËe cjelovit razvoj svakog djeteta poπtujuÊi njegovu osobnost.

VrtiÊ pruæa djeci sigurnost i osjeÊaj pripadnosti te razliËita iskustvakroz igru, priËu, glazbu i likovni izraz.

Svakodnevni boravak djece odvija se u viπe prostorija - igraoni-ca/uËionica, dvorana za tjelovjeæbu te dvoriπte.

Smjeπtaj vrtiÊa omoguÊava nam zajedniËke πetnje gradom, posjeteknjiænicama, kazaliπtima i muzejima.

Organiziramo rekreativne teËajeve sportskih aktivnosti (tenis, plivanje,skijanje, klizanje), jednodnevne izlete u prirodu te ljetovanje u vlastitojzgradi na Jadranskoj obali.

IIZZ ©©KKOOLLSSKKEE GGOODDIINNEE 22000055..//0066.. IIZZDDVVAAJJAAMMOO::IIZZ ©©KKOOLLSSKKEE GGOODDIINNEE 22000055..//0066.. IIZZDDVVAAJJAAMMOO::• posjeti domu za starije osobe „Domu zaklade Lavoslava

Schwarza“ za æidovske blagdane• posjeti knjiænici MedveπËak (djeËjem odjelu i njihovoj igraonici)• posjeti kazaliπnim predstavama• πetnje okolicom i upoznavanja zagrebaËkih znamenitosti• uspjeπno zavrπenu πkolu skijanja na Sljemenu• snimili smo film „»udesna Hanuka“• organizirali smo izloæbe djeËjih radova u prostoru Æidovske opÊine• crteæ jednog naπeg prijatelja iz skupine uvrπten je u izloæbu „Volim

svoju obitelj“ Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti RH

• snimanja HRT-a za emisiju Prizma• u goste su nam dolazila djeca iz O© Lauder - Lea Deutsch• aukcija naπih originalnih radova na Purim-partiju

PPLLAANN DDOO KKRRAAJJAA ©©KK..GGOODD.. 22000055..//0066.. PPLLAANN DDOO KKRRAAJJAA ©©KK..GGOODD.. 22000055..//0066.. ppoorreedd rreeddoovviittiihh ii ssvvaakkooddnneevvnniihh aakkttiivvnnoossttii iizzddvvaajjaammoo::ppoorreedd rreeddoovviittiihh ii ssvvaakkooddnneevvnniihh aakkttiivvnnoossttii iizzddvvaajjaammoo::• πkola plivanja• izlet u Eko-selo• posjet ZagrebaËkom kazaliπtu lutaka• sadnja biljaka «Biblijskog vrtafl u naπem dvoriπtu• otvorena vrata vrtiÊa povodom „Dana vrtiÊa Grada Zagreba“ gdje Êe ponovo prikazati naπih film „»udesna Hanuka“ u auditoriju ÆOZ-a

Ako vam se sviaju naπe aktivnosti ili biste æeljeli doÊi vidjeti πto radi-mo naÊi Êete nas na adresi: DjeËji vrtiÊ „Mirjam Weiller“, PalmotiÊeva16, Zagreb, tel: 01/ 4817-174, mob: 098/ 286-929,e-mail: d.v.mirjam.weiller@zg.htnet.hr

DDaa llii zznnaattee ddaa nnaaππ vvrrttiiÊÊ pprriimmaa ddjjeeccuu uu ddoobbii DDaa llii zznnaattee ddaa nnaaππ vvrrttiiÊÊ pprriimmaa ddjjeeccuu uu ddoobbii oodd ddvviijjee ggooddiinnee ddoo ppoollaasskkaa uu ππkkoolluu??!!oodd ddvviijjee ggooddiinnee ddoo ppoollaasskkaa uu ππkkoolluu??!!Molbe za upis djece moæete predati tijekom cijele godine, svakim radnimdanom od 09.00 do 15.00 h.

DDOOBBRROO DDOO©©LLII!!DDOOBBRROO DDOO©©LLII!!

179933

ÆO RIJEKA:: PURIM ::

�� Bilo je rano poslijepodne u subotu 18.dana mjeseca oæujka kad se sastalopetero Ëlanova Omladinskog kluba ÆORijeka na Trgu RijeËke rezolucije gdjenas je Ëekao auto kojim Êemo iÊi naproslavu Purima u vilu Morpurgo. Tamonas je na druæenje pozvala trπÊanakaÆidovska opÊina. Spremivπi stvari u ge-pek, za volan je sjela Nataπa ©pigl, a po-red nje kao suvozaË i ËitaË cestovnih ka-rata sjeo je Filip Kohn. Na zadnje, ali nemanje vaæno sjedalo, sjeli su Alen Wort-mann, Daria StarËeviÊ te Leo Bing.Ubrzo je nastalo uzbuenje; ta nakon 30dugih godina omladinci rijeËke ÆidovskeopÊine negdje idu, i to u tako velikombroju - bilo je to i nama teπko povjerovati.Motor je grmio, a kilometri ceste, livade,drveÊe i kuÊe promicale su i ostajale zanama - dakle, bila je to zaista stvarnost.PribliæavajuÊi se granici, toliko smo sezadubili u zamiπljanje i maπtanje kakoÊemo provesti prvu pravu proslavu Pu-rima u æivotu da smo promaπili skretanjeza Kozinu i gotovo zavrπili u Ljubljani.SreÊom ljubazni carinici su nas upozorilida se moramo vratit oko 500 m i skrenu-ti na pravi put.

UUzzbbuueennjjee jjee ssvvee vviiππee rraasslloo......

Doπavπi u Italiju uzbuenje je bilo u po-rastu. Proslava je trebala poËeti tek u 21sat, tako da smo imali puno vremena iodluËili smo obaviti manji πoping i proπe-tati se malo Trstom.

Oko 6 poslijepodne sjeli smo u auto ikrenuli prema Opicini. Bili smo vrlo za-dovoljni πetnjom nakon duge voænje te,naravno, uspjeπnim πopingom. Jedvase izvukavπi iz Trsta naπli smo putokaz

prema Opicini i skrenuli; za Ëetvrt satabili smo u centru Opicine.

Nedugo zatim sreli smo se s najveÊimproblemom: kako naÊi vilu Morupurgo?!Znali smo adresu i broj, ali ipak smoimali problema. Spustio se sumrak i svekuÊe su nam izgledale isto, poneke Ëak izastraπujuÊe onako u polumraku. Lutalismo od centra Opicine do ulice Prose-cco; od ulice Ferrovia do centra i nazadpa sve to u krug nekoliko puta, dok nis-mo upitali prolaznike i napokon naπli tra-æenu adresu u Via Alpini. Oduπevljeniπto smo konaËno naπli vilu Morpurgo,iskrcali smo se pred vratima i pozvonili.Filip Fiπer nas je oËekivao i bio jakozadovoljan πto smo doπli.

UU OOppiicciinnuu ssuu ssttiiggllii ii ggoossttii iizzLLjjuubblljjaannee

Upoznavanje i pozdravi bili su vrlo toplikao da se veÊ dugo znamo. Filip Fiπernas je uveo u kuÊu i pokazao nam naπsmjeπtaj. Ostavili smo stvari u sobama.Naravno, kao i obiËno, razdvojili su muπ-karce i æene u posebne sobe. BuduÊi daje bilo joπ dva sata do poËetka sveËanos-ti, svi skupa smo otiπli u πetnju kako biupoznali mjesto u koje smo doπli, pala jenoÊ i bilo je vrlo ugodno πetati u grupi odpetero ljudi. Dok smo πetali, govorili smokako Êe se tko maskirati i s uæitkom sesmijuckali. Kad smo se vratili iz πetnje,sreli smo omladinu iz Ljubljane i Trsta,odmah se upoznali i prepoznali kao svo-ji. Pripreme za proslavu Purima su bileviπe nego vidljive, zasvirala je muzika iznali smo πto to znaËi - glavna proslavapoËinje. Uπli smo u dvoranu primijetivπinetom upoznate Slovence. Odmah smospojili stolove pa nas je bilo 11 za istimstolom: 5 RijeËana i 6 LjubljanËana. U

ostalim dijelovima dvorane bilo je tri-desetak Talijana.

ZZaabbaavvaa jjee ppooËËeellaa!!Svi su bili vrlo ljubazni i susretljivi te sunas primili kao svoje. Zabava je poËela.

Naπi i njihovi omladinci su se izuzetnodobro zabavljali. Rekviziti su nam bilepuhalice, konfeti i papirnate trake. Bio jeto «sukobfl æidovskih omladinaca tri æi-dovske opÊine i tri dræave. Papirnatekuglice su letjele posvuda iz trubica kojesluæe i kao bacaËi kuglica. Kad bi vojnici-ma dosadilo pucati iz trubica ili bacaËakuglica, trubili su na juriπ ili povlaËenje.Svi su se odliËno zabavljali, toliko dauopÊe nisu primjeÊivali kako vrijeme pro-lazi.

Pribliæavali smo se vrhuncu veËeri uztombolu i ples. Na tomboli, naravno, nis-mo niπta dobili. »im je ples poËeo, rijeËkiomladinci su krenuli na podij pridruæivπise Talijanima i Slovencima pa su im de-monstrirali πto znaËi fraza “KREPAT, MANE MOLAT”. Fascinirao nas je rabinJicik Charig kako i koliko moæe plesati;zaËudo nismo ni mi zaostajali. Nakonjedan i pol satnog maratona sjeli smo seodmoriti i pripremiti se za veËeru. ZaveËeru je bila kosher paπta πuta, doduπebez mesa, ali vrlo, vrlo ukusna toliko danas je pola uzelo repete. Poslije veËeresmo svi skupa zaplesali nekoliko æi-dovskih i talijanskih plesova, a nakontoga Talijani su odlazili pa smo ih s tu-gom ispratili, pozdravili i obeÊali da sevidimo opet u Rijeci, Ljubljani ili Vili Mor-purgo. MuziËari su odnijeli instrumentepa je u dvorani nastao tajac.

Nakon proslave, otprilike 1 sat poslijeponoÊi, ostale su rijeËka i slovenska ➠

OOmmllaaddiinnccii ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee iizz RRiijjeekkee PPuurriimm ssuupprroovveellii kkaaoo ggoossttii ttrrππÊÊaannsskkee ÆÆiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee

PPrroossllaavvaa PPuurriimmaa uu vviillii MMoorrppuurrggoo uu OOppiicciinnii

189933

ÆO RIJEKA / OSIJEK :: PURIM ::

➠ omladina. Poπto smo znali da ujutroneÊe biti vremena, zapoËeli smo razgo-vor o buduÊim planovima, projektima isusretima. Nataπa je predloæila da seorganizira seminar o æidovskom naËinuæivota, o kosher ishrani i uopÊe o koshe-ru, o æidovskoj povijesti i tako dalje. Na-kon kraÊeg razgovora zakljuËili smo daÊemo nastaviti ujutro. Umorni i zadovoljniotiπli smo na poËinak.

Ujutro poslije doruËka zavrπili smo disku-siju o sadaπnjim i buduÊim projektima iplanovima.

PPoossjjeett iizzllooææbbii ““PPrreekkiinnuuttoo ππkkoolloovvaannjjee”” ii

ssiinnaaggooggii uu TTrrssttuuU 10 sati smo krenuli prema Trstu i otiπlina izloæbu “Prekinuto πkolovanje” u Trstu.Izloæba je vrlo lijepa, a naπi omladinci suje gledali s velikim interesom. Sa izloæbesmo izaπli vidno oneraspoloæeni onim πtosmo vidjeli. Za kraj posjeta trπÊanskoj Æi-dovskoj opÊini Filip Fiπer odveo nas je utrπÊansku sinagogu. Kad smo doπli is-pred sinagoge, zastali smo i ostali otvo-renih usta - veliËina sinagoge je izazivaladivljenje! Uπavπi u sinagogu zaista smobili fascinirani πto od veliËine πto od lje-pote ornamenata i pozlaÊene kupole.ZahvaljujuÊi dobroti i ljubaznosti FilipaFiπera vidjeli smo i dio sinagoge za sva-kodnevno koriπtenje - Ëitanje Tore, uËe-nje, za kraj nam je pokazao mikve - obre-dno kupaliπte.

Prije nego πto smo uπli u auto, srdaËnosmo zahvalili Filipu F i zamolili ga da pre-nese pozdrave predsjedniku opÊine And-reji Marianiju, rabinu Jiciku Charigu iostalima.

U autu smo komentirali izlet u OpiÊinu iTrst te smo razmjenjivali utiske. Svi smobili vrlo zadovoljni izletom i proslavomkao i ostalim πto smo vidjeli. Puno smorazgovarali i dogovarali se kako biuspjeli pokrenuti joπ omladine da namse pridruæi. Nadamo se da Êe nas opetpozvati. Nismo zaboravili zahvaliti nipredsjedniku omladinskog kluba koji nasje sve okupio i prenio nam poziv utrπÊansku Æidovsku opÊinu. ��

Za omladinsku sekciju

Filip Kohn

�� Obiljeæavanje Purima u ÆidovskojopÊini Osijek, tradicija je koja seæe dogranica mojeg sjeÊanja. Nastavila se iove godine s joπ viπe gostiju, joπ viπeprograma, joπ viπe zabave nego dosada.

U prostorima Æidovske opÊine Osijek snama su se zabavljali i brojni novinari,gosti i prijatelji OpÊine koji svake godinedolaze u sve veÊem broju.

NNaaππii ËËllaannoovvii ii ggoossttiizzaabbaavvlljjaallii ssuu ssee uuzz pplleess,,

iiggrrookkaazz ii mmuuzziikkuuZa dobar ugoaj najviπe su se pobrinuliËlanovi Nedjeljne πkole i plesne grupenaπe OpÊine, a organiziran je veÊ i tradi-cionalni igrokaz, ovoga puta pod budnimokom gostiju iz osjeËkog DjeËjeg kaza-liπta.

Uslijedili su solo nastupi mladih muziËa-ra, onih s muziËkom naobrazbom i onihs muziËkim entuzijazmom, kako na pra-vim instrumentima tako i na onima zaigru uz tradicionalne æidovske melodije,razne popularne pjesme pa i ponekuimprovizaciju.

Program je zavrπio slobodnom izved-bom plesne πkole i svih onih koji su se utom trenutku tako osjeÊali. A Ëitav smi-sao postojanja naπe OpÊine, kao Ëuvaraæidovske tradicije i obiËaja mogao senajviπe vidjeti na licima najstarijih Ëlano-va i onih najmlaih, koji su se svi pridru-æili plesu i zabavi.

Proslava Purima bila je jedan od trenu-taka kada se moæemo opustiti i uæivati,zadovoljni jer moæemo vidjeti da je bu-duÊnost Æidovske zajednice u Osijeku udobrim, sada joπ vrlo mladim, ali oËi-gledno i vrlo vrijednim rukama.

Novinari su ovoga puta izrazili i æelju, pai dobili priliku za intervjuiranjem malihglumaca i izvoaËa, a jedan od tih interv-jua objavljen je i na stranicama JDC-a.VeÊ sutradan dobili smo i ponudu zanovi nastup ove glumaËke skupine.

»ak je i Æenska sekcija - pomagaË u tre-nucima kada je to najteæe, a to je spre-manje prostorija poslije zabave - nekakolakπe prihvatila svoj dio posla. I jedino pi-tanje ostaje, kako sada doËekati sljede-Êu priliku, sljedeÊi veseli praznik? ➠

PPuurriimm uu ÆÆiiddoovvsskkoojj ooppÊÊiinnii OOssiijjeekk

199933

ÆO OSIJEK / DUBROVNIK:: PRAVEDNICI ::

SSlljjeeddeeÊÊii ssuussrreett bbiitt ÊÊee uusskkoorroo uu VVuukkoovvaarruu

➠ No ako ste sada pomislili da mi samosjedimo kod kuÊe od Purima do Purima,naravno da se varate. Eto veÊ sada mo-gu najaviti naπe ovogodiπnje okupljanjeprije Pesaha u Vukovaru. U proteklih sunekoliko mjeseci Ëlanovi Æidovske opÊi-ne Osijek imali priliku za organiziraneposjete opÊinama u Subotici, u Sombo-ru za Hanuku i u Novom Sadu na tradi-cionalnom ©oletu.

Iskreno se nadamo da Êe ovi organi-zirani posjeti takoer postati nova tradi-cija (s nekim opÊinama kao πto je NoviSad to je veÊ sluËaj), a da Êemo i miimati priliku ugostiti druge na obiljeæa-vanju Pesaha u Vukovaru.

I samo kada vidite ponovne susrete sta-rih prijatelja koji se nisu vidjeli i po dva-deset godina, jasno vam je zaπto jeËlanstvo u tim æidovskim opÊinama opetu porastu. Nadam se da Êemo svojimprimjerom, i mi iz Æidovske opÊine Osi-jek, biti inicijatori te ideje i da Êe i kodnas, u Hrvatskoj, opÊine izabrati jedandan za koji Êemo se svi okupiti.

Ja vam obeÊavam da Êe Æidovska opÊi-na Osijek na takva okupljanja doÊi, ajednako tako vas oËekujemo u Vuko-varu. A ako ste zbog nekog razloga spri-jeËeni, ili vas informacija nije dosegnulana vrijeme, budite sigurni da Êe se do-gaaj ponoviti i iduÊe godine, a tada vasoËekujemo bez izgovora. ��

Do sljedeÊe prilike, Shalom iz Osijeka.

Damir Lajoπ, predsjednik ÆOO

U prošlom broju Ha kola u tekstuo Đurđi Belić Peternel, nepaž-njom smo napisali da je gospođaPeternel bila “jedina živuća do-bitnica izraelskog državnog priz-nanja Pravednik među narodi-ma”. Zbog te greške UredništvoHa kola ispričava se svim živu-ćim dobitnicima ovog visokog iz-raelskog priznanja, čije osjećajenismo željeli povrijediti.

�� SveuËiliπte u Dubrovniku i dubro-vaËka Udruga antifaπista priredili su uoæujku struËni skup posveÊen æivotu idjelu novinara Rudimira Rudolfa Rotera,koji je zbog toga πto je tijekom Drugogasvjetskog rata u svojem domu od progo-na skrivao svog kolegu, sarajevskognovinara Alberta Koena i njegovu obitelj,proglaπen Pravednikom meu narodima.

u Zagrebu, a od 1928. stalno je bio zapo-slen u sarajevskom listu “VeËernjojpoπti”.

RRootteerr jjee KKooeennaa sskkrriivvaaoo nnaa PPeelljjeeππccuu

Drugi svjetski rat Rotera je zatekao uSarajevu, odakle se odmah sa svojomobitelji i obitelji Abrahama Koena prese-lio u rodno Potomje na Peljeπcu, izlaæuÊisebe i svoju obitelj velikoj opasnosti.

Roter je svog kolegu i njegovu obiteljskrivao sve do 1942., kad su pod zapo-vjedniπtvom talijanskog pukovnika Roc-chija, zapovjednika poluotoka Peljeπca,

RRUUDDOOLLFF RROOTTEERR -- HHRRVVAATTSSKKII NNOOVVIINNAARR,,PPRRAAVVEEDDNNIIKK MMEE––UU NNAARROODDIIMMAA

Rudolf Roter preminuo je1959. godine, a u prosincu2004. memorijalni centarholokausta u JeruzalemuYad Vashem proglasio ga

je Pravednikom međunarodima, što je priznanjekoje se dodjeljuje nežidovi-

ma, koji su pod cijenuvlastitog života za vrijemeDrugoga svjetskog rata

spašavali Židove.

Rudolf Roter (1897. -1959.) u svojem je domu uPotomju na Peljeπcu 1941.i 1942. godine skrivao odprogona talijanskih faπistaKoena i njegovu obitelj.

Roter je veÊinu svog novi-narskog rada proveo kaourednik na Radio Dubrov-niku, u DubrovaËkom vjes-niku, “Slobodnoj Dalmaciji”i nekadaπnjem “Jutarnjemlistu”. Gimnaziju je zavrπiou Splitu, Filozofski fakultet

poËela Ëesta “ËiπÊenja terena” praÊenaubojstvima, pljaËkama te odvoenjima ukoncentracijske logore.

KKooeenn jjee uubbiijjeenn 11994444.. uu LLiicciiKoen je 1942. godine s obitelji napustioPeljeπac, ali su ubrzo nakon toga uhiÊenii dovedeni u talijanski logor na Rabu. Ko-en je ubijen u svibnju 1944. godine

jeljuje neæidovima, koji su pod cijenuvlastitog æivota za vrijeme Drugogasvjetskog rata spaπavali Æidove.

Roterovu ulogu u zaπtiti Koena i njegoveobitelji potvrdila je Yad Vashemu i Koe-nova kÊi Mira (67).

Rudolf Roter jedini je hrvatski novinarkoji je dobio to ugledno priznanje.

O æivotu i djelu toga uglednog dubrovaË-kog novinara govorili su na skupu profe-sori i studenti SveuËiliπta, novinari, ali injegovi suvremenici te predstavnici Æi-dovske opÊine Dubrovnik i Udrugeantifaπista. ��

tijekom napada napartizansku bolnicuu selu KreËanima uLici.

Rudolf Roter premi-nuo je 1959. godine,a u prosincu 2004.memorijalni centarholokausta u Jeruza-lemu Yad Vashemproglasio ga je Pra-vednikom meu nar-odima, πto je priz-nanje koje se dod-

209933

POLITIKA :: PREDSJEDNIK SABORA U BERLINU ::

�� Predsjednik Hrvatskog sabora Vladi-mir ©eks u oæujku je tijekom sluæbenogposjeta Berlinu obiπao spomenik i Me-morijalni centar posveÊen europskimÆidovima ubijenima za vrijeme Drugogasvjetskog rata.

“Duboko impresioniran vienim, moramustvrditi kako su sjeÊanja na dogaajeprije 60 godina i danas æivi dio europskepovijesti”, upisao je tom prilikom pred-sjednik Sabora u Knjigu dojmova Me-morijalnog centra, dodajuÊi da “straviËnizloËini koji su poËinjeni ostaju trajnimsimbolom ljudske nesnoπljivosti i mrænje,vjeËnim spomenikom tragiËnih posljedi-ca faπistiËke i nacistiËke ideologije”.

“Ono πto je Ëovjek postavio kao branutoj ideologiji, kao jamstvo da se neπtosliËno neÊe ponoviti, univerzalno je na-Ëelo i civilizacijska vrijednost suvreme-nog svijeta - demokratski poredak kojijamËi poπtovanje, uvaæavanje, zaπtitu ipromociju ljudskog æivota i pravasvakog Ëovjeka” napisao je ©eks.

©©EEKKSS:: SSTTRRAAVVII»»NNII ZZLLOO»»IINNII

OOSSTTAAJJUU TTRRAAJJNNIIMM SSIIMMBBOOLLOOMM MMRRÆÆNNJJEE

Jedan od skandala vezanih uz nastanak spomenika ubijenim europskimŽidovima izbio je kada se doznalo da poseban premaz koji spomenik štitiod grafita proizvodi tvrtka Degussa, čija je podružnica za vrijemeDrugoga svjetskog rata proizvodila smrtonosni “Ciklon B” koji je služioza ubijanje zarobljenika u nacističkim koncentracijskim logorima.

SSppoommeenniikk jjee oottvvoorreenn 22000055.. ggooddiinnee

Spomenik i Memorijalni centar posveÊeneuropskim Æidovima, vrijedan 18 milijunaeura, otvoren je 10. svibnja 2005. godine,gotovo sedamnaest godina nakon πto sepojavila prva ideja o gradnji takva centrau samom srcu glavnoga grada NjemaËke- nedaleko od Brandenburπkih vrata izgrade Reichstaga, na prostoru neka-daπnje “niËije zemlje” izmeu IstoËnog iZapadnog Berlina.

Prvobitnu ideju o gradnji spomenika ini-cirala je 1988. graanska inicijativa oku-pljena oko publicistice Lee Rosh, a grad-nju spomenika, po nacrtima ameriËkogarhitekta Petera Eisenmana, odobrio je1999. godine Bundestag nakon viπego-diπnjih rasprava.

Ispod samog spomenika smjeπteno jetzv. mjesto informacija na kojem se, iz-meu ostalog, nalazi popis s imenima3,5 milijuna ubijenih Æidova koji je ustu-pio Memorijalni centar holokausta YadVashem iz Jeruzalema. ��

Spomenik i Memorijalni centar posvećen europskim Židovima ubijenimaza vrijeme nacionalsocijalizma otvoren je u Berlinu 10. svibnja 2005.godine u nazočnosti cjelokupnoga njemačkog državnog vrha.“Spomenik žrtvama holokausta treba podsjećati na najgori od svihnacionalsocijalističkih zločina, uništenje europskih Židova”, izjavio jetada na svečanosti otvorenja predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse.“Niti jedna druga nacija na svijetu nije spomenik žrtvama najvećegzločina vlastite povijesti smjestila u samo srce grada”, dodao je te kazaokako očekuje da će spomenik izazvati “buru emocija”.

Predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Židova Paul Spiegel pohvalio jegradnju spomenika ali je izrazio i kritiku glede nedostatka “i najmanjegsimbola koji bi upućivao na počinitelje zločina”.

219933

JO BEOGRAD:: PISMO IZ BEOGRADA ::

PPrroossllaavvaa PPuurriimmaa�� Za Purimsku zabavu u JOB-u su se Ëlanice æenske sekci-je posebno potrudile i pripremile brojne slane i slatke specija-litete. Koordinatori su bile Silvana Mitrev i predsednicaæenske sekcije. Posebnu pohvalu zasluæuje Ljilja Atijas, kojaje pojedinaËno na proslavi gostima posluæila svoje ruskitas.

Æenska sekcija je u saradnji sa socijalnom sluæbom organi-zovala i pripremu i raspodelu πlahmones poklon paketiÊa zastarije Ëlanove zajednice. Tu su bili ruskitas Mace Gacin, kin-dle i dr. U tom poslu uËestvovale su Jelena BaruhoviÊ, AnaVizi, Biljana MiÊiÊ, Maca Gacin, predsednica æenske sekcijei iz socijalne sluæbe Nina Atijas.

U terminu Ëajanke predviene za sledeÊe predavanje Dani-jele Danon 2. aprila, dobili smo nepredvieno uglednu goπÊugospou Barbaru Spektre, direktorku i osnivaËa PaideiaInstituta u Stokholmu, Ëlana Katedre Yellin koledæa za obra-zovanje, i jednu od osnivaËa Schechter Instituta u Jeru-salimu.

Na predlog Dine ©osberger, koja je i sama proπle godine bilau Paideia, vrlo rado smo prihvatili da zajedniËki doËekamogospou Spectre u æenskoj sekciji JOB. Doπla je u pratnjisvog supruga rabina Phil Spectre. Na Ëajanci 2. aprilaBarbara Spectre je vrlo dinamiËno odræala predavanje o“Reπavanju misterije Hagade” i ideji slobode. Pored æenskesekcije JOB bili su prisutni i omladinci, πto je uz zanimljivopredavanje, donelo osveæenje naπim druæenjima. Preda-vanje je naiπlo na veliki odziv πto je dokazalo da saradnjaviπe generacija moæe i treba da bude, vrlo uspeπna. ��

V. L.

ÆÆEENNSSKKAA SSEEKKCCIIJJAA

JJEEVVRREEJJSSKKEE OOPP©©TTIINNEE BBEEOOGGRRAADD�� Od kraja februara, do poËetka apri-la æenska sekcija bila je vrlo aktivna - utoku je ciklus predavanja DanijeleDanon o Etici judaizma. Sredinommarta proslavljen je Purim, a za starijeËlanove zajednice pripremile smo idostavile πlahmones. Na Ëajanci 2.aprila gostovala je kao predavaË gos-poa Barbara Spectre iz Instituta Pai-deia u Stokholmu, a poËetkom aprilazapoËela je podela garderobe izdonacije World Jewish Relief-a.

U okviru ciklusa o Etici judaizma rabinIsak Asijel je na Ëajanci 26. februaragovorio je o zapovestima iz Tore, kojihtreba da se pridræavaju Ëak i Jevrejikoji sumnjaju u Boga. Posebno je is-takao da se dobrota Ëoveka ogleda ustalnom, svakodnevnom Ëinjenju do-brih dela, da stalno treba smanjivati jazizmeu bogatih i siromaπnih dava-njem, koje treba da je u srazmeri saimovinskim stanjem, kao πto je ranijebilo u nas i kao πto je u svetu. Na tome

se zasniva i pomoÊ koju dobijamo odJOINT-a.

Danijela Danon je 5. marta govorila otakoe vrlo aktuelnoj temi - ogovaranju- Laπonara, koje po jevrejskim zakoni-ma moæe naneti nepopravljivu πtetu,sliËnu ubistvu i zabranjeno ga je Ëak isluπati.

Oba predavanja su bila vrlo zanimljivai pouËna. ��

Sefardska Sinagoga BeogradMMiirrjjaannaa LLeehhnneerr DDrraaggiiÊÊ, akademska slikarica

229933

KULTURA :: NOVE KNJIGE ::

�� Sve tri pripovjetke u ovoj Kerteszovojknjizi - “Engleska zastava”, “TragaË” i “Za-pisnik” - svaka na svoj naËin iz perspektivepojedinca pokazuju vrijeme i doba komu-nistiËke represije.

“Engleska zastava” tako govori o maars-koj revoluciji 1956. godine, no u srediπtupozornosti je Ëovjek koji traæi naËine kakoda preæivi u totalitarnom sustavu.

“TragaË” je prema miπljenju knjiæevnih kri-tiËara, jedna od ponajboljih KerteszovihpriËa, u kojoj je pojedinac u potrazi zasamim sobom i moguÊnosti da sam sebirazjasni svoju proπlost i sadaπnjost. Glav-

Auschwitz, a nakon toga u Buchenwaldgdje je doËekao i osloboenje. Po zavr-πetku Drugog svjetskog rata vraÊa se uBudimpeπtu gdje je prvo radio kao novi-nar, zatim kao neovisni pisac i prevo-ditelj. Svoj najvaæniji roman o vlastitomstradanju, o holokaustu, i sudbini Ëovje-ka u beznadnom svijetu “»ovjek bez sud-bine” zapoËinje pisati 1960. godine, aobjelodanjuje ga tek 1975. godine. Taj jeroman meutim ostao bez odjeka u Ma-arskoj. O tom iskustvu Kertesz je napi-sao roman “Fijasko” objavljen 1988. TreÊidio njegove tetralogije o stradanju je ro-

man “Kadiπ za neroeno dijete”, posve-Êen djetetu koje si je junak uskratio u svi-jetu poslije holokausta, a svoju tetralogijuo stradanju zakljuËio je romanom “Likvi-dacija” 2003. godine. Od ostalih vaænijihdjela vrijedi izdvojiti prozna djela “IzviaË”iz 1977. i “Engleska zastava” iz 1991. omaarskoj revoluciji 1956. godine. Poseb-no je zanimljiva njegova dnevniËka proza“Dnevnik s galije” objavljena 1992. godinei “DrugaËiji ja: kronika metamorfoze” iz1997. godine. Njegovi znaËajni eseji i pre-davanja sakupljeni su u knjigama “Holo-kaust kao kultura”, “Trenutci πutnje dokvod za smaknuÊa puni” i “Izgnani jezik”. ��

ZZaapprreeππiiÊÊkkaa nnaakkllaaddnniiËËkkaa kkuuÊÊaa ““FFrraakkttuurraa””,, nneeddaavvnnoo jjee uupprriijjeevvoodduu XXeenniiee DDeettoonnii oobbjjaavviillaa jjooππ jjeeddnnuu kknnjjiigguu mmaaaarrsskkooggii ææiiddoovvsskkoogg NNoobbeelloovvccaa..

IIMMRREE KKEERRTTEESSZZ::

““EENNGGLLEESSKKAA ZZAASSTTAAVVAA””

Imre Kertesz dobitnik je Književnenagrade Brandenburga 1995. go-dine, Leipziške književne nagrade1997. godine, Herderove nagrade2000. godine, Ehrenpreis Robert-Bosch-Stiftunga u 2001. i HansSahl-Preis u 2002. godini. Za cje-lokupn spisateljski rad ovjenčan jeNobelovom nagradom za književ-nost 2002. godine.

ni junak ove priËe odlazi u Buchenwald,gdje je tijekom Drugog svjetskog rata biozatoËen u koncentracijskom logoru i gdjevidi da se sve tijekom vremena promijeni-lo, Ëak i on sam, iako je sve ostalo isto.

TreÊa priËa, “Zapisnik” govori o represiji istrahu prilikom prelaska granice.

Sve tri priËe pokazuje Imru Kertesza u pu-nom sjaju, kao vrsnog pripovjedaËa, iakoon u svim svojim djelima uvijek priËa jednute istu priËu, baveÊi se samo jednim prob-lemom - moguÊnosti æivota u svijetu posli-je holokausta.

Imre Kertesz roen je 1929. godine u Bu-dimpeπti. Godine 1944. deportiran je u

�� Teπko je zamisliti da je na nemir-nom srednjoistoËnom podruËju ikadabilo mirnog æivota. Na razmei svihpodjela koje su proteklih desetljeÊarazdirale Jeruzalem rastao je i stasaojedan od najzanimljivijih suvremenihpisaca. PotjeËe iz æidovske obiteljikoja je u proπlostoljetnoj Europi nasvojim leima iskusila sav uæas anti-semitizma. No i odrastanje u Svetojzemlji pokazalo se veÊim iskuπenjemza sve humane postulate koji ËovjekaËine trezvenim intelektualcem. Nakonredaka i redaka ispisanih o ljudima skojima je odrastao i æivio zakljuËujeda se u Izraelu dogaa sukob “isprav-nog s ispravnim”, sukob dvaju povi-jesnih iskustava koja su oba jednakou pravu.

O svim tim prijeporima piπestaloæeno i nadasve duhovito, bezporuge i sarkazma uz veliku dozurazumijevanja za Ëovjeka i njegoveslabosti. Stoga je za razumijevanjeizraelsko-palestinskih sukoba nuænopoËeti s Ëovjekom koji je iz njegaizrastao i nadrastao ga. ��

Snjeæana BabiÊ ViπnjiÊ

239933

VEKSILOLOGIJA:: II DIO SERIJALA ::

22.. SSiimmbboolliikkaa iizzrraaeellsskkee zzaassttaavvee

�� Izraelska zastava usvojena je ubrzonakon uspostave Dræave Izrael 1948. go-dine, no sama zastava je zapravo polastoljeÊa starija, usvojena je kao zastavaSvjetske cionistiËke organizacije (WZO)na Prvom kongresu u Baselu, 1897.godine. Kako je doπlo do usvajanja ovihsimbola i koje je njihovo znaËenje?

Iako Êemo gotovo svugdje naiÊi na tvrd-nju da je zastava WZO usvojena u tomobliku veÊ na Prvom kongresu, priËa jeznatno sloæenija. Iako je veÊ tada idejao zastavi bila na raspravi i iako su tadaveÊ udareni temelji njezina izgleda, zas-tave koje su se upotrebljavale u prvimdesetljeÊima nakon Prvog kongresanimalo ne sliËe onome πto je danas iz-raelska zastava.

WWoollffffssoohhnnaa jjee iinnssppiirriirraaoo ttaalliitt,,mmoolliittvveennii ππaall

CionistiËka tradicija pripisuje dizajn cio-nistiËke zastave Davidu Wolffsohnu. Pre-ma priËanju, Wolffsohnu je ideja sinulaupravo na Kongresu, kada je Herzl ras-pravljao o predloæenoj zastavi Organiza-cije. Herzlova ideja bijele zastave sa se-dam zlatnih zvijezda (Slika <2-1>) nijebila baπ gorljivo prihvaÊena i rasprava se

ZZAASSTTAAVVEE IIZZRRAAEELLAA

razbuktala, kada je Wolffson uzeo rijeË irekao: “A zaπto bismo izmiπljali naπu za-stavu? Evo je ovdje!”.

U tom Ëasu je podigao svoj talit (moli-tveni πal), naravno, bijele boje s plavimprugama uz rub. [2-1] Ipak sam Wolff-sohn u svojem dnevniku navodi da je ozastavi razmiπljao i ranije te da se nijeradilo o trenutku prosvjetljenja. [2-2]

BBiijjeellaa zzaassttaavvaa ss ppllaavviimm pprruuggaammaa ii DDaavviiddoovviimm

ππttiittoomm pprrvvii ssee ppuutt ppoojjaavviillaa 11888822.. ggooddiinnee

No, to i nije prvi put da je istaknuta zas-tava u principu jednaka danaπnjoj izra-elskoj zastavi. VeÊ je 1885. godine uRiπon Le-Cionu, prvom cionistiËkom na-selju u tadaπnjoj Palestini osnovanom1882. godine, istaknuta bijela zastava splavim prugama i Davidovim πtitom (Ma-gen David) u sredini. [2-3] Slika <2-2>.

Wolffsohn navodno nije poznavao tuËinjenicu niti je Ëuo za tu zastavu. Pos-toji i treÊa priËa o prvoj cionistiËkoj zas-tavi, koju je osmislio Morris Harris i kojaje istaknuta prvi put po povratku delega-ta organizacije Havevi Cion (Ljubav pre-ma Cionu) s baselskog Kongresa u NewYork. Slika <2-3>.

Havevi Cion, Ëiji je Ëlan bio i Harris,skupljala je novac u svrhu otkupa zem-lje u Palestini za osnivanje æidovskih na-selja kao πto je bio Riπon Le-Cion. Harri-sova majka Lena saπila je jednu velikuzastavu kao i dvanaest manjih cionistiË-kih zastava za tu prigodu. [2-4] Usvakom sluËaju na Drugom cionistiËkomkongresu u Baselu 1898. godine koristi-la se zastava koja kombinira talit, zlatniMagen David i Herzlovih sedam zvijez-da te lava Judeje. Slika <2-4>. Sluæbenaproklamacija cionistiËke zastave uslije-dila je tek na 18. kongresu 1933. godine“na temelju dugogodiπnje tradicije bijelai plava su boje CionistiËke Federacije iboje æidovskog naroda”. [2-4] ➠

Slika <2-1> Herzlova skica za zastavu iz rukopisa „Æidovske dræave“, 1896.

Slika <2-2> Zastava iz Riπon Le-Ciona iz 1885,crteæ iz arhiva municipalne policije 1920.

PPiiππee:: ÆÆeelljjkkoo HHeeiimmeerr

Slika <2-3> Morris Harris sa svojom zastavom(fotografija iz 1948. godine).

249933

godine s natpisom “Makabi” prigodomsveËanosti Ëetiri stoljeÊa otkriÊa Ame-rike. [2-1]

Plave su pruge dio talita, molitvenogπala. U Tori se nalazi zapovijed da se uresicama (cicit) talita nalaze obojeneplave niti. Ove plave niti imaju mnogasimboliËna znaËenja. Rabin Juda benIlaj kaæe da je Aronov πtap bio obojan uplavo, kao πto su bile i Mojsijeve zav-jetne ploËe te da je Bog upravo stogazapovjedio noπenje plavih resa - da bis-mo se stalno prisjeÊali zavjeta i zapovi-jedi. Drugim rijeËima, gledanje u plavepruge potiËe poπtivanje zakona. Plavaboja, uz zlatnu i purpurnu, nalazila se i uruhu velikog sveÊenika (Izlazak 28:4-43) i u zavjesama zavjetnog πatora (Iz-lazak 26). Rabi Meir podsjeÊa da je pla-va boja i boja nebeskog svoda.

PPoovviijjeesstt DDaavviiddoovvaa ππttiittaaZa razliku od religijske pozadine talita,povijest Davidova πtita drugaËija je. Dokpovijest drugih æidovskih simbola seæe ubiblijsko doba (svijeÊnjak menora, lavJudeje, ovnujski rog πofar, palmin listlulav), Magen David nije nikada bio is-kljuËivo æidovski simbol. Davidov πtit (ili

VEKSILOLOGIJA :: II DIO SERIJALA ::

PPllaavvaa ii bbiijjeellaa bboojjaa nnaaiizzrraaeellsskkoojj zzaassttaavvii nniissuu

sslluuËËaajjnnoo ooddaabbrraannee➠ Nije sluËajno da su boje plava i bijelatako globalno prihvaÊene kao temeljneboje svih zastava æidovskih organizacijaveÊ u 19. stoljeÊu. ObiËno se smatra dase prvi spomen bijele i plave kao æi-dovskih nacionalnih boja nalazi u stihovi-ma austrougarskog æidovskog piscaLudwiga Augusta Frankla (Chrast, »eπ-ka, 1810. - BeË, 1894.) izmeu ostalogbio je i tajnik beËke Æidovske opÊine) kojije viπe od trideset godina prije Baselskogkongresa napisao pjesmu “Boje Judeje”(“Zivei Erez Yehuda” u zbirci “Ahnenbil-der”, Leipzig, 1864):

“Sve πto je sveto bit Êe u tim bojama:Bijeloj - kakav je sjaj velike vjerePlavoj - kao πto izgleda nebeski svod.”

Pjesma je ubrzo prevedena na kiÊenihebrejski i iako nije dokazano da je di-rektno utjecala na izbor zastava, Ëinje-nica je da su je osnivaËi cionizmamorali poznavati. Osim zastave WZO ione u Riπon Le-Cionu, plavo-bijela za-stava podignuta je u Bostonu 1891. go-dine pri otvorenju novih prostorijadruπtva Bnai Zion i u listopadu 1892.

Slika <2-4> Plakat povodom 50 godina PrvogcionistiËkog kongresa. 1947.

Slika <2-6> Zastava æidovske zajednice u Pragu, 16. st.

Slika <2-7> Danaπnja zastava praπke Ëetvrti Jozefov.

Slika <2-5> „KÊerka Ciona“, novogodiπnjaËestitka, NjemaËka, oko 1910. godine.

kako se pogreπno, ali Ëesto pojavljuje“Davidova zvijezda”) inaËe se naziva he-ksagram odnosno πesterokraka zvijez-da, a sastoji se od dva meusobno is-prepletena jednakostraniËna trokuta.Sholem kaæe da je motivacija za πirokousvajanje heksagrama kao vjerskog sim-bola zapravo svojevrsna imitacija krπÊa-nstva. [2-6] Naime, u vrijeme emancipa-cije Æidovi su osjetili potrebu zajednostavnim simbolom svoje vjere kojibi bio paralelan krπÊanskom kriæu. U 19.stoljeÊu æidovske zajednice u Europi gra-de monumentalne sinagoge koje æeleukrasiti znakom kojim bi se razlikovaleod krπÊanskih crkava, a koji bi nedvos-misleno simbolizirao æidovstvo. Tako jeovaj simbol koji nema direktne veze saæidovskom vjerom dospio ne samo na iu sinagoge te vjerske predmete nego ➠

259933

Razvojem tiskarstva æidovski tiskari uPragu, Amsterdamu i u Italiji poËinjuukljuËivati Davidov πtit u svojim kolofon-ima, pa se tako taj simbol populariziraπirom Europe. U peËatu beËke æidovskeopÊine Davidov πtit pojavljuje se 1655.godine. Ubrzo se isti znak pojavljuje uornamentima u sinagogama i na drugimpredmetima. U 19. stoljeÊu poËinju gakoristiti cionistiËke grupe kao πto su Bilui Havevi Cion, a nalazimo ga i u za-glavlju prvog broja Herzlovih novima DieWelt 1897. godine. [2-7] Slika <2-8>.

SSnnaaæænnaa ppoorruukkaa MMaaggeenn DDaavviiddaa

Magen David je pravi primjer promje-njivog znaËenja simbola. OpÊenito sim-boli sami po sebi nemaju inherentnoznaËenje, veÊ nose poruku koju mu pri-dajemo dogovorom. Snaæna poruka

CionistiËka se zastava koristila nes-luæbeno, uz neodobravanje britanskihvlasti te uz proteste palestinskih Arapa.Kad je 1932. godine jedna grËka bro-darska kompanija registrirana u Londo-nu koja je imala brod registriran u Haifi,zatraæila da podigne cionistiËku zastavu,ministarstvo trgovine odgovorilo je da sezastava ne moæe koristiti na krmi (um-jesto nacionalne pomorske zastave bro-da), ali da bi se moæda mogla koristiti najarbolu kao zastava tvrtke. BritanskiAdmiralitet je pak zakljuËio da buduÊi dase radi o zastavi politiËke stranke, onase ne moæe koristiti ni kao zastava tvrtkete njezina upotreba nije odobrena. [2-8]

Visoki povjerenik za Palestinu pisao jeMinistarstvu kolonija 1935. godine raspi-tujuÊi se o svojim ovlastima pri nadzorui ograniËavanju isticanja zastava. To senajviπe odnosilo na cionistiËke zastave

VEKSILOLOGIJA:: II DIO SERIJALA ::

➠ je poËeo ukraπavati i ostale predmetekoje su Æidovi koristili u svjetovnom æiv-otu. Sholem tvrdi da je upravo nevjerskikarakter Magen Davida bio taj zbogËega su ga cionisti prihvatili.

HHeekkssaaggrraamm -- ËËeesstt mmoottiivv kkoojjii nniijjee vveezzaann ssaammoo

uuzz jjuuddaaiizzaammHeksagram se navodno nalazio na prs-tenu kralja Salomona, pa ga se nalazi ipod imenom “Salomonov peËat” (pod timimenom se, primjerice, na ovim prosto-rima naziva heksagram na uskrπnjemkruhu u pravoslavnom krπÊanstvu). Oddavnina se smatralo da taj znak imamagiËna svojstva i da πtiti od zla. Isti seznak bez ikakve veze sa æidovstvom po-javljuje na primjer u Indiji. Muslimani gatakoer nazivaju Salomonovim peËatomte je Ëest motiv u islamskoj umjetnosti.Svojedobno se kao simbol koristio nazastavi Nigerije (1914. - 1960.), a koris-tili su ga i etiopski carevi koji su se sma-trali potomcima kralja Salomona i kralji-ce od Sabe. Peterokraka varijantaSalomonovog peËata i danas se nalazina zastavi Maroka. Tako se heksagrampojavljuje i u sinagogama u rimsko doba,zajedno s drugim dekorativnim elementi-ma kao πto su pentagrami, pa Ëak isvastike. No ti elementi u antiËkim sina-gogama imali su Ëisto ukrasnu funkcijuiako su oËito imali veÊ i tada prastarumistiËnu pozadinu.

DDaavviiddoovv ππttiitt pprrvvii ppuutt sseeppoojjaavvlljjuujjee nnaa zzaassttaavvii ææiiddoovvsskkee ooppÊÊiinnee uu

PPrraagguu uu 1144.. ssttoolljjeeÊÊuuKao æidovski simbol heksagram se prviput pojavljuje kojih tisuÊu godina kasnije- na zastavi æidovske opÊine u Pragu1354. godine. Slika <2-6>. Te godine Ëe-πki kralj Karlo IV. Luksemburπki dozvolioje praπkim Æidovima da imaju svoju zas-tavu, a oni su na nju postavili upravoDavidov πtit. Zastave koje se i danasmoæe vidjeti u staroj-novoj sinagogi uPragu inaËice je te zastave iz 16. sto-ljeÊa, a i suvremena zastava praπke Ëet-vrti Josefov crvena je sa zlatnim MagenDavidom. Slika <2-7>.

Slika <2-8> Naslovnica Herzlova „Die Welt“-a, 1897.

Slika <2-9> PeËati s Davidovim πtitom iSalomonovim peËatom

koju “Davidova zvijezda” ima danas neishodi iz njezinog originalnog povijesnogznaËenja. U poËetku zvijezda nije imalagotovo nikakvo ni vjersko, ni politiËko nisocijalno znaËenje. A upravo je velikusnagu dobila izmeu ostalog i zbognacistiËke zloupotrebe tog znaka u Dru-gom svjetskom ratu.

CionistiËka zastava koja kombinira talitkao izrazito vjerski predmet te Davidovπtit koji je sasvim sekularan uravnoteæu-je cionistiËke ideale. Tako zastava Izra-ela nije ni vjerska zastava, ali nije baπ nisekularni predmet.

BBrriittaannsskkii mmaannddaatt uu PPaalleessttiinnii -- ÆÆiiddoovvii bbeezz

sslluuææbbeennee zzaassttaavveeU vrijeme britanskog mandata u Pales-tini, Æidovi nisu imali sluæbenu zastavu.

na useljeniËkim brodovima. Visoki pov-jerenik htio je imati kontrolu na zastava-ma koje se istiËu barem u teritorijalnimvodama Palestine. Ministarstvo vanjskihposlova odgovorilo je da dræava ima pra-vo ograniËiti upotrebu zastava za kojesmatra da nisu prikladne zbog bilo kojegrazloga, no da to pravo ima samo u unu-traπnjim vodama, kao πto su luke, a ne iu teritorijalnim vodama unutar 3 milje.Posljedica toga bila je LuËka naredba br.2 od 1936. godine kojom se zabranjujudruge zastave osim nacionalne zastavebroda, signalnih zastava i sluæbenih voj-nih i diplomatskih zastava. Kako postojimnoπtvo fotografija brodova s cionistiË-kom zastavom, Ëini se da ovu naredbunije bilo lako provoditi. [2-8]

Drugi brodari snalazili su se upotrebomvarijanti cionistiËke zastave kojoj senije moglo zamjeriti da nije zastava ➠

269933

VEKSILOLOGIJA :: II DIO SERIJALA ::

Ludwig August Frankl: BBoojjee JJuuddeejjee

Kada uzviπeni osjeÊaji preplave njegovosrce,

Ogrne se u boje svoje zemlje

Stoji u molitvi omotan

u blistavi bijeli plaπt.

Porub bijelog plaπta

Okrunjen je πirokim plavim trakama;

Kao plaπt Velikog SveÊenika,

Ureπen trakama plavih vlakana.

To su boje moje voljene zemlje,

Plavo i bijelo su granice Judeje;

Bijelo je sjaj sveÊenstva,

I plavo veliËanstvenost nebeskog svoda.

Ludwig August Frankl: JJuuddaahh’’ss CCoolloouurrss

When sublime feelings his heart fill,

He is mantled in the colours of his country

He stands in prayer, wrapped

In a sparkling robe of white.

The hems of the white robe

Are crowned with broad stripes of blue;

Like the robe of the High Priest,

Adorned with bands of blue threads.

These are the colours of the belovedcountry,

Blue and white are the borders of Judah;

White is the radiance of the priesthood,

And blue, the splendours of the firma-ment.

(prijevod prema engleskom tekstu ÆH)

➠ brodarske tvrtke. Parobrod Emanuelfotografiran je 1934. u National Geogra-phicu u luci Southampton u Engleskoj sazastavom Palestine britanskog mandatana krmi (britanska crvena pomorska za-stava s bijelim diskom u kojem je crnikruæni natpis Palestina) te sa zastavomkoja se sastoji od dvije pruge jednakeπirine, plava iznad bijele preko kojih jeDavidova zvijezda, gornjom polovicom uplavom polju æute boje i donjom polovi-com u bijelom polju plave boje, te unutarzvijezde crveno slovo H. Slika <2-10>. ��

ZZaahhvvaallaa::Autor osobito zahvaljuje g. DovuGuttermanu iz Haife, g. Zviju Rudderuiz Jeruzalema i dr. Peteru Diemu izBeËa koji su ljubazno pruæili svoje sav-jete i materijale pri pripremi ovog teksta.

[2-3] Encyclopedia Judaica, Keter Pu-blishing House, Jerusalem, 1971.

„Ha-Magen David“http://galim.org.il/m/flags/more/more_israeli1.html 2005.

„Sipuro πel degel“http://galim.org.il/m/flags/more/more_israeli2.html 2005.

[2-4] Madeline Harris Rabinowitz: „TheBirth Of The Flag Of Israel, TheStory of Morris Harris- Designerof the Flag of Israel“, 1998,http://www.flag-of-israel.org/

[2-5] „Blue and white: where it all be-gun: The evolution of the Israeliflag“, Jewish Heritage OnlineMagazine, Vol. 8.11,Heshvan/November 2005.http://www.jhom.com/topics/col-or/flag.htm

[2-6] Gershom Sholem: „The CuriousHistory of the Six Pointed Star;How the ‘Magen David’ Becamethe Jewish Symbol“, „Commen-tary“, 8 (1949) pp. 243-351.

[2-7] Dov Gutterman: „Magen David“,Flags of the World, 1999,http://www.fotw.net/flags/il.html

[2-8] David Prothero: „Flag on the SSEmanuel 1934 (Zionist Flags,

Israel)“, Flags of the Wolrd, 2002,http://www.fotw.net/flags/il}z1934.html

Slika <2-10> Zastava sa parobroda Emanuel, 1934.

Slika <2-11> GraniËni kamen izmeu æidovskoggeta i krπÊanskog dijela grada u BeËu, 1656.

RReeffeerreennccee::[2-1] Alec Mishory: „The Flag and the

Emblem“, 28 Apr 2003,http://www.israel-mfa.gov.il/MFA/History/

Modern%20History/Israel%20at%2050/The%20Flag%20and%20the%20Emblem

[2-2] izvadak iz Wolffsohnovog dnevni-ka, „Flag of Israel“, fromWikipedia, the free encyclopedia,http://en.wikipedia.org/wiki/Flag_of_Israel 04.12.2005.

279933

IZLOÆBA:: TRST ::

OO PPRREEKKIINNUUTTOOMM ©©KKOOLLOOVVAANNJJUU ÆÆIIDDOOVVSSKKEE DDJJEECCEE UU

FFAA©©IISSTTII»»KKOOJJ IITTAALLIIJJII�� Dan sjeÊanja na ærtve holokausta (“Il Giorno dellaMemoria”), koji se prema rezoluciji OpÊe skupπtine Ujedinjenihnaroda odræava 27. sijeËnja, u Trstu je ove godine bio obiljeæenotvaranjem dviju izloæbi u organizaciji pokrovitelja: ZakladeCentro di Documentazione Ebraica Contemporanea (CDEC) izMilana i Æidovske opÊine Trst.

Prva, otvorena 27. sijeËnja u æidovskom muzeju “Carlo i VeraWagner”, u smanjenom je opsegu proπlogodiπnja izloæba“Dalle leggi antiebraiche alla Shoah. Sette anni di storia italiana

IIzzllooææbbaa ““LL’’EEdduuccaazziioonnee ssppeezzzzaattaa.. SSccuuoollee eebbrraaiicchhee aa TTrriieessttee ee FFiiuummee dduurraannttee llee lleeggggii rraazzzziiaallii ((11993388.. -- 11994433..))”” ((““PPrreekkiinnuuttoo ππkkoolloovvaannjjee.. ÆÆiiddoovvsskkee ππkkoollee uu TTrrssttuu ii RRiijjeeccii zzaa vvrriijjeemmee rraassnniihh zzaakkoonnaa 11993388.. -- 11994433..””))..

Piπe: SSaannjjaa DDuukkiiÊÊ

OO PPRREEKKIINNUUTTOOMM ©©KKOOLLOOVVAANNJJUU ÆÆIIDDOOVVSSKKEE DDJJEECCEE UU

FFAA©©IISSTTII»»KKOOJJ IITTAALLIIJJIIiz Trsta ukljuËili i uËenici Gimnazije Eugena KumiËiÊa u Opatiji,πkolskim projektom na temu povijesti Æidovske zajedniceOpatija, nastalim u okviru programa o holokaustu i ljudskimpravima.

Pokrovitelji i suradnici na njezinom postavljanju su Hrvatskidræavni arhiv u Rijeci i Muzej grada Rijeke.

VVeeÊÊii ddiioo aarrhhiivvsskkee ggrraaee ppoo pprrvvii jjee ppuuttpprreeddssttaavvlljjeenn jjaavvnnoossttii

Izložba će se u Trstu moći razgledati do30. travnja 2006., a s organizatorima jeveć dogovoreno da ona do kraja godinebude postavljena u Muzeju grada Rijeke.

(1938. - 1945.)” (“Od antiæidovskihzakona do Shoah. Sedam godina ta-lijanske povijesti 1938. - 1945.”),koja je bila postavljena u Rimu podpokroviteljstvom predsjednika Repu-blike Italije, na temu faπistiËkih i na-cistiËkih progona Æidova u Italiji.

Izloæba i katalog hrvatskog dijelaizloæbe dokumentirani su arhivs-kom graom iz fondova Dræavnogarhiva u Rijeci, Bibliografskog cen-tra Zajednice talijanskih æidovskihopÊina u Rimu, Srediπnjeg arhivapovijesti æidovskog naroda -

Eventov Arhiva za Æidove bivπe Jugoslavije u Izraelu; na us-menom svjedoËenju, memoarskoj literaturi i privatnoj arhivskojgrai protagonista. VeÊi je dio spomenute arhivske grae poprvi put publiciran u katalogu i prezentiran na izloæbi.

Izloæba govori o provedbi faπistiËkog antisemitskog zakono-davstva Kraljevine Italije u podruËju πkolstva, na primjeru æi-dovskih πkola u Trstu i Rijeci (1938. - 1943).

IIttaalliijjaa jjee rraassnnee zzaakkoonnee ppooËËeellaa ssmmiiππlljjaattii 11993355.. ggooddiinnee

Rasna politika faπistiËkog reæima Kraljevine Italije postupno seoblikovala od 1935. do 1938. godine, te je u poËetku bila u vezis razvojem talijanske kolonijalne politike u Africi.

Tako su se rasni zakoni Kraljevine Italije sve do 1937. odnosilisamo na kolonije i “pitanje mjeπanaca”. Posljednjih se mjese-ci 1937. godine zapoËelo i s antiæidovskim napadom πto se ➠

Druga, koja ju tematski nadopunjuje, otvorena je 31. sijeËnja umuzejskom prostoru Æidovske opÊine Trst, u Via Carducci br.12, pod imenom “L’Educazione spezzata. Scuole ebraiche aTrieste e Fiume durante le leggi razziali (1938. - 1943.)”(“Prekinuto πkolovanje. Æidovske πkole u Trstu i Rijeci za vri-jeme rasnih zakona 1938. - 1943.”).

Generalna koordinatorica izloæbe, recenzentica te autorica tal-ijanskog postava izloæbe je Tullia Catalan, povjesniËarka strπÊanskog SveuËiliπta; a koordinatorica i autorica idejnog kon-cepta hrvatskog postava izloæbe i kataloga je Sanja DukiÊ.

UU rreeaalliizzaacciijjuu iizzllooææbbee uukklljjuuËËiillii ssuu ssee iiggiimmnnaazziijjaallccii iizz OOppaattiijjee

Esejom na temu povijesnog razvoja Æidovske opÊine Rijeka(od njezina nastanka do 1945. godine) u realizaciju kataloga iz-loæbe ukljuËili su se Andrea RokniÊ i akademik Petar StrËiÊ. Za-nimljivo je da su se u realizaciju izloæbe na poziv organizatora

UUËËeenniiccii ppeettooggrraazzrreeddaa DDrrææaavvnneeππkkoollee zzaa ddjjeeccuu

««ææiiddoovvsskkee rraasseeflfl ssnnaassttaavvnniiccaammaa

WWaannddoomm KKrriieeggeerr iiGGiiuusseeppppiinnoomm

SSuuppeerriinnaa ,, 11994411..((pprriivvaattnnii aarrhhiivv

GGiiuulliijjaa SStteerrnnaa))..

289933

IZLOÆBA :: TRST ::

➠ objaπnjava politiËkim razlozima interesnog pribliæavanjafaπistiËke Italije TreÊemu Reichu u kojemu je antisemitsko za-konodavstvo bilo na snazi veÊ od 1935. godine. Potom, Ëitavaje 1938. bila obiljeæena oπtrom antisemitskom kampanjom na-cionalnih javnih medija s kojom se htjelo opravdati antisemit-sku politiku reæima. U tadaπnjoj “Kvarnerskoj pokrajini” po-dræava ju lokalni dnevnik, rijeËka “La Vedetta d’Italia”.

IIttaalliijjaa jjee ÆÆiiddoovviimmaa 11993388.. ooggrraanniiËËiillaaggrraaaannsskkaa pprraavvaa

KonaËno, objavljivanjem antiæidovskih odredbi u jesen 1938.,meu kojima su temeljne bile Odredbe o zaπtiti talijanske rase

Izložba govori o provedbi fašističkog an-tisemitskog zakonodavstva KraljevineItalije u području školstva, na primjeružidovskih škola u Trstu i Rijeci (1938. -1943).

(Provvedimenti per la difesa della razza), od 17. studenoga1938., faπistiËki reæim Kraljevine Italije utvrdio je zakonsku os-novu temeljem koje su Æidovima drastiËno ograniËenagraanska prava.

Primjenom antisemitskih odredbi na πkolstvo, veÊ od rujna1938., sustavno je provedena tzv. arijanizacija obrazovnog

UËenici Dræavne πkole za djecu «æidovske rasefl, 1942. (privatni arhiv Nevenke Wortmann)

sustava udaljavanjem pripadnika tzv. æidovske rase. UKvarnerskoj pokrajini ona je najavljena veÊ poËetkomkolovoza, u rijeËkom tisku “La Vedetta d’Italia”, objavomzabrane upisa Æidova-stranaca u talijanske πkole svih stupnje-va i usmjerenja, u πkolskoj godini 1938./39. Tom je obavijestibilo najavljeno uvoenje zakonskih odredbi kojima Êe poËetiprogon Æidova u Italiji. Znakovito je da Êe se faπistiËki reæimnajprije okomiti na Æidove sa statusom stranaca koji Êe premaOdredbama, objavljenim poËetkom rujna 1938. godine, bitiprisiljeni napustiti zemlju u roku od πest mjeseci.

UU ““KKvvaarrnneerrsskkoojj ppookkrraajjiinnii”” ææiivvjjeelloo jjee ddvviijjee ttiissuuÊÊee ÆÆiiddoovvaa

Za pretpostaviti je da je tim odredbama bio pogoen preteæ-ni dio Æidova u Kvarnerskoj pokrajini, buduÊi da podaci ➠

Telegram ministra obrazovanjaG. Bottaija πkolskom nadzornikuKvarnerske pokrajine o zabraniupisa uËenika «æidovske rasefl utalijanske πkole, u πkolsku godinu1938./39., uz moguÊnostpolaæenja πkola pri crknenimustanovama. (HR - DARI - 044)

299933

IZLOÆBA:: TRST ::

➠ dobiveni popisivanjem stalno nastanjenih Æidova koje vodepokrajinska upravna i policijska tijela od kolovoza 1938., iakonepotpuni i neprecizni, upuÊuju na zakljuËak o vrlo velikombroju Æidova stranaca, preteæno maarskog i njemaËkog pori-jekla. Prema spomenutim popisima iz 1938. u Kvarnerskojpokrajini stalno je boraviπte imalo oko 2000 Æidova.

FFaaππiissttiiËËkkaa IIttaalliijjaa pprreedduuhhiittrriillaa nnaacciissttiiËËkkuu NNjjeemmaaËËkkuu

Istovremeno s isključenjem učenikai studenata, provodilo se i isključenjenastavnika i nenastavnog kadra, pri-padnika “židovske rase”, iz svihdržavnih škola.

UËenici Dræavne πkole za djecu «æidovske rasefl, 1942. (privatni arhiv Nevenke Wortmann)

Istovremeno s iskljuËenjem uËenika istudenata, provodilo se i iskljuËenjenastavnika i nenastavnog kadra, pri-padnika “æidovske rase”, iz svihdræavnih πkola. Iako je primjena odred-bi u πkolstvu prethodila onoj na bazi

per gli alunni di razza ebraica (Osnov-na dræavna πkola za djecu æidovskerase), Cosala (Kozala) i Scuola mediaisraelitica privata, (Æidovska privatnasrednja πkola), pri Æidovskoj opÊiniRijeka.

ÆÆiiddoovvii ssuu mmooggllii ppoohhaaaattii nnaassttaavvuu ssaammoo uu ppoosseebbnniimm ππkkoollaammaa

Prema novoj zakonskoj normativi, Æidovima je bio dopuπten

nastavak πkolovanja i zaposlenja samo u posebnim πkolama

za pripadnike “æidovske rase”, pa su one tim povodom osno-

vane u jesen 1938. godine i u Kvarnerskoj pokrajini, za æi-

dovsku djecu iz Rijeke i Opatije: Scuola elementare di Stato

Te su πkole polazila djeca u dobi od 6 do 14 godina, kao πto

su propisivali vaæeÊi talijanski zakoni o obveznom πkolovanju;

za one starije uËenike i studente, polaznike viπih srednjih πkola

(scuola media superiore) i fakulteta, nije viπe bilo nikakve

moguÊnosti redovnog polaæenja nastave na teritoriju

Kraljevine Italije. ➠

temeljnih iz studenog 1938., njihovo je podruËje jedno od ma-nje poznatih aspekata antiæidovskog zakonodavstva Kralje-vine Italije. Zanimljivo je, s obzirom na radikalnost i sveobu-hvatnost njihove provedbe, da je njome faπistiËki reæimpreduhitrio nacistiËku NjemaËku, u kojoj Êe tek nakon krvavihdogaaja tijekom “Kristalne noÊi”, u noÊi s 9. na 10. studenoga1938. godine, biti odbaËen princip “numerus clausus” od 1933.i usvojene odredbe opÊeg iskljuËivanja, sliËne faπistiËkima.

309933

IZLOÆBA :: TRST ::

IIsskklljjuuËËeennjjee ÆÆiiddoovvaa iizz oobbrraazzoovvnnoogg ssuussttaavvaa nnaajjaavvlljjeennoo uu nnoovviinnaammaa

➠ Te je, 1938. godine, poËetak πkolske godine bio predvienza 18. listopada. Naizgled, niπta se novo nije dogaalo, kao daveÊ nisu bile poduzete sve mjere kojima Êe biti promijenjen

Uvođenje antižidovskih odredbi u školst-vo Kraljevine Italije dovelo je doisključenja židovstva iz kulturnog životate do segregacije djece osnivanjemposebnih škola, prouzročilo je traume ineizvjesnost ugrozivši brojne egzistencije

Dopis πkolskog nadzornika G. Portovenera Ministarstvu nacionalnog obrazo-vanja u Rimu o provedenom postupku tzv. arijanizacije πkolskih ustanova uKvarnerskoj pokrajini, iz prosinca 1938. Njime je nadzornik garantirao da je pos-tupak u potpunosti proveden, ali i izrazio sumnja u moguÊnost da joπ uvijekjedna osnovna πkola u Rijeci nosi ime osobe æidovskog porijekla. Kako za sadato nije u moguÊnosti utvrditi sa sigurnoπÊu, ostaje da se sluËaj ispita, te ukolikobude dokazano da je tako, miπljenja je da njeno ime treba promijeniti. (HR -DARI - 044).

sastav πkolskih zbornica i razreda ukojima su do juËer æidovska djeca,savrπeno integrirana, uËila zajednosa svojim πkolskim kolegama.Njihovo iskljuËenje nije bilo niËim pri-je najavljeno, joπ su trajali ljetni πkol-ski praznici kada su novine donijelevijest o uvoenju novih zakonskihodredaba.

jekom godina izvodili su je nastavni-ci: Wanda Krieger, Lia Fürst,Michele Brienza, Amedeo Prandi iGiuseppina Superina. Kako bi biosprijeËen svaki moguÊi kontakt suËenicima “arijevske rase”, nastavase odvijala u suprotnoj, poslijepod-nevnoj smjeni.

neposrednog centra grada, za pretpostaviti je da je za najm-lae uËenike iz udaljenijih podruËja, osobito za one iz Opatije,svakodnevni dolazak bio priliËno mukotrpan, pa je i pitanjejesu li u nju krenuli baπ svi koji su se te πkolske godine moraliupisati u πkolu. Vjerojatno zbog malog broja uËenika, nastavase odvijala istovremeno za polaznike razliËitih razreda, a ti-

Tako je osnivanje Osnovne dræavne πkole za uËenike “æi-dovske rase” za djecu iz Rijeke i Opatije najavio πkolski nad-zornik Kvarnerske pokrajine putem obavijesti u rijeËkom tiskute najavio upise u πkoli “Alessandro Manzoni”, u Rijeci (Ko-zala), u ulici Torquato Tasso br. 11., gdje Êe πkola i nadaljedjelovati (u zgradi danaπnje Osnovne πkole “Belvedere”). Uπkolu se u svih pet razreda tada upisalo ukupno 48 djece izOpatije i Rijeke. S obzirom na smjeπtaj πkole, izvan

ÆÆiiddoovvsskkuu pprriivvaattnnuu ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaalloo jjee 4455 uuËËeenniikkaa

Æidovska privatna srednja πkola, pri Æidovskoj opÊini Rijeka,poËela je raditi 20. studenoga 1938. godine, privremeno uprostorima OpÊine i djelomiËno u prostorima Æidovskog kul-turnog druπtva (“Circolo di cultura ebraica”); u nju se tada up-isalo 45 uËenika. Vodio ju je profesor Bruno Permutti, a os-

tatak nastavnog kadra Ëinili su nastavnici otpuπteni izdræavnih πkola.

Kako je arhivska graa koja svjedoËi o postojanju tih πkolasamo djelomiËno saËuvana, teπko je zakljuËiti do kada suone djelovale odnosno prema poznavanju prilika ufaπistiËkoj Italiji, gdje su takve πkole uspostavljene, pret-postavljamo da su i ove rijeËke djelovale do kapitulacijeItalije u rujnu 1943. kada uspostavom nacistiËke okupaci-jske vlasti i Operativne zone Jadransko primorje, u koju Êebiti ukljuËena i Kvarnerska pokrajina, zapoËinju uhiÊenja imasovne deportacije æidovskog stanovniπtva u nacistiËkelogore smrti.

Uvoenje antiæidovskih odredbi u πkolstvo Kraljevine Italijedovelo je do iskljuËenja æidovstva iz kulturnog æivota te dosegregacije djece osnivanjem posebnih πkola, prouzroËiloje traume i neizvjesnost ugrozivπi brojne egzistencije.Osnivanje πkola, nastojanje da se vlastitoj djeci pruæibarem osnovno πkolovanje, u godinama u kojima su imsva ostala prava bila zanijekana, veÊ je viπe puta ponov-ljeno, bio je prvi, a po nekima i najkonkretniji odgovor kojisu æidovske opÊine dale faπistiËkim progonima. ��

319933

:: IZBORI U IZRAELU :: POLITIKA

dræave, πto Êe takoer znaËiti i daljnjeizraelsko povlaËenje sa Zapadne obale.

Olmertovim planom o povlaËenju sa Za-padne obale bit Êe pogoeno oko60.000 æidovskih doseljenika, πto jepuno veÊi broj od 8.500 doseljenika kojisu iseljeni iz pojasa Gaze u povijesnomizraelskom povlaËenju proπle godine.Meu 2.4 milijuna Palestinaca na Zapad-noj obali, podruËju koje je Izrael osvojio ubliskoistoËnom ratu 1967. godine, æivioko 240.000 Izraelaca. Takav potez sig-urno neÊe proÊi bez problema i bezoπtrog protivljenja sa strane izraelskeekstremne desnice, a svoje nezadovo-ljstvo unilateralnim izraelskim povlaËe-nje veÊ su objavili i Palestinci.

Olmertova stranka dobila je meutimmanji broj glasova od oËekivanoga, πtodrugim rijeËima znaËi da Êe novi izraels-ki premijer morati voditi stalne politiËkebitke kako bi dobio i odræao potporu zaostvarenje svog povijesnog plana.

PPrreeggoovvoorrii oo kkooaalliicciijjiiOlmert je odmah zapoËeo pregovore tra-æeÊi koalicijske partnere, a prema oËe-kivanjima, njih bi trebao naÊi u redovimaLaburista i meu manjim strankama - odultra-ortodoksnih stranaka pa do Strankeumirovljenika.

“Prema tome, Olmert moæe unutar mje-sec dana sloæiti koaliciju koja Êe imati 80zastupnika. Pitanje je koliko daleko ➠

IIzzrraaeellccii iizzaabbrraallii

KKaaddiimmuu�� Izraelci su 28. oæujka glasovali na pri-jevremenim parlamentarnim izborima nakojima je, prema oËekivanjima iako smanjim brojem zastupnika u novom 17.sazivu izraelskog parlamenta Knesseta,pobjedila nova stranka centra Kadima(“Naprijed”), koju je u studenome proπlegodine osnovao Ariel Sharon.

U novom Knessetu, koji broji 120 zas-tupnika, bit Êe 28 zastupnika Kadime, 20Laburista, 13 predstavnika ultra-ortodo-ksne stranke Shas, 12 zastupnika ultra-nacionalistiËke stranke Yisrael Beiteinu(stranka ruskim imigranata) i 11 zastup-nika desniËarskog Likuda, koji je ujednoi najveÊi gubitnik ovogodiπnjih izbora.NajveÊe iznenaenje izraelskih izbora jeStranka umirovljenika koja Êe u novomKnessetu imati sedam zastupnika. Des-niËarska Stranaka nacionalnog jedinst-va - Nacionalne vjere imat Êe devet, Uje-dinjena Torah 6 a Meretz Ëetiri zastupni-ka. Arapske stranke ukupno su dobiledeset zastupniËkih mjesta. Manje stran-ke dobile su po nekoliko zastupniËkihmandata.

Novi izraelski premijer tako Êe postatidosadaπnji vrπitelj duænosti premijera iËelnik Kadime Ehud Olmert, koji je tufunkciju preuzeo nakon πto je poËetkomsijeËnja nakon teπkog moædanog udaras politiËke scene otiπao Ariel Sharon.

PPoolliittiiËËkkaa ppllaattffoorrmmaa -- ooddrreeiivvaannjjee

kkoonnaaËËnniihh ggrraanniiccaaKadima je dobila izbore na politiËkojplatformi odreivanja konaËnih granicaizmeu Izraela i buduÊe palestinske

NNaajjvveeÊÊii ppoobbjjeeddnniiccii ii gguubbiittnniicciiiizzrraaeellsskkiihh iizzbboorraa

AAnnaalliittiiËËaarrii ssmmaattrraajjuu ddaa ssuu nnaajjvveeÊÊii ppoobbjjeedd--nniiccii nnaa oovvooggooddiiππnnjjiimm iizzrraaeellsskkiimm iizzbboorriimmaassttrraannkkaa KKaaddiimmaa ii SSttrraannkkaa uummiirroovvlljjeenniikkaa,,kkoojjaa jjee nneeooËËeekkiivvaannoo ppoo pprrvvii ppuuttaa uu ssvvoojjoojjppoovviijjeessttii pprreeππllaa iizzbboorrnnii pprraagg ii uuππllaa uuKKnneesssseett..

KKaaddiimmaa jjee ddoobbiillaa mmaannjjee ggllaassoovvaa oodd ooËËeekkii--vvaannooggaa,, aallii jjee ssvveejjeeddnnoo zzaabbiilljjeeææiillaa vveelliikkiiuussppjjeehh bbuudduuÊÊii ddaa ssee rraaddii oo nnoovvoojj ssttrraanncciinnaa iizzrraaeellsskkoojj ppoolliittiiËËkkoojj sscceennii..

VVeelliikkii uussppjjeehh zzaabbiilljjeeææiillaa jjee ii IIssrraaeell BBeeiitteennuu,,ssttrraannkkee kkrraajjnnjjee ddeessnniiccee kkoojjaa vveeÊÊiinnuu ssvvooggËËllaannssttvvaa nnaallaazzii uu rreeddoovviimmaa ddoosseelljjeenniikkaa ssppooddrruuËËjjaa bbiivvππeegg SSoovvjjeettsskkoogg SSaavveezzaa,, aavvooddii jjuu AAvviiggddoorr LLiieebbeerrmmaann.. IIssrraaeell BBeeiitteennuuuuËËeettvveerroossttrruuËËiioo jjee bbrroojj ssvvoojjiihh zzaassttuuppnniikkaa uuppaarrllaammeennttuu..

VVeelliikkii gguubbiittnniikk iizzbboorraa ssvvaakkaakkoo jjee ppoovviijjeessnnaaiizzrraaeellsskkaa ssttrraannkkaa LLiikkuudd,, kkoojjuu vvooddii BBeennjjaa--mmiinn NNeettaannyyaahhuu.. SSttrraannkkaa jjee pprrvvii uuddaarrzzaaddoobbiillaa kkrraajjeemm pprrooππllee ggooddiinnee,, kkaaddaa jjeeAArriieell SShhaarroonn ooddlluuËËiioo iizzaaÊÊii iizz LLiikkuuddaa ii ooffoorr--mmiittii nnoovvuu ssttrraannkkuu.. NNeettaannyyaahhuu jjee,, pprriizznnaa--vvaajjuuÊÊii ppoorraazz,, rreekkaaoo ddaa nnaammjjeerraavvaa oossttaattiinnaa ËËeelluu ssttrraannkkee ii ““nnaassttaavviittii ssvvoojjiimm ppuutteemm””..

““BBiirraaËËii LLiikkuuddaa jjaassnnoo ssuu iizzrraazziillii ssvvoojjee ssttaa--jjaalliiππttee -- NNeettaannyyaahhuu jjee uuËËiinniioo ddoovvoolljjnnoo ππtteetteeddrrææaavvii ii mmooææee ssee vvrraattiittii uu SSAADD ii ttaammoo nnaass--ttaavviittii pprrooddaavvaattii nnaammjjeeππttaajj””,, nnaappiissaaoo jjee,, kkoo--mmeennttiirraajjuuÊÊii iizzbboorrnnee rreezzuullttaattee,, jjeeddaann iizzrraaeell--sskkii aannaalliittiiËËaarr..

Piπe: Nataπa Barac

329933

:: IZBORI U IZRAELU ::

➠ moæe iÊi s takvom vladom”, napisao jeYossi Verter, politiËki analitiËar izraels-kog lista Ha’aretz.

Olmert je u svom pobjedniËkom govorukazao da su izbori oznaËili novo poglav-lje izraelske povijesti te kazao kako upredstojeÊim godinama namjerava odre-diti konaËne granice Izraela, a nije zabo-ravio ni svog politiËkog mentora ArielaSharona.

“U predstojeÊem razdoblju, krenut Êemoka odreivanju konaËnih granica DræaveIzrael,

POLITIKA

æidovske dræave s veÊinskim æidovskimstanovniπtvom. Pokuπat Êemo to postiÊiu dogovoru s Palestincima”, rekao je.

“Spremni smo na kompromise, datidjelove naπe voljene zemlje Izraela, pre-seliti, bolno, Æidove koji tamo æive kakobi vama omoguÊili da stvorite uvjete kojiÊe ispuniti vaπe nade i da æivimo u dræavimira”, poruka je koju je novi izraelski pre-mijer uputio palestinskom predsjednikuMahmudu Abasu.

“Doπle je vrijeme za Palestince da prih-vate postojanje Dræave Izrael, da prih-vate samo dio svojih snova, da zaustave

terorizam, da prihvate demokraciju ikompromis i mir s nama. Mi smo na tospremni. Mi to æelimo”, istaknuo jeOlemrt dodajuÊi, meutim, da neÊe bes-konaËno Ëekati na palestinski odgovor.

“Doπlo je vrijeme za Palestince da prom-ijene svoj stav, da prihvate kompromisπto je to prije moguÊe. Ako to uspiju brzouËiniti, sjest Êemo i razraditi plan. Ako tone bude sluËaj, Izrael Êe preuzeti kon-trolu nad svojom sudbinom, i u dogov-oru s naπim narodim i svijetom i ameriË-kim presjednikom Georgeom Bushom,mi Êemo djelovati. Doπlo je vrijeme zadjelovanje”, rekao je. ➠

�� Novi izraelski premijer rođen je prije60 godina u srcu Izraela, u Shoniju, tadaš-njem sjedištu Etzela, tajne ultranacional-ističke organizacije koja se borila protivBritanaca i Arapa.Njegov otac, koji je kratko vrijeme tije-kom šezdesetih godina 20. stoljeća biozastupnik ultradesničarske stranke Herut,bio je poljoprivrednik, a mladi Ehud odra-stao je u mitu Izraela koji će se prostiratiod Mediteranskog mora do Jordana.Budući izraelski premijer na sveučilištu uJeruzalemu studirao je psihologiju i poli-tičke nauke, a zatim i pravo.

EHUD OLMERT - NOVI IZRAELSKI PREMIJERBez prave karizme, ali sa savršenim osje-ćajem za korištenje medija, koleričan, alis pravim osjećajem za prijateljstvo, ambi-ciozan, ali ponekad pobunjenik - takoEhuda Olmerta opisuju politički anali-tičari, a njegovi ga sunarodnjaci ocjenjuju“simpatičnim”. Samo 12 posto Izraelaca voljelo bi snjime večerati.Ehud Olmert svoju je političku karijeru

započeo u Knessetu kao “Gospodin Čis-tunac”, osnivajući parlamentarno istražnopovjerenstvo o korupciji u nogometu,sportu čiji je fanatični pobornik.

Izabran kao najmlađi zastupnik s liste Likuda u Knesset1973. godine, uvijek je bio na strani najekstremnijih kojisu željeznom rukom stvarali židovska naselja na Zapadnojobali i u pojasu Gaze.On je 1978. godine glasovao protiv sporazuma iz Camp

Davida koji su Egiptu dali područja osvojena u ratu 1967.godine u zamjenu za mir. Ehud Olmert je s prezirom odba-cio i sporazume iz Osla o palestinskoj autonomiji sklo-pljene 1993. godine.Iako se uvijek kretao u krugovima ekstremne desnice,

Ehud je oženio Alizu, koja je uvijek glasovala za ljevicu. Ijedna zanimljivost, ovaj otac četvero djece jedini jedesničar u obitelji.“Tridesetpetogodišnji Alizin intenzivni rad na uvjerava-

nju morao je uroditi plodom”, kazao je jednom Olmert uzsmijeh, objašnjavajući tako svoju promjenu od političkog“jastreba” u umjerenjaka.

Mladost je proveo u siromaštvu, ali se krajem sedamde-setih godina 20. stoljeća obogatio. Danas, ovaj izvrsnipijanist voli skupa odijela, zrakoplove, cigare i dobruhranu.

U svojoj političkoj karijeri bio je ministar bez lisnice(1988. - 1990.), zatim ministar zdravstva (1990. - 1992.),a 1993. izabran je za gradonačelnika Jeruzalema. Na tomje položaju bio deset godina.

U vladi Ariela Sharona 2003. godine izabran je za zam-jenika premijera i ministra trgovine i industrije.

Uvjeren da nikada više neće biti izabran na stranačkojlisti Likuda, uspio je uvjeriti Sharona da u studenome2005. osnuju novu stranku - Kadima (“Naprijed”). Iusprkos odlasku Ariela Sharona s političke scene, Kadimaje pobijedila na izraelskim izborima. ��

339933

:: IZBORI U IZRAELU ::

➠ Olmert je iskljuËio svaku moguÊnostpregovora s palestinskom vladom kojuvodi teroristiËki pokret Hamas, sve doktaj pokret ne prizna postojanje Izraela,ne odbaci terorizam i ne prihvati dosa-da postignute mirovne sporazume.

““HHvvaallaa ttii,, AArriikk””“Moje srce je sada u bolnici HadassahEin Kerem, s Ëovjekom koji je sve ovozapoËeo. Premijer Ariel Sharon, naπ pre-mijer. »ovjek koji je imao hrabrosti, volje,tvrdoglavosti, da vidi stvari u drugaËijemsvjetlu i da uËini promjenu”, kazao je uemotivnom govoru Olmert.

“Sharon je trebao biti ovdje da vidi ost-varenje svog sna, ali njegovo tijelo ga jeiznevjerilo. Hvala ti, Arik, hvala ti u mojeime, u ime svih zastupnika, Ëlanova Ka-dime, biraËa, æidovskog naroda - πaljemti topli zagrljaj”, kazao je Olmert. ��

POLITIKA

KKaakkoo IIzzrraaeellccii ggllaassuujjuu??- Izbori se u Izraelu odræavaju svake Ëetiri godine, osim u sluËaju prijevremenih

izbora.

- Na ovogodiπnjim prijevremenim izraelskim izborima, biraËi su pred sobom imaliizbor od 31 stranaËke liste.

- Prema ovogodiπnjem popisu biraËa, 5.014.622 Izraelaca imalo je pravo glasa. Onisu mogli glasovati na 8.280 biraËkih mjesta diljem zemlje, a biraliπta su bilaotvorena od 7 do 22 sata.

- Stranka u Izraelu mora osvojiti najmanje 2 posto glasova biraËa, da bi preπlaizborni prag.

- »itavo podruËje Izraela predstavlja jednu izbornu jedinicu.

- Sluæbeni rezultati moraju biti objavljeni unutar 14 dana od izbora. PredsjednikMoshe Katsav zatim ima rok od tjedan dana da jednom od novoizabranih zas-tupnika povjeri zadatak sastavljanja nove vlade. Ta osoba, obiËno Ëelnik strankekoja je dobila najveÊi broj zastupniËkih mjesta u Knessetu, ima rok od 28 dana dasastavi vladu.

- Novi premijer svoju vladu zatim predstavlja Knessetu, koji joj jednostavomveÊinom mora izglasati povjerenje. Apsolutna veÊina, odnosno 61 zastupniËkiglas, potreban je za izglasavanje nepovjerenja vladi.

- Do izbora nove vlade, vlada u odlasku obavlja svoje duænosti i ima sve ovlastiredovne vlade.

- Izraelci su do 2003. godine imali direktan izbor premijera, ali tada je zakon promi-jenjen.

- Ove godine na izbore je izaπlo 63,2 posto biraËa, πto je najmanji postak u povi-jesti Izraela.

- Arapska manjina (1,3 milijuna osoba), potomci 160.000 Palestinaca koji su ostaliu zemlji nakon stvaranja Dræave Izrael 1948. godine, predstavlja 19 posto izrael-skog stanovniπtva. Arapsku manjinu u Knessetu obiËno ima desetak zastupnika.

- Oko 200.000 Palestinaca koji æive u istoËnom Jeruzalemu, imaju rezidentni sta-tus u Izraelu, ali nisu dræavljani zemlje i ne mogu sudjelovati na parlamentarnimizborima. Oni meutim glasuju na gradskim izborima.

AABBAASS »»EESSTTIITTAAOO OOLLMMEERRTTUU

Predsjednik Palestinske samoupraveMahmud Abas Ëestitao je Olmertu naizbornoj pobjedi, ali je takoer zatraæioda on odustane od svog plana o unilat-eralnom povlaËenju sa Zapadne obale.

“Rezultati izraelskih izbora neÊe niπtapromijeniti ako Olmert ne odustane odsvog plana da na unilateralan naËin od-redi izraelske granice”, rekao je Abas.

Abas, koji je na Ëelo Palestinskesamouprave doπao proπle godine na-kon smrti Jasera Arafata, u viπe jenavrata isticao da æeli stvaranje pales-tinske dræave koja Êe u miru æivjetipored Izraela. Njegova je pozicija me-utim oslabljenja pobjedom Hamasa napalestinskim izborima odræanim u sijeË-nju ove godine.

Izraelci su glasovali istoga dana kadaje palestinski parlament potvrdio vladukoju je oformio Hamas.

“Dok se izbori odræavaju u izraelskomentitetu, podiæu se zastave vlade Ha-masa”, kazao je na skupu u Gazi novipalestinski premijer Ismail Haniyeh.

349933

:: IZBORI U IZRAELU ::POLITIKA

NNEEKKEE ZZAANNIIMMLLJJIIVVOOSSTTII OO NNOOVVOOMM SSAAZZIIVVUU

KKNNEESSSSEETTAA- U novom Knessetu bit Êe 16 æena, za razliku od njih 18

koliko ih je bilo izabrano na izborima 2003. godine.NajveÊi broj zastupnica bit Êe u redovima Kadime (πestzastupnica), a zatim slijede Laburisti (pet zastupnica).Arapske stranke i ultra-ortodoksne stranke nemaju æen-skih predstavnika u Knessetu.

- Gotovo treÊina novih Ëlanova Knesseta bit Êe novi zas-tupnici. NajveÊi broj novih zastupnika Ëlanovi suKadime.

- VeÊina novih zastupnika Knesseta su aπkenaskogpodrijetla - 73 od 120 zastupnika su porijeklomAπkenazi, dok je 34 zastupnika porijeklom iz istoËne ilisjeverne Afrike. Preostalih 13 zastupnika su Arapi.

- Novi saziv Knesseta imat Êe 34 zastupnika koji se sma-traju vjernicima ili pripadaju ultra-ortodoksima.

- Petnaest posto zastupnika novog Knesseta ima dok-torate ili titule profesora.

- Petnaest zastupnika obnaπalo je visoke duænosti uizraelskim sigurnosnim snagama. Meu njima je i bivπizapovjednik glavnog stoæera izraelske vojske (ShaulMofaz iz Kadime), bivπi zamjenik zapovjednika glavnogstoæera (Matan Vilnai iz LaburistiËke stranke) i bivπizapovjednik Mossada (Danny Yatom iz LaburistiËkestranke).

- Petnaest zastupnika novi su ili relativno novi useljenici uIzrael, koji su u zemlju doπli prije petnaestak godina.

SShhaarroonn pprrooggllaaππeenn ttrraajjnnoo nneessppoossoobbnniimmIzraelska vlada na svojoj je sjednici 11. oæujka Ariela Sharona,izraelskog premijera koji je od 5. sijeËnja nakon teπkog moæ-danog udara u komi, sluæbeno proglasila nesposobnim zaobavljanje te duænosti.

Na istoj je sjednici premijerom jednoglasno imenovan EhudOlmert.

Sharon je prvi πef jedne izraelske vlade koji je zbogzdravstvenog stanja morao biti proglaπen nesposobnim zaobavljanje svojih duænosti.

Ariel Sharon je 5. travnja podvrgnut joπ jednoj operaciji, kojaje prema izvorima bolnice Hadassah u Jeruzalemu, uspjeπnozavrπena.

Novom kirurπkom intervencijom izraelski su lijeËnici obnovilivrh lubanje koji je odstranjen tijekom operacije nakon moæ-danog udara.

Izrealski lijeËnici od samog su poËetka isticali da jeSharonovo stanje vrlo teπko, ali nisu iskljuËivali moguÊnostda on ipak doe k svijesti. AmeriËki struËnjaci s druge stranesmatraju da su male πanse da se on oporavi, s obzirom nagodine i opÊenito zdravstveno stanje. Svi se meutim slaæuda je teπki moædani udar zauvijek udaljio Ariela Sharona sizraelske politiËke scene na kojoj se nalazio dugi niz godina.

359933

FILATELIJA:: JUDAICA ::

Piπe: Jurica MiletiÊ

PP OO ©© TT AA NN SS KK EE MM AA RR KK EE UU MM JJ EE SS TT OO RR EE CC EE PP AA TT AA

�� Dræava Izrael bila je proglaπena upetak, 14. svibnja 1948. godine, a zamanje od 48 sati, kad je veÊ bila napad-nuta iz zraka, imala je svoje prvo izda-nje poπtanskih maraka. Nominalna imvrijednost joπ nije bila izraæena u πekeli-ma, jer je kao dio nasljea dotadaπnjegbritanskog mandatnog podruËja, nov-Ëana jedinica u zemlji bila funta, koja sedijelila na 1000 milsa. ©ekel Êe se kaonovËana jedinica u Izraelu pojaviti tekjedanaest godina kasnije.

PPrriivvjjeessaakk rraazzvviijjeenn ddoossaavvrrππeennssttvvaa

Te prve marke za svakidaπnju uporabuu novoosnovanoj dræavi, u prometstavljene veÊ 16. svibnja, pojavile su sekao niz od devet komada, a tri najviπevrednote (od Ëetvrt, pola i cijele funte)koje su dimenzijama bile veÊe od ostal-ih, ubrajaju se u skuplja izdanja, pose-bice ako imaju i privjesak. Taj famozniprivjesak, koji je doduπe postojao umarkovnoj izdavaËkoj politici poπtanekih zemalja i ranije, izraelska je poπtarazvila do savrπenstva. RijeË je zapravoo donjem rubu arka koji je pretvoren udodatnu povrπinu za kakav tekst, ili jed-nostavno samo za proπirenje likovnogdijela same marke. Privjesak u pravilunemaju sve marke, nego samo one pridnu arka, koje se svojim zupcima dræeza nj. Kadπto, ali mnogo rjee, u priv-jeske su bili pretvoreni boËni rubni di-jelovi arka.

PPrrvvee iizzrraaeellsskkee mmaarrkkee bbiillee ssuupprriipprreemmaannee uu nnaajjvveeÊÊoojj

ttaajjnnoossttiiPrve izraelske marke bile su pripre-mane u najveÊoj tajnosti tijekomposljednjih nekoliko mjeseci trajanjabritanskog mandata u Palestini, Ëak iprije nego je bilo odluËeno kako Êe sebuduÊa dræava zvati. Stoga, na njima inema naziva zemlje IZRAEL, veÊ stojinatpis DOAR IVRI odnosno HEBRE-JSKA PO©TA. U uporabi nisu ostaledugo, ali danas imaju veliku vrijednost.

©alama skloniji filatelisti danasporuËuju: æelite li spraviti kakvo æi-dovsko jelo iz bilo kojeg dijela svijeta,ne trebate kupovati kuharicu. Dovoljnoje da kupite neke novije izraelskepoπtanske marke. Ne samo da Êete nanjima naÊi falafel, couscous ili gefiltefish, veÊ Êete doznati i koji su vam joπsastojci potrebni da se latite kuhanja.©toviπe, na markama Êete naÊi iposue i pribor potrebno za priprema-nje dotiËnog jela: poseban lonac zakuhanje couscousa, ili pak mlinac zagefilte fish; spravu za oblikovanjefalafela da i ne spominjemo. ➠

Taj prvi niz bio je iznimnopopularan, a dio popu-larnosti osim domoljubnimosjeÊajima, svakako jedugovao i svojoj tematici,jer na svakoj je marki bioponeki novËiÊ iz stareJudeje ili kojega sus-jednog dijela, pa se iz-vanredno uklapao u zbirkesvih onih koji su skupljalikovanice ili arheoloπkenalaze na markama.

RReecceeppttii ii uuppuuttee zzaakkuuhhaannjjee nnaa iizzrraaeell--

sskkiimm mmaarrkkaammaaArheoloπkih nalaza ima naizraelskim markama idanas, ali vremena su se umnogoËemu promijenila.

369933

➠ Na omotnicama prvog dana (rijeË jeo omotnicama na kojima je markaponiπtena æigom koji je u uporabi biosamo na dan stavljanja marke u prometi na kojima je lijevi dio rezerviran zakakav likovni ilustrativni dodatak), vidjetÊete kako izgleda pita punjenafalafelom. Izjava je, dakako, pretjerana,ali nije neistinita. Sama izraelska poπtato objaπnjava ovako: “Marke s prikazi-ma razliËitih jela u svijetu nisu novost,pa smo se i mi odluËili na izdavanje tak-va niza. Prije mnogo godina, prim-jerice, britanska je poπta izdala karnet smarkama na kojima je osim kraljiceElizabete II. bila sva sila recepata zatradicionalna britanska jela. Na drugomkraju svijeta, Japanci su se proslavili iz-davanjem dopisnica na kojima su bileslike razliËitih japanskih jela”.

NNeekkii nniizzoovvii mmaarraakkaa iimmaajjuuttiippiiËËnnoo iizzrraaeellsskkee tteemmee

U Izraelu doslovce svatko moæe pred-loæiti temu za novo izdanje poπtanskihmaraka i svake godine to Ëine i pojed-inci i mnogobrojne organizacije. Prijed-loge razmatra posebno povjerenstvokoje o njima obavjeπtava nadleæno vla-dino tijelo, a vlada donosi konaËnu od-luku πto Êe se na markama pojaviti. Jas-no da su teme rijetko originalne. Naime,gotovo svaka zemlja izdaje marke s cvi-jeÊem, æivotinjama ili slavnim liËnostima.Ipak, neki nizovi maraka zbog svoje suteme tipiËno izraelske: bilo je dosta iz-danja sa sinagogama, maraka koje sudonosile slike hramove iz razliËitih dijelo-va svijeta. Posebnom poπtanskom mar-kom u pravilu se obiljeæava Rosh

FILATELIJA :: JUDAICA ::

Hashana. U manjemopsegu, markama seobiljeæavaju pojedinedruge kulture i vjerois-povijesti.

MMaarrkkaappoossvveeÊÊeennaa

mmaarrookkaannsskkoommkkrraalljjuu HHaassaannuu IIII..Od vremena do vre-mena, na izraelskimse markama pojavi ikakav strani dræavnik.

Ne tako davno, bio je to pokojnimarokanski kralj Hasan II. Prigodnipoπtanski letak koji se tiska na hebre-jskom i engleskom, lijepo je objasnio daje pokojni kralj bio odabran zbog velikihnapora koje je uloæio u stvaranjemeuvjerskog dijaloga, istodobno uve-like respektirajuÊi æidovsku zajednicu injezine voe u svojoj zemlji. ©toviπe,Ëvrsto je vjerovao u vaænost trajnogmira na Bliskom istoku.

Danas se u Izraelu u prosjeku izdaËetrdeset maraka godiπnje, a nazivzemlje IZRAEL na njiima u pravilu jedan na hebrejskom, arapskom i en-gleskom jeziku. U svijetu filatelista kojihu svijetu ima kudikamo viπe nego πtoljudi u nas obiËno misle, izraelske sumarke iznimno popularne, a do nekih jeizdanja i iznimno teπko doÊi. ��

PPRRIILLOOZZII ZZAA

DDOOMM ZZAAKKLLAADDEE

LLAAVVOOSSLLAAVVAA

SSCCHHWWAARRZZAA

VVeelljjaaËËaa -- ooææuujjaakk 22000066..

Gaon Jakov umjesto cvijeća na grob Dr. Steinera . . . . . . . .100,00 knŽuži Jelinek . . . .13.800,00 knMagda Leitner - Kornhauser - povodom rođendanasina . . . . . . . . . . . . . .100,00 knDavor Gavrin . . . . .730,00 kn

DDOOBBRROOVVOOLLJJNNII PPRRIILLOOZZII

ZZAA ÆÆOOZZ

OODD 3311.. ssiijjeeËËnnjjaa 22000055..

DDOO 3311.. ooææuujjkkaa 22000066.. ggoodd..

II.. ZZAA SSOOCCIIJJAALLUU -- MMIICCVVAA

Gisela Weinberger . . . . . . . . . . . . . . . . .700,00 knEva Jančikić . . . . . . . . . . . . . . . .180,00 Kn

379933

PRENOSIMO IZ TISKA

�� U mnogoËemu je priËa AgatheArnstein poznata po tuænom: preæivjelaærtva holokausta izgubila je obitelj iimovinu tijekom Drugoga svjetskog rata,preselila se u Izrael i na kraju svog æivo-ta pokuπala dobiti odπtetu za ono πto jeostavila za sobom te umrla prije negoπto su njezini napori urodili plodom.

Ali barem u jednom segmentu, priËaAgathe Arnstein je neobiËna: njezinaimovina zavrπila je u rukama ameriËkevlade.

Sada se njezini nasljednici obraÊajuSAD-u, a i hrvatskim vlastima, koji suuzeli njezinu zgradu, kako bi dobili dionovaca koji im, kako smatraju, pripada.Dosada, bez uspjeha.

JJuuggoossllaavveennsskkaa vvllaaddaa zzggrraadduujjee ppookklloonniillaa SSAADD--uu

Imovina o kojoj se radi je petokatnica usrcu staroga Zagreba, koji je danas gla-vni grad Hrvatske. Ta je zgrada pripada-la Arnsteinovoj teti prije rata, a ta je tetanakon svoje smrti za sobom ostavila dvi-je neÊakinje. Nakon holokausta, neÊaki-nja Agatha Arnstein se odluËila preselitiu Izrael. Tadaπnja vlada - komunistiËkeJugoslavije - kazala joj je da moæe dobitisve potrebne dokumente da napustizemlju samo ako se odrekne prava nasvoju imovinu.

Jugoslavenska vlada odluËila je 1951.godine tu zgradu dati SAD-u da ju koristikao konzulat. (Jugoslavenska vlada jeArnsteinovoj sestri, koja je ostala u

:: POVRAT IMOVINE ::

NNAASSLLJJEEDDNNIICCII ÆÆEELLEE DDAA AAMMEERRIIKKAA PPLLAATTII

ZZAA NNJJIIHHOOVVUU KKUU∆∆UU UU ZZAAGGRREEBBUU

Piπe: Hilary Leila Krieger, The Jerusalem Post

Hrvatskoj, u zamjenu dala drugu imov-inu).

Prema ugovoru izmeu Hrvata i Ame-rikanaca, “SAD su prihvatile imovinukao dar” i “SAD su postali vlasnici te po-klonjene imovine, od dana kada je pot-pisan ugovor”.

Prema web stranici ameriËkog ministar-stva vanjskih poslova, koja se odnosi naHrvatsku, “godine 1951. vlada Jugosla-vije donirala je zgradu danas poznatukao Hebrangova 2 ameriËkoj vladi te jedvije godine kasnije konzulat preseljenu tu zgradu. Tamo se konzulat nalaziopedeset godina”.

AAmmeerriiËËkkaa vvllaaddaa zzggrraadduu jjeepprrooddaallaa FFrraannccuusskkoojj

Prema onome πto su uspjeli doznati je-dina kÊerka Agathe Arnstein, MarinaUmschweif i njezin odvjetnik AvrahamDoron, ameriËka vlada nije platila nika-kav novac da bi dobila tu zgradu, a nijeni plaÊala najamninu. Ali SAD su izgle-da uspjele priliËno zaraditi na prodaji teimovine prije nekoliko godina kada suzgradu prodali Francuskoj, koja sada unjoj ima svoje veleposlanstvo.

Prema pisanju hrvatskog tiska iz togvremena, Francuska je za povijesnu zg-radu platila oko 2,5 milijuna eura. ➠

389933

PRENOSIMO IZ TISKA :: POVRAT IMOVINE ::

➠ Doron tvrdi da barem dio tog novcapripada njegovom klijentu.

“Amerikanci su dobili poklon koji je ust-vari ilegalno oduzet æidovskim izbjeglica-ma. Oni su to dobili besplatno i na tomesu zaradili novac”, kazao je.

Doron je kontaktirao s ameriËkim vele-poslanstvom, koje je dalo naslutiti da ÊesluËaj biti prebaËen ameriËkom minis-tarstvu vanjskih poslova. Odvjetnik kaæeda joπ uvijek Ëeka na odgovor izWashingtona.

SSAADD:: OObbiitteelljj ssee zzaa ppoommooÊÊmmoorraa oobbrraattiittii IIzzrraaeelluu ii

HHrrvvaattsskkoojjU meuvremenu, poslao je pisma adre-sirana na 11 ameriËkih æidovskih sena-tora. Jedino je senatorica iz Kalifornije,Dianne Feinstein poslala odgovor. Onaje Doronu napisala da je kontaktirala sameriËkim ministarstvom vanjskih poslo-va u ime obitelji i dobila sljedeÊi odgovor:

“Dijelimo vaπu zabrinutost u vezi rjeπa-vanja dugogodiπnjih nesuglasica u vezis imovinom u istoËnoj Europi. Mi smo uvelikoj mjeri ohrabrivali nove demokraci-je u toj regiji da usvoje zakone za povra-tom imovine koji Êe dati odπtetu onimaËija je imovina oduzeta za vrijeme komu-nistiËkih vladavina. Hrvatska je takav za-kon donijela 1996. godine”.

U priopÊenju se zakljuËuje: “Iako suos-jeÊamo s Ëinjenicama opisanim u pismugospoe Arnstein, SAD ne moæe pruæitipomoÊ u ovom sluËaju”. Umjesto toga,gospoi Arnstein se savjetuje da seobrati izraelskim i hrvatskim vlastima.

Glasnogovornik ameriËkog ministarstvavanjskih poslova Terry Davidson koristioje sliËan jezik kada je s njim kontaktiraonovinar lista The Jerusalem Post. “Suo-sjeÊamo s Ëinjenicama u ovom sluËaju”,rekao je, ali je obitelj za pomoÊ usmjeriona Izrael i Hrvatsku. “Mi stvarno u ovomtrenutku ne moæemo pruæiti nikakvupomoÊ u tom sluËaju”.

OOddvvjjeettnniikk:: SSAADD iimmaajjuu iimmoorraallnnuu ooddggoovvoorrnnoosstt

Doron smatra da ameriËka vlada neÊebiti iskljuËena iz “moralnog” dijela ovog

sluËaja, jer on namjerava pokrenuti sud-ski postupak.

“AmeriËko ministarstvo vanjskih poslovaje vrlo ljubazno”, kaæe Doron. “Ali oni vam- na lijepi naËin kaæu - idite do vraga”.

Doron kaæe da ni hrvatsku vladu nisupogodili napori ove obitelji. Odvjetnik uHrvatskoj proveo je nekoliko mjeseciobraujuÊi taj sluËaj, ali doπao je do za-kljuËka da Arnstein neÊe moÊi dobitiikakav novac jer je imovina bila podameriËkom kontrolom dugo vremena.

Duænosnica u hrvatskom veleposlanstvu(u Izraelu) kazala je da nije upoznata sasluËajem Arnstein, ali je dodala da je Ëulanekoliko sliËnih priËa Æidova koji su biliprisiljeni odreÊi se svoga hrvatskog dr-æavljanstva i privatne imovine prije negoπto im je bio dozvoljen odlazak u Izrael.Ona je novinara Jerusalem Posta usm-jerila na hrvatsko ministarstvo pravosu-a. Glasnogovornik hrvatskog ministarst-va pravosua nije odgovorio na viπezahtjeva i pisama upuÊenih elektroniË-kom poπtom.

Francusko veleposlanstvo u Hrvatskojtakoer nije odgovaralo na telefonskepozive.

SSvvjjeettsskkii ææiiddoovvsskkii kkoonnggrreessoobbeeÊÊaaoo ppoommooÊÊ

Doron kaæe da nije dobio zadovoljavaju-Êe odgovore ni od æidovskih organizaci-ja. Iako ih je s nekoliko kontaktirao, kaæeda je jedino Svjetski æidovski kongresodmah odgovorio i poduzeo akcije u vezis tim sluËajem.

Bobby Brown, direktor Svjetskoga æidov-skog kongresa za meunarodna pitanja,kazao je da se njegova organizacija na-da da Êe pomoÊi ne samo kÊerki i unuci-ma Agathe Arnstein, veÊ i svim hrvats-kim Æidovima u sliËnim okolnostima.Svjetski æidovski kongres u kontaktu je sHrvatskom kako bi se oformio zajedniËkiodbor za povrat imovine.

Ukupno je oko 30.000 Æidova - ili oko 80posto æidovske populacije prije Drugogasvjetskog rata - ubijeno u Hrvatskoj ti-jekom holokausta, prema Svjetskom æi-dovskom kongresu. Danas oko 2.000Æidova æivi u Zagrebu.

“Brojke su male, ali njihova simboliËnavaænost je velika”, kaæe Brown. “To jeposljednja prilika da pravda bude zado-voljena”.

AAggaatthhaa AArrnnsstteeiinn nniijjeeddooËËeekkaallaa ppoovvrraatt ssvvoojjee

iimmoovviinneeZa Agathu Arnstein, ipak, posljednja jeprilika veÊ propuπtena. Ona je preminulau listopadu proπle godine, u 88. godiniæivota, a da nije dobila ni novËiÊa od svo-je imovine.

“Sramota je da moja majka nije dobila ni-kakvu odπtetu”, kaæe Umschweif, istiËuÊida je ga. Arnstein posljednje godinesvog æivota provela u kolicima i da joj jenovac mogao dobro doÊi da izgradi liftkako bi mogla doÊi do svog stana “te daæivi u boljim uvjetima”.

“To nas boli, ali moæda Êe barem njeziniunuci neπto dobiti”, nastavlja Umsch-weif, koja je i sama roena u oduzetojzgradi u Zagrebu prije nego πto ju jenjezina majka odvela u Izrael. Ona jetada imala dvije godine.

Umschweif kaæe da SAD smatra odgov-ornima da njezinoj obitelji plati odπtetu.Iako su hrvatske vlasti bile te koje supoklonile imovine njezine obitelji, onaistiËe da su Amerikanci za to dobili mili-june eura.

A SAD moraju biti svjesne povijesti tezgrade, dodaje.

“NemoguÊe je da nisu znali da je to bila(privatna) imovina”, izjavila je. “Bilo jetoËno napisano komu je zgrada pri-padala”.

U zemljiπnim knjigama Hrvatske toËnose navodi ameriËko vlasniπtvo nad imo-vinom i prethodno upis na ime njezinemajke i pratetke, kao i kasnija nacionali-zacija.

©to se tiËe SAD-a, Umschweif kaæe: “Toje demokratska zemlja, simbol demokra-cije i mi oËekujemo da u najmanjoj mjeribarem neπto uËine”. ��

(prijevod Ëlanka objavljenog u izraelskom listu “The Jerusalem Post”,

8. oæujka 2006. godine)

399933

KULTURA:: KNJIGE ::

marksizam doæivio u proπlom stoljeÊu,ali da se moglo oËekivati da Êe se 15godina poslije propasti SovjetskogSaveza Marxa morati spaπavati od povi-jesnog zaborava. Meutim, Ëak i da seniπta ne poduzme, pokazalo se da ozaboravu nema govora. Naprotiv, ne-davno je jedna anketa BBC-ja pokazalada je Marx najpoznatiji i najutjecajnijifilozof svih vremena, da vodi ispredFreuda, Darwina, Adama Smitha,Bertranda Russela, Witgensteina itd.(premda se o prvoj trojici ne moæe gov-oriti kao o filozofima). Hobsbawma jetakav rezultat ankete zaintrigirao te jeprije samog predavanja na Internetu napretraæivaËu Google “potraæio” KarlaMarxa. Google je izbacilo niπta manjenego 39 milijuna jedinica za Marxa, dvaputa viπe nego li za Freuda.

MMaarrxx ooddaavvnnoo nnaaggoovviijjeessttiioogglloobbaalliizziirraannii ssvviijjeett

Kako takav interes danas objasniti, pitase retoriËki Hobsbawm i nastavlja da jeto logiËno - Marx je nagovijestio globali-zirani svijet joπ godine 1848., te da je dostotinu i pedesete Marxove obljetnice ka-pitalizam ispunio njegova pretkazivanja.

�� Od zanimljivih predavanja i susreta sraznim protagonistima meunarodnekulturne i knjiæevne scene organiziranihunutar tradicionalnog “Tjedna æidovskeknjige” krajem veljaËe i prvih dana oæuj-ka u Royal National Hotelu, nadomakBritanskog muzeja u Londonu, izabralasam par susreta o kojima bih rado izvi-jestila Ëitatelje “Ha-kola’.

Osim moguÊnosti razgledavanja i kupnjeiz bogatog izbora knjiga na πtandovima,rafinirana i izborom razmaæena londons-ka æidovska i ostala knjiπka publika cijelije tjedan nekoliko puta dnevno punila ve-liku dvoranu s programom susreta, pre-davanja, razgovora, kreativnih radionicaitd. »inilo mi se da ih je tema ‘MMaarrxx uuddvvaaddeesseett ii pprrvvoomm ssttoolljjeeÊÊuu’’ privukla urekordnom broju.

BBBBCC:: MMaarrxx nnaajjppoozznnaattiijjii iinnaajjuuttjjeeccaajjnniijjii ffiilloozzooff

ssvviihh vvrreemmeennaaPrvi je govorio istaknuti povjesniËar, au-tor nekoliko kljuËnih povijesnih djela 20.stoljeÊa, EErriicc HHoobbssbbaawwmm. Svoje izlaga-nje otpoËeo je tvrdnjom da je rijetko kadapovijest ponovila takav uspjeh kakav je

TTjjeeddaann ææiiddoovvsskkeekknnjjiiggee uu

LLoonnddoonnuu

Kad je Marx radio svoje analize, kapital-izam je bio u poËetnoj fazi, SAD su bilenova zemlja pred unutarnjim razvojem is velikom buduÊnosti, dok su danasglavna svjetska sila zainteresirana zaglobalizirani svijet. RazgovarajuÊi ne-davno sa Sorosom o problemima kapi-talizma, Hobsbawm ga je uspio uvjeritikako su Marxove analize sada relevant-nije nego ikada, jer je jedino Marx daouniverzalni odgovor globaliziranom svi-jetu.

Marx je u poËetku na kapitalizam gledaokao na progres, sustav daleko bolji odfeudalnog koji je nadomjestio, ali je sma-trao da Êe do pravog napretka doÊi tekkad nestane nacionalizma i nacija, tj. po-trebe za protekcionizmom. Fasciniralaga je buduÊnost, druπtveni i klasni odnosii njihove promjene. Nema sumnje da jevjerovao kako Êe njegove ideje prije ilikasnije transformirati cijeli svijet. Dræao jeda je revolucija od godine 1848. dalekomanje vaæna za opÊeniti napredak negoli izum elektriËne struje. Kapitalizam sekao druπtveni sustav trebao uspjeπno πi-riti dok sam sebe ne poniπti ulaskom usljedeÊu fazu, socijalizam, no nije bilo go-vora da bi do njega moglo doÊi samo u ➠

409933

KULTURA :: KNJIGE ::

njezina posljednjeg romana ‘FFiirree SSaallee’’((RRaasspprrooddaajjaa vvaattrree) u Londonu.

U dvanaest romana Sare Paretsky, glav-na protagonistica je privatna detektivkaVictoria Ifigenija Warshavsky, skraÊenoVI, koja putem rjeπavanja ubojstva i tra-ganja za motivima zloËina oslikava druπ-tveno politiËku pozadinu Chicaga, da biu svakom romanu razotkrila jedan vid is-prepletene korupcijsko-politiËko-mafi-jaπke sprege u pozadini poslovnih ili poli-tiËkih dealova.

““BBllaacckklliisstt”” -- vvrriijjeemmee aannttiikkoo--mmuunniissttiiËËkkee hhiisstteerriijjee uu SSAADD--uuNa primjer, u predzadnjem njenom ro-manu BBllaacckklliisstt ((CCrrnnaa lliissttaa) Warshavskyistraæuje dogaaje iz pedesetih godina20. stoljeÊa, vremena antikomunistiËkehisterije u Americi, kad je senatorMcCarthy pod isprikom istrage protu-ameriËke djelatnosti proganjao pripad-nike antinacistiËke lige, mnogobrojne æi-dovske intelektualce i sve liberalnegraane. Te dogaaje, iz ne tako davneameriËke povijesti, Paretsky gleda izperspektive gubitka graanskih slobodau Americi poslije tragedije 11. rujna. Odtada su na brzinu provedeni zakoni uime patriotizma i protiv terorizma kojiomoguÊavaju da se u ameriËkim zatvo-rima moæe zavrπiti bez optuænice, iliuopÊe nestati, kao i to da obiËna ili Fede-ralna policija ima apsolutno pravo i mo-guÊnost uvida u privatni æivot svakoggraana na kojega se zbog bilo Ëegaeventualno posumnja.

VViiccttoorriiaa WWaarrsshhaavvsskkyy pprrvvaapprriivvaattnnaa ddeetteekkttiivvaa uu

aammeerriiËËkkoojj ffiikkcciijjiiVI Warshavsky je prva æenska junakinjatakve vrste u ameriËkoj fikciji. Neudana jei æivi sama, svaki dan trËi da bi se odræalau fiziËkoj kondiciji, ima izmeu 40 i 50 go-dina, druπtveno je angaæirana i dobroupuÊena u politiËke probleme svoje oko-line. Njezin ljubavnik je novinar koji usvakom romanu odlazi u drugu velikuopasnost, bilo da se radi o Kosovu ili Af-ganistanu, dok se ona na domaÊem fron-tu izlaæe niπta manjim opasnostima. Kaolik, Victoria Warshavsky ima duboko ➠

➠ jednoj zemlji, posebno ne u Rusiji kojaje bila nerazvijena i privredno zaostala.Do socijalizma se trebalo stiÊi globalno,tek iza faze kapitalizma, a ne njegovimpreskakanjem. Jednom kad se stigne dote faze neÊe viπe biti potrebe za postoja-njem nacionalnih dræava dok Êe svijetomupravljati jedinstvena globalna vlada.

HHoossbbaawwmm:: MMaarrxx jjeeaannttiicciippiirraaoo ppoossttiiggnnuuÊÊaa

kkaappiittaalliizzmmaaHobsbawm smatra da je Marx anticipi-

rao sve πto je kapitalizam postigao, a pr-venstveno da je revolucionirao druπtvenukritiku. Samog sebe Marx nije smatraomarksistom, no u njegovo vrijeme takosu se nazivali neki sposobni ljudi koji suodlazili u Rusiju s ciljem razvijanja kapi-talizma. NajveÊom tragedijom za Marxo-vu teoriju smatra se to da su ga u 20.stoljeÊu prihvatile nerazvijene zemlje inazadni reæimi. VeÊinom su to bili izola-cionistiËki sustavi, a Marx je, naprotiv,propagirao globalizaciju. Njega je fasci-nirala vitalnost kapitalizma koji se stalnoobnavlja i koji je Ëesto sa samim sobomu kontradikciji.

Danas je oËito da se globalni kapitalizamsuprotstavlja demokraciji te da se træiπtekreÊe prema vremenu bez granica Ëijebrisanje ugroæava kljuËne demokratskeinstitucije koje Êe konaËno razoriti.Demokracije ne dozvoljavaju protok rad-ne snage preko svojih granica i protivese emigraciji, a bez slobodnog kretanjaradne snage ne moæe se govoriti o glob-alizaciji, veÊ o protekcionizmu.

Otvoreno je pitanje hoÊemo li biti u stanjustvoriti svijet s one strane globalnogtræiπta. Osnovni uvjeti koji u 21. stoljeÊuoperiraju unutar kapitalizma su nejed-nakost, bilo da se radi o spolnoj, rasnoj ilivjerskoj, napetosti izmeu razvijenih inerazvijenih, sukobi koji izbijaju kao krizekoje se niti mogu nastavljati u nedogled,niti ih se moæe odræati na sadaπnjoj razi-ni. No bez velike katastrofe status quo seteπko moæe promijeniti, a ljudska psiholo-gija teπko moæe pojmiti jedinstvenost svi-jeta. »ini se da smo u stanju graditi novosamo na ruπevinama staroga.

SSttrraavviiËËnnaa vviizziijjaa kklloonniirraannjjaazzbboogg iinntteerreessaa iillii pprrooffiittaa

U 19. stoljeÊu Marx je analizirao meha-nizam meunarodne krize kapitalizma21. stoljeÊa. Objaπnjavao je da je dræavau kontradikciji s globalizacijom i da moraodumrijeti. NeograniËena stopa privred-nog rasta isto tako ne moæe iÊi u nedo-gled niti ju se moæe odræavati na istom ni-vou. Globalna træiπna privreda nije ustanju funkcionirati unutar izolacionistiË-kih sustava, niti unutar zaπtiÊenih granicasocijalnih demokracija u kojima dræavaviπe nije u stanju nadoknaivati niti πtiti odfluktuacija svjetskih potraæivanja i trendo-va. Kao njihovu kulminaciju Hobsbawmnavodi straviËnu viziju prema kojoj Êe seradi neËijeg interesa ili profita ljude kloni-rati. Na globalnom Êe træiπtu klonovi po-stati potroπna roba koja Êe prodavati ilikupovati druge klonove. Tako sa svojih89 godina Hobsbawm najavljuje krajpovijesti.

SSAARRAA PPAARREETTSSKKYYSa zanimanjem sam oËekivala susret sproslavljenom autoricom 14 detektivskihromana, SSaarroomm PPaarreettsskkyy Ëiji je nastup naJBW-u bio organiziran povodom izlaska

419933

KULTURA:: KNJIGE ::

➠ usaeni osjeÊaj socijalne pravde Ëijekorijene spisateljica objaπnjava vlastitimæidovskim porijeklom. U svojim romani-ma ona se ne bavi samo rjeπavanjempitanje ubojstva, veÊ i druπtvenom pro-blematikom, s izrazito razvijenim osje-Êajem za humor.

RRoommaann ““RRaasspprrooddaajjaa vvaattrree”” U svom zadnjem romanu, ‘Rasprodaja

vatre’ Paretsky razotkriva beskrupu-loznost poslovanja velikog i svemoÊnoglanaca supermarketa s jedne strane, a sdruge utjecaj religiozne sekte kakvedanas posvuda niËu i utjecajne suposebno meu hispano emigrantskimstanovniπtvom. Detektivka WarshavskyËesto se sukobljava s velikim i moÊnimigraËima politiËke ili financijske elite, noza razliku od stvarnosti, u svim njezinimromanima pravda ipak prevlada.

SSaarrii PPaarreettsskkyy uuzzoorr jjee bbiiooRRaayymmoonndd CChhaannddlleerr

Razgovor sa Sarom Paretsky otkrio jezanimljivu, pomalo nesigurnu, spontanu,suvremenu i nepretencioznu æenu liber-alnih nazora. Publika sastavljena odnjezinih odanih Ëitatelja i Ëitateljicapostavljala joj je drugaËija pitanja nego liostalim piscima i susret s njom nije bio ni

tjedan dana, veÊ ste postali starosjedilac.U to okruæenje Paretsky je smjestila pori-jeklo svoje protagonistkinje te se uRRaasspprrooddaajjii vvaattrree VI Warshavsky vraÊa ujuæni Chicago u kojem danas vlada kraj-nje siromaπtvo. Ti su problemi dobropoznati spisateljici jer je danas drago-voljno angaæirana na tamoπnjim komu-nalnim projektima. Nezaposlenost jeveÊa od 40 posto, zbog crkvenog utjeca-ja broj adolescentnih trudnoÊa je zapa-njujuÊe velik. Paretsky je tamo nedavnoodvela novinare jedne francuske ekipe,ali su ih okruæile bande nasilnika i skorosu i ona i televizijska ekipa izgubili glave.Nisu ih napali zato πto se radilo o fran-cuskoj ekipi, nego zbog toga πto su im ht-jeli oteti kamere. Razne religiozne sekteimaju velik utjecaj jer je crkva jedini pre-ostali Ëimbenik koji joπ pruæa nekakvudruπtvenu koheziju. U ovom trenutku ➠

najmanje konvencionalan. Pitanja su seveÊinom odnosila na nju samu. Zani-malo ih je u kolikoj je mjeri Warshavskyautobiografski lik? Kako teËe njezin rad-ni dan i, konaËno, kakvu buduÊnost imaVI ili zaπto je poËela pisati tek tako kas-no u æivotu.

PoËela je pisati kasno jer je nakonzavrπenog fakultete radila u nekoj kor-poraciji. U to vrijeme Chicago je bio jakorasno podijeljen grad, bilo je to napetovrijeme previranja, a te je godine tri ljet-na mjeseca koje je proveo u Chicagu,Martin Luther King stanovao prekoputa. Pratila je dogaaje i u njima sud-jelovala i to nemirno ljeto definiralo ju jekao pisca. Postala je svjesna kolikosmo svi bespomoÊni, u kolikoj mjeri naseksploatiraju institucije vlast. Vrlo kasnoje pronaπla svoj glas pa je svjesna πto toznaËi biti nemoÊan i bez moguÊnostiizraæavanja. Pojam socijalne pravdekotira visoko na listi njezinih vrijednosti,a pogotovo danas kad je ponovo nasnazi regresivna politika protiv æena.Kao æeni trebalo joj je mnogo viπe vre-mena da stekne samopouzdanje jer jeto proces koji dugo traje.

©to se tiËe æanra koji je izabrala, uzor jojje bio Raymond Chandler kojemu seuvijek divila. Kad je imala 23 godinenapisala je prvu priËu u kojoj je junakinjabila æenski detektiv u stilu Chandlerovaprivatnog detektiva Marlowa. U to su sevrijeme prve æene zaposlile u policiji πtoje tada dovelo do pobune u redovimapolicije. Moramo se podsjetiti da je odtada proπlo tek 20 godina.

SSppiissaatteelljjiiccaa ii nnjjeezziinnaa jjuu--nnaakkiinnjjaa iimmaajjuu sslliiËËnnoossttii

Postupak stvaranja pozadine za VI tra-jao je 8 godina. U vezi svoje junakinjepotvrdila je da neke svoje osobne po-datke dijeli sa svojom junakinjom koja jenaravno fiktivna, ali poput nje samesvakodnevno trËi sa svojim psom. Pare-tsky je odrasla u juænom djelu Chicaga,tamo gdje je nekoÊ bila moÊna ame-riËka ËeliËna industrijska zona u koju bidolazili novi emigranti kad bi stigli uAmeriku, tu je uvijek bilo mnogo uliËnihkonfrontacija zbog pristizanja uvijeknove grupe. Dovoljno da ste tamo bili

Katleen Turner kao VI Wharsavski

429933

VELIKA BRITANIJA :: ANTISEMITIZAM ::

➠ Sara Paretsky na svoju zemlju gledas priliËno pesimizma, ali se nada boljimvremenima.

CChhiiccaaggoo jjee kknnjjiiææeevvnnoomm ssvviijjee--ttuu ddaaoo SSaarruu PPaarreettsskkyy ii SSaauullaa

BBeelllloowwaaZanimljivo je da od dva izvanrednaËikaπka pisca, oboje duboko uronjenih utematiku svoga grada, ona, Sara Parets-ky, orijentirana je liberalno lijevo, dok jedrugi, Saul Bellow pred kraj æivotazavrπio gotovo na krajnjoj desnici. Upi-tana o tome, Paretsky potvruje da suneko vrijeme Ëak stanovali u istoj ulici,Bellow na desnoj ona na lijevoj strani, noBellow ju nije pozdravljao, kaæe, jer je zanjega bila samo pisac æanra. Chicago jejaki intelektualni centar usprkos siro-maπtva na svojoj juænoj strani te ona dræida je to grad u kojem se ljudi osjeÊajuæivi i angaæirani.

Poslije izlaska njezina romana CCrrnnaa lliissttaamnogi su joj sugraani zamjerili kritiË-nost i politiËku konotaciju, za razliku odnjezibih Ëitatelja u Europi koji su reagiralipozitivno. Nakon jedanaestog rujnaAmerika viπe nije ista. Sigurnosti u kak-voj se æivjelo viπe ne postoji, a djelova-nje sadaπnje administracije izazvalo jeneoËekivane reakcije. Paretsky dræi dasadaπnja administracija namjerno stvaraklimu nesigurnosti i straha. Ona sama jeaktivistkinja i zauzima se za ljudska pra-va, ali nije sigurna koliko daleko moæeiÊi. Sada jako pazi da ne zavrπi u zatvo-ru. Ne zna kakve su akcije najdjelo-tvornije. Pisanje je jedino Ëime misli daneπto moæe postiÊi.

Sara Paretsky: Rasprodaja vatre (FireSale) Hodder&Stoughton, London,2006.

Ostali naslovi njenih djela: Blacklist;Total Recall; Hard Times; Windy CityBlues; Tunnel Vision; Guadian Angel;Burn Marks; Blood Shot; BitterMedicine; Killing Orders; Deadlock;Indemnity Only. ��

© Vesna Domany Hardy

SSUUSSPPEENNZZIIJJAA ZZBBOOGG AANNTTIISSEEMMIITTSSKKIIHH IIZZJJAAVVAA

GradonaËelnik Londona Ken Livingstone u veljaËi jesuspendiran s duænosti na Ëetiri tjedna, poËevπi od 1.oæujka, jer je prema miπljenju stegovnog povjerenstvaosramotio svoj ured usporedivπi æidovskog novinara sËuvarom nacistiËkoga koncentracijskog logora.

Tri Ëlana “Adjucation Panela”, neovisnog tijela zaduæe-noga za ocjenu ponaπanja predstavnika lokalne vlasti,jednoglasno su zakljuËila da je gradonaËelnik KenLivingstone (60) pokazao “nepotrebnu neosjetljivost” i“bez razloga uvrijedio” Olivera Finegolda, izvjestiteljalondonskog dnevnog lista “Evening Standard”.

PPoonnaaππaannjjee lloonnddoonnsskkoogg ggrraaddoonnaaËËeellnniikkaa jjee ““nneepprriihhvvaattlljjiivvoo””

PredsjedavajuÊi David Laverick rekao je kako su Ëlanovi povjerenstva smatrali danije prigodno udaljiti gradonaËelnika iz njegova ureda, ali su bili zabrinuti jerLivingstone nije shvatio da je njegovo ponaπanje neprihvatljivo i da time nanosiπtetu svom uredu.

“Njegov predstavnik ima pravo kada kaæe da stvari nisu trebale tako daleko otiÊi idoÊi do suspenzije, ali gradonaËelnik mora preuzeti odgovornost za to πto jeuËinio”, rekao je Laverick.

“Upravo su njegove izjave pokrenule cijelu priËu”, dodao je.

Livingstone je odmah uputio kritiku na raËun neovisnoga tijela, koje ga je kazniloistiËuÊi da je to “udar na srce demokracije”.

“Izabrane politiËare mogu smijeniti samo biraËi ili ako prekrπe zakon”, rekao je lon-donski gradonaËelnik te je izjavio da je na odluku neovisnoga povjerenstva uloæioæalbu.

Livingstone, koji zbog svojih socijalistiËkih stajaliπta nosi nadimak “Crveni Ken”,ponovo je izabran za gradonaËelnika Londona u lipnju 2004. godine.

LLiivviinnggssttoonnee ssee ooddbbiioo iisspprriiËËaattii

LaburistiËki gradonaËelnik glavnoga grada Velike Britanije u veljaËi je proπle godineusporedio novinara, koji ga je htio intervjuirati po zavrπetku jedne veËernje priredbe s“bivπim njemaËkim ratnim zloËincem”. Novinar je na to odgovorio da je Æidov i da seosjeÊa uvrijeenim. “Onda me podsjeÊate na Ëuvara koncentracijskog logora. Raditeovaj posao samo zato πto ste za to plaÊeni”, uzvratio je na to Ken Livingstone.

UnatoË zahtjevima politiËara, meu kojima i premijera Tonyja Blaira, predstavnikaæidovske zajednice i preæivjelih ærtava holokausta, londonski se gradonaËelnikodbio ispriËati.

VodeÊa organizacija britanskih Æidova objavila je da je Livingstone “sam kreiraosvoj pad”, jer se uporno odbijao ispriËati.

Novinar “Evening Standarda” Oliver Finegold nedavno je na dvije stranice objavioËlanak u kojem opisuje kako su njegovi preci poËetkom 20. stoljeÊa iz Rusije stigli uLondon.

“Moji preci ne bi mogli vjerovati kada bi saznali da je gradonaËelnik grada u kojemsu pronaπli utoËiπte mene napao s takvim bijesom”, napisao je Finegold.

“Ne mogu vjerovati da je proπla godina dana od tog incidenta, a da se Livingstonejoπ uvijek nije ispriËao”, istaknuo je Finegold.

439933

REAKCIJE:: MILO©EVI∆EV ODLAZAK ::

�� Bivπem jugoslavenskom i srbijanskom predsjedniku sudilose od 2001. godine zbog genocida i drugih ratnih zloËina predMeunarodnim sudom za zloËine poËinjene u bivπoj Jugo-slaviji u Den Hagu. MiloπeviÊ je pronaen mrtav u svojoj Êeliji11. oæujka, a preminuo je od posljedica srËnog udara u 64.godini æivota.

SSRRPPSSKKII ÆÆIIDDOOVVII NNIISSUU PPLLAAKKAALLII ZZBBOOGG

MMIILLOO©©EEVVII∆∆EEVVEE SSMMRRTTII

“Općenito govoreći”, rekao je Lebl,“ne kao Židovi već kao građani,većini Židova nije se sviđala Milo-ševićeva politika i njegovo djelova-nje, koje je dovelo do raspada Ju-goslavije - zemlje koju je većinaŽidova voljela - do ratova i etničkogčišćenja, do pojave nacionalizma,ksenofobije, sankcija i gospodars-kog raspada”.

ÆÆiiddoovvii nnaa ppooddrruuËËjjuu bbiivvππee JJuuggoossllaavviijjee nniissuu ppllaakkaallii zzbboogg ssmm--rrttii SSlloobbooddaannaa MMiillooππeevviiÊÊaa,, ËËoovvjjeekkaa kkoojjeegg vveeÊÊiinnaa pprroommaa--ttrraaËËaa ssmmaattrraa ggllaavvnniimm kkrriivvcceemm zzaa nniizz rraattoovvaa kkoojjii ssuu ppoottrreesslliippooddrruuËËjjee BBaallkkaannaa ddeevveeddeesseettiihh ggooddiinnaa 2200.. ssttoolljjeeÊÊaa..

Novinar Aleksandar Lebl, dugogodiπnjiËlan æidovske zajednice u Beogradu,kazao je da je reakcija 3.000 srpskihÆidova na MiloπeviÊevu smrt bilasliËna reakciji drugih graana Srbije.VeÊina srpskih Æidova je danas asmili-rana, sekularna i æivi u mjeπovitimbrakovima.

“OpÊenito govoreÊi”, rekao je Lebl, “nekao Æidovi veÊ kao graani, veÊini Æi-dova nije se sviala MiloπeviÊeva poli-tika i njegovo djelovanje, koje je dovelodo raspada Jugoslavije - zemlje koju jeveÊina Æidova voljela - do ratova i etniËkog ËiπÊenja, do pojavenacionalizma, ksenofobije, sankcija i gospodarskog raspada”.

Neki Æidovi, u Srbiji kao i u drugim dijelovima bivπe Jugosla-vije, izrazili su svoje frustracije smatrajuÊi da je MiloπeviÊevaiznenadna smrt bila svojevrsna prevara pravde, a neki sukazali kako strahuju da Êe sjeÊanje na MiloπeviÊa sada biti po-lazna toËka za ekstremne nacionaliste.

“Veliki broj Srba smatrat Êe ga muËenikom”, kaæe povjesniËararhitekture Rudi Klein, roen u Srbiji, a danas predaje nasveuËiliπtima u Budimpeπti i Tel Avivu.

“Haπki sud, s druge strane, bit Êe smatran urotniËkim”, doda-je. “To Êe oznaËiti porast teorija zavjere, koje Êe za sve okriv-iti Zapad, posebice Amerikance - a to je drugi faktor vrijedanæaljenja”.

»elnik bosanskih Æidova Jakob Finci slaæe se s ovim miπlje-njem.

Od poËeta krize u bivπoj Jugoslaviji,poËetkom devedesetih godina 20. sto-ljeÊa, Æidovi u bivπoj Jugoslaviji naπlisu se u nezgodnoj situaciji.

Njihova dotada vrlo povezana zajed-nica postala je podijeljena kada suSlovenija, Hrvatska, Bosna i Hercego-vina i Makedonija postale nezavisnedræave nakon niza ratova koji su zasobom ostavili stotine tisuÊa mrtvih imilijune raseljenih osoba.

Ti ratovi predstavljali su i izazov zaosjeÊaj identiteta i lojalnosti lokalnih Æi-

dova, a Æidovi u Hrvatskoj i Srbiji bili su na neki naËin prisiljenipodræavati akcije - i etniËke osjeÊaje - nacionalistiËkih snaga.

MiloπeviÊeva brutalna politika, u meuvremenu je, izolirala iekonomski uniπtila Srbiju. Izmeu 300 i 400 mladih Æidova izSrbije otiπlo je u Izrael, Sjevernu Ameriku ili neke treÊe zemlje.

Tijekom MiloπeviÊeva reæima neki srpski Æidovi zauzeli su oso-bna politiËka stajaliπta, a velik ih se broj suprotstavio Miloπevi-Êu. Sluæbene æidovske organizacije zauzele su stav da javnone zauzimaju politiËka stajaliπta iz straha od odmazde i manip-ulacije.

Srpski Æidovi su se, meutim, javno pridruæili uliËnim prosv-jedima 2001. godine koji su smijenili MiloπeviÊa s vlasti. ��

(objavljeno na internet stranici “Global News Service of the Jewish People”, 14. oæujka

2006. godine)

“S bosanskog stajaliπta, svima je æao πto suenje MiloπeviÊunije zavrπilo presudom. Sada Êe MiloπeviÊ postati muËenik,pravi srpski heroj kojeg je ubio Zapad”, kaæe Finci.

MiloπeviÊ “Êe ostati upamÊen kao netko tko je prouzroËio punonereda, smrti i katastrofa u ovom dijelu svijeta i sjeÊat Êemo gase kao pravog zloËinca naπeg doba”, rekao je Finci.

449933

FRANCUSKA :: ANTISEMITIZAM ::

�� Ilan Halimi pronaen je13. veljaËe, njegovo tijelobilo je prepuno porezotinai opekotina, a preminuo jena putu u bolnicu. Bio jeotet tri tjedna ranije, na-kon πto mu je muslimans-ka skupina namjestiladjevojku koja ga je zave-la. Halimi je pristao sas-tati se s njom nakon πtosu se upoznali preko in-terneta. Ubrzo nakon πtoje otet, njegova je majkaotiπla na policiju i kazalada su ga oteli antisemiti.Izvori iz francuske æidov-ske zajednice izjavili suda je policija bila obavi-jeπtena da su tri mlada

FFrraannccuusskkuu jjaavvnnoosstt ii ææiiddoovvsskkii ssvviijjeett uu vveelljjaaËËii jjee ppoottrreessaaoo tteeππkkii aannttiisseemmiittsskkiiiinncciiddeenntt -- uubboojjssttvvoo 2233--ooggooddiiππnnjjeegg ffrraannccuusskkoogg ÆÆiiddoovvaa IIllaannaa HHaalliimmiijjaa..

UUBBOOJJSSTTVVOO IILLAANNAA HHAALLIIMMIIJJAA

Æidova u posljednjih nekoliko mjeseci uspjela pobjeÊi nakonsliËnih otmica.

Policija je Halimijevoj majci Ruth kazala da prekine sve tele-fonske razgovore s otmiËarima, da bi ih na taj naËin prisilili dakoriste elektroniËku poπtu, kojoj se lakπe moæe uÊi u trag.

IIllaann jjee bbiioo iizzllooææeenn ssttrraavviiËËnnoomm mmuuËËeennjjuuPolicija nije znala da je tijekom pet dana kada su otmiËaribezuspjeπno pokuπavali kontaktirati s Halimijevom obitelji,Ilan bio izloæen uæasnom muËenju. Jedan od otmiËara je,nakon uhiÊenja, rekao: “Palili smo na njemu cigarete zato πtoje Æidov”.

Nekoliko dana nakon πto je Ilan Halimi pronaen, pariπkiglavni tuæitelj Jean-Claude Marin kazao je novinarima da jeubojstvo kriminalni Ëin i da “niti jedan element dosadaπnje is-trage ne moæe povezati ovo ubojstvo s antisemitskom iz-javom ili djelom”.

Izvjeπtaji o Halimiju u Francuskoj nisu spominjali da je onÆidov, a Ilanova majka optuæuje vlasti da su ignorirale anti-semitski faktor u ovom sluËaju.

“Da Ilan nije bio Æidov, ne bi bio ubijen”, kazala je. Njezine suizjave prenijeli francuski mediji, a francuske vlasti poËele sunakon toga mijenjati sluæbenu priËu.

““UUbbiillii ssuu ggaa zzaattoo ππttoo jjee bbiioo ÆÆiiddoovv””Francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy kazaoje na konferenciji za novinare, odræanoj nakon πto je Ilan pre-minuo, da je “ubojstvo imalo antisemitske motive. Oteli su gai ubili zato πto je bio Æidov”.

Sarkozy je meutim istaknuo da su otmiËari bili motiviranipohlepom. “Oni su vjerovali, ja ih citiram, da Æidovi imaju no-vaca. To se zove antisemitizam”, rekao je francuski ministar.

Prema njegovim rijeËima, ta je skupina djelovala nekoliko go-dina, a u viπe su navrata pokuπali iznuditi novac od viπe poz-natih osoba francuskog javnog æivota, poput na primjer, os-nivaËa “LijeËnika bez granica”, Ronya Braumana.

VVeelliikkee ddeemmoonnssttrraacciijjee uu PPaarriizzuu ii ddrruuggiimm ffrraannccuusskkiimm ggrraaddoovviimmaa

Velika pariπka sinagoga bila je premala da bi primila sve onekoji su æeljeli odati posljednju poËast Ilanu Halimiju. Dva sataprije vjerskog obreda, policija je okruæila podruËje oko sina-goge i pretraæivala svakoga tko je æelio uÊi u sinagogu. Navjerskoj sluæbi meu tri tisuÊe okupljenih bili su i francuskipredsjednik Jacques Chirac sa suprugom Bernadette i fran-cuski premijer Dominique de Villepin.

Na dirljivoj ceremoniji, jedan je osmogodiπnjak pored velikeIlanove fotografije proËitao: “Dignut Êu oËi prema planini, aliodakle Êe meni doÊi pomoÊ?” ➠

459933

FRANCUSKA:: ANTISEMITIZAM ::

➠ Na velikim demonstracijama, odræanim u Parizu dva dananakon vjerske sluæbe, sudjelovalo je stotinu tisuÊa ljudi,meu kojima i ministri francuske vlade i politiËari svih strana-ka, a sliËne demonstracije odræane su i u drugim francuskimgradovima. To je bio svojevrstan znak protesta javnosti pro-tiv antisemitizma.

“Danas moramo demonstrirati, moramo dignuti glas i kazatida u Francuskoj svatko od nas ima pravo æivjeti u dosto-janstvu, bez obzira na vjeru ili boju koæe”, kazao je francuskiministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy.

Dan nakon velikih demonstracija, predstavnici æidovske za-jednice u Francuskoj izrazili su ipak nezadovoljstvo zbog Ëi-njenice da je veÊina demonstranata bila æidovskog podrijetla.

“Æeljeli smo vidjeti Ëitav francuski narod na ulicama. Svatkou Francuskoj mora znati da se tako neπto moæe dogoditi bilokome, ako se dogodilo jednom Æidovu”, rekao je glasnogov-ornik francuske æidovske zajednice. Halimijeva obitelj nijesudjelovala u demonstracijama.

““DDaa ssmmoo bbaarreemm ooddggoovvoorriillii nnaa tteelleeffoonnsskkii ppoozziivv””

Majka Ilana Halimija optuæuje francusku policiju da nijeuËinila sve πto je trebala kako bi sprijeËila ubojstvonjezina sina. Francuska policija, smatra Ruth Halimi,ignorirala je antisemitske motive, a njoj i Ëlanovimanjezine obitelji zabranila je javljanje na telefonskepozive otmiËara.

“Da Ilan nije bio Æidov, ne bi bio ubijen”, kazala je Ruth.

Obitelj i prijatelji posjeÊuju stan u 12. arondismanu uParizu u kojem je Ilan æivio sa svojom majkom i dvijesestre Yael i Anne-Laure, pokuπavajuÊi pruæiti utjehuËlanovima oæaloπÊene obitelji.

HHaalliimmiijjii ssuu uu FFrraannccuusskkuu ddooππllii iizz MMaarrookkaaObitelj je stigla u Francusku iz Maroka prije 25 godina.Ruth kaæe da je Ilan nedavno poËeo govoriti o tomekako se æeli preseliti u Izrael.

“Samo je prije toga æelio raditi i zaraditi neπto novacaza put”, priËa Ruth slomljena glasa.

“Posljednji put svog sam sina vidjela prije nego πto jekrenuo na sastanak. Æelio je izaÊi s prijateljima, ali onisu otkazali izlazak pa je pristao sastati se s tom æenom.U subotu naveËer je nazvao i rekao da je otet i kazaonam da provjerimo elektroniËku poπtu”, nastavlja Ruth.

Obitelj je pronaπla skeniranu fotografiju Ilana, koji jeimao zavezane oËi i uperen piπtolj u glavu.

OOttmmiiËËaarrii ssuu ttrraaææiillii vveelliikkuu ssvvoottuu nnoovvaaccaa“U poruci je stajalo: 450.000 eura ili zovite mrtvozorni-ka”, otkriva Ilanova sestra Yael.

Obitelj je zatim obavijestila policiju koja je pokrenula is-tragu.Tri tjedna otmiËari su pregovarali s Ruth, Ilano-vim ocem, njegovom bivπom djevojkom te s istaknutimËlanovima æidovske zajednice. Koristili su elektroniËkupoπtu i mobilne telefone, koji su doveli policiju dootmiËara, ali oni su uspjeli izbjeÊi uhiÊenje.

“Osam dana prije nego πto je Ilan ubijen, policija jepokuπala uhititi jednog osumnjiËenika u internet cafeu,ali jednostavno nisu uspjeli”, priËa Ilanova majka.

Ruth kaæe da je policija obitelji kazala da prestane tele-fonski komunicirati s otmiËarima kako bi ih na taj naËinprisili da koriste elektroniËku poπtu.

“Da smo odgovorili na telefonske pozive, moæda bi Ilanbio æiv”, kaæu Ëlanovi njegove obitelji.

469933

AUSTRIJA :: ANTISEMITIZAM ::

�� Britanski revizionistiËkipovjesniËar David Irving uveljaËi je na jednodnevnomsuenju u BeËu, nakon πtoje priznao krivnju, osuenna tri godine zatvora zbognijekanja holokausta.

Irving, desniËarski britanskipovjesniËar, pred sudom uBeËu priznao je svoju kriv-nju zbog nijekanje holokau-sta 1989. godine te je priz-nao da nije bio u pravukada je rekao da u zloglas-nom koncentracijskom lo-goru Auschwitzu nije biloplinskih komora. Kazao jeda je u meuvremenu pro-mijenio svoje stajaliπte te jepriznao da su nacisti u Dru-gom svjetskom ratu ubiliπest milijuna Æidova.

AAUUSSTTRRIIJJAA OOSSUUDDIILLAA KKOONNTTRROOVVEERRZZNNOOGG BBRRIITTAANNSSKKOOGG PPOOVVJJEESSNNII»»AARRAA

““PPrriizznnaajjeemm kkrriivvnnjjuu””“Priznajem krivnju u pogledu te optuæbe”,izjavio je pred predsjednikom sudskogvijeÊa Peterom Liebetreuom, pojasnivπikako danas shvaÊa da je njegova tvrdnjaiz 1989. godine da “u Auschwitzu nijebilo plinskih komora bila pogreπna”.

Irving (67) je u beËku sudnicu doπao sprimjerkom jedne od svojih najkontro-verznijih knjiga - “Hitlerov rat” - u kojojizraæava dvojbe oko stvarnog opsegaholokausta.

Prema austrijskom zakonu koji braniumanjivanje ili nijekanje holokausta ujavnosti, prijetila mu je zatvorska kazna utrajanju do deset godina.

“Pogrijeπio sam kad sam izjavio kako nijebilo plinskih komora u Auschwitzu”,rekao je tijekom iskaza pred sudom, ali jeistodobno ustrajao na tvrdnji da su nje-gova povijesna istraæivanja bila “ozbiljna”te istaknuo da nikada nije negiraoholokaust, veÊ samo dio teza o njemu.

Pritom je pokuπao opravdati “logiku” svo-jih tadaπnjih uvjerenja, rekavπi kako ga jena tezu o nepostojanju plinskih komora uAuschwitzu navela Ëinjenica da je tajlogor preæivjelo 100 tisuÊa ljudi.

“Ni na koji naËin nisam nijekao da sunacisti ubili milijune ljudi. To nije bilonijekanje holokausta, veÊ samo (jednetvrdnje) u priËi o holokaustu”, istaknuo je,dodavπi kako je miπljenje promijenionakon πto je u Argentini pronaπao doku-mente koji proturjeËe njegovim tezama.Autor nekih od tih dokumenata, rekao jeIrving, bio je arhitekt “konaËnog rjeπenja”Adolf Eichmann.

IIrrvviinngg jjee uuhhiiÊÊeenn pprrooππllee ggooddiinneePrije poËetka roËiπta, Irving - koji je uzatvoru u Austriji od uhiÊenja u stude-nome proπle godine - ocijenio je “apsurd-nim” to πto mora iÊi na sud zbog “neËegaπto je izgovorio prije 17 godina”.

Britanski povjesniËar uhiÊen je tijekomrutinske prometne kontrole na temeljunaloga izdanog joπ 1989. godine zbogdvaju govora u Austriji u kojima je, kakoga tereti optuænica, nijekao da su nacistiubili πest milijuna Æidova. Tada je tvrdioda u koncentracijskim logorima TreÊegReicha, a osobito u Auschwitzu, nije biloplinskih komora i da su uzrok smrtiveÊine umrlih u njima bile razne bolestipoput tifusa.

Irving je takoer izjavljivao da su plinskekomore koje se “pokazuju turistima uAuschwitzu laæne”, jer su ih “poslije rataizgradili Poljaci”, dok je Hitler zapravo bioprijatelj i zaπtitnik Æidova, a “KristalnunoÊ” nisu izveli nacisti veÊ “nepoznate”maskirane osobe.

Suenje Irvingu odræalo se usred velikeafere oko slobode govora u Europi, izaz-vane objavom karikatura muslimanskogproroka Muhameda u europskim mediji-ma. ��

479933

:: ANTISEMITIZAM ::

NNEEGGAATTOORR HHOOLLOOKKAAUUSSTTAAMislim da je Hitler ustvari bio slab liderkoji je dopustio onima ispod sebe darade takve stvari. Ja sam zatvorenzbog vrijeanja jedne religije u isto vri-jeme dok ljudi koji crtaju karikature pro-roka Muhameda “paleÊi” islamski svijet,πeÊu na slobodi. S nekim problemima skakvim su se susretali Æidovi u nacis-tiËkoj NjemaËkoj mogli bi se suoËiti i uAmerici.

Britanski povjesniËar David Irvingosuen u Austriji na tri godine zatvorazbog izjava koje su negirale postojanjeholokausta, ne krije πokiranost Ëinjeni-com da je liπen slobode. Neobrijan i nebaπ pokajniËki raspoloæen, u ÊelijibeËkog zatvora Josefstadt progovorioje o posljedicama izjava iz 1989. go-dine koje su mu zagorËale æivot presu-dom izreËenom u ponedjeljak.

ZZaaππttoo ppootteeææuu ookkiiddaaËË- Sloboda govora je pravo da se kaæustvari koje oni koji ih osporavaju, neæele Ëuti. Sloboda govora je takoerpravo Ëovjeka da bude u krivu. To pra-vo je meni oduzeto - kazao je 67-godiπnji David Irving, razoËaran πto jeosuen iako se u nakani izbjegavanjazatvorske kazne odrekao izjave iz1989. kada je negirao postojanje holo-kausta i doπao u sukob s austrijskimzakonom.

PRENOSIMO IZ TISKA

((ËËllaannaakk oobbjjaavvlljjeenn uu ““SSlloobbooddnnoojj DDaallmmaacciijjii””,, 2277.. vveelljjaaËËee.. »»llaannaakk pprreennoossiimmoo uu pprriijjeevvoodduu ii oopprreemmii ““SSlloobbooddnnee DDaallmmaacciijjee””))

ZATVORSKI EKSKLUZIV - RAZGOVOR S BRITANSKIM POVJESNI»AROM DDAAVVIIDDOOMM IIRRVVIINNGGOOMM KOJI POKAZUJE ZA©TO JE OSU–EN U AUSTRIJI NA TRI GODINE ZATVORA

““BBRRAANNIIMM HHIITTLLEERRAA,, OONN JJEE UUSSTTVVAARRII BBIIOO SSLLAABB LLIIDDEERR””

Zatvorski susret s novinarima ipak jeiskoristio za nove kontroverzne izjave,predviajuÊi probleme ameriËkihÆidova.

- AmeriËki Æidovi dræe moÊ u busines-su, medijima i zabavnoj industriji. Onisu vrlo pametni ljudi, ali za dvadeset ili

- Æidovi ne vole kada se kaæe da su ioni dijelom bili krivi za to πto im se do-godilo. Ja znam zaπto nisam voljen. AliÆidove ne vole 3000 godina. Ja toznam. To je pogreπka u naπem ljud-skom mikroËipu, ali ona je tu - nastavioje David Irving, pokuπavajuÊi nadaljeobjasniti svoje kontroverzne stavove oÆidovima koji su ga stajali slobode.

Prije nekoliko godina rekao samDanielu Goldhagenu, autoru knjige“Hitler’s Willing Executioners” da bih ja,da sam bio Æidov, upitao sebe ne tkopoteæe okidaË, nego zaπto. Mislim da jeto pitanje milenija.

Upitan nakon takvih stavova, je li ondaodbacivanje izjava iz 1989. zbog kojih jeosuen, bio samo pokuπaj izbjegavanjazatvora, Irving je kazao: - Moja je ➠

OOddbbiillii mmuu kknnjjiiggee ooAAuusscchhwwiittzzuu

Irving je spomenuo i kako je izzatvorske biblioteke naručioknjige o Auschwitzu, no to mu jezasad odbijeno.Zato najavljuje kako na stolićuu ćeliji namjerava napisati čaktri knjige, jer se osjeća “čist uglavi”, no priznaje kako ga mučišto ima problema sa srcem, štomu je supruga u Engleskoj bo-lesna, pa nije siguran hoće li gamoći posjećivati njegova 12-go-dišnja kći.

trideset godina s nekim problemima skakvima su se susretali Æidovi u na-cistiËkoj NjemaËkoj, mogli bi se suoËiti iu Americi. Ja stvarno vjerujem da bi seto moglo dogoditi - izjavio je DavidIrving nakon πto je za doruËak pojeo kruhi crni Ëaj u zatvoru Josefstadt.

ZZaajjeeddnnoo ss uubboojjiiccaammaa iipplljjaaËËkkaaππiimmaaIronično Irving prepričava i sus-rete s drugim zatvorenicima osu-đenima za ubojstva, pljačke, silo-vanja ili zbog trgovine drogom.- Kad me pitaju zbog čega sam jau zatvoru, kažem: Zbog izraža-vanja mišljenja prije 17 godina.Na to oni samo kažu: Oh! - kažeDavid Irving, povjesničar kojikontroverzne izjave odašilje i izzatvora.

489933

PRENOSIMO IZ TISKA :: ANTISEMITIZAM ::

➠ pozicija bila Ëista od tada. PrihvaÊam da su postojaleplinske komore i da su ubijeni milijuni ljudi.

Tvrd pri svojem stavu koji ga je odveo u austrijski zatvor,David Irving je ostao kad je u pitanju Hitler. Nastavio ga je,

naime, u neku ruku braniti pokuπavajuÊi skidati s njega kriv-nju za masovna ubojstva.

- Nisam jedini povjesniËar koji brani Hitlera. Mislim da je onustvari bio slab lider koji je dopustio onima ispod sebe darade takve stvari - nepokolebljiv je i iza reπetaka David Irving.

Naglasio je i kako je on zatvoren zbog vrijeanja jedne re-ligije u isto vrijeme dok ljudi koji “crtaju karikature prorokaMuhameda ‘paleÊi’ islamski svijet” πeÊu na slobodi.

PPoolliittiiËËkkii zzaattvvoorreenniikk- Ja sam politiËki zatvorenik. Austrija je uhvaÊena u πkripac.

IroniËno je da je tjeralica za mnom raspisana 8. studenoga1989. na dan kada je padao Berlinski zid. U Austriji je tadapodizan novi zid protiv slobode govora - veli David Irving, neËudeÊi se ni moguÊnosti o kojoj ga je obavijestio odvjetnikElmar Kresbach da bi moglo biti zatraæeno i poveÊanje nje-gove kazne na Ëak deset godina zatvora. ��

Michael LEIDIG

NNAACCII--HHUU©©KKAA»» IIZZ BBEE»»KKOOGG ZZAATTVVOORRAA“Za 20 ili 30 godina Æidovi u Americi mogli bi se

suoËiti s problemima s kakvima su se susretali unacistiËkoj NjemaËkoj...”Æidovi ne vole kad se kaæeda su i oni dijelom krivi za to πto ime se dogodi-lo”...”Da sam Æidov, upitao bih sebe ne tko poteæe oki-daË, nego zaπto”...

SSrraammoottnnee iizzjjaavveeOvako danas u Êeliji beËkog zatvora Josefstadt, zboribritanski povjesniËar David Irving nakon πto je ne-davno osuen na tri godine zatvora zbog javnog ne-giranja holokausta.

U mnogim medijima ovih se dana uz Irvingovo imeveæe epitet “kontroverzan”, makar niËeg kontro-verznog u njegovim budalaπtinama nema: ovesramotne izjave potpuno su jasan, a nimalo kontro-verzan primjer civilizacijske svinjarije. Jer, da bi sebilo kontroverzan, nije dovoljno izvaliti prvu glupostkoja vam padne na pamet: po toj bi logici veÊina ljudina svijetu bila kontroverzna. Ne, da bi se bilo kontro-verzan, potrebno je neπto viπe od naci-huπkanja iprizivanja novog holokausta.

Svaljivanje krivnje na ærtve jedna je od najbjednijih“fora” πto je ljudski rod smislio, kao kad Irving veli da

“Æidove ne vole 3000 godina”. Uzmimo sad bilo kojuopaËinu na primjer: recimo, silovanje. »injenica je damuπkarci siluju æene (najmanje) 3000 godina. »ujemoli to Irvinga kako govori: “Da sam æena, upitao bih sene tko poteæe okidaË, nego zaπto”.

DDeemmoonnsskkii rraazzlloozziiBizarno je kakvi se sve umovi pozivaju na “slobodugovora”, kao da ta sintagma znaËi blagoslov zazloËinaËke ideje. Da nije æalosno, bilo bi smijeπno dase na slobodu govora pozivaju oni koji bi (Æidovima idrugima) ukinuli ne samo slobodu govora nego i ordi-narno pravo na æivot.

Negiranju holokausta najsliËnije je negiranje abecedeili tablice mnoæenja. Ako negirate abecedu, ruπitesustav jezika. Ako negirate tablicu mnoæenja, ruπitesustav matematike. Ako negirate holokaust, ruπitesustav civilizacije. Jer, holokaust je najniæa toËka nakoju je ova civilizacija spala, od Isusa naovamo, i up-ravo se u odnosu prema holokaustu ogleda ljudskostpojedinca i druπtva. Tamo gdje te ljudskosti nema,nema ni ljudskih, nego samo demonskih razloga zapostojanje.

Damir PiliÊ

KOMENTAR - “SLOBODNA DALMACIJA”

UUMM KKOOJJII PPOOZZIIVVAA NNAA ““SSLLOOBBOODDUU GGOOVVOORRAA””

499933

KULTURA:: MA–ARSKA ::

�� Muzej holokausta u Budimpeπti naj-veÊi je takav muzej u srednjoj Europi imuzej koji morate posjetiti ako vas putnanese u glavni grad Maarske.

Tema nedavno otvorene prve stalneizloæbe fotografija, filmova i izvornihdokumenata na raËunalima i zaslonimakoji reagiraju na dodir je “gubitak”,odnosno postupno oduzimanje prava isloboda Æidovima, osnutak geta i logorasmrti.

Direktor muzeja Gabor Szekely kazao jeda Êe izloæba prvih dana biti besplatnaza posjetitelje te je istaknuo kako je ciljda sva djeca u Maarskoj, koja Êe imatibesplatan ulaz, tijekom svog πkolovanjabarem jednom posjete muzej.

Izraelski predsjednik Moshe Katsavotvorio je 15. travnja 2004. godine ovajmuzej posveÊen uspomeni na πestotisuÊa Maara, meu kojima je bilo437.000 Æidova, koji su tijekom Drugogasvjetskog rata pobijeni u nacistiËkimlogorima smrti.

DDuuggaa ppoovviijjeesstt ÆÆiiddoovvaa uu MMaaaarrsskkoojj

Æidovi u podruËju danaπnje Maarskeæive veÊ viπe od 1700 godina, o Ëemu uÆidovskom muzeju u Budimpeπti svje-doËi i replika æidovskog groba s iskle-sanom menorom iz 3. stoljeÊa naπe ere.

PPRRVVAA SSTTAALLNNAA

IIZZLLOOÆÆBBAA

MMUUZZEEJJAA

HHOOLLOOKKAAUUSSTTAA

UU BBUUDDIIMMPPEE©©TTII

Moderna povijest judaizma u MaarskojvraÊa nas u 11. stoljeÊe kada su seÆidovi iz Moravske i NjemaËke naselilina tom prostoru. Deseci tisuÊa sefard-

skih Æidova spas su od otomanske oku-pacije potraæili unutar granica ugarskogcarstva. Kada je ugarsko carstvo potpa-lo pod Habsburπku monarhiju 1686. ➠

509933

KULTURA :: MA–ARSKA ::

u Maarskoj je æivjelo oko 340.000Æidova.

Maarski Æidovi dobili su 1867.godine puna graanska prava,prema zakonu o emancipaciji.PoËetak 20. stoljeÊa bio je, meu-tim, oznaËen jakom asimilacijommaarskih Æidova tako da se1900. godine 72 posto maarskihÆidova izjasnilo Maarima.

U razdoblju izmeu dva svjetskarata, Æidovi su, prema sluæbenimpodacima, predstavljali samo 6posto maarskog stanovniπtva,iako su polovica svih trgovaca, ob-rtnika i bankara u Maarskoj biliÆidovi. Godine 1940. Æidovi su bilivlasnici 40 posto imovine u Budim-peπti.

Tijekom Drugoga svjetskog ratadvije treÊine maarskih Æidova jedeportirano.

Danas u Maarskoj æivi oko100.000 Æidova, veÊinom u Budim-peπti. ��

➠ godine, zapoËeo je val pogroma, aveliki broj Æidova bio je tada ubijen iliprotjeran.

Æidovi se na podruËje Maarske vraÊajutek krajem 18. stoljeÊa, ohrabrenitadaπnjom politikom tolerancije. Od 18.do 20. stoljeÊa u Maarskoj su æivjeledvije razliËite æidovske zajednice - jednamoravskog i njemaËkog podrijetla, kojaje æivjela u zapadnim dijelovima zemlje iBudimpeπti, i druga, koju su veÊinom sa-Ëinjavali hasidi, koja je æivjela na sjeve-roistoku Maarske.

Godine 1840. Æidovi u Maarskoj bili suprvi koji su dobili pravo slobode trgovineunutar Habsburπkog carstva. U to doba

�� Mađarska vlada u ožujku je donijela odluku darođaci Židova ubijenih tijekom holokausta imajupravo podnijeti zahtjev za novčanom naknadom.Predsjednik CLAIMS-a Israel Singer pozdravio je

tu odluku mađarske vlade ističući da će novčananaknada pomoći velikom broju mađarskih preživ-jelih žrtava holokausta koji danas žive u teškim ma-terijalnim uvjetima.Singer je međutim istaknuo da novac, bez obzira naiznos, ne može kompenzirati ljudske gubitke.Zahtjevi moraju biti podneseni do 31. srpnja 2006.

godine. Novčani iznos u visini od 400.000 forinti(oko 1.800 američkih dolara) bit će podijeljenbračnim drugovima, braći i djeci žrtava holokausta.

Mađarska je 1997. godine predložila da platiodštetu u visini od 150 američkih dolara za one kojisu tijekom rata izgubili roditelje te 70 američkihdolara za Židove koji su tijekom holokausta izgubilisvoju braću ili sestre.Pod pritiskom CLAIMS-a, mađarski je parlament

1999. godine bitno povećao te novčane iznose, ali jeisplatu uvjetovao time da su zahtjevi za odštetomtrebali biti podneseni prije prvobitnoga krajnjegroka odnosno do kraja 1997. godine.Mađarski čelnici, koji su se u ožujku sastali s pred-

stavnicima CLAIMS-a, također su obećali da ćepokrenuti pitanje povrata privatne imovine oteteŽidovima tijekom Drugoga svjetskog rata. ��

MMuuzzeejj hhoollookkaauussttaa uu BBuuddiimmppeeππttii

AAddrreessaa:: DDoohhaannyy uuttccaa 2211007777-- BBuuddaappeesstt

MMuuzzeejj jjee oottvvoorreenn ssvvaakkooggaa ddaannaa,,

oossiimm ssuubboottee,, oodd 1100 ddoo 1144 ssaattii

MAĐARSKA NUDI KOMPENZACIJU ZAOBITELJI ŽRTAVA HOLOKAUSTA

519933

SJE∆ANJA:: HOMMAGE ::

�� Sluæbenici sveuËiliπta u BeËu nedav-no su objavili da planiraju izgradnjunovog centra za istraæivanje holokaus-ta u znak sjeÊanja na poznatog lovcana naciste Simona Wiesenthala, koji jepreminuo proπle godine.

Izgradnja centra, koji bi se trebao zvatiBeËki Wiesenthalov institut za istraæi-vanje holokausta, trebala bi bitizavrπena do 2009. ili 2010. godine, astajat Êe 14,5 milijuna eura, kazao jevoditelj projekta Anton Pelinka.

“Institut Êe dati vrijedan okvir za arhivui ostavπtinu Simona Wiesenthala”,kazao je Pelinka, dodajuÊi kako jeWiesenthal æelio da svi dokumenti idrugi vrijedni podaci koje je skupiotijekom nekoliko desetljeÊa budusaËuvani u glavnom gradu Austrije.

Centar bi se trebao prostirati na 3tisuÊe Ëetvornih metara, a u njemu Êebiti smjeπteno 8.000 dokumenata,ukljuËujuÊi i podatke o pokretima otpo-ra iz Drugoga svjetskog rata, doku-

mente o austrijskoj æidovskoj zajednicite stotine tisuÊa mikrofilmova s doku-mentima o povijesti æidovskog naroda.

To Êe pojaËati austrijske napore uborbi protiv antisemitizma i rasizma,istaknuo je Pelinka.

Wiesenthal je preæivio pet nacistiËkihkoncentracijskih logora i sedam drugihzatvora, a svoj je æivot posvetio potraziza osumnjiËenim nacistiËkim ratnimzloËincima i postao glas koji je pred-stavljao πest milijuna Æidova ubijenih uDrugome svjetskom ratu.

Uz njegovu pomoÊ 1.100 nacistiËkihratnih zloËinaca izvedeno je pred licepravde.

Wiesenthal je preminuo 20. rujnaproπle godine u BeËu, a pokopan je uIzraelu.

Grad BeË i austrijska vlada pomoÊi Êeu izgradnji i financiranju buduÊeg cen-tra posveÊenoga uspomeni na neu-mornog lovca na naciste. ��

BBEE»» PPLLAANNIIRRAA

IIZZGGRRAADDNNJJUU CCEENNTTRRAA

SSIIMMOONNAA WWIIEESSEENNTTHHAALLAA SSIIMMOONNAA WWIIEESSEENNTTHHAALLAA

IN MEMORIAM

LEA URBAHLea (Tea) Urbah, kćerka sarajevskog izagrebačkog nadrabina dr. HinkaUrbaha preminula je 15. ožujka uVaršavi u 98. godini života. Lea Urbahrodila se 1908. godine u Tuzli, gdje jedr. Urbah započeo svoju bosansku kar-ijeru u doba Austro-ugarske monarhije.Kasnije je dr. Urbah premješten uZemun (1909. godine), a zatim 1928.godine u Sarajevo. U razdoblju od1946. do 1948. Hinko Urbah bio je za-grebački nadrabin.

Lea Urbah u Beogradu je magistriralagermanistiku, a tridesetih godinaprošlog stoljeća predavala je njemačkijezik u Smederevskoj Palanci i uSarajevu.

Tijekom ljetovanja na Rabu 1935. go-dine, upoznala je poljskog odvjetnikaIliju Rubinowa za kojeg je iste godine iudala u gradu Vilniusu. Taj je grad,sukladno odredbama pakta Ribentropp-Molotov, pripao SSSR-u i Židovi su unjemu živjeli mirno. Međutim u lipnju1941. godine, Vilnius je priključenLitvi i svi su Židovi odvedeni u geta ilogore, a među njima su bili i Lea injezin suprug. Lea je tijekom rata kaorobovska radnica radila u tvornici oruž-ja AEG u Rigi, a nakon oslobođenja1945. preselila se u Poljsku gdje jeradila kao profesorica njemačkog svedo 1967. godine kada su je komunisti,nakon izbijanja Šestodnevnog rata naBliskom istoku, optužili da je“cionistkinja” i izbacili je s popisa nas-tavnika.

Lea je u to doba živjela zahvaljujućiodšteti koju je dobila od tvrtke AEG.Nakon pada komunizma, Poljska joj jedodijelila “medalju borca za slobodnuPoljsku nakon komunizma” i ponovnoje počela predavati njemački jezik.

Lea je bila članica varšavske židovskeopćine, a prije smrti svoju je imovinuostavila sinagogi u Varšavi.

529933

ZANIMLJIVOSTI :: IZRAEL ::

�� Podzemne komore i tuneli, od prije dvije tisuÊe godina, izrazdoblja æidovske pobune protiv Rimljana, otkriveni sunedavno u arapskom selu Kfar Kana, sjeverno od Nazareta,priopÊili su u oæujku izraelski arheolozi, dodajuÊi kako ovootkriÊe baca novo svjetlo na æidovsku pobunu protivRimljana.

Prema miπljenju struËnjaka, Æidovi su pripravili zalihe i iz-gradili skroviπta kamo su se sklonili tijekom pobune 66. - 70.godine. Podzemne prostorije povezane kratkim tunelimapredstavljale su ustvari njihov skriveni dom pod zemljom.

Yardenna Alexandre iz Izraelske uprave za antikvitete sma-tra da ovo otkriÊe pokazuje da su Æidovi planirali pobunu, πtoje suprotno dosadaπnjem miπljenju da je pobuna protivRimljana poËela spontano.

“Pobuna nipoπto nije bila spontana”, rekla je Alexandre, tedodala: “Æidovi su sigurno pripremali pobunu i imali supodzemna skloniπta ovdje i na drugim mjestima.”

Podzemne prostorije u arapskom selu Kfar Kana u Izraelu,sjeverno od Nazareta, izgraene su od graevnog materijalauobiËajenog za ono doba i nalazile su se odmah ispod podo-va tadaπnjih kuÊa πto je obiteljima omoguÊivalo izravan prist-up skloniπtu. Druga skloniπta iz vremena pobune isklesanasu u stijenama.

Profesor arheologije Zeev Weiss, koji nije izravno sudjelovaou tom otkriÊu, rekao je kako nam ono “moæe dati dodatne in-formacije o tadaπnjem naËinu æivotu u Galileji i pripremamaÆidova za pobunu protiv Rimljana.”

Æidovska pobuna protiv rimske vlasti zavrπila je 70. godinekad su Rimljani zauzeli Jeruzalem i sruπili Drugi hram. ��

NNOOVVOO AARRHHEEOOLLOO©©KKOOOOTTKKRRII∆∆EE OO PPOOBBUUNNII ÆÆIIDDOOVVAA

PPRROOTTIIVV RRIIMMLLJJAANNAA

VViissookkaa tteehhnnoollooggiijjaa -- ppoommooÊÊ zzaa PPeessaahh

Visoka tehnologija ove je godina stigla do najortodoksnijihÆidova koji se striktno dræe simbolike jednog od najveÊihæidovskih praznika - Pesaha.

Æidovima u Izraelu i u svijetu na nekoliko desetaka inter-netskih stranica nudi se opcija simboliËne prodaje hranekoja se tijekom jednotjedne proslave Pesaha ne samo da nesmije jesti nego se ne smije ni nalaziti u njihovima kuÊama.

U znak sjeÊanja na izlazak æidovskog naroda iz egipatskogropstva, kada tijekom Ëetrdeset godina lutanja pustinjomnisu mogli Ëekati da im se digne tijesto s kvascem za kruh,Æidovi tijekom Pesaha jedu maces - beskvasni kruh.

Sve ostalo, πto se ne treba ni jesti ni dræati u kuÊi sada zamali novac mogu iz svojih kuÊanstava prodati putem inter-neta, uz napomenu da su spremni povoljno otkupiti te zali-he kad proe blagdansko razdoblje.

Na internetskim stranicama takoer je navedeno da posto-ji i moguÊnost transakcije uz pomoÊ vjerskog posrednika.

OOBBNNAAVVLLJJAAJJUU SSEE ZZLLOOGGLLAASSNNAA VVRRAATTAA AAUUSSCCHHWWIITTZZAA

Ulazna vrata zloglasnog nacistiËkog koncentracijskog logoraAuschwitz u Poljskoj bit Êe obnovljena 61. godinu nakonDrugog svjetskog rata.

Vrata nad kojima stoji natpis “Arbeit macht frei” (rad oslo-baa), koji je postao simbol pakla nacistiËkih koncentracijs-kih logora, trenutaËno se obnavljaju u muzeju.

Poljski politiËki zatvorenici bili su prisiljeni izliti vrata u srpnju1940. godine, ubrzo nakon πto su u logor poËeli stizati prvizarobljenici.

U koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno je viπe od 1,5milijuna æena, djece i muπkaraca, veÊinom Æidova. Od 1940.kada je logor otvoren do 27. sijeËnja 1945., kada je oslobo-en, samo je 667 logoraπa uspjelo pobjeÊi, a od toga je njih270 ponovno uhvaÊeno i pogubljeno.

Poljski parlament odluËio je 1947. “zauvijek saËuvati podru-Ëje bivπeg koncentracijskog logora kao mjesto meunarod-nog muËeniπtva”. Nekadaπnji logor upisan je 1979. naUNESCO-ov popis svjetske baπtine, a danas se na prostorunekadaπnjeg logora nalazi memorijalni centar koji na godinuobie nekoliko stotina tisuÊa posjetitelja.

Nacisti su u Poljskoj u razdoblju od 1939. do 1945. otvorilisedam koncentracijskih logora u kojima je bilo zatoËeno 7,5milijuna osoba. Gotovo 6,7 milijuna ljudi izgubilo je æivote utim logorima: veliki dio ubijen je u plinskim komorama, zato-Ëenici su umirali od iscrpljenosti, gladi, bolesti, teπkog rada imuËenja.

539933

�� “Dræava Izrael je jaka i stoga simoæemo dozvoliti da skratimo vojnirok”, kazao je vrπitelj duænosti izrael-

IZRAEL:: VOJSKA ::

IIZZRRAAEELL

PPOODDUUZZEEOO

KKOORRAAKKEE

ZZAA

SSKKRRAA∆∆EENNJJEEMM

VVOOJJNNOOGG

RROOKKAA

IIzzrraaeellsskkaa vvllaaddaa nneeddaavvnnoo jjee ppoodduuzzeellaa pprrvvee kkoorraakkee zzaa sskkrraaÊÊeennjjeemm vvoojjnnoogg rrookkaa

zzaa mmuuππkkaarrccee ss ddoossaaddaaππnnjjee ttrrii nnaa ddvviijjee ggooddiinnee..

Vojna tradicija se

u Izraelu smatra

jedinstvenom

snagom koja se

nalazi iznad vrlo

burne politike u

zemlji.

skog premijera EhudOlmert Ëlanovima vlade.

Izraelska vlada dala jezeleno svjetlo prijedlozi-ma javnog odbora zasmanjenjem vojnogroka. U prvoj fazi, do2007. godine, vojni rokza muπkarce trajat ÊeËetiri mjeseca manjenego dosada, a u dru-goj fazi, do 2010., vojnirok Êe biti i dodatnoskraÊen.

Daljnja skraÊenjavojnog roka ovisit Êe odtadaπnjoj sigurnosnoj

situaciji u zemlji, odluËila je izraelskavlada.

“»ini mi se da je dvogodiπnji vojni rokneπto s Ëime se moæemo nositi”,istaknuo je Olmert.

Izraelci u dobi od 18 godina zapoËinjusluæiti vojni rok koji za muπkarce trajetri, a za æene dvije godine.

mogu biti iskljuËeni ortodoksni Æidoviili pacifisti.

Izraelski parlament Knesset trebao biuskoro razmotriti odluku vlade osmanjenju vojnog roka. ��

Vojni rok tradicionalni jeobred zrelosti za veÊinuIzraelki i Izraelaca.Vojna tradicija se uIzraelu smatra jedin-stvenom snagom kojase nalazi iznad vrloburne politike u zemlji.Visoki vojni duænosniciËesto izravno s bojnogpolja odlaze u vladu.

Prema izraelskomzakonu, arapski dræav-ljani Izraela ne sluæevojni rok. Isto tako, odsluæenja vojnog roka

TTKKOO ÆÆEELLII KKUUPPIITTII PPOOTTPPIISSEE

RRAABBIINNAA,, CCLLIINNTTOONNAA II AARRAAFFAATTAA??

�� Na ameriËkoj internetskoj stranici ne-davno se pojavila prava poslastica zaljubitelje povijesti - prodaje se programBijele kuÊe s datumom od 13. rujna1993. godine, na kojem se nalaze potpisitadaπnjeg ameriËkog predsjednika BillaClintona te njegovih gostiju - YitzhakaRabina i Jasera Arafata.

Bivπa savjetnica Billa Clintona u BijelojkuÊi Melinda Bates, koja je sudjelovalau organizaciji povijesnog susreta natravnjaku Bijele kuÊe i skupila potpisesudionika, nudi taj dokument na draæbispecijalizirane internetske stranice, popoËetnoj cijeni od 50.000 ameriËkihdolara.

“Kao posebna pomoÊnica predsjednika,morala sam organizirati taj dogaaj.SveËanost je zabiljeæena slavnomfotografijom na kojoj se vidi predsjednikClinton, raπirenih ruku, izmeu Rabina iArafata, ispred Bijele kuÊe”, objaπnjavaMelinda Bates.

Dokument su potpisali i supruga Yitzha-ka Rabina, Lea te supruga ameriËkogpredsjednika Hillary Rodham Clinton.

Clinton, Rabin i Arafat potpisali su 13.rujna 1993. u Bijeloj kuÊi “dokument na-Ëela” koji je predviao prekid neprija-teljstava i krvoproliÊa, ali dramatiËni kli-maks tog susreta, smatraju analitiËari,svakako je bilo povijesno rukovanje Ra-bina i Arafata. Ta je fotografija obiπlasvijet i danas je jedna od najËeπÊeobjavljivanih fotografija. ��

549933

NJEMA»KA :: GRIJESI PRO©LOSTI ::

�� Na kraju Drugoga svjetskog rata postojala je velika pod-vojenost oko toga kako Êe se Nijemci suoËiti sa svojomodgovornoπÊu zbog dvanaestogodiπnjeg nacistiËkog bar-barstva.

Prvi njemaËki kancelar Konrad Adenauer, vrlo je rano daonaslutiti svoju spremnost da zapoËne pregovore s Izraelomo materijalnom obeπteÊenju. Godine 1952. usprkos jakimprotestima u Izraelu, potpisan je Luksemburπki sporazum oodπteti. Poboljπanje odnosa izmeu dviju dræava takoer jeznaËilo da je NjemaËka, tajno, Izrael opskrbljivala oruæjem.

NNjjeemmaaËËkkee ttvvrrttkkee nniissuu bbiillee sspprreemmnneepprreeuuzzeettii ssvvoojj ddiioo ooddggoovvoorrnnoossttiiDok je politiËka sfera prihvatila odgovornost za nacistiËkezloËine i pokuπala se poboljπati, uglavnom samo u materi-jalnom podruËju, njemaËko gospodarstvo i dalje se nije bilospremno suoËiti sa svojom proπloπÊu. Kao slika u ogledalunjemaËkog naroda, gospodarstvo je bilo zaposlenoponovnom izgradnjom zemlje, zaraivanjem novaca i bilo je

NNaacciissttiiËËkkaa pprrooππlloosstt jjeeddnnee oodd nnaajjvveeÊÊiihh nnjjeemmaaËËkkiihh bbaannaakkaa

DDRREESSDDNNEERR BBAANNKKAA SSUUOO»»AAVVAA SSEE SSAA SSVVOOJJOOMM PPRROO©©LLOO©©∆∆UU

sklonije tomu da proπlost ostavi u proπlosti. Ta je logikaimala velik broj sljedbenika.

Sada, 60 godina nakon kraja Drugoga svjetskog rata,posljednje preæivjele ærtve i poËinitelji zloËina su u poznimgodinama. Generacija koja je osjeÊala krivnju viπe ne igraveliku ulogu u njemaËkom druπtvu. Procesi protiv ratnihzloËinaca morali bi se odvijati u staraËkim domovima. Alisada je doπlo vrijeme da se njemaËke tvrtke suoËe sa svo-jom ulogom tijekom TreÊeg Reicha.

DDrreessddnneerr bbaannkkuu oossnnoovvaaoo jjee ææiiddoovvsskkiibbaannkkaarr GGuuttmmaannnnPosljednji i jedan od najistaknutijih primjera je Dresdnerbanka, koju je jednom davno osnovao æidovski bankarEugen Gutmann. Godine 1933., osam godina nakonGutmannove smrti, Hitler je doπao na vlast. Dresdner bankaubrzo je postala jedna od najvaænijih banaka za naciste iigrala je kljuËnu ulogu za krug prijatelja πefa SS-a, HeinrichaHimmlera. ➠

KKaaoo ssuurraaddnniiccaa nnaacciissttiiËËkkooggrreeææiimmaa,, DDrreessddnneerr bbaannkkaa jjee bbiillaauukklljjuuËËeennaa uu nnaajjggoorree zzllooËËiinneerreeææiimmaa.. PPooËËeelloo jjee ttaakkoo ddaa ssuuææiiddoovvsskkii ddjjeellaattnniiccii bbaannkkee iizzgguubbiilliissvvoojjaa rraaddnnaa mmjjeessttaa,, bbaannkkaa jjeezzaattiimm ppooËËeellaa pprriimmjjeennjjiivvaattii““oottvvoorreennuu aannttiisseemmiittsskkuu ppoolliittiikkuupprreemmaa oossoobblljjuu””..

559933

NJEMA»KA:: GRIJESI PRO©LOSTI ::

➠ Tijekom Drugoga svjetskog rata, poznati slogan jasno jeizricao ulogu banke: “Iza svakog njemaËkog tenka dolaziHerr Rasche (glavni direktor) Dresdner banke”. Nakon1945. godine banka je pokuπala umanjiti svoje uske veze snacistiËkim reæimom. Rascheu je sueno na suenjima uNuernbergu i osuen je na sedam godina zatvora, ali je1950. puπten na slobodu.

Joπ 1992., kada je slavila 120. godiπnjicu svog osnivanja,Dresdner banka je tvrdila da je tijekom razdoblja nacistiËkevladavine nastavljala raditi “poπteno i humano”. Kasnije,banka je sistematski zatvarala oËi prema poslovima koje jeobavljala tijekom nacistiËkog razdoblja. Meutim pojavila senova generacija Nijemaca koju se viπe nije moglo varati.

DDrreessddnneerr bbaannkkaa ffiinnaanncciirraallaa jjee ssttuuddiijjuu oossvvoojjoojj uulloozzii ttiijjeekkoomm rraattaaKonaËno 1997. godine, suoËena sa sve veÊim javnim kri-tikama, Dresdner banka je odluËila suoËiti se sa svojomproπloπÊu. Skupina od 10 nezavisnih povjesniËara poËela jeistraæivati aktivnosti banke za vrijeme nacistiËkog razdoblja.Saul Friedlander bio je meu Ëlanovima meunarodnogodbora koji je sa znanstvenicima raspravljao o njihovimnalazima. Klaus-Dietmar Henke iz Instituta Hannah Arendtza istraæivanje totalitarizma iz Dresdena vodio je skupinupovjesniËara.

Studija, koja Êe uskoro biti objavljena, postavit Êe novestandarde: Dresdner banka davala je neograniËeni pristupsvim postojeÊim materijalima, a sama je i financirala tajogroman posao s viπe od dva milijuna dolara. Druge bankeslijede taj primjer: Commerzbank namjerava svoju istragupokrenuti sljedeÊe godine.

PPoorraaææaavvaajjuuÊÊii nnaallaazzii iissttrraaææiivvaannjjaa oo uulloozziiDDrreessddnneerr bbaannkkeeStudija nazvana “Dresdner banka u TreÊem Reichu” bit Êeobjavljena u Ëetiri knjige, na 2.400 stranica. A one suporaæavajuÊe. Kao suradnica nacistiËkog reæima, Dresdnerbanka je bila ukljuËena u najgore zloËine reæima. PoËelo jetako da su æidovski djelatnici banke izgubili svoja radnamjesta, banka je zatim poËela primjenjivati “otvorenu anti-semitsku politiku prema osoblju”, a ukinute se i mirovinebivπim æidovskim djelatnicima banke. Istovremeno, æidovskivlasnici bili su prisiljeni prodati svoje poslove po vrlo niskimcijenama, ispod træiπne vrijednosti. Na kraju je banka sud-jelovala u nacistiËkom pokoravanju Europe i genocidu nadeuropskim Æidovima.

Studija gotovo u minutu otkriva kako je doπlo do suradnjeizmeu banke i nacista. IskoriπtavajuÊi svoje dobre veze sa

SS-om, Dresdner banka je financirala izgradnju koncen-tracijskih logora. Banka je takoer imala raËune tvrtki SS-akoje su zaraivale novac iskoriπtavajuÊi ropski rad.

Graevinska tvrtka Huta, u kojoj je Dresdner banka imala26 posto vlasniπtva, izgradila je 1942. i 1943. godineplinske komore u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Kao i druge njemaËke banke, Dresdner banka jetakoer profitirala od genocida.

Autori ove temeljite istrage vrlo su jasno naznaËili do koje jemjere Dresdner banka “bez ikakve sumnje mogla raditi i udrugom smjeru”. NacistiËki reæim nije vrπio pritisak na banku.Ali ekonomske strategije nadglasale su ljudske zabrinutosti.

BBaannkkaa ddaannaass sspprreemmnnaa pprreeuuzzeettii ssvvoojjuuooddggoovvoorrnnoossttObjavom te studije, Dresdner banka prihvaÊa punu odgov-ornost za svoju krivnju kao sukrivac za nacistiËke zloËine.

“Mi ovu odgovornost uzimamo vrlo ozbiljno. Moramo sesuoËiti s naπom povijeπÊu. Samo tada moæemo neπto izpovijesti nauËiti. Studija Êe biti i stalno upozorenje na naπuodgovornost prema dræavi i demokraciji”, rekao je jedan oddirektora Dresdner banke, Herbert Walter.

Prije nekog vremena Dresdner banka je osnovala prestiænunagradu Victor Klemperer za demokraciju, toleranciju imeunarodno razumijevanje “kako bi se mladi ljudi educiralida postanu kozmopoliti, tolerantni graani”.

Studija Dresdner banke dobiva veliku paænju njemaËkih medi-ja, a potaknula je vatru i prije objavljivanja. Prva ideja bila jeda se u berlinskom Æidovskom muzeju predstavi ta studija, alitomu su se usprotivili predstavnici njemaËkih Æidova. Oni nisuæeljeli da taj dogaaj izgleda kao da se oni “ulaguju” Dresdnerbanci. I tako je odluËno da studija bude predstavljena usjediπtu Dresdner banke u Berlinu - koja nosi ime EugenGutmann, po æidovskom bankaru koji je banku osnovao.

(»lanak objavljen u izraelskom listu Ha’aretz napisao jeRafael Seligmann, autor knjige “Hitler, Nijemci i njihovFuerer”, objavljene 2004. godine) ��

569933

�� Æidovska zajednica iz Tarapota, gradasmjeπtena u srcu peruanske dæungle, dobila jesvoga prvog rabina, zahvaljujuÊi organizacijiShavei Israel.

Æidovska zajednica Tarapota broji nekolikostotina osoba, a svi su oni potomci marokan-skih Æidova koji su se u to podruËje doselili u19. stoljeÊu. Marokanski Æidovi tada su sesmjestili u gradovima peruanskog bazenarijeke Amazone, poput Iquitosa, a veliki broj ihse ukljuËio u lokalnu trgovinu. Iz tog dijela

ZANIMLJIVOSTI :: PERUANSKI ÆIDOVI ::

PPeerruuaannsskkii

““ÆÆiiddoovvii iizz ddææuunnggllee””

ddoobbiillii rraabbiinnaa

Perua, oni su se zatim raπirili u druga podruËja unutraπnjostizemlje, a jedno od njih bilo je Tarapoto.

“Asimiliacija i mijeπani brakovi zadali su teæak udaracmarokanskim Æidovima koji su ostali u tom podruËju”, kazaoje predsjednik organizacije Shavei Israel, Michael Freund.

“Sada su se, ipak, njihova djeca, unuci pa Ëak i praunucipoËeli vraÊati svojim æidovskim korijenima”, istiËe Freund.

TTaarraappoottoo -- ggrraadd ppaallmmiiTarapoto, zvan i grad palmi, nalazi se u podruËju Anda, 600kilometara sjeverno od peruanskog glavnog grada Lime.

Veliki broj potomaka marokanskih Æidova i danas nosiæidovska prezimena - poput Ben-Zaken, Ben-Shimon iCohen.

Zajednica je dobro organizirana, a meu Ëlanovima veliki jebroj intelektualaca - lijeËnika, odvjetnika, arhitekata i akade-mika koji predaju na lokalnom sveuËiliπtu. »lanovi zajedniceredovito se okupljanju na πabat, a zajedno obiljeæavaju iæidovske praznike.

Tijekom posjeta Peruu proπle godine, Freund se sastao sËelnicima æidovske zajednice Tarapoto, a oni su ga zamoliliza pomoÊ u ispunjavanju njihove æelje - da dobiju rabina kojiÊe ih nauËiti viπe o njihovu æidovskom nasljeu.

Freund je prihvatio izazov i rabin, koji govori πpanjolski, uveljaËi je doputovao u Tarapoto. Rabin Êe poËeti s teËajevi-ma, vjerskim sluæbama i drugim obrazovnim aktivnostima.

“Nevjerojatno je da Ëak i u udaljenijim dijelovima zemlje,poput peruanske dæungle, æidovstvo nastavlja æivjeti. Bezobzira kako je daleko æidovska duπa lutala, Ëinjenica je da Êes vremenom pronaÊi svoj put kuÊi, vratiti se svojem narodu”,zakljuËio je Freund. ��

(objavljeno u veljaËi na izraelskoj web straniciIsraelNationalNews.com)

579933

POVIJEST:: II. SVJETSKI RAT ::

�� NjemaËki povjesniËari otkrili su, prouËavajuÊi tajnenjemaËke arhive, da su nacisti tijekom Drugog svjetskograta planirali provesti holokaust nad Æidovima koji su æivjelina podruËju tadaπnje Palestine.

Nacisti su tijekom Drugog svjetskog rata u Ateni rasporedilipostrojbu Ëiji bi zadatak bio odlazak u Palestinu, a zatim iubojstvo oko 500.000 europskih Æidova koji su se tamonalazili, rekao je njemaËki povjesniËar Michael Mallmann,sa sveuËiliπta u Stuttgartu.

nacistiËke jedinice koje su traæile Æidove u istoËnoj Europi ipotom ih ubijali ili slali u koncentracijske logore.

NNaacciissttii ssuu rraaËËuunnaallii nnaa ppoommooÊÊ aarraappsskkoogg ssvviijjeettaa

Mallmann i Cueppers tvrde da su nacisti za provedbu svogplana namjeravali iskoristiti prijateljstvo s arapskim svijetom.

“Najvaæniji suradnik s nacistima i apsolutni anti-semit bio jeArapin Haj Amin al Huseini, muftija Jeruzalema”, istiËu, tedodaju da je al Huseini bio najbolji primjer kako su Arapi inacisti postali prijatelji iz mrænje prema Æidovima.

Al Huseini se u nekoliko navrata sastao s AdolfomEichmannom kako bi dogovorili pojedinosti planiranogmasakra nad Æidovima u Palestini, do kojeg na sreÊu, nijedoπlo.

Mallmann i Cueppers o svojim su otkriÊima napisali knjigupod naslovom “Nijemci, Æidovi, Genocid”. ��

NNIIJJEEMMCCII SSUU PPLLAANNIIRRAALLIIPPOOBBIITTII ÆÆIIDDOOVVEE UUTTAADDAA©©NNJJOOJJ PPAALLEESSTTIINNII

No te se nacistiËke postrojbe nisu nikada rasporedile uPalestini. Za brzo rasporeivanje bile su odgovornenjemaËke snage u Africi kojima je zapovjedao marπal ErwinRommel.

Mallmann je zajedno sa svojim pomoÊnikom MartinomCueppersom tijekom tri godine prouËavao njemaËke ratnearhive, a istraæili su i arhive Foreign Officea u Londonu.

RRoommmmeelloovv ppoorraazz oossuujjeettiioo jjee nnaacciissttiiËËkkee ppllaannoovvee

SavezniËke snage su krajem 1942. godine porazileRommela, a taj je poraz sprijeËio proπirenje holokausta natadaπnju Palestinu, tvrde dvojica povjesniËara. Da jeRommel pobijedio savezniËke snage u pustinji i osvojioEgipat, uslijedio bi prodor u Palestinu, istiËu.

NjemaËki povjesniËari takoer navode da je atenska postro-jba trebala djelovati na isti naËin na koji su djelovale

589933

ZANIMLJIVOSTI :: BUHARSKI ÆIDOVI ::

�� Vlasti u Tadæikistanu poËele su u veljaËi ruπiti jedinu sina-gogu u zemlji kako bi napravili prostora za novu rezidencijupredsjednika.

Stoljetna sinagoga, koja se nalazi na zemlji u vlasniπtvuvlade u glavnom gradu bivπe sovjetske republike Duπan-beu, bit Êe u potpunosti sruπena do lipnja, a sve je to, pre-ma rijeËima glasnogovornika gradske vlasti ShavkataSaidova, “dio planova za izgradnju nove predsjedniËkepalaËe”.

Gradske vlasti u Duπanbeu veÊ su sruπile mikve, uËionicu ikoπer klaonicu koje su se nalazile pored sinagoge.

TTkkoo ssuu ““bbuuhhaarrsskkii ÆÆiiddoovvii””??Æidovska zajednica u Tadæikistanu, sastavljena veÊinom od

buharskih Æidova, uglavnom se sastoji od starijih isiromaπnih Ëlanova i nema dovoljno sredstava za izgradnjunove sinagoge.

VVllaassttii uu TTaaddææiikkiissttaannuu ppooËËeellee rruuππiittiijjeeddiinnuu ssiinnaaggoogguu uu zzeemmlljjii

ZZAABBOORRAAVVLLJJEENNII

ÆÆIIDDOOVVII

TTAADDÆÆIIKKIISSTTAANNAA

pokuπaju da se spase, Æidovi su tako doπli do Uzbekistana iTadæikistana.

Drugo zanimljivo pitanje, na koje joπ uvijek nema pouz-danog odgovora, jest kako su buharski Æidovi dobili ime.Prema jednoj verziji priËe, oni su to ime dobili jer ih jeveÊina æivjela na podruËju Buharskog emirata davno prijenego πto je Rusija osvojila srediπnju Aziju. Prema drugojverziji priËe, azijski su Æidovi u 1. stoljeÊu naπe ere æivjeli ugradu Buhari te su prema njemu i dobili ime.

Postoje mnoge verzije o tomekako su “buharski Židovi” stigli

do područja nekadašnjegSovjetskog Saveza, a pretpostav-

lja se da su se tamo naselilinakon što je Asirija osvojila

područje današnjeg Izraela 722.godine prije naše ere ili nakon

što je Nabukodonosor 586. godi-ne prije naše ere osvojio

Jeruzalem. U pokušaju da sespase, Židovi su tako došli doUzbekistana i Tadžikistana.

U Duπanbeu æivi oko 280 Æidova,dok ih diljem Tadæikistana æivi joπ480.

Buharski Æidovi æivjeli su uUzbekistanu i Tadæikistanu, amanji broj i u Rusiji, Kazahstanu,Turkmenistanu, Kirgistanu i ostal-im dijelovima bivπeg SSSR-a.

Postoje mnoge verzije o tomekako su “buharski Æidovi” stigli dopodruËja nekadaπnjeg SovjetskogSaveza, a pretpostavlja se da suse tamo naselili nakon πto jeAsirija osvojila podruËjedanaπnjeg Izraela 722. godine pri-je naπe ere ili nakon πto jeNabukodonosor 586. godine prijenaπe ere osvojio Jeruzalem. U

JJeezziikk ““bbuuhhoorrii””oommoogguuÊÊaavvaaoo jjee

llaakkππuu kkoommuunniikkaacciijjuuBuharski Æidovi dugo su vreme-

na u meusobnoj komunikacijikoristili perzijski jezik, a kasnijetaj se jezik postepeno mijenjao.Danas buharski Æidovi govorejezikom koji zovu “buhori” a radise ustvari o dijalektu jezikaTadæikistana. Ovaj jezikomoguÊava jednostavnu komu-nikaciju s lokalnimstanovniπtvom i ublaæavao jenapetosti u svakodnevnom æivo-tu. Jezik “buhori” koristio se ukulturnom i obrazovnom æivotubuharskih Æidova. Taj su jezik ➠

599933

ZANIMLJIVOSTI:: BUHARSKI ÆIDOVI ::

➠ koristili i pjesnici i pisci, a na njemu su pisane i vjerskeknjige i novine.

Tijekom povijesti buharski Æidovi razlikovali su se po svojojprivræenosti æidovskoj religiji. Æidovski znanstvenik Skikhin-i-Sherazi je u 13. stoljeÊu preveo toru na jezik buhori, a natom jeziku i danas piπu suvremeni pisci i pjesnici. Na jezikubuharskih Æidova tiskane su i novine.

Razdoblje vladavine Sovjetskog Saveza nije bilo jednos-tavno za buharske Æidove. U to dobe sve je bilo rusificirano,a sva izdanja buharskih Æidova bila su zabranjena.

Tijekom posljednjih nekoliko godina poËele su ponovo izlaz-iti novine buharskih Æidova, a izdane su i knjige na hebre-jskom o njihovoj povijesti.

Nakon ruske revolucije buharski Æidovi dali su velik dopri-nos razvoju znanosti, πkolstva, kulture, umjetnosti i gospo-darstva Uzbekistana i Tadæikistana.

““CCrrnnii”” ii ““bbiijjeellii RRuussii”” uu IIzzrraaeelluuU Izraelu buharske Æidove zovu “crnim Rusima” za razlikuod “bijelih Rusa”, termina koji se odnosi na Aπkenaze izRusije, Ukrajine, Bjelorusije i drugih republika bivπegSovjetskog Saveza. “Crni Rusi” dolaze iz podruËja srediπnjei istoËne Azije, iz bivπih sovjetskih republika s veÊinskimmuslimanskim stanovniπtvom - Tadæikistana, Dagestana,»eËenije i Uzbekistana. “Crni Rusi” u Izrael dolaze iz starihæidovskih zajednica koje su dugo vremena bile nevidljive æi-dovskom svijetu, zbog udaljenih podruËja u kojima su æivjelii zbog represije vlasti.

Buharski Æidovi poËeli su se naseljavati u Palestinu krajem19. i poËetkom 20. stoljeÊa. Fotografije iz tog razdobljapokazuju obitelji u tradicionalnoj buharskoj odjeÊi.

Tijekom razdoblja Sovjetskog Saveza te su æidovske zajed-nice bile izgubljene i odsjeËene od ostalog æidovskog svije-ta. S raspadom SSSR-a i velikim imigracijskim valom uIzrael devedesetih godina 20. stoljeÊa buharski Æidovinapuπtali su svoje domovine.

TTeeππkkoo iisskkuussttvvoo ææiivvoottaa uu nnoovvoojj zzeemmlljjiiU Izraelu njihovo je iskustvo æivota u novoj zemlji bio naneki naËin sliËno onome iskustvu koje su imali i Aπkenazi izbivπeg SSSR-a. Ali s druge strane, njihov je sluËaj bioposeban. Oni su Ëesto dolazili iz udaljenih podruËja s ma-njim obrazovanjem od Æidova primjerice iz Rusije iliUkrajine. Buharski Æidovi u Izraelu pate od istih problemakao i svi Æidovi iz tog podruËja: jeziËna barijera, siromaπtvo,odreeni stupanj kulturne izolacije od ostalih Izraelaca, ne-dostatak socijalnih sluæbi namijenjenih upravo njima (kaoπto su na primjer socijalni radnici koji govore ruski).

»esti su i sukobi izmeu “crnih” i “bijelih Rusa”. BuharskiÆidovi Ëesto tvrde da imaju malo toga zajedniËkoga s

Tadžikistan je mala planinska republikasmještena u planinama južnog dijela središ-

nje Azije. Zemlja ima nešto više od 7 milijunastanovnika, a većina ih živi u Ferganskojzavali i u dolinama na jugozapadu, dok jeostatak zemlje vrlo rijetko naseljen. Tadži-kistan je do 1990. godine bio dio SSSR-a.

Gospodarstvo Tadžikistana bilo je nerazvi-jeno i u sklopu SSSR-a, a nakon odcjepljenjasituacija se još i pogoršala pa većina stanovni-ka živi u oskudici, a Tadžikistan je jedna od

najsiromašnijih zemalja svijeta.

ruskim Aπkenazima: sve dok netko ne povikne: “Vi lijeniRusi!”, jer u tom trenutku i jedni i drugi postaju samo“Rusi”.

Buharski Æidovi u Izraelu su se povezali sa Æidovima kojisu se doselili iz drugih muslimanskih zemalja - oni naimedijele sliËnu povijest i tradiciju. ��

609933

Dragan Volner, doæivotni poËasni pre-dsjednik Æidovske opÊine u Zagrebu,preminuo je u Zagrebu 28. veljaËe2006. godine. Bio je viπegodiπnji ËlanopÊinskog VijeÊa, a 1978. godine iza-bran je za predsjednika OpÊine, nakonjednogodiπnjeg kratkog mandata dr.Dragutina Kona. Tu je duænost obna-πao punih osam godina, tijekom tri ma-ndata, sve do 1986., kada ga je na tommjestu naslijedio Slavko Goldstein.

Dragan Volner roen je 31. srpnja1920. godine u Virovitici u vrlo poboæ-noj, tradicionalnoj obitelji Vilima i Gi-zele Wollner. Njegov otac je bio vlas-nik tvornice leda i piva u Virovitici, aubijen je tijekom Drugoga svjetskograta u virovitiËkoj bolnici. Majka mu je1942. godine deportirana u logor uLoborgradu te potom u Auschwitzgdje je i ubijena.

Od rane je mladosti bio aktivan u æi-dovskim naprednim organizacijama.Nakon relativno kratke aktivnosti ukenu Hashomer Hacaira, zajedno s

IN MEMORIAM

DDRRAAGGAANN VVOOLLNNEERR

pokojnim Zlatkom Bienenfeldom, os-novao je virovitiËki ken Betara, cionis-tiËke frakcije pod vodstvom ZeevaJabotinskog.

Nakon gimnazije zavrπio je Viπu ofi-cirsku πkolu, a partizanskom se po-kretu pridruæio 1941. godine zajednosa svojim bratom Zdenkom. Bio jenosilac spomenice 1941. godine i slu-æio je kao ratni komandant 25. brods-ke brigade. Iz tog vremena potjeËe injegov nadimak „BaËuπka”.

Kraj rata je doËekao kao major JNA,a kasnije je radio u Vojnopovijesnominstitutu, generalπtabu u Beogradu iDræavnom sekretarijatu za narodnuobranu. Penzioniran je s Ëinom pu-kovnika.

Prvi poslijeratni zagrebaËki nadrabin,Dr. Hinko Urbah, vjenËao je 1945. go-dine Dragana Volnera i Lujzu Hirschlu sinagogi u zagrebaËkoj ÆidovskojopÊini.

Moja najranija sjeÊanja na DraganaVolnera vezana su za same poËetkemojega aktivnog rada u ÆidovskojopÊini. Prva ljetovanja u Pirovcu i po-Ëetak redovitih dolazaka u æidovskiOmladinski klub dogaala su se u vri-jeme poËetka Draganova rada na ËeluzagrebaËke OpÊine. Moj djed MiπkoBegoviÊ, tada je bio Ëlan Nadzornogodbora OpÊine, a uskoro nakon poËe-tka svojeg predsjedniËkog mandata,Dragan Volner mu je ponudio da ob-naπa duænost opÊinskog tajnika na-kon umirovljenja Zlatka Blumscheina.Joπ se i danas sjeÊam mnogih dragihosoba iz tog vremena. Zasigurno joπima vrlo malo Ëitatelja koji su ih pozna-vali, pa nije na odmet spomenuti Dra-ganove tadaπnje suradnike. Potpred-sjednici OpÊine su bili Dr. Oto Centner,koji je ujedno bio i predsjednik Kurato-rija Doma Lavoslava Schwarza, Dr.Dragutin Kon te Vjera Schwarz koja jeujedno bila i predsjednica Æenskesekcije. Omladinski klub su vodili Dr.

3311.. ssrrppnnjjaa 11992200.. -- 2288.. vveelljjaaËËee 22000066..VViirroovviittiiccaa -- ZZaaggrreebb

ZZaaggrreebbaaËËkkaa ææiiddoovvsskkaa ooppÊÊiinnaa iizzgguubbiillaa jjee iizzuuzzeettnnoo pprriivvrrææeennoogg ii

zznnaaËËaajjnnoogg ËËllaannaa ii nneekkaaddaaππnnjjeegg vvoouu..

Krajolik s kravam

a,oko 1970. G

vaπK

rajo

lik iz

Fer

ram

onti

Tar

sie

1943

. K

ombi

nira

na te

hnik

a