hercegovina.edu.bahercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2015/12/sp_druŠtvene...hercegovina.edu.ba...

SVEUĈILIŠNI STUDIJ

DRUŠTVENIH ZNANOSTI1

STUDIJSKI PROGRAM

Akademska 2015/16. godina

1 Studij odgojnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao

integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: SOCIOLOGIJA, INFORMATIKA, KOMUNIKOLOGIJA, MENADŢMENT,

JAVNA UPRAVA

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DRUŠTVENIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA

2. INFORMATIKA I KOMUNIKOLOGIJA

3. MENADŢMENT I JAVNA UPRAVA

1. UVOD

Preddiplomski studij društvenih znanosti osigurat će osposobljavanje suvremenog profila prvostupnika

društvenih znanosti:

za razumijevanje suvremenih društvenih i politiĉkih procesa kako u bosanskohercegovaĉkome društvu

tako i u svijetu,

za prepoznavanje onoga što je u tim procesima posebno bosanskohercegovaĉko, a što opće i jedinstveno,

za znanstveni pristup postojećoj bosanskohercegovaĉkoj društvenoj i politiĉkoj problematici,

za samostalno kritiĉko promatranje i ocjenjivanje funkcioniranja pojedinaĉnih podsustava

bosanskohercegovaĉkog društva (privrede, obrazovanja, politike, prava, religije, ekologije itd.),

za samostalno i kritiĉko promatranje trenutaĉnih politiĉkih zbivanja u Bosni i Hercegovini, njezinome

okruţenju i svijetu, te slijedom toga

za predlaganje kreativnih rješenja za trenutaĉne društvene i politiĉke probleme u

bosanskohercegovaĉkome društvu – drţavnim, entitetskim, ţupanjskim/kantonalnim, općinskim

institucijama, ali i u poduzećima i javnim-drţavnim institucijama.

Prvostupnici društvenih znanosti moći će kompetentno sudjelovati u radu socioloških i politoloških timova

kao anketari, zatim u radu u javnim-politiĉkim institucijama, u medijima, izdavaštvu, kulturi, u raznim vladinim

agencijama i nevladinim udrugama kao i u marketinškim timovima kako malih tako i velikih svjetskih i

bosanskohercegovaĉkih tvrtki.

Prvostupnici društvenih znanosti imaju isto tako mogućnost nastaviti jednopredmetni i dvopredmetni

diplomski studij bilo kojeg studija društvenih znanosti..

Plan i program studija društvenih znanosti provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenja ECTS-

bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Trajanje studija: 6 semestara

Ukupan broj ECTS bodova nuţan za stjecanje diplome prvostupnika/ice: 180

Opći podaci:

a) Struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Preddiplomski studij društvenih znanosti organiziran je kao dvopredmetni studij.

Završetkom preddiplomskog studija društvanih znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupni/k-ca

"baccalaurea/baccalaureus društvenih znanosti – s naznakom smjera

b) Uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje

povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se

mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu

odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedeno povjerenstvo.

Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno

povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što

poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student

upisao.

c) Lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom

planu u sljedećoj tablici.

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DRUŠTVENIH ZNANOSTI

1 2 3 4 5 6 7 8

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK

I. SEMESTAR

Uvod u društvene znanosti 1 1 2 6 Obvezni

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki

Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki

Osnove hrvatskog jezika - lektorske vjeţbe

0 0 3 5 Opći

Osnove engleskog jezika – lektorske

vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1 od 2)

Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1 od

2)

II. SEMESTAR

Osnove komunikologije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove ekonomije 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u pravo 1 0 2 5 Obvezni

GraĊansko obrazovanje i demokracija 1 0 2 5 Obvezni

Engleski jezik struke -lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

Komparativni politiĉki sustavi 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

Politiĉke stranke 1 1 1 3 Izborni (1 od 2)

III. SEMESTAR

Osnove sociologije 1 1 2 6 Obvezni

Osnove politologije 1 1 2 6 Obvezni

Filozofija i suvremeni svijet 1 1 2 6 Obvezni

Elektroniĉko poslovanje 1 1 2 6 Zajedniĉki

Politiĉka ekonomija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Demografija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera.

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Zajedniĉki

Osnove menadţmenta 1 1 2 6 Obvezni

Uvod u javnu upravu 1 1 2 6 Obvezni

Komunikacijski sustavi i mreţe 1 1 2 6 Obvezni

Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Socijalna filozofija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera.

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: UVOD U DRUŠTVENE ZNANOSTI

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Cilj kolegija je uvesti studenta u temeljna znanja društvenih znanosti, te uĉiniti da razumije povijesni razvoj poĉevši

od antike pa preko svih oblika duhovne misli i politiĉke filozofije u renesansi, protestantizmu, prosvjetiteljstvu,

novovjekovlju, do modernih pogleda u okviru kojeg se formiraju znanosti kakve danas imamo.

Klasiĉna znanja o društvu moraju biti temelj izuĉavanja na kolegiju, orijentir za buduća nastojanja i voditelja kolegija

i predavaĉa, s naglaskom na višeslojan i aktivan pogled na situacije razvoja zajednice, i sve uvjete mogućeg promišlja

ove sloţene forme.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Pojam društvenih znanosti,

Teorije igara,

Pozicija metodološkog individualizma u prouĉavanju društvenih znanosti,

Društvene institucije,

Pojam prirodnog stanja,

Teorije racionalnog izbora.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Literatura: Elster, Jon, Uvod u društvene znanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.godina

Dodatna literatura:

Barthes, Roland, (1989) Carstvo znakova, Zagreb.

Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, Narodne novine, Zagreb, 1977., g.

Haralambos, Michael, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989., g

Foĉo Salih, Sociologija, Dom štampe, Zenica, 2000., g.

Kukić, Slavo, Sociologija, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004., g.

Kukić, Slavo, Sociologija teorije društvene strukture, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004., g.

Lukić, Radomir, Formalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1989., g.

Đutić, Mihajlo, Sociologija Maxa Webera, Ekonomski institut u Sarajevu, Sarajevo, 2005., g.

Fiamengo, Ante, Saint-Simon i Auguste Comte, Naprijed, Zagreb, 1964., g.

Filozofski rječnik, Vladimir Filipović, Nakladni zavod Matice hrvatske,zagreb, 1984., g.

Filozofski rječnik, Sajmon Blejkburn, Svetovi, Novi Sad, 1999., g.

Rjeĉnik sociologije, Nicolas Abercrombe, Jesenski i Turk, 2008., g.

Jaspers, Karl, Ljudi sudbine-ljudi koji su mjenjali svijet: Sokrat, Budha, Konfucije, Isufs, AGM, Zagreb, 2008.,

g.

Boris, Kalin, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1982., g.

Benić, Đuro, Osnove ekonomije, Školska knjiga, Zagreb, 2001., g.

Babić, Mile, Hegelova filozofije prava, University press, Sarajevo, 2010., g.

Milić, Vijin, Sociološki metoda, Nolit, Beograd, 1965., g.

Milić, Vijin, Sociologija saznanja, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1986., g.

Kuvaĉić, Ivan, Funkcionalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1987., g.

Bošnjak, Branko, Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb, 1983., g.

Levit, Karl, Svjetska povijest i dogaĎanje spasa, August Cesarec, Zagreb, 1990., g.

Strauss, K. Levi, Divlja misao, Golden marketing, Zagreb, 2001., g.

Dilthey, Wilhelm, Izgradnja povijesnog svijeta u duhovnim znanostima, BIGZ, Beograd, 1980., g.

Nietzsche, Friedrich, RoĎenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997., g

Kangraga, Milan, Praksa, vrijeme, svijet, Nolit, Beograd, 1984., g.

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej na

temu dogovorenu s profesorom. Završni ispit polaţe se

pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti

studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i

obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: esej i završni ispit po

literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,

Pojmovi iz društvenih znanosti do 10 bodova,

Esej do 20 bodova,

Završni ispit do 60 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5


Fakultetdruštvenihznanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski program Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika

Imesuradnikanakolegiju


ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifične kompetencije:

Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Izradaţivotopisa.

Bbliografskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.

Vrsteznanstvenih i struĉnihradova.

Formuliranje i pisanjenaslova.

Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.

Dokumentiranjeznanstevnihizvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).

Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).

Jezik i stilznanstvenograda.

Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.

Tabliĉnoprikazivanjepodataka.

Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.

Oblikovanjetekstaakademskograda.

Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanjenadaljinu

Konzultac

ije Radionice

Mentorski

rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave

Aktivnost u

nastavi

Seminars

ki rad Eksperimentalni rad

Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt – Vjeţbe

Kontinuirana

provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatnaliteratura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.

7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:

Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se

tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave.

Prijeizlaskanazavršniispitstudentisuduţniuraditiseminarski rad

premapravilimaakademskogpisanja. Završniispit je u oblikutesta.

Naĉinpraćenjakvaliteterada i

uspješnostiizvedbeprograma:

Tijekomsemestrabitićeizvršenakooperativnaprocjenakvaliteteizved

beprograma, a u odnosunaoĉekivanja i obvezestudenata i

nastavnika, tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.

Obvezestudenata:

Sudjelovanjenanastavi;

izradaseminarskogradapremapravilimaakademskogpisanja;

polaganjeispita.

Vrjednovanjeradastudenata i izvoĊenjeocjene:

Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –

25 bodova

Veţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

www.hercegovina.edu.ba

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS

Godina

Semestar

I.

I.




ECTS – bodovi 5




Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim)

tehnologijama I vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s

odreĊenom akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke

tehnologije I softverskih alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno

stjecanje I znanja I vještina iz informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga,

http://www.hercegovina.edu.ba/

informatiĉka pismenosti osobne vještine vezane uz poznavanje I rukovanje kompjutorske tehnologije su u

fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji

procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i

extranet),

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje

globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.


1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava

4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK

2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.


programa:


kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.


Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova


Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza

studenta








Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij prirodnih znanosti

Studij humanistiĉkih znanosti

Studij društvenih znanosti

Semestar

Godina

I.

I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i

vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,

leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim

jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim

i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih

radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i

tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim

medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će

govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem

retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.



Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska

skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen

funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni

jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,

zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i

diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i

slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon

i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije

glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna

glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.

Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,

n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.

Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.

Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).

Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –

fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.

Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i

glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po

zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.

Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje vlastitih

imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje

vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje

polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni

znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-

spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije

svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje,

trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak,

drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja,

paragraf). Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu:

pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u

doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti,

preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija

nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.

Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),

upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i

reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,

tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni

samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje

suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.

Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga

(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne

jeziĉne, logopedske vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko

znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane

metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,

kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,

novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.

Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki

stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.

Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.

Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,

pozivnica, saţalnica.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu

Samostalni

zadatci

Terenska

nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje



Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu

jezika u osnovnoj školi i gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama

(2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških

škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb:

Školska knjiga.


Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i

seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin

uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj

literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se

brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i

spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,

artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje,

oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća,

obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i

samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,

eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje. Studenti su

duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15

bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih

zadataka objektivnog tipa.



Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka

rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u

materinjem jeziku.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):



Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.

3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University

Press.

4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej).

Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.



Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje

relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama

antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja








Osnovna literatura:

3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:

Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih

postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i

kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu

ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.



Kolokvij do 10 bodova,


Izrada referata do 30 bodova,




od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.








Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne

škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.





izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.



Kolokvij do 20 bodova,

Izrada referata do 20 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5

Naziv kolegija

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci

Studijski program Svi studijski programi

Godina I.

Ime nositelja kolegija

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 6



Opće i specifične kompetencije

Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.

Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog

komuniciranja.

Okvirni sadrţaj kolegija

Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Test znanja Kontinuirana provjera

znanja

Esej na temu

prema vlastitom

odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja

Dodatna literatura

1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja

Provjera znanja i polaganje ispita

Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem.

Pismeni dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih

informacija iz podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti

usmjeren na preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja,

te njihovu primjenu u budućem praktiĉnom radu.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku od

tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te dati

svoj kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu tretirali, te

seminar u vidu prikaza knjige.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova

Završni ispit = 60 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE EKONOMIJE

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa

Obveznik

kolegij:godina/semestar I/II




ECTS – bodovi 6




Stjecanje sveobuhvatnih temeljnih spoznaja iz osnova mikroekonomije, makroekonomije i meĊunarodne

ekonomije, te osposobljavanje studenata za produbljivanje i širenje specijalistiĉkih znanja i vještina u daljnjem

studiju ekonomije.


Osnovni pojmovi i povijesni razvitak ekonomske misli. Pojam i definicije ekonomije. Podruĉja

ekonomije. Povijesni razvitak ekonomske misli.

Bit ekonomije. Ekonomska logika. Ekonomska organizacija. Ekonomska teorija i ekonomska analiza.

Ekonomski modeli. Dijagrami.

Mikroekonomija

Analiza procesa reprodukcije. Pojam i faze procesa društvene reprodukcije. Proizvodnja. Raspodjela.

Razmjena. Potrošnja.

Rizik i neizvjesnost na trţištu. Pojmovi. Klasifikacija rizika. Upravljanje rizicima. Transfer rizika.

Zakonitosti razvitka poslovnih orijentacija proizvoĊaĉa. Proizvodna orijentacija. Prodajna orijentacija.

Marketing orijentacija.

Dohodak i bogatstvo. Pojmovna odreĊenja. Nadnice i trţište rada. Zemlja i renta. Kapital, kamata, profit.

Makroekonomija

Makroekonomska politika drţave. Pojmovna odreĊenja. Ciljevi makroekonomske politike. Instrumenti.

Bruto domaći proizvod.

Novĉani i bankovni sustav. Pojmovna odreĊenja. Razvitak novca. Ponuda i potraţnja novca. Cijena

novca. Uloga i funkcije narodne banke. Poslovne banke.

Ekonomski rast. Pojmovna odreĊenja. Ĉimbenici rasta. Drţavni dug. Inflacija.

Ekonomske kontrakcije i ekspanzije. Poslovni ciklusi. Razvojni ciklusi. Zaposlenost i nezaposlenost.

MeĊunarodni ekonomski odnosi. MeĊunarodna razmjena. Devizni teĉajevi. Bilanca meĊunarodnih

plaćanja.


Predavanja Izrada Seminarskog rada Konsultacije


PohaĊanje nastave

Prezentacija

seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura

1. S.Nakić-M.Stanić,“Poslovna ekonomija“,skripta,Univerzitet za poslovne studije,Banja Lika,2007.

2. D. Gutić , Osnove ekonomije, skripta, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Dopunska literatura

Babić M., Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 1997.

Samuelson P.A., Nordhaus W.D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.





Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni

ispit 35 bodova.








Naziv kolegija

UVOD U PRAVO

Opći podaci

Studijski program Studij društvenih znanosti, Godina II.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis

kolegija

Nema

Opće i specifiĉne kompetencije

U okviru kolegija Uvod u pravo cilj je usvajanje osnovnih pojmova o drţavi i pravu, te uoĉavanje njihove

nerazdvojive meĊusobne povezanosti, olakšavanje razumijevanja funkcioniranja modernih drţava, te put pravne

norme od njezina stvaranja do primjene. Kolegij je sistematiziran u dva dijela. U prvom dijelu steći će se znanja o

samom pojmu drţave kao društvene grupe i organizacije, te njenim funkcijama, sastavu drţavne organizacije,

organima i osnovnim djelatnostima. Nakon togaobraditi će se cjelina vezana za vrste drţava, uz njihovu

klasifikaciju, odnosno podjelu prema obliku vladavine i politiĉkim sistemima. Na posljetku će se usvojiti pojmovi

demokracije, birokracije i birokratizma, te centralizacije i decentralizacije. U drugom dijelu studenti će usvojiti

osnovne pojmove o pravu. Obraditi će se teorije o pravu, uoĉiti sliĉnosti i razlike izmeĊu pravnog i moralnog

poretka, izuĉiti sastav pravne norme, vrste normativnih akata, pravni odnos i subjektivno pravo, te primjena

pravne norme, s osobitim osvrtom na pravila tumaĉenja. Na samom kraju obraditi će se sistematizacija pravnih

normi.


Prva cjelina: DRŢAVA

Pojam drţave: drţava kao organizacija, moć, vlast, suverenost, stanovništvo i teritorij, funkcije drţavnopravnog

poretka;

Sastav drţavne organizacije: vrste drţavnih organa, ĉetiri drţavne djelatnosti;

Vrste drţava: klasifikacija drţava, oblici vladavine, politiĉki sustavi, elementi demokracije, birokracija i

birokratizam, centralizacija i decentralizacija, promjene drţavnopravnog poretka

Druga cjelina: PRAVO

Teorije o pravu: nastanak i razvoj teorija o pravu od antike do današnjih dana;

Pravni poredak i moralni poredak: iskazi, društvene norme, obiĉaji, moralne i pravne norme, pravne vrijednosti,

tvorci pravnih normi, pravni sustav i proceduralnost prava;

Pravna norma i normativni akti: struktura pravne norme, pravni akt, hijerarhija pravnih normi i akata, vaţenje

pravnih normi i akata

Pravni odnos: pravni subjekti, pravni objekti, pravno ovlaštenje i pravna obveza, zaštita pravnog ovlaštenja,

nastanak i prestanak pravnog odnosa, pravne ĉinjenice, pravne radnje, pravna praznina;

Primjena pravne norme: vaţeće pravne norme, tumaĉenje pravnih normi, subjekti i tipovi tumaĉenja, pravila

tumaĉenja, popunjavanje pravnih praznina, podvoĊenje konkretnog sluĉaja pod opću normu;

Sistematizacija pravnih normi: sustav pravnih normi, pravne ustanove, pravne grane i pravna podruĉja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovan

je na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)

PohaĊanje

nastave

Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

Nikola Visković: Teorija drţave i prava, Birotehnika CDO, Zagreb, 2006.

Dodatna literatura

Lukić, Radomir D., Metodologija prava, IP Justinian, Beograd, 2003.

Provjera znanja i

polaganje ispita

Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave. Prije izlaska

na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se

pismenim putem.

Naĉin praćenja

kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe

programa

U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu

na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita

Vrjednovanje rada

studenata i

izvoĊenje ocjene

10 % - Prisutnost na predavanjima

10 % - Participacija tijekom nastave

15 % - Kolokvij (pismeni ispit)

10 % - Prvi draft seminarskog rada (esej)

15 % - Seminarski rad (esej)

10 % - Prezentacija seminarskog rada

15 % - Završni pismeni ispit

15 % - Završni usmeni ispit

- 59 % = Negativan (1)

60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)

Naziv kolegija

GRAĐANSKO OBRAZOVANJE I DEMOKRACIJA

Opći podaci

Studijski program Obvezni semestar II.

Godina 1.


Suradnik-ca NA KOLEGIJU


ECTS – bodovi 5

Broj sati po semestru 1-0-2

Preduvjeti za upis kolegija



1.Pojam graĊanskoga obrazovanja

2.GraĊansko obrazovanje u višenacionalnim drţavama – ljudska i nacionalna prava, pravo na jezik, kulturu, pravo na

nacionalnu naobrazbu

3.Naobrazba nacionalnih manjina

4.Politika; vlast, moć, politiĉko djelovanje, politiĉki govor, politiĉki napis

5.Politiĉka utakmica

6.Narod, nacija, nacionalna manjina, graĊanin i drţavljanin

7.Nacionalni (narodni) suverenitet; pojam drţavljanina

8.politiĉki poretci (demokracija; tiranija, diktatura, aristokracija, monarhija)

9.Politiĉke stranke - desne orijentacije i ljeviĉarske stranke – socijaldemokratskoga tipa

10.Izborni sustavi; biraĉko tijelo i biraĉki popisi

11.Ustrojstvo demokratske drţave – zakonodavna, izvršna i sudbena vlast

12.Lokalna samouprava i uprava

13.Politika, javnost, ljudska prava

14.Gospodarstvo i njegove sastavnice

15.Alternativni gospodarski sustavi; trţište i cijene

16.Ekonomski ciljevi i politika

17.Poduzeće – organizacija i financiranje poduzeća

18.Poduzetnik i marketing

19.Novac i njegove funkcije

20.Temelji ustavne demokracije i zaštita ljudskih prava

21.Kakao vlasti štite opća ljudska prava

22.Civilno društvo (gradjansko društvo) i demokracija

23.Mediji u demokraciji

24.Odnosi u svijetu - odnosi meĊu drţavama, narodima i pojedincima

25.OUN i Europska unija

26.Zaštita okoliša i ekološki problmi


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Aktivnosti

E-uĉenje


Konzultacije

Upute

Mentorski rad

Konaĉna priprava



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Konzultacije

Pismeni ispit (seminarski rad) Usmeni ispit Ogled Konaĉne konzultacije

Djelatnost studenata Kontinuirana provjera

znanja

Referat -

Priruĉnici

1.N.Vulić – Đ.Benić „politika i gospodarstvo „ Š.K. Zagreb 2001

2.N.Fanuko „politika i gospodarstvo „ , Profil, Zagreb, 2008

3.“demokracija i ljudska prava“ , udţbenik za uĉenike srednje škole, Civitas, Sarajevo 2001

Dodatna literatura

1. Projekt ja graĊanin - Civitas, Sarajevo

2. Znam razmišljam sudjelujem - Centar za mirovne studije/Mreţa mladih Hrvatske, Zagreb, 2013

3. Ostali ĉasopisi i portali na društvenim mreţama – koji se odnose na ovu problematiku

4. Opća deklaracija o pravima ĉovjeka i graĊanina – donijeta od Glavne skupštine OUN-a – 10.12.1948.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi seminarski rad koji se odnosi na ovaj

kolegij i završni ispit je u obliku ispita znanja, te usmenoga

propitivanja.

Naĉin praćenja kakvoće rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

U tijeku semestra studenti su duţni uraditi pismeni, tj.

seminarski rad, djelatno sudjelovati u nastavi, te stvaralaĉki

promišljati i tumaĉiti suvremene politiĉke teme; graĊanske

obrazovne teme, te pojam demokracije.


Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama

i konzultacijama 10 bodova

Vjeţbe i aktivnosti 30 bodova

Pismeni-seminarski 30 bodova,

Završni ispit 30 bodova.



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4




Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i

analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke

strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,

detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih

tekstova, prijevod tekstova.

c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom

koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne

informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u

materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

4. Skripta/izbor tekstova.

5. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

8. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

9. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada

eseja). Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, esej20

bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.

2. semestar




ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju

osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu

i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija

pobliţe bave.


1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama

2. Kultura i društvo; svijet u promjeni

3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot

4. Rod i spolnost

5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje

6. Obitelj

7. Zloĉin i devijantnost

8. Rasa, etnicitet i migracije

9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost

10. Rad i ekonomski ţivot

11. Religija i simboli. Magija.

12. Masovni mediji i komunikacija

13. Obrazovanje

14. Metode istraţivanja u sociologiji.








Osnovna literatura:

1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić

Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New

York, Palgrave Macmillan

Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena

poglavlja)

Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag

Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet

Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing

Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus

Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit

polaţu se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE POLITOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 6




Osposobiti studente za analiziranje politika kroz prouĉavanje nekoliko polja politiĉkih znanosti poput: komparativne

politike, meĊunarodnih odnosa, politiĉke ekonomije i politiĉke filozofije. Prouĉavanjem i diskusijom relevantnih djela

od antiĉkih do suvremenih autora poput Platona, Aristotela, zatim Machiavellia, Hobbsea, Locka, Webera do

Almonda, Rawlsa i drugih cilj je studentima pomoći u izgradnji temelja za daljnje uspješno analiziranje politiĉkih

ideja, teorija, ideologija i sustava. Studenti se osposobljavaju za istraţivanje politiĉkih problema bilo na nacionalnoj,

regionalnoj ili svjetskoj razini te za definiranje kljuĉnih pojmova vezanih za politiĉke znanosti.


Komparativne politike,

Politiĉka filozofija ,

Politiĉka ekonomija,

Javno mnijenje, politika i mediji

Politiĉke stranke i izborni sustavi…








Osnovna literatura:

Skripta/Izbor tekstova (ur. Anton Celin; D. Brkić)

Dodatna literatura:

Weber M.,Politika kao poziv, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2001.

Laver M., Privatne ţelje i politika, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2005.

Hague R.,Harrop M.,BreslinS.,Komparativna vladavina i politika, Politiĉka misao,Zagreb, 2001.

Platon, Drţava, Naklada Jurĉić, Zagreb, 2004.

Aristotel, Politika, Beograd, SNL, Zagreb, 1988.

Aristotel, Nikomahova etika, SNL, (I, II i IV knjiga) Zagreb, 1982.

Augustin, O drţavi boţjoj, Kršćanska sadašnjost, (knjiga XIX) Zagreb, 1995-1996.

Akvinski, T., Izbor iz dijela, Naprijed, Zagreb, 1990.

Machijavelli, Nikolo, Vladalac,Rad – «Rijeĉ i misao», Beograd, 1982.

Hobbes, T., Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

More, Thomas, Utopija, Globus, Zagreb, 2003.

Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978.

Spinoza, Baruch de, Teološko-politička rasprava, Demetra, Zagreb, 2006.

Rousseau, J. J. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Kant, Immanuel, Pravno-politički spisi, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.

Hegel, G.W.F., Filozofija povijesti, Kultura, Zagreb, 1951.

Mill, John Stuart,Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb, 1988.

Marx, Karl, Filozofsko politički spisi, Fakultet politiĉkih znanosti Univerziteta u Zagrebu, Zagreb, 1979.

Weber, M., Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1968

-Straus, ClaudLevi, Divlja misao, Nolit, Beograd, 2010.









programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,






SMJER: SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA

V. SEMESTAR

Sociologijske teorije 1 1 2 6 Obvezni

Politologijske teorije 1 1 2 6 Obvezni

Povijest politiĉke filozofije 1 1 2 6 Obvezni

Sociologija religije 1 1 2 6 Obvezni

Socijalna filozofija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

Civilizacija i kultuta 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera

VI. SEMESTAR

Sociologija kulture 1 1 2 6 Obvezni

Sociologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni

Ustav i politiĉki sustavi 1 1 2 6 Obvezni

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: sociologije ili politologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca društvenih znanosti, smjer sociologija i politologija



Naziv kolegija: SOCIOLOGIJSKE TEORIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti- preddiplomskistudij Godina III.

5. semestar




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente da samostalno i kritiĉki tumaĉe društvene fenomene pomoću analitiĉkih

oruĊa koje nude obraĊivane teorije. Pri tome se poseban naglasak stavlja na kritiĉko prosuĊivanje i povezivanje

razliĉitih teorijskih pristupa. Studenti će biti potaknuti da kroz prizmu obraĊivanih teorija prepoznaju društvene

probleme kao istraţivaĉke teme, te da razmišljaju o tome kako bi se koncepti i teorije o kojima ĉitaju u sklopu

kolegija mogli primijeniti na bosanskohercegovaĉko društvo.


Kolegijjeusmjerenjeupoznavanjeklasiĉnih socioloških

teorijaformiranihuperioduodsamognastankasociologijekaodisciplinepasvedo 1960-

ihgodinainjihovautjecajanasuvremeneteorijeiistraţivaĉkupraksu. U tom smislu obraĊivat ćese teorijska stajališta

„neprijepornihklasika“ - AugusteaComteaiHerbertaSpencera, zatim „kanonskihfigurasociologije“ -

EmileaDurkheima, KarlaMarxa, MaxaWeberateGeorgaSimmela.

ZatimslijediupoznavanjesKritiĉkomteorijomdruštvakojaobuhvaćapromišljanjaKarlaMannheimaoideologijiiutopiji,

kaoi s idejamateoretiĉaraFrankfurtske škole, te posebno s promišljanjima

strukturalnihfunkcionalistaTalcottaParsonsaiRobertaK. Mertona. Osim njih, obradit će se i stajališta Norberta Eliasa,

Claude-LevijaStraussatePierrea Bourdieua.







Projekt

Kontinuirana provjera

znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Ritzer, G. (1997) Suvremenasociologijskateorija. Zagreb, Globus (odreĊena poglavlja)

2. Weber, M. (1989) Metodologija društvenih nauka.Zagreb, Globus

3. Turner, J. H. (ur.) (2006) Handbook of Sociological Theory. 1st ed. New York, Springer.


4. Morel, J. et al. (2001) Soziologische Theorie. Abriss der Ansätze ihrer Hauptvertreter. München – Wien, R.

Oldenburg Verlag

Dodatna literatura:

Abercrombie, N. / Hill, S. / Turner, B. S. (ur.) (2008) Rječniksociologije. Zagreb: NakladaJesenskiiTurk

Amann, A. (1996) Soziologie. Theorien, Geschichte, Denkweisen. Wien, BöhlauVerlag

Calhoun, Cr. / Gerteis, J. / Moody, J. / Pfaff, S. / Virk, I. (ur.) (2007) Classical Sociological Theory. 2nd

edition.

Oxford, Blackwell

Callinicos, A. (2007) Social Theory: A Historical Introduction. 2nd

ed. Oxford, Polity

Camic, Ch.(ur.) (1998) Reclaiming the Sociological Classics: The State of the Scholarship. Oxford, Blackwell

Collins, R. (ur.) (1994) Four Sociological Traditions: Selected Readings. Oxford, Oxford University Press

Cvjetiĉanin, V. iSupek, R. (2003) EmileDurkheimifrancuskasociološka škola, Sociološkahrestomatija. Zagreb:

Naklada Ljevak

Dahrendorf, R. (2005) Upotrazizanovimporetkom: predavanjaopoliticislobodeu 21. stoljeću. Zagreb, Deltakont

Đurić, M. (1987) SociologijaMaxaWebera, Sociološkahrestomatija. Zagreb, Naprijed

DurkheimE.(1999) Pravilasociološkemetode. Zagreb, NakladaJesenskiiTurk : Hrvatskosociološkodruštvo

Kaesler, D., Hrsg. (2000) Klassiker der Soziologie. Von Auguste Comte bis Norbert Elias. Band I. München,

Verlag C. H. Beck

Kaesler, D., Hrsg. (2000) Klassiker der Soziologie. Von Talcott Parsons bis Pierre Bourdieu. Band II. München,

Verlag C. H. Beck

Kuvaĉić, I. (1990) Funkcionalizamusociologiji,Sociološkahrestomatija. Zagreb, Naprijed

Levi-Strauss, Cl. (2001) Divljamisao. Zagreb, Goldenmarketing

Mannheim, K. (2007) Ideologijaiutopija. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo

Marshall, G. (ur.) (1998) A Dictionary of Sociology. Oxford, Oxford University Press

Marx, K. i Engels, F. (1989) Rani radovi.Zagreb, Naprijed

Merton, R. K. (1979) O teorijskoj sociologiji. Zagreb, CDD (str. 1-152)

Parsons, T. (1991) Društva: evolucijskiiporedbenipristup. Zagreb, August Cesarec

Supek, R. (1987) HerbertSpenceribiologizamusociologiji, Sociološkahrestomatija. Zagreb, Naprijed

Werner F.-H. et al. (1995) Lexikon zur Soziologie. Oplade, Westdeutscher Verlag

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije





studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni

ispit polaţu se pisanim putom.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna


oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te

postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i


polaganje ispita.










Naziv kolegija

POLITOLOGIJSKE TEORIJE

Opći podaci

Studijski program Sociologija i politologija

Godina II



ECTS – bodovi 6




KOGNITIVNA ZNANJA: Studenti stjeĉu znanja o osnovnim znaĉajkama procesa stvaranja javnih politika, koja

ukljuĉuju razumijevanje konteksta njihova nastajanja, njihove temeljne tipologije, aktere i ciljeve, instrumente za

njihovo ostvarivanje, naĉin donošenja odluka o pojedinim politikama, te naĉin njihova legitimiranja. Osim toga,

studenti razvijaju sposobnost razlikovanja temeljnih teorijskih pristupa prouĉavanju javnih politika.

INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI: Studenti razvijaju sposobnost klasificiranja osnovnih faza u procesu stvaranja

politika, poput inicijacije, formulacije, implementacije, evaluacije, kao i

razliĉitih vrsta aktivnosti povezanih s tim fazama, poput dizajniranja politika, njihova zagovaranja i monitoringa.

ISTRAŢIVACKE SPOSOBNOSTI: Zahvaljujući razumijevanju osnovnih naĉina oblikovanju i

provedbe javnih politika studenti razvijaju sposobnost poĉetnog razumijevanja naĉina na koji razlikovati ulogu

vertikalnih u odnosu na horizontalne aktere u stvaranju politika, zatim efekte što ih izaziva upotreba razliĉitih vrsta

instrumenata za ostvarivanje ciljeva javnih politika (poput regulacije,poreza, javnih rashoda, privatno-javnog

partnerstva, privatizacije, informativnih kampanja i siĉno).

PRAKTICNE SPOSOBNOSTI: Zahvaljujući razumijevanju naĉina na koji nastaju i na koji se provode javne politike

studenti dobivaju temeljne pretpostavke izobrazbe neophodne struĉnjacima za odluĉivanje, odnosno, analitiĉarima

politika (policy analists). Praktiĉne sposobnosti analitiĉara politika odnose se na osnovna znanja za razumijevanje

ishoda (policy outputs) i konaĉnih rezultata javnih politika (policy outcomes) na razliĉite ciljane skupine.


Uvod u predmet

Javne politike kao podrucje proucavanja

Kontekst oblikovanja i akteri javnih politika

Ipologije javnih politika

Akteri i ciljevi javnih politika

Instrumenti i ciljevi javnih politika

Odlucivanje o politici

Uvod u teorijske pristupe javnim politikama

Pluralizam: teorije moci i stvaranje politika

Pristup policy mreţa

Pristup institucionalne teorije

Pristup teorije racionalnog izbora


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Obvezna literatura

Colebatch, Hal K. 2004. Policy. Zagreb: Fakultet politickih znanosti

Grdešic, Ivan. 1995. Politicko odlucivanje. Zagreb: Alinea

Hill, Michael. 2010. Proces stvaranja javnih politika. Zagreb: Fakultet politickih znanosti, pogl.

1-8.

Dodatna literatura

Birkland, Thomas. 2001. An Introduction to the Policy Process. Armonk: M.E. Sharp.

za druţbene vede.

• Howlett, Michael, Ramesh, M., Perl, Anthony. 2009. Studying Public Policy: Policy

• John, Peter. 1998. Analysing Public Policy. London: Pinter.

• Parsons, Wayne. 1995. Public Policy: The Art of Political Decision-Making. Cheltenham:

Edward Elgar.



izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se

pismenim putom.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata


seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15

bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;







Naziv kolegija: POVIJEST POLITIĈKE FILOZOFIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6




Osposobiti studente da dosljedno i sebi jasno razumje sustav politiĉkog djelovanja u povijesnom vremenu i razloge

nekih odluka. Govorit ćemo o imenovanju ideoloških pravaca i utjecaje koji su se dogodili u okvirima filozofije. On

pri tom mora razumjeti ĉovjeka kao nuţno društveno-politiĉko biće zajednice, zon-politikoni, te pretpostavi i sva

druga rješenja i sve druge suprotne mogućnosti. Student treba da izuĉi jezik politiĉke misli, etiku i estetiku vlasti,

smisao suvereniteta naroda: «egalitarizam» kao sustav jednakosti meĊu ljudima, te zašto je on kod najvećih filozofa -

koji su bez izuzetka svi bili «aristokrati» - upitan. Kako sve to u povijesnom naslijeĊu stoji u današnjem obuhvatno

prihvaćenom svijetu posvemašnog republikanstva, liberalizma, demokracije. Je li ima tu nešto filozofski i politiĉki

proturjeĉno? Polaznik ovog kolegija u pravilu - na njegovu kraju - nikada ne bi u politiĉkom smislu trebao pred

najvećim odlukama pogriješiti.


Pojam filozofije,

Politiĉka filozofija ,

Metodološka pitanja,

Liberalizam,

Moralna kritika kapitalizma,

Anarhizam,

Socijalizam….








Osnovna literatura:

Strauss, Leo, Cropsey,Joseph, Povijest političke filozofije, Golden marketing. Tehniĉka knjiga, Zagreb,

2006.

Dodatna literatura:

Herodot, Povijest,Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Tukidid, Povijest peloponeskog rata,Matica hrvatska, Zagreb, 2009.


Platon, Obrana Sokratova, Fedon, Matica hrvatska, Zagreb, 1915.

Platon, Drţava, Naklada Jurĉić, Zagreb, 2004.

Aristotel, Politika, Beograd, SNL, Zagreb, 1988.

Aristotel, Nikomahova etika, SNL, (I, II i IV knjiga) Zagreb, 1982.

Ciceron, Marko T., Drţava, u Libri Politici (svezak prvi, I i III knjiga), Demetra, Zagreb, 2001.

Ciceron, Marko T., Zakoni, (svezak drugi, I knjiga), Demetra, Zagreb, 2001

Augustin, O drţavi boţjoj, Kršćanska sadašnjost, (knjiga XIX) Zagreb, 1995-1996.

Akvinski, T., Izbor iz dijela, Naprijed, Zagreb, 1990.

Machijavelli, Nikolo, Vladalac,Rad – «Rijeĉ i misao», Beograd, 1982.

Hobbes, T., Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

More, Thomas, Utopija, Globus, Zagreb, 2003.

Campanella, Tommaso, Grad sunca, Zora, Zagreb, 1953.g.

Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978.

Spinoza, Baruch de, Teološko-politička rasprava, Demetra, Zagreb, 2006.

Rousseau, J. J. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Kant, Immanuel, Pravno-politički spisi, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.

Hegel, G.W.F., Filozofija povijesti, Kultura, Zagreb, 1951.

Mill, John Stuart,Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb, 1988.

Marx, Karl, Filozofsko politički spisi, Fakultet politiĉkih znanosti Univerziteta u Zagrebu, Zagreb, 1979.

Engels, LudvigFojerbah i kraj klasična njemačke filozofije, Kultura, Beograd, 1947.

Marx-Engels, Manifest komunističke partije, Kultura, Zagreb, 1957.

Lenjin, V. I, Filozofske sveske, Kultura, Beograd, 1955.

Lenjin, V. I, Drţava i revolucija, Naprijed, Zagreb, 1972.

Manheim, K., Ideologija i utopija, Nolit, Beograd, 1968.

Weber, M., Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1968

-Straus, ClaudLevi, Divlja misao, Nolit, Beograd, 2010.









programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: SOCIOLOGIJA RELIGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti– preddiplomskistudij Godina III.

5. semestar




ECTS – bodovi 6




Upoznati studente s razvojem sociologije religije, njeznim temeljnim pojmovima, glavnim predstavnicima te

sociološkim razumijevanjem uloge religijâ ireligijskih zajednica u društvu. Polaznici će steći znanja o sociološkom

aspektu fenomena religije i religioznoga, osposobit će se za bolje razumijevanje znaĉenja religije u ĉovjekovu ţivotu

i društvu opće kao i znaĉenja ĉovjekova djelovanja u nastanku razliĉitih oblika religijâ. Cilj je kolegija ponuditi

studentima jedno novo viĊenje religije kao fenomena koji u ovom postmodernom vremenu zauzima veoma znaĉajno

mjesto u društvu, poglavito u bosanskohercegovaĉkom te će se u tom smislu posebno upoznati s odnosom religijskog

i politiĉkog te odnosom religija prema ratu – kroz povijest i danas.


Sociologija religije kao znanstvena disciplina. Predmet istraţivanja sociologije religije. Supstancijalne i funkcionalne

definicije religije. Religija kao sustav i nasljedstvo kritike religije. Rane godine sociologije religije – raĊanje

sociologije religije iz duha kritike religije. Klasiĉna faza sociologije religije: Auguste Comte i pozitivizam. Max

Weber i religija u zapadnoeuropskom razvoju. Durkheimovo „sveto društvo“ i antropologija religije. Simmelova

distinkcija izmeĊu religije i religioznosti. Luhmann i funkcija religije. Od sociologije crkava do civilne religije.

Religiozna integracija društva i civilna religija. Religija i društvo. Religija i socijalna promjena. Neoklasiĉna

sociologija religije - Sveti kozmos i nevidljiva religija. Razvoj suvremene religioznosti: Crkve, sljedbe i organizacija

religije. New Age, fundamentalizam i puĉka poboţnost. Religiozno iskustvo, konverzija i individualizacija. Mediji,

trţišta i budućnost religije (i sociologije religije). Svjetsko društvo i njegove religije. Odnos crkve i drţave. Religija i

rat. Socijalni nauk Crkve. Religijske zajednice u Bosni i Hercegovini. .








Osnovna literatura:

1. Cvitković, I. (2007) Sociologija religije. Sarajevo, DES


2. Knoblauch, H. (2004) Sociologija religije.Zagreb, Demetra

3. Davie, G. (2007) The sociology of Religion. London

4. Kehrer, G.(1988) Einführung in die Religionssoziologie. Darmstadt

5.

Dodatna literatura:

Acquaviva, S. (1996): Sociologija religija: problemi i perspektive. Zagreb, Filozofski fakultet

Berger, P. L. (1973) Zur Dialektik von Religion und Gesellschaft. Elemente einer soziologischen Theorie.

Frankfurt a/M.

Bešker, I. (2004) Goli blagdani. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk

Beyer, P. (1994) Religion and Globalization. London

Ćimić, E. (2007)Drama a/teizacije. Sarajevo, Šahinpašić

Cipriani, R. (2000) Sociology of Religion. An Historical Introduction. New York, Aldine De Gruyter

Davie, G. (2007) The sociology of Religion. London

Grace, Davie (2005): Religija u suvremenoj Europi. Zagreb

Hamilton, M. (2003) Sociologija religije. Teorijski i usporedni pristup. Beograd, Clio

Jukić, J. (1997) Lica i maske svetoga. Zagreb, Kršćanska sadašnjost

Kehrer, G.(1988) Einführung in die Religionssoziologie. Darmstadt

Laloux, J. (1981) Uvod u sociologiju religije. Zagreb

Markešić, I. (2000) Luhmannovo shvaćanje religije, Zagreb, Filozofska istraţivanja

Markešić, I. (2010) Religija u političkim strankama – na primjeru Bosne i Hercegovine. Sarajevo-Zagreb,

Synopsis

Michaels, A. (1997) Klassiker der Religionswissenschaft. München, Beck

Pals, D. L. (1996) Seven theories of religion. Oxford: Oxford University Press, New York

Vrcan, S.(1986)Od krize religije k religiji krize. Zagreb, Školska knjiga

Weber, M. (2000)Sociologija religije.Zagreb, KruZak

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije religije








programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: SOCIOLOGIJA KULTURE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Osposobiti studente da samostalno razumijeva kulturne situacije u mijeni vremena, te smisao stvaralaštva, sa jasnim

ukazivanjem na bitne duhovne projekcije u povijesti svijeta. Student mora da pravilno ocjenjuje forme ţivota, te

simboliĉku prirodu ljudskog jezika i mišljenja, kao i njihovu višeslojnost. On mora otkriti bitnu povezanost najvećih

dijela svjetske kulture, umjetnosti, poput Homera, Sofokla, Solomona, Pitagore, i Platona, Dantea, Eshila, s

dogaĊanjima povijesti uopće. U tom smislu on treba prvotno razumjeti helenizam, kao carstvo nepresušnih izvora

slobode i istine, koji preko renesanse stvara svijet u kojem upravo ţivimo. Naglasak je na klasici i bezvremenim

djelima ljudskoga stvaralaštva, s opomenom i na nuţnost subkultura i kvazikultura, koje takoĊer i same pretendira da

uĊu u svijet povijesnog naslijeĊa, ali ostaju u sebi vremenski i prostorno zatvorene i zaboravljene.


Pojam kulture,

Pojam estetike,

Odnos društva i kulture,

Period helenizma,

Civilizacija Europe.








Osnovna literatura:

Filozofija kulture - N. A. Berdjajev

Uvod u filozofsko mišljenje – J. M. Bochenski

www.scribd.com H.G-Gadamer – NaslijeĊe Europe

www.scribd.com Johan-Huizinga-Homo-Ludens

Dodatna literatura:

Nietzsche, Friedrich, RoĎenje tragedije, Matica hrvatska, zagreb, 1997., g.

Schelling, Friedrich, W. J., Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveuĉilišna naklada, zagreb, 2008., g.


http://www.scribd.com/


Lalo, Šarl, Friedrich, Osnovi estetike, BIGZ, Beograd, 1974., g.

Fraj, Nortrop, Veliki kod(eks), Prosveta, beograd, 1985., g.,

Huizinga, Johan, Jesen srednjega vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991., g.

Grevis, Robert, Grčki mitovi,Nolit, Beograd, 1995., g.

James, William, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990., g.

Harrington, Wilfrid j., Uvod u Bibliju – Spomen Objave, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987., g.

Grlić, Danko, Estetika – s onu stranu estetike, Naprijed, Zagreb, 1979., g.

Grlić, Danko, Estetika – smrt estetskog, Naprijed, Zagreb, 1978., g.

Berdjajev, Nikolaj, Duh i realnost – temelji bogočovječije duhovnosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985., g.

Berdjajev, Nikolaj, Ruska ideja, Prosveta, Beograd, 1987., g.

Meletinski, E. M, Poetika mita, Nolit, Beograd, 1976., g.

Solar, Milivoj, Moderna teorija romana, Nolot, Beogred, 1979., g.

Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog opstanka, Nolit, Beograd, 1984., g.

Tatarkijević, Vladislav, Istorija šest pojmova, Nolit, Beograd, 1976., g.

Merlo-Ponty, Moris, Struktura ponašanja, Nolit, Beograd, 1984., g.

Jaspers, Karl, Duhovna situacija vremena, Matica hrvatska, Zagrab, 1978., g.

Zurovac, Mirko, Umjetnost i egzistencija – Vrijednost i granice Sartrove estetike, NIP «Mladost», Beograd,

1978., g.

Dilthey, Wilhelm, Izgradnja povijesnog svijeta u duhovnim znanostima, BIGZ, Beograd., 1980.

Majorov, Genadij Gregorijević, Formiranje srednjovijekovne filozofije, Grafos, Beograd, 1982., g.

Auerbach, Erich, Mimesis – prikazivanje stvarnosti u zapadnoeuropskoj knjiţevnosti, Nolit, Beograd, 1978., g.

Garen, EuĊenio., Kultura renesanse, Nolit, Beograd, 1982., g.

Kant, Immanuel, O lijepom i uzvišenom, Novum, Zagreb, 2009., g.

Zbornik (priredio Z. Stojadinović), Teorija tragedije, Nolit, Beograd, 1984., g.

Eshil, Okovani Prometej, Hronos, Beograd, 2011., g.




izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej.



predispitne obveze.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomskistudij Godina III.

6.semestar




ECTS – bodovi 6




Tijekom izuĉavanja ovog kolegija studenti će imati priliku i mogućnost razviti vještine tumaĉenja i analiziranja tema

vezanih za obrazovanje i funkcioniranje obrazovnih sustava gledano iz sociološke perspektive. Imat će takoĊer

priliku kroz ovaj kolegij upoznati se sa sociološkim teorijama, društvenim procesima i sociološkim fenomenima koji

bitno utjeĉu na odgoj i obrazovanje. Isto tako, oslanjajući se na bogatu lepezu teorijskih perspektiva i empirijskih

studija, studenti će biti u prilici analizirati pozitivne i negativne aspekte obrazovanja i kako se oni reflektiraju na

mikro i makro zajednice. Radeći istraţivaĉki rad i kroz samostalne zadatke, studenti stjeĉu kompetencije samostalnog

prosuĊivanja, definiranja i izuĉavanja razliĉitih obrazovnih sustava te njihovo znaĉenje na pojedinca i cjelokupnu

zajednicu.


U okviru ovog kolegija izuĉavat će se:

- povijesni kontekst odgoja i obrazovanja,

- vaţni sociološki pojmovi vezani za odgoj i obrazovanje,

- sociološki pristupi i teorije o školovanju

- kulturološki, religiozni i socijalni aspekti odgoja i obrazovanja,

- utjecaj socijalnog i politiĉkog okruţenja na odgoj i obrazovanje

- rodna, nacionalna, vjerska i rasna (ne)jednakost u procesu odgoja i obrazovnih prilika

- potencijal škola kao mjesta za društvene promjene i pravde

.








Osnovna literatura:

1. Bennett, K. and LeCompte, M. (1998) How Schools Work: A Sociological Analysis of Century. Taylor &

Francis e-Library, London.

2. Cifrić, I. (2000) Ogledi iz sociologije obrazovanja. Školske novine, Zagreb

3. Education (3rd edition). Longman, New York

4. Giddens, A. (2007) Sociologija, (XVI. Poglavlje: Obrazovanje). Nakladni zavod Globus, Zagreb

5. Haralambos, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive, XI. pogl.: Obrazovanje). Golden Marketing, Zagreb

6. Longworth, N. (2005) Lifelong Learning in Action: Transforming Education in the 21st

Dodatna literatura:

Ben-David, J. and Zloczower A. (1962) Universities and Academic Systems in Modern Societies European

Journal of Sociology, Vol.3, No. 1: 45-84

Bredekamp, S. (1998) Kako djecu odgajati. Educa, Zagreb

Bruner, J. (2000) Kultura obrazovanja. Educa, Zagreb

Durkheim, É. (1996) Obrazovanje i sociologija. Filozofski fakultet, Zavod za sociologiju, Zagreb

Edgar G. E. (1995) Race, class, and educational opportunity: Trends in the sociology of education.

Sociological Forum, Vol.10, No. 4: 593-608

Education Statistics Quarterly, Vol. 6, No. 4

Flere, S. (ur.) (1986) Proturječja suvremenog obrazovanja. CDD, Zagreb

Freeman, C. E. (2004) Trends in Educational Equity of Girls and Women (NCES 2005- 16),

Gewirtz, S., Krib, A. (2012) Razumijevanje obrazovanja - sociološka perspektiva. Fabrika knjiga, Beograd

Grecne, B. (1996) Nove paradigme za stvaranje kvalitetne škole. Zagreb

Lesourne, J. (1993) Obrazovanje i društvo. Educa, Zagreb

Liessman, K.P. (2008) Teorija neobrazovanosti: Zablude društva znanja. Jesenski i Turk, Zagreb

Vujĉić, M. (1991) Uvod - sociologija obrazovanja. Informator, Zagreb

1. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja klasiĉnih i suvremenih sociologijskih

teorija

2. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu







programa:







polaganje ispita.










Naziv kolegija

USTAV I POLITIĈKI USTAVI

Opći podaci

Studijski program Sociologija i politologija

Godina III



ECTS – bodovi 6




Kolegij se bavi sustavnim odnosom drţave i ustava, te njihovom transformacijom u procesima europeizacije i

globalizacije. Kolegij ţeli obuhvatiti probleme pojmovnoga odreĊenja i objašnjenja povijesnog razvoja drţave,

moderne drţave kao politiĉke forme, usporedbe moderne drţave s predmodernim politiĉkim oblicima, razliĉite

naĉine legitimacije, naĉelo laiĉnosti / sekularnosti, odnose crkve i drţave, europeizacijski i globalizacijski uĉinak na

suvremenu drţavu. Cilj nastave je da se studenti upoznaju s kompleksnim odnosom drţave i ustava, da upoznaju

povijest ovoga odnosa i da kritiĉki razlikuju specifiĉnosti moderne drţave.


Uvodno predavanje: opis kolegija

Vlast i drţava: povijesne metamorfoze

Pred moderne politiĉke forme i njihovo opravdanje

Politiĉke zajednice od antike do moderne drţave - I.

Politiĉke zajednice od antike do moderne drţave – II.

Afirmacija drţave: vjerski ratovi, 1517.-1648. i apsolutizam

Nastanak moderne drţave – procesi modernizacije

Nastanak moderne drţave – liberalna i totalitarna drţava

Kljucne teorije drţave

Ustavne institucije

Naĉelo laiĉnosti u povijesnoj perspektivi

Ustav i drţava u procesima europeizacije


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Obvezna literatura

Wolfgang MERKEL, Transformacija politiĉkih sustava. Uvod u teoriju i empirijsko istraţivanje

transformacije, Zagreb: Politiĉka misao, 2011., str. 8-76.

Smiljko SOKOL i Branko SMERDEL, Ustavno pravo. Zagreb: Informator, 2009., str. 1-146.

Dodatna literatura

Josef ISENSEE, Drţava, ustav, demokracija. Zagreb: Politiĉka kultura, 2004.

Peter HÄBERLE, Ustavna drţava. Zagreb: Politiĉka kultura, 2002.





pismenim putom.


izvedbe programa




Obveze studenata










SMJER: INFORMATIKA I KOMUNIKOLOGIJA

V. SEMESTAR

Operativni sustavi 1 1 2 6 Obvezni

PSIK01

Odnosi s javnošću 1 1 2 6 Obvezni

PSIK02

Programiranje 1 1 2 6 Obvezni

PSIK03

Istraţivanje javnog mišljenja 1 1 2 6 Obvezni

PSIK04

Osnove digitalne tehnike 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

PSIK05

Informacijski sustavi 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

PSIK06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera PSIK07

VI. SEMESTAR

Mediji i komunikacija 1 1 2 6 Obvezni

PSIK08

Internetsko dizajniranje 1 1 2 6 Obvezni

PSIK09

Raĉunalne mreţe 1 1 2 6 Obvezni

PSIK10

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera PSIK11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: informatike ili komunikologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca društvenih znanosti, smjer INFORMATIKA I KOMUNIKOLOGIJA




Naziv kolegija: OPERATIVNI SUSTAVI

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti

Godina

Semestar

III.

V.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima vezanim uz operativne sustave modernih kompjutora u

smislu spoznaje i korištenja.


I. RAZVOJ,KONCEPCIJA, KARAKTERISTIKE I FUNKCIJE OPERATIVNIH SUSTAVA

Povijestoperacijskihsustava

Vrsteoperacijskihsustava

Struktureiprocesioperacijskihsustava

Karakteristikeoperacijskihsustava

Funkcijeoperacijskihsustava

Sigurnostizaštita

II. VRSTE OPERACIJSKIH SUSTAVA

Operacijskisustavunix

Operacijskisustav windows

Operacijskisustavlinux



Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Grbavac V. i Grbavac J., OPERACIJSKISUSTAVI, Nastavni materijali, Skripta, 1.izdanje, DOIK, 2014, Zagreb

Dodatna literatura:



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni izraditi struĉne pristupne

radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:



oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.







5 bodova


*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih

obveza studenta



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,


Naziv kolegija

ODNOSI S JAVNOŠĆU

Opći podaci

Studijski program Informatika i komunikologija

Godin

a

3.

Nositelj kolegija

Kontakt


ECTS 6

Broj sati nastave 1+1+2

Status kolegija Obvezni


Cilj kolegija je studenti steknu temeljna znanja o samom pojmu i znaĉenju odnosa s javnošću, te o osnovnim

kompetencijama sluţbenika, odnosno djelatnika za odnose s javnošću. Studenti će steći znanja i o ulozi i mjestu

odsjeka/sluţbe, odnosno sluţbenika za odnose s javnošću u organizaciji, kao i oblicima organiziranja odnosa s

javnošću unutar organizacije. Studenti će se upoznati s trendova razvoja odnosa s javnošću u svijetu, u BiH i

zemljama okruţenja.


- Uvod u kolegij

- Pojam i definicije odnosa s javnošću

- Povijesni razvoj odnosa s javnošću

- Razvoj odnosa s javnošću u svijetu i u BiH

- Opis radnih poslova i zadataka djelatnika za odnose s javnošću

- Mjesto odnosa s javnošću u organizaciji

- Organizacijska komunikacija

- Odnosi s mediji kao dio odnosa s javnošću

- Proces rješavanja problema u odnosima s javnošću

- Uloga i razvoj odnosa s javnošću u neprofitnim organizacijama, zdravstvu i obrazovanju

- Mediji i odnosi s medijima kao dio odnosa s javnošću

- Novi mediji, mediji za unutarnje i mediji za vanjske javnosti

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja

Seminarski rad

Samostalni zadaci

Konzultacije


PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Literatura:

1. Broom, M. Glen: Cutlip & Center s Učinkoviti odnosi s javnošću, deseto izdanje, preveo Luka Marković,

Mate d.o.o., Zagreb, 2010.

Dodatna literatura:

1. Martinović, Drago: Mediji i promocija participacija graĎana u lokalnoj samoupravi, Logotip, Široki Brijeg, 2014.

2. Martinović, Drago: Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću, Mediaplan institut, Sarajevo, 2010.





polaţu se pismenim putem.

Obveze studenata


seminarskih radova; izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrednovanje rada studenata i ocjenjivanje

Dolazak na nastavu do 10 bodova ; Seminarski rad do 15

bodova; Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova;

Završni ispit do 35 bodova;

Od 61 do 70 bodova, ocjena

dovoljan D-2


dobar C-3


vrlo dobar B-4


odliĉan A-5




Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE

Opći podaci:


Godina

Semestar

III.

V.





ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznati polaznike s temeljnim pojmovima programiranja. Opće kompetencije koje student

stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata logike programiranja, razumijevanje programske logike.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog i poloţenog ispita studenti će biti osposobljeni:

Razumjeti programsku logiku, metode i stilistiku koji se primjenjuju u procesu izrade programa.

Izraditi grubi detaljni blok dijagram programa

Razumjeti smisao izrade programa u konkretnoj problemskoj situaciji.

Odabrati programski alat/jezik za razvoj konkretnog programskog zadatka

Razumjeti ulogu i strukturuprogramskog priruĉnika i organizacijskog uputstva za korištenje programa


I./ OSNOVNI PROGRAMSKI POJMOVI

Vrste i generacije programskih jezika

Blok dijagram programa

Razvoj strukturnih tehnika programiranja.

Strukturni dijagram tijeka

Osnovne programske strukture. Tipovi podataka. Rad s datotekama – osnove. Razvoja programskog zadatka.

Vrste i tipovi programskih jezika

II./ TIPIĈNE PROGRAMSKE STRUKTURE I CIJELINE

Slijedne programske instrukcije

Programske instrukcije uvjetnog i bezuvjetnog grananja

Instrukcije programskih petlji

Programske procedure,rutine i potprogrami

III./ STRUKTURA I ORGANIZACIJA DATOTEKA

Vrste datoteka

Struktura datoteka

Vrste i tipovi organizacije podataka

Instrukcije i funkcija za rad sa datotekama

IV./ PROCES PLANIRANJA PROGRAMSKOG RAZVOJA I PROCES PROGRAMIRANJA

Faze procesa planiranja programskog razvitka

Faze procesa programiranja

Tehnike strukturnog programiranja

Metode oblikovanja programa

V./ PRIMJERI I ZADACI

Prezentacija programskih rješenja na konkretnom programskom zadatku.

Izrada jednostavnih programskih zadataka








Osnovna literatura:

Grbavac V. i Grbavac J.,Viši programskijezici/Quick Basic, Nastavni materijali, Skripta, 1.izdanje, DOIK, 2013,

Zagreb

Grbavac V., Informatika, kompjutori i primjena, Udţbenik, 1. izdanje, DOIK, 2010, Zagreb.

Dodatna literatura:







programa:





Obveze studenata:








5 bodova



studenta





Naziv kolegija

ISTRAŢIVANJE JAVNOG MIŠLJENJA

Opći podaci


Godina I.

Ime nositelja kolegija 2015./2016.


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da student dobije temeljna znanja o znaĉaju istraţivanja kao potpore i provjere u ostvarivanju ciljeva

u komunikacijskim naukama. Student će savladati pojmove javnosti i javnog mišljenja u istraţivanju kao i ovladati

pojmovima i naĉinima istraţivanja.


Javnosti kao ciljne grupe u istrazivanju

Pojam javnog misljenja (mnijenja)

Definiranje cilja istrazivanja

Metodologija i varijable istrazivanja

Kvalitativni i kvantitavni metod

Metodi i vrste (kanali) istrazivanja:

Ispitivanje (vrste intervjua, anketiranje)

Analiza sadrzaja (medija, drugih dokumenata)


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Literatura

Javno mnijenje - teorije i istraţivanje, Vesna Lamza Posavec, godina izdanja: © 1995. (prvo izdanje) - biblioteka:

Politologija

Dodatna literatura

Researching the Public Opinion Environment: Theories and Methods (SAGE Series in Public Relations)

www.amazon.com


Pismeni ispit ce se sastojati od koncipiranja i provodjenja

istrazivanja iz oblasti javnog misljenja. Sluţiće razvijanju

kognitivnih znanja odnosno primjene informacija dobijenih na

kolegiju i kroz literaturu i internet. Usmeni dio ispita biti

usmjeren na preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja, te

njihovu primjenu u budućem praktiĉnom radu.


izvedbe programa




Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni provesti istraţivanje te

napraviti izvještaj o rezultatima istrazivanja ukljuĉujući i opis

metodologije.


Istraţivanje = 40 bodova

Završni ispit = 60 bodova.





http://www.amazon.com/



Naziv kolegija: OSNOVE DIGITALNE TEHNIKE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima digitalne tehnike. Opće kompetencije koje student stjeĉe su:

mogućnost primjenjivanja logiĉke algebre, razumijevanje rada osnovnih digitalnih sklopova te razumijevanje principa

strukturiranja raĉunarskih sustava.


Brojni sustavi. pretvorba iz jednog brojnog sustava u drugi, zapis brojeva u računalima, kodiranje

informacija

Boolova algebra.

Logičke funkcije. logički operatori I, ILI, NE, NI, NILI, minimizacija logičkih funkcija

Logički sklopovi. kombinacijski logički sklopovi, sekvencijalni logički sklopovi

Osnove graĎe računala. izmjena informacija, izvršavanje instrukcija, skup instrukcija, prevoĎenje programa,

memorijska hijrearhija računala








1. Uros Peruško, Vlado Glavinić: Digitalni sustavi, Školska knjiga Zagreb, 2005.

Dodatna literatura:

1. J.E. Palmer, D.E. Perlman. Introduction to Digital Systems. McGraw-Hill, 1993

2. Leo Budin: Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb 1996.

3. Gabro Smiljanić: Osnove digitalnih raĉunala, Školska knjiga Zagreb, 1990.

4. Slobodan Ribarić: Arhitektura mikroprocesora, Školska knjiga Zagreb, 1990.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, završni ispit 90 bodova.







Naziv kolegija: INFORMACIJSKI SUSTAVI

Opći podaci:

Studijski program

BS Studij društvenih znanosti

MS Studij društvenih znanosti

Godina

Semestar

III.II.

V. III




ECTS – bodovi 3,4,6

Broj sati po semestru

1+1+1

1+0+1



Upoznati studente sa mogućnostima korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije u dizajnu i

izgradnji poslovnih informacijskih sustava, kao i prednosti vezane uz takav naĉin rada i poslovanja. Globalizacija,

internetizacija kao i sveprisutna informatizacija suvremenog poslovanja organizacija u prvi plan izbacuje kvalitetno

prikupljanje, obradu i spremanje podataka i informacija, u smislu korištenja istih kao strateškog alata za upravljanje u

modernom/informatiĉkom gospodarstvu i informacijskom društvu ĉije standarde valja spoznati i usvojiti, te po njima

raditi.


Struktura modela infosustava (vrste IS)

Okolina informacijskih sustava

Upravljanje i odluĉivanje kao komponente razvoja informacijskih sustava

Utjecaj raĉunala na organizaciju i pojedinca

Koncepcija planiranja informacijskih sustava

Karakteristike kompjutorski integriranih informacijskih sustava

Razvoj ţivotnog ciklusa informacijskih sustava

Organizacija i izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka

Upravljaĉki info sustavi

Koncepcijsko-metodološka i statistiĉka osnova razvoja info sustava.

Perspektive razvoja kompjutorske obrade podataka








Osnovna literatura:

Grbavac V.,Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Sveuĉilišni udţbenik Sveuĉilišta u Zagrebu, Školska

knjiga,Zagreb, 1991.http://www.knjiga.ba/analiza-i-implementacija-informatickih-sustava-b1006.html

Grbavac V., Informtika, kompjutori i primjena, IV izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, Filedata

(DOIK), 2010.,Zagreb, 2010.

Dodatna literatura:

Langefors B., Theoretical Analysis of Information Systems, Sweden, 1998.







programa:





Obveze studenata:








5 bodova



studenta





Naziv kolegija

MEDIJI I KOMUNIKACIJE

Opći podaci


Godina III



ECTS – bodovi 6




Student će moći:

- Objasniti znaĉaj masovnog komuniciranja

- Objasniti znaĉaj društvene uloge medija

- Razumijeti fukcije medija te sagledati ih u politiĉkom i etniĉkom kontekstu koji vlada u BiH

- Razumijeti razliĉite aspekte novinarskog profesionalizma i vjerodostojnosti komuniciranja/medija


- Vrste komunikacija

- Šta su to masovne komunikacije

- Profesionalna komunikacija – novinarstvo i odnosi sa javnostima

- Uloga komuniciranja u modernom demokratskom društvu

- Imanentne funkcije medija

- Vrste medija

- Medijska slika Bosne i Hercegovine

- Novinarski profesionalizam i vjerodostojnost medija


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Obvezna literatura

MALOVIĆ, MALETIĆ, VILOVIĆ, KURTIĆ, KUNCIK (2014), Masovno komuniciranje; Golden marketing-

Tehniĉka knjiga-Sveuĉilište sjever; Zagreb

UDOVIĈIĆ, Radenko (2012.), Vjerodostojnost medija, teorijske i praktične dileme, Media plan institut, Sarajevo

Dodatna literatura

MALOVIĆ, Stjepan (2007): Medijiidruštvo, Zagreb: ICEJ/Sveuĉilišnaknjiţara

BRIGGS, P. COBLEY, Uvod u studije medija, Beograd: Clio. 2005

LORIMER, R.(1999): Masovne komunikacije. Beograd: Clio




duţni napisati pismeni rad koji će se bazirati na nalizi sadrţaja

medija.

Završni ispit se vrši usmeno.


izvedbe programa



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa

Obveze studenata




Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do

15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;







Naziv kolegija: INTERNETSKO DIZAJNIRANJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima internetskog dizajniranja. Opće kompetencije koje student

stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela izrade sadrţaja za mreţne stranice na Internetu, razumijevanje

postupka izrade Web sadrţaja.


Uvod u Internet. Osnovni pojmovi. Osnovne strukture, naĉela djelovanja i oblici uporabe.

Priprema za Internetsko dizajniranje. Planiranje, struktura, izrada suĉelja. Odabir teme, host, Web domena,

dizajnerski alat, sadrţaj.

Web stranice. Ciljevi, pozicija, struktura. Vrste. HTML i CMS stranice. CSS.

Alati za Web dizajn. Programski jezici. Elementi za izradu Web stranice. Grafika. Skripte.

Vizualni aspekt. Grafiĉki dizajn. Funkcionalnost.

Web dizajn i elektroničko poslovanje.

Upravljanje sadrţajem. Sadrţaj i tehnike upravljanja sadrţajem, metapodaci, upravljanje tijekovima podataka,

kontrola objekata. Dinamiĉki HTML. Vizualna izgradnja Web aplikacija. Dizajn i optimiranje Web grafike.

Praktiĉna nastava

Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima

Pristupni rad.








2. Niederst Robbins, Jennifer: Naučite Web dizajn: Vodič kroz (X)HTML, CSS i Web grafiku. Mikro knjiga, 2014.

Dodatna literatura:

1. Lynch, H.: ' Web Style Guide, Web Style Guide: Basic Design Principles for Creating Web Sites', 2ed., New

Haven, ISBN 0-300-07675, 2002

2. Rockley, A.: 'Managing Enterprise Content: A Unified Content Strategy', 1st edition, October 17, 2002, ISBN:

0735713065

3. Ladd, E.; O’Donnell, J. et al.: “HTML 4, XML, and Java 1.2, Dynamic HTML, CGI”, Macmillan Computer

Publishing, Indianapolis (IN), 1999.

4. Lernay, L.: “Web Publishing with HTML 45”, SAMS, http://www.samspublishing.com, No: 0-672-31725-7,

1999.







programa:





Obveze studenata:



ispita.



bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,

završni ispit 35 bodova.





http://www.samspublishing.com/



Naziv kolegija: RAĈUNALNE MREŢE

Opći podaci:

Studijski program BS Studij društvenih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima vezanim uz raĉunalne mreţe i komunikacije. Opće

kompetencije koje student stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene raĉunalnih mreţa pri

obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti vezanih uz povezivanje kompjutorsko komunikacijskih susta u jedinstvenu

informacijsko komunikacijsku cijelinu u okvru poslovnih organizacija i korporacija.

Nakonodslušanihpredavanjaipoloţenogispitastudentićespoznatiiovladati:

Vrstama modela raĉunalnih mreţa

Tipovima arhitektura raĉunalnih mreţa

Klasifikacijama raĉunalnih mreţa i mreţnojopremi

Razinama pristupanja i topologijama raĉunalnih mreţa

Naĉini internetskog povezivanja raĉunalnih mreţa

Finesama prijenosne razine raĉunalnih mreţa

Posebnostima/protokolima glede aplikativne razine raĉunalnih mreţa

SpecifiĉnostimaVirtualne private mreţe (VPN)


I. VRSTE I MODELI RAĈUNALNIH MREŢA

1. ISO/OSI referentni model

2. TCP/IP arhitektura

3. Klasifikacija raĉunalnih mreţa po dosegu

4. Mreţnaoprema

II. RAZINA PRISTUPA MREŢI

1. Topologije raĉunalnih mreţa

2. Prijenosni mediji

3. Ethernet tehnologije

4. Virtualna lokalna mreţa (VLAN)

5. Beţiĉna lokalna mreţa (WLAN)

6. PPP protokol

III.INTERNET RAZINA

1. Internet protokol

2. Usmjeravanje

3. ICMP protokol

4. DHCP protokol

IV./ PRIJENOSNA RAZINA

1. TCP protokol

2. UDP protokol

3. Prikljuĉnatoĉka

V./APLIKACIJSKA RAZINA

1. HTTP protokol

2. DNS sustav

VI./VIRTUALNA PRIVATNA MREŢA (VPN)

1. Tuneliranje

2. L2TP protokol

3. IPSecprotokol




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. 1. Grbavac V. i Grbavac J., Raĉunalne mreţe , Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2014, Zagreb

Dodatna literatura:

1. W. Stallings, Dana and Computer Communications, 7th Ed., Pearson Education, New Jersey, 2004.




ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.



programa:





Obveze studenata:



ispita.









SMJER: MENADŢMENT I JAVNA UPRAVA

V. SEMESTAR

Upravni postupak 1 1 2 6 Obvezni

PSMU01

Sustav javne uprave 1 1 2 6 Obvezni

PSMU02

Menadţment projekata 1 1 2 6 Obvezni

PSMU03

Poduzetništvo 1 1 2 6 Obvezni

PSMU05

Javne financije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

PSMU04

Organizacijsko ponašanje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

PSMU06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i

smjera PSMU07

VI. SEMESTAR

Informatizacija javne uprave 1 1 2 6 Obvezni

PSMU08

Administracija u javnoj upravi 1 1 2 6 Obvezni

PSMU09

Politiĉki sustavi u BiH i EU 1 1 2 6 Obvezni

PSMU10

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i

smjera PSMU11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: ekonomije, menadţmenta ili

javne uprave.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca društvenih znanosti, smjer menadţment i javna uprava.



Naziv kolegija: UPRAVNI POSTUPAK

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Studenti će se upoznati i savladati osnovne funkcije i zadaće upravnog procesa. Upoznati će se sa institutima upravnog

procesnog prava, te upoznati primjenu u upravnoj praksi odnosno upravnom postupku.


Naĉela upravnog postupka, stvarna i mjesna nadleţnost, stranka i njeno zastupanje, komuniciranje organa i stranaka,

dostavljanje pismena, rokovi, povrat u prijašnje stanje, prvostupanjski postupak, rješenje, pravni lijekovi, vanredni

pravni lijekovi, izvršenje zakljuĉaka i rješenja








Osnovna literatura:

Dedić , S. (2001), „Upravno procesno pravo“Magistrat, Sarajevo.

Dodatna literatura:

Zakon o upravnom postupku BiH (“Sluţbeni glasnik BiH”, broj:29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13).

Zakon o upravnom postupku F BiH („Sluţbene novine F BiH“, broj 2/98 i 48/99).







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, seminarski rad 30









Naziv kolegija

SUSTAV JAVNE UPRAVE

Opći podaci





ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis

kolegija

Nema


Cilj kolegija je usvajanje osnovnih pojmova Javne uprave. Studente će se upoznati s izvorima upravnog prava,

pojmom upravne organizacije, vrstama upravnih organizacija, naĉelom podjele i jedinstva vlasti, odnosom organa

uprave i zakonodavne vlasti, djelatnosti organa uprave, djelokrugom i nadleţnostima organa uprave, vrstama organa

uprave, upravom u BiH i FBiH, te naĉelima funkcioniranja (rada) organa uprave.


-Uvod: nastanak, razvoj, sustav upravnog prava, izvori upravnog prava

-Pojam upravne organizacije

-Vrste upravnih organizacija

-Organi uprave (Upravne organizacije kao instrument vlasti): opći pogled na nastanak i razvoj, strukturna rješenja

poloţaja uprave u mehanizmu vlasti – naĉelo podjele i jedinstva vlasti, razvoj uprave u Jugoslaviji, jedinstvo vlasti u

Jugoslaviji, odnos organa uprave s predstavniĉkim tijelima i vladom, djelatnost organa uprave, djelokrug i nadleţnost

organa uprave, vrste organa uprave, uprava u BiH i FBiH, Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih

ustanova, odnosi izmeĊu organa uprave, odnos organa uprave prema sudovima i nadleţnom tuţilaštvu, naĉela

funkcioniranja (rada) organa uprave,sredstva za rad i radni odnosi

-Institucije koje vrše javne ovlasti: javne sluţbe u usporednom pravu, organizacije koje vrše javne ovlasti u pravnom


sustavu SFRJ i Bosne i Hercegovine, javna poduzeća i ustanove, javne ovlasti u BiH i FBiH


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava



PohaĊanje

nastave

Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad



Udţbenik

Kamarić M., Festić I., Upravno pravo (opšti dio), Magistrat (Editio Iuristica), Sarajevo, 2004.

Dodatna literatura

Zakon o organizaciji uprave u FBiH („ Sl.novine FBiH“, broj 35/05)

Zakon o naĉelima lokalne samouprave u FBiH(„ Sl.novine FBiH“, broj 49/06)

Zakon o organizaciji uprave u Hercegovaĉko-neretvanskom kantonu/ţupaniji

(„ Sl.novine HNK/Ţ“, broj 9 /09).


Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim

putem.


izvedbe programa

U tokusemestra izvršit

ćesekooperativnaprocjenakvaliteteizvedbeprograma,

auodnosunaoĉekivanjaiobveze (studenata/nastavnika),

tepostavljeneciljeveizadaćeprograma.

Obveze

studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrjednovanje

rada studenata

i izvoĊenje

ocjene










60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)



Naziv kolegija: MENADŢMENT PROJEKATA

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski studij društvenih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6




Nastava je namijenjena studentima s osnovnim ciljem upoznavanja studenata s problematikom projektnog

menadţmenta kao jednog od osnovnih alata za prilagodbu zahtjevima turbulentnog turistiĉkog trţišta. Suvremene

forme projektnog menadţmenta nastale su direktno pod multi-disciplinarnim utjecajem raznih podruĉja, od

informacijske tehnologije do arhitekture. Upravljanje projektima predstavlja idealnu platformu za uporabu tehnika

integrativnog menadţmenta i za menadţment promjena.


Pojam i definiranje projekta

Pojam i definiranje projektnog menadţmenta

Priroda i kontekst projektnog menadţmenta

Strategija i projektni menadţment

Projektni menadţer i menadţment projekata

Uĉinkoviti projektni timovi

Interesno utjecajne skupine na projekt

Faze rada na projektu

Raĉunalna podrška projektnom menadţmentu








Osnovna literatura:

1. Omazić, M. A., Baljkas, S.: Projektni menadţment, Sinergija, Zagreb, 2005.

2. Gutić D., Matković I.: "Osnove menadţmenta", Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića",

MeĊugorje, 2013.

Dodatna literatura:

1. Majstorović, V.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2010.

2. Zekić, Z.: Projektni menadţment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.

3. Duffy, M. G.: Menadţment projekata: ekspertska rešenja za svakodnevne izazove, Data Status,

Beograd, 2008.

4. Cleland, D. I., Ireland, L. R.: Project Management – Strategic Design and Implementation 4th ed., McGraw-

Hill, New York, 2002.

5. Field, M., Keller, L.: Project Management, International Thomson Business Press, London, 1998.

6. Flyvbjerg, B., Bruzelius, N., Rothengatter, W.: Megaprojects and Risk – an Anatomy of Ambition,

Cambridge University Press, Cambridge, 2003;

7. Lewis, J. P.: Fundamentals of Project Management 2nd ed., AMACOM, New York etc., 2002.

8. Mantel, S. J. Jr., Meredith, J. R., Shafer, S. M., Sutton, M. M.: Project Management in Practice 2nd ed.,

John Wiley & Sons, New York etc., 2004.

9. Maylor, H.: Project Management, Prentince Hall – Ft, Harlow etc., 1999.

10. Meredith, J. R., Mantel, S. J. Jr.: Project Management – A Managerial Approach 5th ed., John Wiley & Sons,

New York etc., 2002.

11. Newell, M. W., Grashina M. N.: The Project Management Question and Answer Book, AMACOM, New

York etc., 2003.







programa:





Obveze studenata:



ispita.









Opći podaci

Naziv kolegija

PODUZETNIŠTVO

Studijski program Sveuĉilišni studij društvenih znanosti Godina

studija III.

Smjer Menadţment i javna uprava. Semestar

studija V.

Ime i prezime nositelja kolegija

Ime i prezime asistenta


ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru (predavanja-seminara-vjeţbi) 1-1-2

Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta za upis kolegija.


Programom navedenog kolegija studenti usvajaju znanje i vještine o osnovama poduzetništva, o temeljnim naĉelima

poduzetništva, funkcijama poduzetništva, o poduzetniĉkom okruţenju, perspektivama razvoja poduzetništva…

Teorijske spoznaje upućuju studente i potencijalne poduzetnike na znaĉaj stvaranja odgovarajuće poduzetniĉke podloge

i mogućnosti zaštite od poduzetniĉkog rizika. U tome su zastupljena znanja o šansama, ali i opasnostima poduzetniĉkog

poduhvata.


1. Pojam poduzetništva i poduzetnika

2. Poduzeće

3. Poduzetnik kao voĊa organizacije

4. Poduzeće i njegovo okruţenje

5. Principi poslovanja poduzeća

6. Funkcije u poduzeću

7. Organizacija poduzeća

8. Kapital poduzeća

9. Trţište poduzeća

10. UtvrĊivanje poslovnog rezultata

11. Troškovi poduzeća

12. Inovacije

13. Poslovni plan poduzetnika

14. Poduzetniĉki projekt

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je relevatno)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je relevantno)

PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pisani ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraţivanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktiĉni rad

Udţbenici

Matković, I.: Poduzetništvo, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići, 2014.

Kolaković, M.:Poduzetništvo u ekonomiji znanja, Sinergija, Zagreb 2006.

Škrtić, M.: Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb, 2006.

Dodatna literatura

Kirby, D., A.: Entrepreneurship, McGraw Hill, London, 2003.

Kuvaĉić, N.: "Poĉela poduzetništva", Ekonomski fakultet u Splitu, 1999.

Scarborough N. M. i Zimmerer, T. W.: "Effective Small Business Management: An Entrepreneurial Approach", Prentice

Hall, 2003.

Longenecker, J. G.; Moore, C. W.: "Small Business Management – An Entrepreneurial Emphasis", Thomson South-Western,

2003.

Evaluacija


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja

nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni predati poslovni plan. Završni ispit polaţe se pisanim putom.

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i

nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne prikaz

literature, za sve studente izrda poslovnog plana






Naziv kolegija

JAVNE FINANCIJE

Opći podaci

Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni

studij društvenih znanosti

Obvezni kolegij:godina/semestar III/V

Nositelj kolegija

Suradnik:


ECTS – bodovi 3




Stjecanje znanja o ekonomici javnog sektora i metodama analiza financijskih aktivnosti drţave. Razumijevanje

prirode javnih dobara i eksternalija te društvenih posljedica politiĉkih odluka. Dobivanje uvida u osnove sustava

socijalnog osiguranja i redistribucije dohotka, te uĉinkovitosti i pravednosti sustava oporezivanja. Stjecanje znanja o

strukturu i instrumente proraĉuna te znaĉaja i uloge javnog duga u drţave. Razumijevanje procesa fiskalne

decentralizacije i instrumenata za njenu provedbu.


1. Uvodna razmatranja

2. Metode javnih financije

3. Javna dobra i vanjski uĉinci

4. Politiĉka ekonomija

5. Preraspodjela dohotka i sustav socijalnog osiguranja

6. Oporezivanje

7. Proraĉun

8. Javni dug

9. Fiskalni federalizam


Predavanja

Izrada Seminarskog rada

Konsultacije



PohaĊanje nastave Prezentacija

Seminarskog rada

Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura

1. Pero Jurković,“Javne financije“,Masmedija,Zagreb.

2. Dieter Brummerhoff,“Javne financije“,Mate,Zagreb,2000.

3. N.Šimurina-H.Šimović-M.Mihelja Ţaja-M.Primorac,“Javne financije u Hrvatskoj“,Ekonomski fakultet

Zagreb,2012.

Dodatna literatura

1.H.S.Rosen,“Javne financije“,Institut za javne financije,Zagreb,1999.

2.K.Ott,“Javne financije u Hrvatskoj“,Institut za javne financije,Zagreb,2007.

3.Mehmed Alijagić,“Poreski menadţment i poreski konsalting“,UPS Banja Luka,2006.

4.Mirsad Kikanović,“PDV,teorija i praksa“,Pen,Tuzla,2005.

Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja

predavanja i vjeţbi. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje studenata u

nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja utvrĊuju se

polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.


izvedbe programa

Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se

interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na vjeţbama.

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi i vjeţbama; aktivno sudjelovanje na

vjeţbama; izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova, Seminarski

rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.





Naziv kolegija: ORGANIZACIJSKO PONAŠANJE

Opći podaci:

Studijski program

Sveuĉilišni studij društvenih znanosti, smjer:

Menadţment i javna uprava Godina

V

semestar




ECTS – bodovi 3




Usvajanje temeljnih znanja i vještina koje budućim menadţerima mogu pomoći u rezimiranju sloţenosti ponašanja

ĉlanova organizacije kako bi ih se moglo kreativno usmjeravati u stvaranju pozitivne organizacijske klime s ciljem

unapreĊenja njene djelotvornosti.


Pojmovni aspekti i sadrţaji organizacijskog ponašanja u organizaciji

Ĉimbenici organizacijskog ponašanja

Modeli ponašanja u organizaciji

Oblici ponašanja u organizaciji (individualno ponašanje i ponašanje skupine)

Istraţivanja organizacijskog ponašanja u kontekstu motivacije, odluĉivanje, sukoba, komunikacije, voĊenja

Metode predviĊanja i upravljanja ponašanjem u organizaciji








Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A, Organizacijsko ponašanje, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, MeĊugorje, 2014.

Robbins, S.P., Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Mate, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura

Fajgelj S., Metode istraţivanja ponašanja, CPP, Beograd, 2005.

Greenberg S., Ponašanje u organizacijama, Ţelind, Beograd, 1998.

Miljković, D.; Rijavec, M., Organizacijska psihologija (odabrana poglavlja), Ekološki glasnik d.o.o., Donja Lomnica,

2007.

Ritz J., BehaviourinOrganization, Homewood, Illinois, Irwin, 1981.


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s

obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke

kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.

Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog

ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.


programa:





Obveze studenata:

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;

polaganje ispita.


Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: INFORMATIZACIJA JAVNE UPRAVE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima informatizacije javne uprave. Cilj javne uprave je brzo,

ekonomiĉno i efikasno rješavanje problema graĊana. Opće kompetencije koje student stjeĉe su: shvaćanje temeljnih

znaĉajki korištenja ICT u javnim sluţbama; razumijevanje općih koncepata i naĉela za olakšanu i ubrzanu razmjenu

informacija te pruţanje elektroniĉkih usluga uprave kako meĊu upravnim sektorima, tako i meĊu drţavama;

sposobnost sudjelovanja u kreiranju budućih trendova razvoja informacijskog društva u Europskoj uniji.


Upoznavanje s temeljnim teorijskim i praktiĉnim vrijednostima korištenja informacijsko-komunikacijske

tehnologije (ICT) u pravu i javnoj upravi.

Reforma drţavne uprave i utjecaj ICT na promjene u drţavnoj upravi i javnoj upravi.

Razvoj upotrebe i korištenja ICT u pravnoj znanosti i praksi u svijetu i kod nas;

Informatizacija uprave i javnih sluţbi: tehniĉko-tehnološke i pravne pretpostavke stvaranja e-uprave.

Stanje postojećih projekata informatizacije javne uprave u BiH i komparativno kao poticaj za restrukturiranje

poslovnih procesa u drţavnoj upravi i pruţanje interaktivnih online usluga.

Pozitivno-pravni okviri e-uprave u Europi i u BiH.

Analiza javno dostupnih baza podataka i usluga unutar projekta e-uprava i njihovo praktiĉno korištenje.

Praktiĉna nastava

Pristupni rad u formi eseja.








Osnovna literatura:

1. Ivan Mecanović/ Predrag Zima (2007). Uvod u pravo informacija, Osijek

2. Ţuţul, J., Dragiĉević, D. (1996). Informatika u upravi i pravosuĎu, Zagreb: Sveuĉilišna tiskara

Dodatna literatura:

1. Brown, D. (2005). Electronic government and public administration, International Review of Administrative

Sciences; 71:2, 241-254

2. Andersen, K.V. (2006) e-Government: Five Key Challenges for Management. The Electronic Journal of e-

Government 4 (1) pp 1-8.

3. Carr J. i Gannon-Leary P. (2007) e-Government Leaders, Organisational Change and ICTs: Learning from FAME

and other e-Government Experiences. The Electronic Journal of e-Government 5 (1) pp 11 – 20.

4. Ĉerić V. i Varga M. (2004) Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb: Element.

5. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja e-uprave. Tijekom nastave studenti će biti upućeni

na ostalu dopunsku literaturu.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, završni ispit 70

bodova.







Naziv kolegija: ADMINISTRACIJA U JAVNOJ UPRAVI

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti 2015/16 Godina III.




ECTS – bodovi 6




Upoznavanje organizacije i djelovanja javne uprave i njene uĉinkovitosti, provoĊenje odluke i programa vlada i dr..


Definicija javne uprave. Odvajanje uprave i politike, sredstva politiĉke kontrole. Konteksti javne uprave: ustavni okvir, politiĉka

kultura, procesi globalizacije. Zadaće javne uprave. Struktura javne uprave: središnja regionalna i lokalna. Status javnih

sluţbenika. Uredsko poslovanje. Upravne reforme i modernizacija javne uprave. Komparativni pregled sustava javne uprave

Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i drugih zemalja.








Osnovna literatura:

6. Pusić, E.: Javna uprava i društvena teorija, Suvremena Javna uprava, Zagreb 2006.godine.

7. Pusić, E.: Nauka o upravi, Školska knjiga, 2000.godine.

8. Koprić, I.: Javna uprava, Nastavni materijali, Suvremena javna uprava, Zagreb 2006.godine.

Dodatna literatura:

1. Šimac, N.,: Europski principi javne uprave; od vladanja do sluţenja graĊanima, Udruga za demokratsko društvo,

Zagreb,2002. Godine.

2. Elektronski izvori

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit

polaţu pisanim putom.


programa:


procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja

i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: POLITIĈKI SUSTAV U BIH I EU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Na razini ovladavanja konceptualnim i teorijskim oruĊima, povijesnim i komparativnim

znanjima, studenti stjeĉu znanje o: pojmu politiĉkog sustava i mjestu studija nacionalne politike unutar politiĉke

znanosti, politiĉkoj tranziciji i njezinom tijeku u BiH, prvim demokratskim izborima, oblikovanju ustavnog poretka,

pojmu i nastanku EU, povjesnim koracima EU Iosnovama sustava EU


Pojam politiĉkog sustava

Vrste izbora, izborno zakonodavstvo, biraĉko pravo i referendumi, izborni

modeli i sustavi

Politiĉke stranke: nastanak i razvoj, organizacija i ideologija, stranaĉki sustav,

dimenzije i obrasci stranaĉkog natjecanja

Parlament: razvoj, struktura, uloga i funkcije

Podjela vlasti: odnos zakonodavne i izvršne vlasti, tipovi sustava vlasti,

promjena sustava vlasti u BiH

Drţavna uprava i lokalna samouprava: odnos središnje i lokalne vlasti, lokalna

demokracija i participacija

Ljudska prava i manjinska politika u BiH slobode i prava ĉovjeka i graĊanina,

nacionalne i etniĉke manjine

Funkcioniranje EU

Institucije EU

Primarno zakonodavstvo EU

Pravni akti EU

Pomoćne institucije EU








Osnovna literatura:

-Pravni i politiĉki sustav Bosne i Hercegovine, Zagreb, Tkanica 2013. god.

-Misita, Nevenko (2007). Osnovi prava Evropske unije. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu.

Dodatna literatura: -Politiĉki sistem Bosne i Hercegovine: udţbenik sa hrestomatijom, knjiga druga, Omer Ibrahimagić, Suad

Kurtćehajić, Sarajevo, Magistrat 2002. god.

-Vukadinović, Radovan (2006). Pravo Evropske unije. Ĉetvrto izmjenjeno i dopunjeno izdanje. Banja

Luka/Kragujevac, 2006. god.

-John Mc Cormick: Razumjeti Europsku uniju, Zagreb: Mate, 2010

-Ljerka Mintas Hodak, Europska unija, Zagreb Mate 2010. god.

-Radna grupa – Politiĉka analiza 01/05 (2005). Aritmetika neodgovornosti. Sarajevo.

- Swoboda, Hannes (2008). Zapadni Balkan izmeĊu irskog "ne" i slovenskog predsjedavanja, IFIMES –

MeĊunarodni institut za bliskoistoĉne i balkanske studije Ljubljana, Slovenija, 29. 07. 2008.

-Ever Closer Union, An Introduction to European Integration, Palgrave Macmillan (2010).

- Neil Nugent, The Government and Politics of the European Union, Palgrave Macmillan(2010).

www.europa.ba

www.dei.gov.ba

www.oscebih.org







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, seminarski rad 30






d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog

u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno povjerenstvo.

Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak

studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene

ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima, sa

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Omer+Ibrahimagi%C4%87%22

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Suad+Kurt%C4%87ehaji%C4%87%22



zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedno

povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba

polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi odgovarajuće

rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s

tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s

obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije

zapoĉeti studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u

naĉelu ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine.

Proces se odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene

nastavnim planom za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz

prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom.

Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje

upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako

tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe

u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije

upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz

narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se

ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na

kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne završi

studij..

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom

završnog preddiplomskog rada.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi

tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno

prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava

se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa

obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva

vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin

organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i

ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente

organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom procesu i

polagati odgovarajuće ispite.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni

sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.


FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: SOCIOLOGIJA, INFORMATIKA, KOMUNIKOLOGIJA, MENADŢMENT,

JAVNA UPRAVA

DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ DRUŠTVENIH ZNANOSTI

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. SOCIOLOGIJA

2. POLITOLOGIJA

3. INFORMATIKA

4. KOMUNIKOLOGIJA

5. OPĆI MENADŢMENT

6. MENADŢMENT U JAVNOJ UPRAVI

1. UVOD

Diplomski studij društvenih znanosti ustrojava se kao dvopredmetni studij koji treba osigurati osposobljavanje

suvremenog profila magistra društvene struke koji će temeljem steĉenih specijalistiĉkih znanja iz društvenih znanosti

moći kreativno i djelatno sudjelovati

u svim znanstvenim institutima društveno-humanistiĉkoga usmjerenja,

u sociološkim istraţivanjima i sociološkim i politološkim analizama suvremenih društvenih i

politiĉkih procesa u Bosni i Hercegovini, ali i u Europi i u svijetu,

u analitiĉkome praćenju procesa razvitka društvenih institucija (obitelj, religija, privreda, podjela rada,

obrazovanje, udruge, i dr.) i politiĉkih institucija (politiĉke stranke, drţavna uprava i njezini razliĉiti

segmenti, i dr.) te profesionalnih organizacija (sindikati, itd.).

Magistri/re društvene struke moći se nakon uspješno završenog diplomskoga studija kompetentno snalaziti na

brojnim radnim mjestima kroz znanstvena istraţivanja i analitiĉke poslove kako u znanstvenim tako i u drugim

istraţivaĉkim – javnim i privatnim – institutima, i drugim društvenim, politiĉkim (stranaĉkim, općinskim,

ţupanijskim/ kantonalnim, entitetskim i drţavnim) i profesionalnim (sindikalnim) organizacijama.

Magistri društvene struke moći će analizirati postojeće politike u Bosni i Hercegovini, usporeĊivati ih s onima

u okruţenju i u Europi i svijetu, analizirati djelovanje pojedinih društvenih i politiĉkih institucija i pojedinaca i utjecaj

njihova djelovanja na cjelokupnu društvenu i politiĉku situaciju u Bosni i Hercegovini. Moći će kompetentno

sudjelovati u realizaciji raznolikih razvojnih i akcijskih istraţivanja, uspješno raditi i suraĊivati na unapreĊivanju

poslovnih procesa, u organizacijama, ustanovama i informacijskim središtima u kojima su potrebna znanja iz

organizacije društvenih institucija.

Magistri društvene struke bit će osposobljeni istraţivati i analizirati suvremeno bosanskohercegovaĉko javno

mnijenje o svim bitnim društvenim, ekonomskim, politiĉkim, religijskim pitanjima, ali će isto tako biti osposobljeni

kreirati to isto javno mnijenje

Magistri društvene struke moći će se upisivati na doktorske studije na Fakultetu društvenih znanosti dr.

Milenka Brkića, Sveuĉilištu/Univerzitetu „Hercegovina“, ali i na drugim visokoškolskim institucijama.

Plan i program studija društvenih znanosti provodit će sukladno europskim standardima uvoĊenja ECTS-

bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Trajanje studija: 4 semestra

Ukupan broj ECTS bodova nuţan za stjecanje diplome magistra/re: 120

Opći podaci:

a) Struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Diplomski studij društvenih znanosti organiziran je kao jednopredmetni i dvopredmetni studij. Završetkom

diplomskog studija društvenih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih

znanosti s naznakom smjera.

b) Uvjeti za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u trogodišnjem ili

ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu

(predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se mogu upisati i kandidati drugih struka, uz

prethodno odobrenje navedenog povjerenstva. Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se

osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog

ispita, o ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u naĉelu,

obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa izabranog studija. Nakon što

poloţi diferencijalne ispite, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu.

c) Lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.

DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ DRUŠTVENIH ZNANOSTI

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Suvremene sociologijske teorije 1 1 2 6 Obvezni

MSSZ01

Teorije informacija 1 1 2 6 Obvezni

MSSZ02

Menadţment i marketing 1 1 2 6 Opći

MSSZ03

Praktikum društvenih znanosti 0 0 4 6 Zajedniĉki

MSSZ04

Komunikologija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSZ05

Algoritmi i strukture podataka 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSZ06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra bilo kojeg smjera MSSZ07

II. SEMESTAR

Sociologija društvenih promjena 1 1 2 6 Obvezni

MSSZ08

Baze podataka 1 1 2 6 Obvezni

MSSZ09

Strateški menadţment 1 1 2 6 Opći

MSSZ10

Praktikum struke 0 0 4 6 Zajedniĉki

MSSZ11

Raĉunalna grafika 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSZ12

UN i meĊunarodne organizacije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSZ13

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra bilo kojeg smjera MSSZ14



Naziv kolegija: SUVREMENE SOCIOLOGIJSKE TEORIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti– diplomski studij Godina IV.

1. semestar




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente za dijalog s najvaţnijim teorijama suvremene sociologije, a zatim ih osposobiti da ih

analiziraju, koriste i kritiziraju i da samostalno i kritiĉki tumaĉe društvene fenomene pomoću analitiĉkih oruĊa koje nude

obraĊivane teorije. Pri tome se poseban naglasak stavlja na kritiĉko prosuĊivanje i povezivanje razliĉitih teorijskih pristupa.

Studenti će biti potaknuti da kroz prizmu obraĊivanih teorija prepoznaju društvene probleme kao istraţivaĉke teme, te da

razmišljaju o tome kako bi se koncepti i teorije o kojima ĉitaju u sklopu kolegija mogli primijeniti na bosanskohercegovaĉko

društvo.


Kolegij je usmjeren na kritiĉku analizu suvremenih socioloških teorija nastalih u razdoblju od 1960-ih godina do danas,

njihovih idejnih korijena te utjecaja koje su izvršile. ObraĊivat će se nekoliko cjelina: simbolički interakcionizam - George

Herbert Mead (idejna podloga Ĉikaške škole), Erving Goffman (dramaturgija svakodnevnoga), Howard S. Becker (teorija

etiketiranja i devijantnost), fenomenologijska sociologija – Edmund Husserl (filozofski temelji fenomenologije), Alfred Schütz

(fenomenologija socijalnog svijeta), Peter L. Berger/Thomas Luckmann (socijalna konstrukcija zbilje), Harold Garfinkel

(etnometodologija), teorija razmjene - George Homans, teorija sustava - Nikalas Luhmann, teorija komunikativnog djelovanja -

Jürgen Habermas, teorija interaktivnih ritualnih lanaca - Randall Collins, teorija mreţa - Mark Granovetter, teorija

globalizacije – Ulrich Beck, teorija strukturacije – Anthony Giddens, poststrukturalizam - Michel Foucault te sociologije

svakodnevnog ţivota - poimanje svakodnevice Michela de Certeaua, sociologiju društvenih pokreta Alaina Tourainea i

feminističke teorije zatim ideje promjene paradigme i znanstvenih revolucija Thomasa Kuhna, kao i promišljanja Zygmunta

Baumana o Holokaustu i ulozi sociologije u suvremenom društvu, te odnosom moderniteta i smrtnosti.








Osnovna literatura:

1. Ritzer, G. (1997) Suvremenasociologijskateorija. Zagreb, Globus

2. Amann, A. (1996) Soziologie. Theorien, Geschichte, Denkweisen. Wien, Böhlau Verlag

3. Turner, J. H. (ur.) (2006) Handbook of Sociological Theory. New York, Springer

Dodatna literatura:

Abels, H. (2001) Interaktion, Identität, Präsentation. Kleine Einführung in interpretative Theorien der Soziologie. Wiesbaden:

Westdeutscher Verlag

Abercrombie, N., Hill, S. i S. Turner, B. S. (ur.) (2008) Rječnik sociologije. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk

Baudrillard, J. (2001) Simulacija i zbilja. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo (Predgovor i str. 3-

162)

Bauman, Z. (2005) Modernitet ili dekonstrukcija smrtnosti. K.: časopis za knjiţevnost, knjiţevnu i kulturalnu teoriju, 1(4): 97-

132

Beck, U. i Grande, E. (2006) Kozmopolitska Europa: društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb, ŠK

Berger, P. L. i Luckmann, Th. (1992[1966]) Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb, Naprijed

Ĉaĉinović, N. (ur.) (2006) Ţene i filozofija. Zagreb, Centar za ţenske studije (str. 135-193; 241-254)

Certeau, M. de (2002) Invencijasvakodnevice. Zagreb, NakladaMD (str. 7-198).

Collins, R. (2004) Interaction Ritual Chains. Princeton: Princeton University Press (3-257)

Elias, N. (1996) O procesu civilizacije: Sociogenetska i psihogenetska istraţivanja. Zagreb, Antibarbarus (str. 7-98; 457-538)

Foucault, M. (1994) Znanje i moć. Zagreb, Globus

Garfinkel, H. (1984[1967]) StudiesinEthnomethodology. Oxford: Polity (1. i 3. poglavlje)

Goffman, E. (2000) Kako se predstavljamo u svakodnevnom ţivotu. Beograd, Geopoetika

Habermas, J. (1990[1982]) „Tumaĉenjeuzpojamkomunikativnogdjelovanja“, u: Katunarić, V. (ur.)

TeorijadruštvauFrankfurtskoj školi, Sociološka hrestomatija. Zagreb: Naprijed (str. 593-619)

Kaesler, D., Hrsg. (2005) Aktuelle Theorien der Soziologie. Von Shmuel N. Eisenstadt bis zur Postmoderne. München, Verlag

C. H. Beck

Kuhn, Th. (1999[1962]) Struktura znanstvenih revolucija.Zagreb, Naklada Jesenski i Turk

Luhmann, N.(1981) Teorija sistema. Zagreb, Globus (str. 5-208)

Mead, G. H. (2003[1934]) Um, osobaidruštvo sa stajališta socijalnog biheviorista. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko

sociološko društvo (str. I-XXX; 129-215)

Morel, J. et al. (2001) Soziologische Theorie. Abriss der Ansätze ihrer Hauptvertreter. München – Wien, R. Oldenburg Verlag

Mouzelis, N. (2000) Sociologijska teorija: Što je pošlo krivo? Zagreb, Naklada J&T : Hrvatsko soc. društvo

Spasić, I. (2004) Sociologije svakodnevnog ţivota. Beograd, Radunić

Touraine, A. (1983) Sociologija društvenih pokreta. Beograd, Radniĉka štampa (str. 7-201)

Werner, F.-H. et al. (1995) Lexikon zur Soziologie. Opladen, Westdeutscher Verlag

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja suvremenih sociologijskih teorija






pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:






polaganje ispita.










http://katalog.nsk.hr/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?SC=Author&SEQ=20081016011058&PID=hcDrUUeah0d-wDLFousixA9cx7W&SA=Bauman,+Zygmunt



Naziv kolegija: TEORIJA INFORMACIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina IV.




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznati studente s konceptom i temeljnim pojmovima teorije informacija i odgovoriti na

pitanja kako prenijeti i spremiti što je moguće više informacija, kolika je maksimalna koliĉina informacije koja se

moţe prenijeti kroz pojedine vrste kanala i mreţa, koju zaštitu i sigurnost moramo osigurati kod prijenosa i

spremanja informacija. Kroz primjenu matematiĉke teorije predstavljaju se informacijsko-teorijski temelji na

kojima poĉiva suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija.


1. Temelji teorije informacije kao egzaktne matematiĉke teorije.

2. Temeljne tehniĉke discipline i matematiĉke teorije.

3. Zaštitno kodiranjea kao primjena teorije informacije u suvremenoj raĉunarskoj i telekomunikacijskoj praksi.

4. Ciljevi i naĉela kodiranja i suštinu Shannonovog teorema o kodiranju kao fundamentalnog informacijskog

zakona.

apstraktni prikaz komunikacijskog sustava kroz njegove stohastiĉke odrednice, te teorijsko-informacijske

veliĉine za njegovo opisivanje: ulazna i izlazna entropija, ekvivokacija, irelevancija (šum) i uzajamna

informacija.








Osnovna literatura:

1. Uvod u teoriju informacije i kodiranje, 2. izd.; I.S. Pandţić, A. Baţant, Ţ. Ilić, Z. Vrdoljak, M. Kos, V.

Sinković; Element, Zagreb; 2009; ISBN: 978-953-197-605-3

2. Informacija, simbolika i semantika; V. Sinković; Školska knjiga; 1997; ISBN: 993-0-30739-X

3. Pandţić, I. S. Baţant, A. Ilić, Ţ. Vrdoljak, Z. Kos, M. Sinković, V. Uvod u teoriju informacije i kodiranje.

Element, 2007.

Dodatna literatura:

1. Coding and Information Theory. 2nd ed.; R.E. Hamming; Prentice-Hall. Englewood Cliffs, New Jersey; 1986;

ISBN: 0-13-139072-4

2. Elements of Information Theory. 2nd ed.; T.M. Cover, J.A. Thomas; Wiley, New York; 2006; ISBN: 978-

0471241959

3. An Introduction to Information Theory; F.M. Reza; Dover, New York; 1994; ISBN: 0-486-68210-2

Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se





programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, završni ispit 90 bodova.





Naziv kolegija

PRAKTIKUM DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Opći podaci

Studijski program Sociologija - politologija

Godina IV.



ECTS – bodovi 6




Kroz ovaj kolegij, studenti imaju priliku i mogućnost da razviju vještine tumaĉenja i analiziranja društvenih (politiĉko-

socioloških) problema i dogaĊanja. Studenti će dobiti priliku za bolje razumijevanje veza izmeĊu teorije i istraţivanja

kako bi unaprijedili i razvijali analitiĉke sposobnosti za procjenu problema u širem politiĉko-sociološkom kontekstu.

.

Oĉekivani ishodi uĉenja

Svaki student će imati priliku razvijati ili poboljšati sljedeće vještine:

Sposobnost opisivanja društvenih fenomena

Praktiĉna upotreba politologijskih, sociologijskih i filozofskih teorija

Sposobnost za usporedbu, kontrast i vezu izmeĊu razliĉitih struktura, procesa i društvenih promjena

Sposobnost kritika i analize.

Prepoznavanje utjecaja društvenih promjena i društvenih trendova

Sposobnost inovacije, predlaganja novih kombinacija, postavljanja nova pitanja, i predlaganje novih objašnjenja,

konceptualnih okvira ili teorija

Akademske vještine pisanja u društvenim znanostima

Timski rad i suradnja

Prezentiranje ideje


Konzultacije

Vjeţbe

Samostalni zadaci

Seminarski - istraţivaĉki rad


PohaĊanje nastave

Istraţivaĉki rad

Prezentacija

Preporuĉena literatura

Bauer, Helmut (1997) Sloboda medija i javno mnijenje

Davor Marko, Lejla Turĉilo, Tatjana Ljubić, Radenko Udoviĉić (2010) Izbori 2010. u BiH

Nevenko Herceg, Zoran Tomić(1998)Izbori u Bosni i Hercegovini. Sveuĉilište u

Mostaru Centar za studije novinarstva

Metzler, Ken (2006) Kreativno intervjuisanje. Priručnik za prikupljanje informacija postavljanjem pitanja.

Podgorica: CID, Institut za medije Crne Gore

Milas, Goran (2005) Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.Jastrebarsko: Naklada Slap

Vujević, Miroslav (2002) UvoĎenje u znanstveni rad – u području društvenih znanosti, 6. dopunjeno izdanje.

Zagreb: Školska knjiga.

Obveze studenata

Od studenata se oĉekuje redovito prisustvovanje nastavi;

sudjelovanje u odabranom i odobrenom istraţivaĉkom projektu;

prezentacija istraţivaĉkog projekta


Istraţivaĉki raddo 70 bodova;

Prezentacija istraţivaĉkog radado 30 bodova;





http://www.google.ba/search?hl=hr&tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Nevenko+Herceg%22

http://www.google.ba/search?hl=hr&tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Zoran+Tomi%C4%87%22

Naziv kolegija

KOMUNIKOLOGIJA

Opći podaci

Studijski program Društvenih znanosti

Godina 2.

Nositelj kolegija

Kontakt


ECTS 3




Cilj kolegija je da studenti steknu znanja o samom pojmu i znaĉenju komunikacije, te ulogu komunikacije u

svakodnevnom ţivotu i radu.

Cilj kolegija je i osposobiti studenta da kroz komunikaciju ostvaruje ciljeve poslovanja organizacije.


- Uvod u kolegij

- Pojam komunikacije

- Uloga i znaĉenje komunikacije u svakodnevnom ţivotu i radu

- Podjela komunikacije

- Neverbalna komunikacija

- Korištenje novih inf.komunik. tehnologija

- Poslovna komunikacija

- Interno i eksterno komuniciranje


Predavanja

Seminarski rad

Samostalni zadaci

Konzultacije


PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Literatura:

3. Tomić, Zorica: Komunikologija, Ĉigoja štampa, Beograd, 2003.

Dodatna literatura:






Obveze studenata








dovoljan D-2


dobar C-3


vrlo dobar B-4


odliĉan A-5

www.vina.edu.baherceg SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim karakteristikama standardnih struktura podataka (lista, stog, red,

binarno stablo) i algoritama nad njima te upoznavanje studenata sa algoritmima za sortiranje. Studenti će biti

osposobljeni razumjeti osnovne elemente i svojstva algoritama i struktura podataka i njihovo implementiranje kod

tipiĉnih problema.


- Uvod u kolegij

- Osnovni pojmovi. Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi struktura:

polje, zapis, pointer, kursor.

- Liste. općenita lista, stog, red, dvostruko povezana lista

- Stabla. ureĊeno stablo, binarno stablo

- Sortiranje. selection sort, bubble sort, insertion sort, shell sort, merge sort, quick sort, heap sort

Praktiĉna nastava

Seminarski rad.








1. Robert Manger, Miljenko Marušić (2007) STRUKTURE PODATAKA I ALGORITMI, Zagreb

Dodatna literatura:

1. A.V. Aho, J.E. Hopcroft and J.D. Ullman: Data Structures and Algorithms, 2nd Edition. Addison-Wesley, Reading

MA, 1987.

2. E. Horowitz, S. Sahni, S. Anderson-Freed: Fundamentals of Data Structures in C, W.H. Freeman & Co., New

York, 1992.

3. E. Horowitz, S. Sahni, S. Rajasekaran: Computer Algorithms / C++, Computer Science Press, New York, 1997.

4. R.L. Kruse, B.P. Leung and C.L. Tondo: Data Structures and Program Design in C, 2nd Edition. Prentice-Hall,

Englewood Cliffs NJ, 1996.

5. B.R. Preiss: Data Structures and Algorithms with Object-Oriented Design Patterns in C++, John Wiley &

Sons, New York, 1999.







programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: SOCIOLOGIJA DRUŠTVENIH PROMJENA

Opći podaci:

Studijski program Diplomski studij društvenih znanosti Godina I.




ECTS – bodovi 6




Uputiti studenta u aktualna zbivanja koja se dogaĊaju zajedno sa narastajućim napretkom prije svega u

informativnom sustavu, u brzini protoka ljudi, roba, kapitala, kulturnih proizvoda i djelatnosti što proizvodi potpuno

novu situaciju i rezultira rastućim jedinstvom sveg. Kroz kolegij se nastoji studente uputit u razumijevanje socijalnih

interakcija, društvenih organizacija, institucija i promjena. Govori se o temama odnosa pojedinca i skupina o društvu

kao stabilnom ali ipak promjenjivom. Razumijevanjem ovih tema potiĉe se razvoj kritiĉkog razmišljanja i boljeg

razumijevanja okoline u kojoj ţivimo.


Pojam društva,

Pojam globalizacije,

Odnos pojedinca i skupina,

Uzroci promjena u društvu,

Društvene organizacije i institucije.








Osnovna literatura:

Cifrić, I., Sociologija u novom socijalnom kontekstu. DRUŠ. ISTRAŢ. ZAGREB 16-17/GOD.4(1995)

Skledar, N., Znanost o društvu i društvene promjene. DRUŠ. ISTRAŢ. ZAGREB 16-17/GOD.4(1995)

Peraĉković, K., Sociologija tranzicije: strukturalni, sociokulturalni i neomodernizacijski pristup. DRUŠ.

ISTRAŢ. ZAGREB 3/GOD.13(2004)

Dodatna literatura:

Haralambos, Michael; Holborn, Martin,.: Sociologija. Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.

Kuvaĉić, Ivan: Uvod u sociologiju, Golden marketing, Zagreb, 2004.

Abercrombie, Nicholas i drugi: Rjeĉnik sociologije, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.

Dodds, Klaus,Geopolitika, TDK, Zagreb, 2009.

Paţanin, Ante, Moderna filozofija i politika, Fakultet politiĉkih nauka, Zagreb, 1986.

Freeden, Michael (ur), Političke ideologije – novi prikaz,(eseji), Algoritam, Zagreb, 2006.

Bidet, Jackues,Opća teorija moderne, Disput, Zagreb, 2008., g.

Zbornik:Klasici političkog mišljenja, uredili: H. Meier, H. Rausch, H. Denzer.

Zbornik: Globalizacija i socijalna drţava, Puljiz, V., RSP i SSSH, Zagreb, 1998. g.







predispitne obveze.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,









Naziv kolegija: BAZE PODATAKA

Opći podaci:


Godina

Semestar

IV.

II




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima o relacijskim bazama podataka. Opće kompetencije koje

student stjeĉe su: razumijevanje metoda konceptualnog, logiĉkog odnosno fiziĉkog oblikovanja (projektiranja)

relacijske baze podataka; upoznavanje jezika SQL za rad s relacijskim bazama podataka. Kolegij o bazama podataka

potreban je zato što je to sastavni dio obrazovanja svakog struĉnjaka koji se bavi raĉunarstvom ili softverskim

inţenjerstvom. Baze podataka pojavljuju se unutar većine aplikacija.


I./ UVOD U BAZE PODATAKA

Osnovni pojmovi vezani uz baze podataka

Arhitektura baze podataka .

Ţivotni ciklus baze podataka

Jezici za rad s bazama podataka

Modeliranje podataka

Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka .

II./ MODELIRANJE PODATAKA

Modeliranje entiteta i veza

Relacijski model

Normalizacija relacijske sheme

III./ JEZICI ZA RELACIJSKE BAZE PODATAKA


Relacijska algebra

Relacijski raĉun

JezikSQL

Optimizacija upita








Osnovna literatura: Robert Mecinger,Baze podataka, Skripta, 1.izdanje, 2008, Zagreb

Dodatna literatura: Robert Mecinger,Uvod ubaze podataka, Skripta, 1.izdanje,PMF, 2010, Zagreb







programa:





Obveze studenata:








5 bodova



studenta





Naziv kolegija

STRATEŠKI MENADŢMENT

Opći podaci

Studijski program Opći menadţment

Godina I/II



ECTS – bodovi 6




Kolegij je namijenjen studentima diplomskog studija s ciljem upoznavanja s relevantnim aspektima suvremene teorije

strateškog menadţmenta, te s naĉinima oblikovanja, analize i provedbe poslovne strategije poduzeća.


1. Uvod u strateški management

2. Proces strateškog managementa i razine strategije

3. Misija, vizija i strateški ciljevi

4. Strateška analiza

5. PredviĊanje budućnosti i scenario tehnika

6. Konkurentska prednost

7. Osnovna strateška usmjerenja

8. Strategije sloţenih poduzeća

9. Implementacija strategije

10. Strateško planiranje i kontrola


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Gutić D., Matković I., Osnove menadţmenta, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, MeĊugorje, 2013.

Buble, M. (ur.): Strategijski management, Ekonomski fakultet - Split, 2005.

Whellen, T. L. i Hunger, D.J.: Strategic Management and Business Policy, 9th ed., Prentice Hall, 2004.

Dodatna literatura

Thompson, A. A. Jr. i Strickland III, A. J.: Strategic Management: Concepts and Cases, 13th ed., McGraw-Hill/Irwin,

2002.




izraditi seminarski rad. Završni ispit se polaţe pismenim putem.


izvedbe programa




Obveze studenata












Naziv kolegija: PRAKTIKUM STRUKE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti –diplomski studij Godina IV.

1. semestar


Ime suradnika na kolegiju .


ECTS – bodovi 6




Uokviruovogakolegija studentimasepruţamogućnostda razviju vještine tumaĉenja i analiziranja društvenih problema sa

sociološke, filozofske i politološke perspektive. Studenti će dobiti priliku za bolje razumijevanje veza izmeĊu teorije i istraţivanja

kako bi unaprijedili i razvijali analitiĉke sposobnosti za procjenu problema u širem društvenom kontekstu.


Svaki student će imati priliku razvijati ili poboljšati sljedeće vještine:

Sposobnost opisivanja društvenih fenomena

Praktiĉna upotreba socioloških i politoloških teorija

Sposobnost za usporedbu, kontrast i vezu izmeĊu razliĉitih struktura, procesa i društvenih promjena

Sposobnost kritike i analize.

Prepoznavanje utjecaja društvenih promjena i društvenih trendova

Sposobnost inovacije, predlaganja novih kombinacija, postavljanja nova pitanja, i predlaganje novih objašnjenja, konceptualnih

okvira ili teorija

Akademske vještine pisanja u društvenim znanostima

Timski rad i suradnja








Preporuĉena literatura:

Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Globus

Metzler, Ken (2006) Kreativno intervjuisanje. Priručnik za prikupljanje informacija postavljanjem pitanja. Podgorica: CID,

Institut za medije Crne Gore

Milas, Goran (2005) Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.Jastrebarsko: Naklada Slap

Vujević, Miroslav (2002) UvoĎenje u znanstveni rad – u području društvenih znanosti, 6. dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska

knjiga.





pisanim putom.





programa.

Obveze studenata:

Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i


polaganje ispita












Naziv kolegija: RAĈUNALNA GRAFIKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima raĉunalne grafike. Opće kompetencije koje student stjeĉe su:

razumijevanje primjene pojedinih cjelina iz podruĉja raĉunalne grafike na konkretne zahtjeve u praksi, ovladavanje

vještinom korištenja komercijalnih 3D aplikacija.


Povijest raĉunalne grafike,

Reprezentativni primjeri RG, klasifikacija aplikacija,

Inţenjerska grafika, CAD, CAM,

Grafiĉki hardver,

Promatranje u 3D, hijerarhija objekata,

Ulazni ureĊaji, interakcijske tehnike,

Dizajn dijaloga, softver za korisniĉko suĉelje,

Napredne tehnike modeliranja,

Animacija

Digitalna kinematografija,

Izrada raĉunalnih igara.

Praktiĉna nastava


Praktiĉan rad.








Osnovna literatura:

1. Pandţić, I. S., Virtualna okruţenja, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Element, Zagreb, 2004.

Dodatna literatura:

1. Foley, J., van Dam, A., Hughes, J., Phillips, R., Introduction to Computer Graphics, Addison-Wesley, 1997.

2. Bjelovuĉić Kopilović, S., Riješeni primjeri i zadaci iz tehniĉkog crtanja i nacrtne geometrije u AutoCADu

2004, Digitalni priruĉnik, 32 bita d.o.o., Zagreb, 2004.

3. The Art of Maya, An Introduction to 3D Computer Graphics, Alias/Wavefront Education, 2002.

4. Cogner, D., Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology, Boston, 2004.







programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; praktiĉni rad; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, praktikum 15 bodova, završni ispit

75 bodova.





SMJER: SOCIOLOGIJA

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih

istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSSC01

Kulturna politika i kulturna akcija 1 1 2 6 Obvezni

MSSC02

MeĊunarodni odnosi 1 1 2 6 Obvezni

MSSC03

Teorija spoznaje 1 1 2 6 Obvezni

MSSC04

Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSC05

Istraţivanja u masovnoj komunikaciji 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSC06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra drugog smjera MSSC07

IV. SEMESTAR

Religijski fundamentalizam i

politiĉko mesijanstvo 1 1 2 6 Obvezni

MSSC08

Geopolitika 1 1 2 6 Obvezni

MSSC09

Metodološki praktikum iz sociologije 1 1 2 6 Obvezni

MSSC10

Suvremene teorije vlasti 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSSC11

Statistiĉke analize u sociologiji 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSSC12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik sociologije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih znanosti, smjer sociologija.




Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA

STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog

istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja



Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.


Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.





ispit polaţu se pisanim putem.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija: KULTURNA POLITIKA I KULTURNA AKCIJA

Opći podaci:

Studijski program Diplomski studij društvenih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je pruţiti razumijevanje odnosa drţave prema kulturi kao i koliko politike drţave mogu utjecati na

razvoj kulture. Kolegij govori i o sloţenim kulturnim sustavima suvremenih drţava i modelima kulturne politike koji

se provode. Studente se ţeli upoznati s mogućnostima poduzimanja kulturnih akcija i upoznati s njihovima

posljedicama za društvo, kao i skrenuti paţnja na snaţne utjecaje kulture koji ĉesto izazivaju promjene u društvu.


Pojam kulturne politike,

Javne politike i kulturna politika,

Modeli kulturne politike,

Kulturne promjene,

Utjecaj kulturne akcije na društvo.




Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:


Dodatna literatura:

Haralambos, Michael, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989., g.

Delibašić, Esad,Osnovi kulturne politike

Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, Narodne novine Zagreb, 1977., g.

Giddnes, Antony, Sociologija, (dio o obrazovanju), Globus, zagreb, 2007., g.

Elster, Jon,Uvod u društvene znanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000., g.

Zbornik: Rječnik sociologije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010., g.

Giddens, A. (2005.) Odbjegli svijet. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Ritzer, G. (1999.) Mekdonaldizacija društva. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Gellner, E. (2000.) Postmodernizam, razum i religija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.






Fraj, Nortrop, Veliki kod(eks), Prosveta, beograd, 1985., g.







predispitne obveze.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.



Prikaz knjige (za izvanredne ) do 10 bodova,

Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: TEORIJA SPOZNAJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Razumijevanje spoznaje kao filozofske discipline u povijesnom kontekstu od njezina poĉetka, do njezina konkretnog

javljanja u imenu znanosti (J. Locke) pa sve do pojave suvremenih gnoseoloških teorija.


Platonialegorija o pećini

Logika u odnosunagnoseologiju

Intuicionizam

Emotivizam

Racionalizam

Hermeneutika

Semantikaisemiotika

Sintaksai Sapir-Whorfovohipoteza

Teorijaapsolutneistineilogikasvagdanjegdiskursa

Introspekcijaisaznanjesvijeta

Apsolutnostistineireferentnostpoistojećeg u prostoruivremenu

Temeljniizvorznanja

Analitiĉkoisintetiĉko u spoznaji

Epistemelogijaipostojećisvijet

Psihologijaiobjektivnaspoznajapostojećeg

Sociologijaisaznanjeapsolutnog

Realizamimetafiziĉko u gnoseologiji

Apriorizam

Sintetiĉkisudovi a priori

Zaborav (istine) bitkaiĉinjenicerealnogznanstvenogspoznanja

Praktiĉnafilozofijaimetafiziĉkospoznajeifilozofije

Ezoterija

Utilitarizamkaofilozofsko-spoznajno-etiĉkiizazov

Zaboravabitkaisvjetskinapredak s osvrtomnaHeisenbergaiWeizsackera

Analitiĉkafilozofija

Sintetiĉko-povijesnakontinentalnatradicionalnnafilozofijaisuvremenisvijet.

Egzistencijalnafilozofijadevetnaestogstoljeća F.W.J. Schellinga, S. Kierkegaarda, F. Niezschea.

PragmatiĉkaameriĉkafilozofijaCh.S. Peircea, J. Deweyai W. Jamesa.

Metafiziĉkafilozofijadvadesetogstoljeća H. Bergsona, K. Jaspersa, M. Heideggera.








Osnovna literatura:

Gnoseologija - Scribdwww.scribd.com

Dancy, Jonathan, Uvod u suvremenu epistemoliogiju, Hrvatski studij, Zagreb, 2001.g.

Macan, Ivan, Filozofija saznanja, Filozofsko-teološki institut Droţbe Isusove, Zagreb, 1997.g.

Dodatna literatura:

Platon, Drţava (sedma knjiga), Liber, Zagreb, 1977.g.

Aristotel, Organon, Kultura, Beograd, 1970.g.

Plotin, Eneade, Grafos, Beograd, 1982.g.

Bacon, F., Novi organon, Naprijed, Zagreb, 1986.g.

Descartes, R., Rasprava o metodi, Matica hrvatska, Zagreb, 1951.g.

Barcley, G., Rasprava o načelima ljudske spoznaje, KurZak, Zagreb, 1999.g.

Locke, John, Ogled o ljudskom razumu, Kultura, Beograd, 1962.g.

Leibinz, G.W., Novi ogled o ljudskom razumu, Veselin maslaša, Sarajevo, 1986.g.

Helvetius, O duhu, Naprijed, Zagreb, 1978.g.

Kant, Immanuel, Kritika čistog uma, Matica hrvatska, Zagreb, 1987.g.

Fichte, J.G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb, 1974.g.

Hegel, G.F.W., Filozofska propedeutika, Grafos, Beograd, 1985.g.

Hegel, G.F.W., Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb, 1987.g.

Schelling, F.W.J., Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed, Zagreb, 1986.g.

Husserl, E., Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija: Uvod u fenomenološku filozofiju,

Globus, Zagreb, 1990.g.

Popper, R. Karl, Logika naučnog otkrića, Nolit, Beogad, 1973.g.

Newman, R. James, Science andsensibility, AnchorBooksDoubledey&Company, New York , 1961.g.

Wittgenstein, L., O izvjesnosti, Novi Sad, 1988.g.

Merleau-Ponty, M., Fenomenologija percepcije, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1978.g.

Levi-Strauss, Cl., Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978.g.

Heisenberg, W., Fizika i filozofija, KurZak, Zagreb, 1997.g.

Gavran Miloš, A., Prijić-Samarţija, S., Antička i novovijekovna epistemologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.g.

Wisser, Richard, Odgovornost u mijeni vremena - Vjeţbe pronicanja u duhovno djelanje, Eidos, Svjetlost,

Sarajevo, 1988.g.

Ross, David, Platonova teorija ideja, KurZak, Zagreb, 1998.g.

Ayer, J. Alfred, Filozofija u dvadesetom vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1990.g.

Heisemberg, Werner, Fizika i filozofija, KurZak, Zagreb, 1997.g.

Sestrdić, N., (Zbornik), Filozofija nauke,Nolit, Beograd, 1985.g.

Ĉuljak, Zvonimir (Zbornik), Vjerovanje, opravdanje, znanje. Suvremena teorija znanja i epistemičkog

opravdanja, Ibis grafika, Zagreb, 2003.g.









programa: Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: SOCIJALNA EKOLOGIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina V.

3.

semestar




ECTS – bodovi 3




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljne pojmove iz podruĉja socijalne ekologije,

zatim mogućnost stjecanja znanja o odnosu društva (ĉovjeka) i okoliša (prirode) kroz povijest i u danas kao i o

teorijskoj i empirijskoj dimenziji toga odnosa; slijedom toga studenti će moći razvijati specifiĉne kompetencije

(znanja i vještina). Na temelju već steĉenih socioloških znanja studenti će usvojiti dodatna teorijska i empirijska

znanja i interpretacije o odnosu ĉovjeka i prirode, o suvremenom fenomenu socijalno-ekološke krize i njezinu

prevladavanju kao i o kompleksnoj i neraskidivoj povezanosti ĉovjeka i okoliša. Na taj naĉin moći će interpretirati

empirijske ĉinjenice u kontekstu suvremenih socioloških teorija, ali i razvijati teorijsko mišljenje o mogućim

perspektivama ĉovjeĉanstva u kontekstu odnosa društva i prirode, posebno u zrcalu suvremenih globalizacijskih

procesa, zagaĊenja okoliša (zemlje, podzemlja i nadzemlja).


Odnos: društvo – priroda – tehnika; ekološke orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam; odnosu

prirode i kulture; nasilja u društvu i «nasilja» u prirodi; ekologija kao prirodoznanstvena ali i kao socijalna

ekologija; raznolikost kultura u prirodnoj raznolikosti; kultura zidova; ĉovjekov „upad“ u prirodu; socijalno-

ekološke krize; globalizacija i ekološki problemi, odrţivi razvoj, religija i okoliš; suvremena kretanja u socijalnoj

ekologiji: ekozofija, ekološki pokreti, ekofeminizam; etika okoliša; bioetika; suvremeni krajobrazi; industrijsko

zagaĊenje, komunalni otpad i njegovo zbrinjavanje; ekologiji vremena (prirodno i socijalno vrijeme), ekološka

edukacija.








Osnovna literatura:

1. Cifrić, I. (2012). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola «Baltazar Adam Krĉelić».

2. Cifrić, I. (2002). Okoliš i odrţivi razvoj. Zagreb: Hrvatsko soc. dr. i Zavod za sociologiju.

3. Ibraković, Dţ. (2010), Socijalna ekologija, FPN Sarajevo – hrestomatija

4. Des Jardin, R. J. (2006), Ekološka etika (Uvod u ekološku filozofiju), Beograd, Sluţbeni glasnik

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.

Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju

Cifrić, I. (1994). Napredakiopstanak. Zagreb: HSD iZavodzasociologiju Fil. fakultet.

Cifrić, I. (2007). Bioetiĉkaekumena. Zagreb: Pergamena.

Cifrić, I. (2009). Pojmovnikkultureiokoliša. Zaprešić: Visokaškola «B. A. K.».

Ţiga, Jusuf (2012), Vrijemesve(politike) iluzijesavremenogekologizma, Sarajevo, KZB Preporod

Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.

Redclift, M./Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Northampton

(Ma): Edward Elgar Publishing, Inc.

Diamond, J. (2008). Slom. Kako se društvaodluĉujuzapropastiliuspjeh. Zagreb: Algoritam.

Gidens, Entoni (2010), Klimatske promene i politika, Beograd, Clio

Glavaĉ. V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatskasceuĉil. Nakladaidrugi.

Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.

Hughes, J. Donald. (2011). Što je povijestokoliša? Zagreb: Disput.

Ponting, Klajv (2009), Ekološka istorija sveta, Beograd, Odiseja

Mayer-Tasch, Cornelius, P. (1999). Politische Ökologie. Eine Einführung. Opladen: Leske+Budrich.

Meadows, D./Meadows D./Randers, J. (2006). Grenzen des Wascstums. Das 30-Jahre-Update. Stuttgart:

Hirzel.

Simmons, I. G. (2010). Globalnapovijestokoliša. Zagreb: Disput.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije okoliša, etike, odrţivog razvoja





ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i

završni ispit polaţu se pisanim putom.


programa:







polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak do 10 bodova ;








Naziv kolegija

ISTRAŢIVANJA U MASOVNOJ KOMUNIKACIJI

Opći podaci

Studijski program Svi programi

Godina




ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Оvladati метоdama istraţivanja u masovnoj komunikaciji i znati ih primjeniti u praktiĉnom procesu izuĉavanja

i istraţivanja u društvenim naukama u cilju dobijanja empirijskih informacija, razumijevanju društvenih pojava i

relaiziranju zadatih ciljeva u društvu.


1. Vrste istraţivanja u društvenim naukama

2. Hipoteze, ciljevi, oĉekivanja u istraţivanju

3. Analiza sadrţaja medija – ciljevi,izvedba, svrha

4. Kontekst kao osnova tumaĉenja medijskog sadrţaja

5. Tok izvoĊenja analize sadrţaja

6. Pojam varijabli i najĉešće korištene varijable u analizi sadrţaja medija

7. Vjerodostojnost medija i novinarski profesionalizam

8. Metode medijske manipulacije

9. Medijska slika BiH

10. Metode ispitivanja:

Anketiranje

Intervjui

Fokus grupe

11. Mjerenje gledanosti TV medija (piplmetri) i web medija (broj posjeta)

12. Praktiĉni rad zasnovan na analizi sadrţaja jedne vrste medija (TV, web, tisak)


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt – analiza sadrţaja

medija


znanja


Udţbenik

- Vesna Lamza-Posavec, Javno mnijenje: teorije i istraţivanje (1995), Alinea, Zagreb

- Radenko Udoviĉić, Vjerodostojnost medija-teorijske i praktiĉne dileme (2012), Media plan institut,

Sarajevo

Relevantna literatura

- Stojak, Rudi: Metoda analize sadrţaja (1990), Institut za prouĉavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo

- Roger D.Wimmer, Joeph R.Dominick: Mass Media Research (2003), Thomson, Belmont (USA)

- Berger, Arthur Asa: Media and Communication Research Methods: an Introduction to Qualitative and

Quantitative Approaches (2001), Los Angeles, London, New Delhi: Sage Publications Inc.,



konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi skicu akcionog istraţivanja i provesti

istraţivanje metodom analize sadrţaja. Završni ispit je u

usmenom obliku.


izvedbe programa




programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi istraţivanje analize

sadrţaja medija. Tokom nastave će se utvrditi tematski okvir

koji se analizira i uzorak (vrsta i broj medija te broj dana za

posmatranje).


Uĉešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 10 bodova

Pismeni rad (analiza) 50 bodova






http://www.knjiga.ba/catalogsearch/advanced/result/?pisac=Vesna%20Lamza-Posavec



Naziv kolegija: RELIGIJSKI FUNDAMENTALIZAM I POLITIĈKO

MESIJANSTVO

Opći podaci:


4.

semestar




ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljna znanja o fundamentalizmu, te

posebno o religijskom (vjerskom) fundamentalizmu, kao i o politiĉkom mesijanstvu, o društvenim uzrocima

nastanka religijskog fundamentalizma kao i o štetnim posljedicama fundamentalistiĉke interpretacije religije, o

religizaciji politike i prerastanju politiĉkoga djelovanja u religijsko, o religiji kao sredstvu za postizanje

politiĉkih ciljeva, sakralizaciji (ratnih) zloĉina i (ratnih) zloĉinaca i njihovu uzdizanju na pijedestal svetosti;

posebna pozornost posvetit će se religijskim fundamentalizmima u Bosni i Hercegovini kao i politiĉkim

pokretima (strankama) koje svoje djelovanje temelje na matrici predstavnice „izabranoga (nebeskog) naroda.

Analizirat će se i djelovanje suvremenih fundamentalistiĉkih pokreta (u svijetu i u BiH) koji svoje društveno i

politiĉko djelovanje temelje na svetim knjigama.


Religija, politika i moderni svijet; religijsko i nacionalno kao odrednice politiĉkog djelovanja; pojam i bit

religijskoga (vjerskog) fundamentalizma; povijesni razvoj religijskog fundamentalizma; suvremeni

fundamentalizmi: ţidovski, kršćanski (katoliĉki, pravoslavni, protestantski),islamski, hinduistiĉki, budistiĉki

te šintoistiĉki fundamentalizam.

Religijski fundamentalizam i nacionalno „samopotvrĊivanje“ (u Bosni i Hercegovini); pojam politiĉkog

mesijanstva; politiĉka religija (islam, kršćanstvo, ţidovstvo); politiĉke stranke i religija; politizacija religije;

religizacija politike i politiĉkog djelovanja

Religijski fundamentalizam i budućnost svijeta




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Armstrong, Karen (2007) Bitka za Boga : fundamentalizam u judaizmu, kršćanstvu i islamu, Sarajevo :

Šahinpašić

2. Cviktović, Ivan (2004) Konfesija u ratu, Sarajevo : Interreligijska sluţba Oĉi u oĉi ; Sarajevo ; Zagreb :

Svjetlo rijeĉi

3. Gellner, Ernest (1996/1997) „Religijski fundamentalizam”, u: Jukić, (1996/1997), 26/27 ; str. 185-203

4. Gellner, Ernest (2000) Postmodernizam, razum i religija.Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko

sociološko društvo

5. Mardešić, Ţeljko (1996) „Politiĉke religije i pamćenje zla”, u: Društvena istraţivanja (Zagreb). - 5

(1996), 3/4(23/24) ; str. 765-787

6. Markešić, Ivan (2010) Religija u političkim strankama : na primjeru Bosne i Hercegovine, Zagreb ;

Sarajevo : Synopsis

7. Pace, Enco (2009) Zašto religije ulaze u rat?, Zagreb : Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Dodatna literatura:

Ali, Tariq (2010) Sukob fundamentalizama : kriţarski ratovi, dţihad i suvremenost, Zagreb : Profil

multimedija

Armajani, Jon (2012) Modern Islamist movements : history, religion and politics, Malden ; Oxford ;

Chichester : Wiley-Blackwell

Debeljak, Aleš (2003) Suvremeni fundamentalizam i sveti rat, Zagreb : Naklada Jesenski i Turk

Derrida, Jacques / Vattimo, Gianni (2003) Die Religion, Frankfurt am Main

Eisenstadt, Shmuel Noah (2004) Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija : jakobinska dimenzija

modernosti, Zagreb : Politiĉka kultura

Grubišić, Ivan / Maradešić, ţeljko (ur.) (1993) Konfesije i rat : zbornik radova meĊunarodnog

znanstvenog skupa, Split, 2. - 4. prosinca 1993., Split : Centar za religijska istraţivanja : Hrvatska

akademska udruga

Kepel, Gilles (1991) Die Rache Gottes. Radikale Moslems, Christen und Juden auf dem Vormarsch,

München / Zürich : Piper

Kienzler, Klaus (2002) Verski fundamentalizam : hrišćanstvo, judaizam, islam, Beograd : Clio

Kristić, Alen (2009) Religija i moć,Sarajevo : Rabic

Mahmutspahić, A. (2010) Religijski fundamentalizam i suvremeni terorizam, Zagreb : Fakultet politiĉkih

nauka.

Michael Baigent, Richard Leigh, Henry Lincoln (2007) Mesijanska ostavština, Zagreb : MISL

Raddatz, Hans-Peter (2002)Von Allah zum Terror? : der Djihad und die Deformierung des Westens,

Muenchen : Herbig

Schindler, Aleksandra (2007) “Terrorism and religious Fundamentalism : a reaction to the new world

order”, u: Disputatio philosophica, 149-163.

Toholj, Miroslav (2001) "Sveti ratnici" i rat u Bosni i Hercegovini, Beograd: IGAM

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja religijskoga fundamentalizma i politiĉkog

mesijanstva






završni ispit polaţu se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima

i vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita.












Naziv kolegija: STATISTIĈKE ANALIZE U SOCIOLOGIJI

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti– diplomski studij Godina V.

4. semestar




ECTS – bodovi 4




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost upoznavanja s osnovnim statistiĉkim pojmovima i tehnikama

potrebnim za razliĉite primjene u sociologiji, zatim ovladavanjem numeriĉkim i grafiĉkim opisom dobivenih rezultata

istraţivanja poglavito u okviru istraţivanja bosanskohercegovaĉkoga društva, kao i mogućnost upoznavanja sa statistiĉkim

opisom odnosa dviju ili više varijabli izraţenih na razliĉitim mjernim skalama te mogućnost ovladavanja raĉunalnim

programima predviĊenim za korištenje statistiĉkih metoda u sociologiji.


Upoznavanje s pojmom statistike, njezinom svrhom i potrebom njezinih metoda u društvenim znanostima, podatcima i njihovu

prikupljanju te podjeli na deskriptivnu i inferencijalnu statistiku; ureĊivanje podataka i formiranje statistiĉkih nizova; tipovi

mjerenja, vrste mjernih skala, vrste varijabli, frekvencije i grupiranje rezultata te grafiĉko prikazivanje raspodjele rezultata

mjerenja; indeksi, mjere središnje tendencije aritmetiĉka sredina, mod, medijan, kvartili, mjerenje raspršenja interkvartil, box-

plot, varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije, binomna funkcija vjerojatnosti, normalna distribucija vjerojatnosti,

regresija i predviĊanje, koeficijent korelacije, efikasnost prognoze.








Osnovna literatura:

1. Petz, B. (1997) Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Pavlić, I. (1970) Statistička teorija i primjena. Zagreb: Tehniĉka knjiga.

Dodatna literatura:

Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D. (2012) Petzova statistika: Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko:

Naklada Slap;

Milas, G. (2005)Istraţivačkemetode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap

Howell, D.C. (1998) Statistical methods for psychology. Belnout, CA: Duxbury Press.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije






pisanim putom.








polaganje ispita.










SMJER: POLITOLOGIJA

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja sa

statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSSC01

Kulturna politika i kulturna akcija 1 1 2 6 Obvezni

MSSC02

MeĊunarodni odnosi 1 1 2 6 Obvezni

MSSC03

Teorija spoznaje 1 1 2 6 Obvezni

MSSC04

Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSSC05

Istraţivanja u masovnoj komunikaciji 1 0 1 3 Izborni (1 od

2) MSSC06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra drugog smjera MSSC07

IV. SEMESTAR

Religijski fundamentalizam i politiĉko

mesijanstvo 1 1 2 6 Obvezni

MSSC08

Geopolitika 1 1 2 6 Obvezni

MSSC09

Metodološki praktikum iz politologije 1 1 2 6 Obvezni

MSSC10

Suvremene teorije vlasti 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSSC11

Statistiĉke analize u politologiji 1 0 1 4 Izborni (1 od

2) MSSC12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik politologije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih znanosti, smjer politologija.





STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6





istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na

osnovu kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i

interpretiraju dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.















Faktorska analiza





Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad





Osnovna literatura:


Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela

educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.



Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada

Slap.








završni ispit polaţu se pisanim putem.


programa:





Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima

i vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje













Naziv kolegija: KULTURNA POLITIKA I KULTURNA AKCIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je pruţiti razumijevanje odnosa drţave prema kulturi kao i koliko politike drţave mogu utjecati na

razvoj kulture. Kolegij govori i o sloţenim kulturnim sustavima suvremenih drţava i modelima kulturne politike

koji se provode. Studente se ţeli upoznati s mogućnostima poduzimanja kulturnih akcija i upoznati s njihovima

posljedicama za društvo, kao i skrenuti paţnja na snaţne utjecaje kulture koji ĉesto izazivaju promjene u društvu.


Pojam kulturne politike,

Javne politike i kulturna politika,

Modeli kulturne politike,

Kulturne promjene,

Utjecaj kulturne akcije na društvo.




Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):


Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:


Dodatna literatura:

Haralambos, Michael, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989., g.

Delibašić, Esad,Osnovi kulturne politike

Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, Narodne novine Zagreb, 1977., g.

Giddnes, Antony, Sociologija, (dio o obrazovanju), Globus, zagreb, 2007., g.

Elster, Jon,Uvod u društvene znanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000., g.

Zbornik: Rječnik sociologije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010., g.

Giddens, A. (2005.) Odbjegli svijet. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Ritzer, G. (1999.) Mekdonaldizacija društva. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Gellner, E. (2000.) Postmodernizam, razum i religija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.






Fraj, Nortrop, Veliki kod(eks), Prosveta, beograd, 1985., g.



tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati

esej. Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom

ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili

svoje predispitne obveze.


programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te


Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za

izvanredne prikaz literature, za sve studente: esej i

završni ispit po literaturi.




Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: TEORIJA SPOZNAJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Razumijevanje spoznaje kao filozofske discipline u povijesnom kontekstu od njezina poĉetka, do njezina konkretnog

javljanja u imenu znanosti (J. Locke) pa sve do pojave suvremenih gnoseoloških teorija.


Platonialegorija o pećini

Logika u odnosunagnoseologiju

Intuicionizam

Emotivizam

Racionalizam

Hermeneutika

Semantikaisemiotika

Sintaksai Sapir-Whorfovohipoteza

Teorijaapsolutneistineilogikasvagdanjegdiskursa

Introspekcijaisaznanjesvijeta

Apsolutnostistineireferentnostpoistojećeg u prostoruivremenu

Temeljniizvorznanja

Analitiĉkoisintetiĉko u spoznaji

Epistemelogijaipostojećisvijet

Psihologijaiobjektivnaspoznajapostojećeg

Sociologijaisaznanjeapsolutnog

Realizamimetafiziĉko u gnoseologiji

Apriorizam

Sintetiĉkisudovi a priori

Zaborav (istine) bitkaiĉinjenicerealnogznanstvenogspoznanja

Praktiĉnafilozofijaimetafiziĉkospoznajeifilozofije

Ezoterija

Utilitarizamkaofilozofsko-spoznajno-etiĉkiizazov

Zaboravabitkaisvjetskinapredak s osvrtomnaHeisenbergaiWeizsackera

Analitiĉkafilozofija

Sintetiĉko-povijesnakontinentalnatradicionalnnafilozofijaisuvremenisvijet.

Egzistencijalnafilozofijadevetnaestogstoljeća F.W.J. Schellinga, S. Kierkegaarda, F. Niezschea.

PragmatiĉkaameriĉkafilozofijaCh.S. Peircea, J. Deweyai W. Jamesa.

Metafiziĉkafilozofijadvadesetogstoljeća H. Bergsona, K. Jaspersa, M. Heideggera.








Osnovna literatura:

Gnoseologija - Scribdwww.scribd.com

Dancy, Jonathan, Uvod u suvremenu epistemoliogiju, Hrvatski studij, Zagreb, 2001.g.

Macan, Ivan, Filozofija saznanja, Filozofsko-teološki institut Droţbe Isusove, Zagreb, 1997.g.

Dodatna literatura:

Platon, Drţava (sedma knjiga), Liber, Zagreb, 1977.g.

Aristotel, Organon, Kultura, Beograd, 1970.g.

Plotin, Eneade, Grafos, Beograd, 1982.g.

Bacon, F., Novi organon, Naprijed, Zagreb, 1986.g.

Descartes, R., Rasprava o metodi, Matica hrvatska, Zagreb, 1951.g.

Barcley, G., Rasprava o načelima ljudske spoznaje, KurZak, Zagreb, 1999.g.

Locke, John, Ogled o ljudskom razumu, Kultura, Beograd, 1962.g.

Leibinz, G.W., Novi ogled o ljudskom razumu, Veselin maslaša, Sarajevo, 1986.g.

Helvetius, O duhu, Naprijed, Zagreb, 1978.g.

Kant, Immanuel, Kritika čistog uma, Matica hrvatska, Zagreb, 1987.g.

Fichte, J.G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb, 1974.g.

Hegel, G.F.W., Filozofska propedeutika, Grafos, Beograd, 1985.g.

Hegel, G.F.W., Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb, 1987.g.

Schelling, F.W.J., Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed, Zagreb, 1986.g.

Husserl, E., Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija: Uvod u fenomenološku filozofiju,

Globus, Zagreb, 1990.g.

Popper, R. Karl, Logika naučnog otkrića, Nolit, Beogad, 1973.g.

Newman, R. James, Science andsensibility, AnchorBooksDoubledey&Company, New York , 1961.g.

Wittgenstein, L., O izvjesnosti, Novi Sad, 1988.g.

Merleau-Ponty, M., Fenomenologija percepcije, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1978.g.

Levi-Strauss, Cl., Divlja misao, Nolit, Beograd, 1978.g.

Heisenberg, W., Fizika i filozofija, KurZak, Zagreb, 1997.g.

Gavran Miloš, A., Prijić-Samarţija, S., Antička i novovijekovna epistemologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.g.

Wisser, Richard, Odgovornost u mijeni vremena - Vjeţbe pronicanja u duhovno djelanje, Eidos, Svjetlost,

Sarajevo, 1988.g.

Ross, David, Platonova teorija ideja, KurZak, Zagreb, 1998.g.

Ayer, J. Alfred, Filozofija u dvadesetom vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1990.g.

Heisemberg, Werner, Fizika i filozofija, KurZak, Zagreb, 1997.g.

Sestrdić, N., (Zbornik), Filozofija nauke,Nolit, Beograd, 1985.g.

Ĉuljak, Zvonimir (Zbornik), Vjerovanje, opravdanje, znanje. Suvremena teorija znanja i epistemičkog

opravdanja, Ibis grafika, Zagreb, 2003.g.









programa: Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena




zadaće programa.

Obveze studenata:



literaturi.




Esej do 30 bodova,








Naziv kolegija: SOCIJALNA EKOLOGIJA

Opći podaci:


3. semestar




ECTS – bodovi 3




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljne pojmove iz podruĉja socijalne ekologije,

zatim mogućnost stjecanja znanja o odnosu društva (ĉovjeka) i okoliša (prirode) kroz povijest i u danas kao i o

teorijskoj i empirijskoj dimenziji toga odnosa; slijedom toga studenti će moći razvijati specifiĉne kompetencije

(znanja i vještina). Na temelju već steĉenih socioloških znanja studenti će usvojiti dodatna teorijska i empirijska

znanja i interpretacije o odnosu ĉovjeka i prirode, o suvremenom fenomenu socijalno-ekološke krize i njezinu

prevladavanju kao i o kompleksnoj i neraskidivoj povezanosti ĉovjeka i okoliša. Na taj naĉin moći će interpretirati

empirijske ĉinjenice u kontekstu suvremenih socioloških teorija, ali i razvijati teorijsko mišljenje o mogućim

perspektivama ĉovjeĉanstva u kontekstu odnosa društva i prirode, posebno u zrcalu suvremenih globalizacijskih

procesa, zagaĊenja okoliša (zemlje, podzemlja i nadzemlja).


Odnos: društvo – priroda – tehnika; ekološke orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam; odnosu

prirode i kulture; nasilja u društvu i «nasilja» u prirodi; ekologija kao prirodoznanstvena ali i kao socijalna ekologija;

raznolikost kultura u prirodnoj raznolikosti; kultura zidova; ĉovjekov „upad“ u prirodu; socijalno-ekološke krize;

globalizacija i ekološki problemi, odrţivi razvoj, religija i okoliš; suvremena kretanja u socijalnoj ekologiji:

ekozofija, ekološki pokreti, ekofeminizam; etika okoliša; bioetika; suvremeni krajobrazi; industrijsko zagaĊenje,


komunalni otpad i njegovo zbrinjavanje; ekologiji vremena (prirodno i socijalno vrijeme), ekološka edukacija.








Osnovna literatura:

5. Cifrić, I. (2012). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola «Baltazar Adam Krĉelić».

6. Cifrić, I. (2002). Okoliš i odrţivi razvoj. Zagreb: Hrvatsko soc. dr. i Zavod za sociologiju.

7. Ibraković, Dţ. (2010), Socijalna ekologija, FPN Sarajevo – hrestomatija

8. Des Jardin, R. J. (2006), Ekološka etika (Uvod u ekološku filozofiju), Beograd, Sluţbeni glasnik

Dodatna literatura:

Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.

Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju

Cifrić, I. (1994). Napredakiopstanak. Zagreb: HSD iZavodzasociologiju Fil. fakultet.

Cifrić, I. (2007). Bioetiĉkaekumena. Zagreb: Pergamena.

Cifrić, I. (2009). Pojmovnikkultureiokoliša. Zaprešić: Visokaškola «B. A. K.».

Ţiga, Jusuf (2012), Vrijemesve(politike) iluzijesavremenogekologizma, Sarajevo, KZB Preporod

Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.

Redclift, M./Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Northampton

(Ma): Edward Elgar Publishing, Inc.

Diamond, J. (2008). Slom. Kako se društvaodluĉujuzapropastiliuspjeh. Zagreb: Algoritam.

Gidens, Entoni (2010), Klimatske promene i politika, Beograd, Clio

Glavaĉ. V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatskasceuĉil. Nakladaidrugi.

Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.

Hughes, J. Donald. (2011). Što je povijestokoliša? Zagreb: Disput.

Ponting, Klajv (2009), Ekološka istorija sveta, Beograd, Odiseja

Mayer-Tasch, Cornelius, P. (1999). Politische Ökologie. Eine Einführung. Opladen: Leske+Budrich.

Meadows, D./Meadows D./Randers, J. (2006). Grenzen des Wascstums. Das 30-Jahre-Update. Stuttgart:

Hirzel.

Simmons, I. G. (2010). Globalnapovijestokoliša. Zagreb: Disput.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije okoliša, etike, odrţivog razvoja








programa:







polaganje ispita.










Naziv kolegija


Opći podaci


Godina




ECTS – bodovi 3




Оvladati метоdama istraţivanja u masovnoj komunikaciji i znati ih primjeniti u praktiĉnom procesu izuĉavanja i

istraţivanja u društvenim naukama u cilju dobijanja empirijskih informacija, razumijevanju društvenih pojava i













Anketiranje

Intervjui

Fokus grupe




Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






medija


znanja


Udţbenik


- Radenko Udoviĉić, Vjerodostojnost medija-teorijske i praktiĉne dileme (2012), Media plan institut, Sarajevo











usmenom obliku.


izvedbe programa




Obveze studenata




posmatranje).













Naziv kolegija: RELIGIJSKI FUNDAMENTALIZAM I POLITIĈKO MESIJANSTVO

Opći podaci:


4. semestar




ECTS – bodovi 6




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljna znanja o fundamentalizmu, te posebno o

religijskom (vjerskom) fundamentalizmu, kao i o politiĉkom mesijanstvu, o društvenim uzrocima nastanka

religijskog fundamentalizma kao i o štetnim posljedicama fundamentalistiĉke interpretacije religije, o religizaciji

politike i prerastanju politiĉkoga djelovanja u religijsko, o religiji kao sredstvu za postizanje politiĉkih ciljeva,

sakralizaciji (ratnih) zloĉina i (ratnih) zloĉinaca i njihovu uzdizanju na pijedestal svetosti; posebna pozornost

posvetit će se religijskim fundamentalizmima u Bosni i Hercegovini kao i politiĉkim pokretima (strankama) koje

svoje djelovanje temelje na matrici predstavnice „izabranoga (nebeskog) naroda. Analizirat će se i djelovanje

suvremenih fundamentalistiĉkih pokreta (u svijetu i u BiH) koji svoje društveno i politiĉko djelovanje temelje na

svetim knjigama.


Religija, politika i moderni svijet; religijsko i nacionalno kao odrednice politiĉkog djelovanja; pojam i bit

religijskoga (vjerskog) fundamentalizma; povijesni razvoj religijskog fundamentalizma; suvremeni

fundamentalizmi: ţidovski, kršćanski (katoliĉki, pravoslavni, protestantski),islamski, hinduistiĉki, budistiĉki te

šintoistiĉki fundamentalizam.

Religijski fundamentalizam i nacionalno „samopotvrĊivanje“ (u Bosni i Hercegovini); pojam politiĉkog

mesijanstva; politiĉka religija (islam, kršćanstvo, ţidovstvo); politiĉke stranke i religija; politizacija religije;

religizacija politike i politiĉkog djelovanja

Religijski fundamentalizam i budućnost svijeta








Osnovna literatura:

8. Armstrong, Karen (2007) Bitka za Boga : fundamentalizam u judaizmu, kršćanstvu i islamu, Sarajevo :

Šahinpašić

9. Cviktović, Ivan (2004) Konfesija u ratu, Sarajevo : Interreligijska sluţba Oĉi u oĉi ; Sarajevo ; Zagreb :

Svjetlo rijeĉi

10. Gellner, Ernest (1996/1997) „Religijski fundamentalizam”, u: Jukić, (1996/1997), 26/27 ; str. 185-203

11. Gellner, Ernest (2000) Postmodernizam, razum i religija.Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko

sociološko društvo

12. Mardešić, Ţeljko (1996) „Politiĉke religije i pamćenje zla”, u: Društvena istraţivanja (Zagreb). - 5 (1996),

3/4(23/24) ; str. 765-787

13. Markešić, Ivan (2010) Religija u političkim strankama : na primjeru Bosne i Hercegovine, Zagreb ; Sarajevo :

Synopsis

14. Pace, Enco (2009) Zašto religije ulaze u rat?, Zagreb : Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Dodatna literatura:

Ali, Tariq (2010) Sukob fundamentalizama : kriţarski ratovi, dţihad i suvremenost, Zagreb : Profil

multimedija

Armajani, Jon (2012) Modern Islamist movements : history, religion and politics, Malden ; Oxford ;

Chichester : Wiley-Blackwell

Debeljak, Aleš (2003) Suvremeni fundamentalizam i sveti rat, Zagreb : Naklada Jesenski i Turk

Derrida, Jacques / Vattimo, Gianni (2003) Die Religion, Frankfurt am Main

Eisenstadt, Shmuel Noah (2004) Fundamentalizam, sektaštvo i revolucija : jakobinska dimenzija modernosti,

Zagreb : Politiĉka kultura

Grubišić, Ivan / Maradešić, ţeljko (ur.) (1993) Konfesije i rat : zbornik radova meĊunarodnog znanstvenog

skupa, Split, 2. - 4. prosinca 1993., Split : Centar za religijska istraţivanja : Hrvatska akademska udruga

Kepel, Gilles (1991) Die Rache Gottes. Radikale Moslems, Christen und Juden auf dem Vormarsch, München

/ Zürich : Piper

Kienzler, Klaus (2002) Verski fundamentalizam : hrišćanstvo, judaizam, islam, Beograd : Clio

Kristić, Alen (2009) Religija i moć,Sarajevo : Rabic

Mahmutspahić, A. (2010) Religijski fundamentalizam i suvremeni terorizam, Zagreb : Fakultet politiĉkih

nauka.

Michael Baigent, Richard Leigh, Henry Lincoln (2007) Mesijanska ostavština, Zagreb : MISL

Raddatz, Hans-Peter (2002)Von Allah zum Terror? : der Djihad und die Deformierung des Westens,

Muenchen : Herbig

Schindler, Aleksandra (2007) “Terrorism and religious Fundamentalism : a reaction to the new world order”,

u: Disputatio philosophica, 149-163.

Toholj, Miroslav (2001) "Sveti ratnici" i rat u Bosni i Hercegovini, Beograd: IGAM

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja religijskoga fundamentalizma i politiĉkog

mesijanstva








programa:







polaganje ispita.










SMJER: OPĆI MENADŢMENT

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja

sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSOM01

Menadţment okoliša 1 1 2 6 Obvezni

MSOM02

Korporativno upravljanje 1 1 2 6 Obvezni

MSOM03

Poslovna strategija 1 1 2 6 Obvezni

MSOM04

Metode predviĊanja u menadţmentu 1 0 1 3 Izborni (1 od

2) MSOM05

Krizni menadţment 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSOM06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra bilo kojeg

smjera MSOM07

IV. SEMESTAR

Operacijski menadţment 1 1 2 6 Obvezni

MSOM08

Menadţment neprofitnih organizacija 1 1 2 6 Opći

MSOM09

Projektiranje organizacije 1 1 2 6 Obvezni

MSOM10

Upravljanje kvalitetom 1 0 1 4 Izborni (1 od

2) MSOM11

Upravljanje promjenama u organizaciji

1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSOM12

magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik menadţmenta i ekonomije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra društvenih znanosti, smjer opći menadţment.





STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: EKOLOSKI MENADZMENT

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma- Turizam i Ekologija Godina II




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je:

Upoznati studente sa novim saznanjima iz oblasti ekologije i ekološkog menadţmenta/upravljanja zaštitom ţivotne

sredine, uz savladavanje menadţment strategija i vještina za rješavanje ekoloških problema, a sa ciljem poboljšanja i

povećanja individualne i opšte ekološke svjesti. Bolje razumjeti osnovne pojmove zivotne sredine i izvora

zagadjivanja kao i nacine njihovog monitoringa.


1. Globalne promjene i problemi okoliša

2. Stanje okoliša u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama

3. Odrţivi razvoj

4. Odrţivo korištenje prirodnih dobara

6. Tradicionalni i odgovorni pristup poduzeća

7. Definisanje menadţmenta zaštite okoliša

8. Planiranje zaštite

9. Implementacija zaštite

10. Monitoring i revizija zaštite

11. Pregled izvješća od strane menadţera

12. Izvješćivanje o rezultatima zaštite okoliša








Osnovna literatura:

1. Novitovic, O., Randic, D., Novitovic, A. (2009), Zastita zivotne sredine, Uzice 2009

Dodatna literatura:

1. http://www.pmfbl.org/lubarda/nastava/skripta_zastita_zivotne_sredine.pdf

2. Richards, D. J., «The Industrial Green Game: Implications for Environmental Design and Management»,

National Academy Press, 1997.

3. Natrass, B., «The Natural Step for Business: Wealth, Ecology and the Evolutionary Corporation», New

Society Pub,1999.



nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,




programa:





Obveze studenata:



ispita.









http://www.pmfbl.org/lubarda/nastava/skripta_zastita_zivotne_sredine.pdf

Naziv kolegija

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij smjer društvenih znanosti

Semestar/Godina III/II



ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij ima za cilj razviti istraţivaĉki i analitiĉki okvir kod studenata koji istraţivaĉkim pristupom objašnjava

odnos izmeĊu uprave, uprave i menadţmenta, nadzornog odbora, vlasnika i ostalih interesno-utjecajnih skupina

modernih korporacija.


1. Uvod u korporativno upravljanje

2. Definicija i znaĉaj korporacija

3. Komparativno korporativno upravljanje

4. Mehanizmi korporativne kontrole

5. Dioniĉari - vlasništvo

6. Uprava - uspješnost

7. Nadzorni odbor - kontrola

8. Trţište za korporativnom kontrolom

9. Privatizacija

10. Društvena odgovornost poduzeća


Predavanja

Seminarski rad

Konzultacije



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Kontinuirana provjera znanja


Osnovna literatura

1. Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,FDZMB,MeĊugorje,2014.

2. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,FDZMB,MeĊugorje,2014.

Dodatna literatura

Tipurić, Darko (ur.): Korporativno upravljanje, Sinergija, 2008.

Monks, R. A.G., Minow, N.: Corporate governance, 3ed., Blackwell Business, 2004.

Colley, J. L. Jr., Doyle, J. L., Logan, G. W., Stettinius, W.: Corporate Governance, McGraw Hill, 2003.




izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj

istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se

polaţe usmeno.


izvedbe programa




Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.


PohaĊanje nastave 15 bodova,Aktivnost na nastavi 15 bodova.

Seminarski rad 20 bodova. Završni ispit do 50 bodova.




Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

Naziv kolegija

POSLOVNA STRATEGIJA

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij

društvenih znanosti:

Opći menadţment

Odgojne znanosti

Godina/Semestar II/IV

Nositelj kolegija


ECTS – bodovi 6




Ovaj kolegij je namijenjen studentima druge godine diplomskog studija s ciljem upoznavanja s naĉinima

oblikovanja, analize i provedbe poslovne strategije poduzeća.


1. Strategija poduzeća

2. Strukturalistiĉki pristup strategiji

3. Resursni pristup strategiji

4. Niski troškovi kao konkurentska prednost

5. Diferencijacija kao konkurentska prednost

6. Industrijska evolucija i ekspanzija poduzeća

7. Okomita integracija

8. Diverzifikacija

9. Strateški savezi

10. Poslovne strategije na meĊunarodnim trţištima


Predavanja Izrada Seminarskog rada Konzultacije



Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura

1. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“;FDZMB,MeĊugorje,2014.

2. Darko Tipurić,“Konkurentska sposobnost poduzeća“,Sinergija,Zagreb,2000.

Dodatna literatura

1. Tipurić, D., Markulin, G.: Strateški savezi, Sinergija, Zagreb, 2002.

2. Grant, R.: Contemporary Strategy Analysis, Blackwell, 2002.

3.Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“,Adiţes,Novi Sad,

4.Isak Adiţes,“Upravljanje promenama“,Adiţes,Novi Sad,2004.



izvoĊenja predavanja. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje

studenata u nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja

utvrĊuju se polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.


izvedbe programa

Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se

interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na predavanjima.

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje u nastavi;

izlaganje radova; polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,

Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.







Naziv kolegija:

KRIZNI MENADŢMENT

Opći podaci:

Studijski program Društvenih znanosti

Godina II.




ECTS – bodovi

5

3

Broj sati

P V O

1+0+1



„Krizni menadţment“ istraţuje uzroke i simptome poslovne krize i predstavlja proces te model izlaska iz nje. Svaka

se faza procesa temelji na stranim izvorima i iskustvima autora, te autentiĉnim primjerima iz prakse. Studenti će kroz

uĉenje i predavanje nauĉiti i doznati; 1.kako se pripremiti i ublaţiti razorne uĉinke poslovne krize;2.kako na vrijeme

prepoznati prve simptome krize i spasiti kompaniju;3.što uĉiniti u svakoj fazi-od ranih znakova krize do izlaska iz

nje. Krizni menadţment pouzdano vodi na put od gubitnika do pobjednika.


Studi je namijenjen prvenstveno osobama koje se bave zaštitnim i sigurnosnim aspektima kriza u djelovanju pravnih

osoba, gospodarstva, tijela jedinica lokalne i podruĉne uprave, te tijela drţavne uprave. Upravljanje u kriznim

situacijama je vrlo kompleksno i odgovorno. Zato je vrlo znaĉajno uspostaviti sustav zaštite koji spreĉava nastanak

kriza, povećava otpornost na djelovanje i podiţe razinu sposobnosti uklanjanja posljedica i oporavka, dobro

poznavanje procesa eventualnih kriza i sposobnost upravljanja sustavom zaštite, jeste temeljna zaštita kriznog

menadţmenta. Završni studenti će biti osposobljeni za rješavanje problema upravljanja krizama kao i upravljanje

javnom i korporacijskom sigurnošću te humanitarnim i sigurnosnim operacijama u skladu s vaţećim nacionalnim, EU

i meĊunarodnim relevantnim direktivama i normama.








Osnovna literatura:

Danko Suĉević, „Krizni menadţment“.2010.g.

Osmaganić Bedenik,N. „Kriza kao šansa“, Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha. Školska knjiga, Zagreb,

2007.g.

Dodatna literatura:

Kyaster U., Moldenhauer-Restrukurierungsmanagement, 2007.g.

Turheim, G., Sanierungsstrantegein, Manz, Wien,1988.g.

Elliot D-Harris K. Crisis management and services marketing,2005

Fink S Crisis management-Planing for the Inevitable, New York, 2002

Keković Z.-Kešetović Ţ. Krizni menaĊment i prevencija krize, Beograd 2006

Lin Van Der Vagner,Brenda R. Karlos/Upravljanje dogaĊajima/Mate Zagreb

U toku nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.







programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: OPERACIJSKI MENADŢMENT

Opći podaci:

Studijski program Opći menadţment Godina I.




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj kolegija upoznati studente s izazovima operacijskog menadţmenta ali i unaprijediti razinu znanja

potrebnu za operacijski menadţment.Kroz predmet se nauĉe alati(sredstva) koja im pomaţu za adekvatno upravljanje

operativnom funkciom preduzeća, ali koji mogu biti korisni i za bilo koju drugu situaciju u kojoj moraju donositi

odluke.Pripremiti studente da razviju sposobnost primjene steĉenih znanja u praksi.Specifiĉnosti se ogledaju u tome

da će nakon poloţenog ispita studenti biti osposobljeni: 1.Upoznati se s mogućnostima operacijskog menadţmenta,

primjenjivati alate operacijskog menadţmenta. 2.Razvijanje kritiĉkog razmišljanja i priprema za izradu vlastitig

projekta poboljšanja s usmjerenjem na primjenu specifiĉnih alata operacijskog menadţmenta u specifiĉnim i

konkretnim situacijama. 3.Uspješno primjenjivati znanja u praksi.


Uvod u operativni menadţment.Globalno okruţenje i strategija operacija.PredviĊanje potraţnje.Projektovanje

prostora.Projektovanje procesa.Planiranje kapaciteta.Strategija lokacije.Strategija prostornog rasporeda.Agregatno

vremensko planiranje








Osnovna literatura:

1. Skripta Prester J. (2012)Operacijski menadţment, Ekonomski fakultet Zagreb.

2. Skripta prof.dr Ivan Barbarić,Operativni menadţment,(2012)

3. Deković Ţ. Šišara J.Primjena operacijskog menadţmenta,Veleuĉilište Šibenik (2012)

Dodatna literatura:

Basković Draţen, Uvod u operacijski menadţment.Ekonomski fakultet Osijek,(1999).

Schroeder,Upravljanje proizvodnjom,Zagreb,(1999).

Taylor B.W. Russell.R.S.(2006)Operations management.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10









Naziv kolegija: MENADŢMENT NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina II.




ECTS – bodovi 6




Ciljevi nastave iz ovog kolegija su upoznavanje studenata Diplomskog sveuĉilišnog studija društvenih znanosti, smjer

Menadţment u javnoj upravi, s osnovnim pojmovima i suvremenim trendovima iz podruĉja menadţmenta neprofitnih

organizacija te ĉimbenicima koji utjeĉu na oblikovanje neprofitnih organizacija, teorijom i praksom menadţmenta,

voĊenja i upravljanja ljudskim potencijalima u neprofitnim organizacijama.


1. Definicija i specifiĉnosti neprofitnih organizacija

2. Planiranje u neprofitnim organizacijama

3. Organiziranje neprofitnih organizacija

4. VoĊenje u neprofitnim organizacijama

5. Menadţment ljudskih potencijala u neprofitnim organizacijama

6. Financijski menadţment neprofitnih organizacija

7. Upravljanje projektima u neprofitnim organizacijama

8. Mjerenje uspjeha neprofitnih organizacija

9. Socijalno poduzetništvo

10. Etiĉke dileme neprofitnih organizacija

11. Internacionalizacija neprofitnog sektora

12. Izazovi razvoja neprofitnih organizacija u budućnosti








Osnovna literatura:

1. Connors, T. D. : The Nonprofit Handbook: Management, Third Edition, John Wiley and Sons, Inc., New York

etc., 2001.

2. Herman, R. D. and Associates: The Jossey-Bass Handbook of Nonprofit Leadership and Management, Jossey-

Bass Publishers, San Francisco, 1994.

3. Salkić, I.: Javni menadţment – Upravljanje kvalitetom javnih usluga, BTC Šahinpašić, Zagreb, 2011.

Dodatna literatura:

1. Smith, Bucklin and Associates, Inc.: The Complete Guide to Nonprofit Management, second Edition, John Wiley

and Sons, Inc., New York etc., 2000.

2. Pynes, J. E.: Human Resources Management for Public and Nonprofit Organizations, Jossey-Bass

Publishers, San Francisco, 1994.

3. Allison, M., Kaye, J.: Strategic Planning for Nonprofit Organization, John Wiley and Sons, Inc., New York etc.,

1997.

4. Perko Šeparović, I.: Izazovi javnog menadţmenta – Dileme javne uprave, Golden marketing – Tehniĉka knjiga,

Zagreb, 2006.

5. Prester, J.: Operacijski menadţment u uslugama, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2014.







programa:





Obveze studenata:



ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10







Naziv kolegija

PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE

Opći podaci

Studijski program Opći menadţment

Godina II/II



ECTS – bodovi 6




Ciljevi su upoznati studente s metodama i tehnikama projektiranja organizacije i osposobiti ih da steĉeno znanje

mogu odmah primijeniti u praksi.


1. Uvodna tematska cjelina

2. Projektiranje organizacijskog procesa

3. Razrada i primjena koraka –faza procesa

4. Projektiranje organizacijske strukture

5. Metode projektiranja organizacije

6. Sredstva organizacijskog projektiranja


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

Bebek, B.: Projektiranje procesa i strukture organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.

Buble, M.: Metodika projektiranja organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.

Dodatna literatura

Sadler, P.: Designing Organisations, Mercury, London, 1991.

White, W.: Organisational Methodology, Insight, Cambridge Mass 2003.




duţni izraditi seminarski rad. Završni ispit se polaţe pismenim

putem.


izvedbe programa




programa

Obveze studenata




Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do

15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;





Naziv kolegija

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij

društvenih znanosti , smjer: Opći

menadţment

Godina/Semestar IV semestar

Nositelj kolegija


ECTS – bodovi 4





Usvajanje općih vještinaiz djelokruga upravljanja kvalitetom u razliĉitim organizacijama , kao i znanja nuţnih za

uvoĊenje i praćenje sustava kvalitete u specifiĉnim poslovnim okruţenjima. Osposobljavanje za kritiĉko

prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, te postupaka,

s ciljem povećanja ukupne uspješnosti poslovanja u kontekstu kvalitete.

Nastanak i evolucija koncepcije upravljanja kvalitetom

MeĊunarodni standardi ISO 9000

TQM koncept

Alati i metode za upravljanje kvalitetom

Integrirani sustavi upravljanja

Kvaliteta u funkciji razvoja gospodarstva


Konzultacije Samostalni zadaci

Seminari Mentorski rad E uĉenje


(oznaĉiti masnim tiskom / boldomsamo relevantne kategorije)

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski

rad

Kontinuirana provjera znanja


Literatura

Osnovna literatura:

Lazibat, T. : Upravljanje kvalitetom, Znanstvena knjiga d.o.o. Zagreb, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:

Certo, S. C., Certo, S. T. , Moderni menadţment, MATE, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)

ĐorĊević, D.; Ćoćkalo, D.: Upravljanje kvalitetom, Univerzitet u Novom Sadu, Tehniĉki fakultet „Mihajlo Pupin“,

Zrenjanin, 2007. dostupno na

https://kompjuterskomodeliranjee.files.wordpress.com/2012/10/knjiga-upravljanje-kvalitetom-00-komplet-knjiga.pdf

Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki-Vokić, N.: Temelji menadţmenta, Škoska knjiga, Zagreb, 2008.

(odabrana poglavlja)

Skoko, H. : Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

Vulić, N.: Sustavi upravljanja kvalitetom, Veleuĉilište u Splitu, Split, 2001.



obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke kroz

struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada. Ispit se polaţe

pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog ispita je i usmeno

prezentiranje seminarskih radova.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,

te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;

polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene






Naziv kolegija

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U ORGANIZACIJI

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij društvenih znanosti:

Opći menadţment

Godina/Smjer II/IV



ECTS – bodovi 4




Kolegiju Upravljanje promjenama osnovni cilj je osposobiti student doktorskih studija da mogu ovladati znanjem

kako identificirati i konstruktivno upravljati promjenama ,te kako pomoći menadţmentu i menadţerima da se što

uspješnije nose sa promjenama u organizaciji.

https://kompjuterskomodeliranjee.files.wordpress.com/2012/10/knjiga-upravljanje-kvalitetom-00-komplet-knjiga.pdf


1. Pojam,struktura i skeniranje okruţenja organizacije

2. Metode identifikacije promjena u okruţenju

3. Metode predviĊanja promjena

4. Metode i modeli prilagoĊavanja promjenama

5. Izrada i provedba plana za prilagoĊavanje promjenama u organizaciji

6. Društveni i ljudski ĉimbenici za provedbu promjena u organizaciji

7. Reakcije na promjene

8. Kako ostati konkurentan u procesu promjena


Predavanja

Izrada Seminarskog rada

Konzultacije



Aktivnost na nastavi Prezentacija

Seminarskog rada


Osnovna literatura

1. Stanislav Nakić,“Poĉela-osnove menadţmenta“, Suton tisak,Široki Brijeg,2013.

2. Isak Adiţes ,“Upravljanje promjenama“,,Adiţes menadţment konsalting“,Novi Sad,2004.

3. Upravljanje promjenama i tranzicijom,Harvard Business Essentials,2004.

Dodatna literatura

1. Elzepet Mekheit-Rudi Sevidţ,“Adiţesov bukvar za preduzetnike“,Adiţes menadţment konsalting, Novi

Sad,2004.

2. Isak Adiţes,Stilovi dobrog i lošeg upravljanja“,Adiţes menadţment konsalting „,Novi Sad,2004.

3. Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“, Adiţes menadţment konsalting „,Novi

Sad,2004.




duţni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj

istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit

se polaţe usmeno.


izvedbe programa




programa

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.


Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova.





SMJER: MENADŢMENT U JAVNOJ UPRAVI

III. SEMESTAR



MSMU01

Menadţment ljudskih resursa u javnoj upravi 1 1 2 6 Obvezni

MSMU02

Upravljanje javnim projektima 1 1 2 6 Obvezni

MSMU03

Porezno postupovno pravo 1 1 1 6 Obvezni

MSMU04

Elektroniĉka komunikacija u javnoj upravi 1 1 1 3 Izborni (1 od 2)

MSMU05

GraĊansko pravna odgovornost javne uprave 1 0 1 3 Izborni (1 od

2) MSMU06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra bilo kojeg

smjera MSMU07

IV. SEMESTAR

Statusna prava graĊana 1 1 2 6 Obvezni

MSMU08

Pravni lijekovi u upravnom postupku 1 1 2 6 Obvezni

MSMU09

Komunikacija u javnoj upravi 1 1 2 6 Obvezni

MSMU10

Informacijski sustavi 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSMU11

Metode pretraţivanja i klasifikacija informacija 1 0 1 4 Izborni (1 od

2) MSMU12

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik ekonomije ili prava

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih znanosti, smjer menadţment u javnoj upravi.




Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.










Naziv kolegija: MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA U JAVNOJ UPRAVI

Opći podaci:

Studijski program

Diplomski/master sveuĉilišni studij društvenih

znanosti, smjer: Menadţment u javnoj upravi Godina

III

semestar




ECTS – bodovi 6




Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti

poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim

resursima u javnoj upravi, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz

primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti poslovanja.


- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima

- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa

- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima

- Planiranje ljudskih resursa

- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa

- Analiza posla

- Praćenje radne uspješnosti

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa

- Motivacija i nagraĊivanje

- Konflikti u organizaciji

- Stres kod zaposlenih

- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih

- Upravljanje karijerom zaposlenih

- Specifiĉnosti menadţmenta ljudskih resursa u javnoj upravi


Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje






Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A., Menadţment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, MeĊugorje, 2013.

Dopunska literatura

Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadţment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadţment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

Marĉetić, G., Upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi, Društveno veleuĉilište Zagreb, Zagreb, 2007.

Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadţment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement, McGraw-Hill, Irwin,

New York, 2003.



obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke

kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.

Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog

ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.


Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta


programa:

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje










Naziv kolegija: UPRAVLJANJE JAVNIM PROJEKTIMA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Nastava je namijenjena studentima s osnovnim ciljem upoznavanja studenata s problematikom projektnog

menadţmenta javne uprave, kao jednog od osnovnih alata za prilagodbu zahtjevima turbulentnog turistiĉkog trţišta.

Suvremene forme projektnog menadţmenta nastale su direktno pod multi-disciplinarnim utjecajem raznih podruĉja,

od informacijske tehnologije do arhitekture. Upravljanje projektima predstavlja idealnu platformu za uporabu

tehnika integrativnog menadţmenta i za menadţment promjena


Pojam i definiranje javnog projekta

Specifiĉnosti javnih projekata

Financiranje javnih projekata

Pojam i definiranje projektnog menadţmenta

Priroda i kontekst projektnog menadţmenta

Strategija i projektni menadţment

Projektni menadţer i menadţment projekata

Uĉinkoviti projektni timovi

Interesno utjecajne skupine na projekt

Faze rada na projektu

Raĉunalna podrška projektnom menadţmentu








Osnovna literatura:

Gutić D., Matković I.: "Osnove menadţmenta", Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića", MeĊugorje,

2013.

Omazić, M. A., Baljkas, S.: Projektni menadţment, Sinergija, Zagreb, 2005.

Dodatna literatura:

Majstorović, V.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2010.

Zekić, Z.: Projektni menadţment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.

Duffy, M. G.: Menadţment projekata: ekspertska rešenja za svakodnevne izazove, Data Status, Beograd, 2008.

Cleland, D. I., Ireland, L. R.: Project Management – Strategic Design and Implementation 4th ed., McGraw-Hill,

New York, 2002.

Field, M., Keller, L.: Project Management, International Thomson Business Press, London, 1998.

Flyvbjerg, B., Bruzelius, N., Rothengatter, W.: Megaprojects and Risk – an Anatomy of Ambition, Cambridge

University Press, Cambridge, 2003;

Lewis, J. P.: Fundamentals of Project Management 2nd ed., AMACOM, New York etc., 2002.

Mantel, S. J. Jr., Meredith, J. R., Shafer, S. M., Sutton, M. M.: Project Management in Practice 2nd ed., John Wiley

& Sons, New York etc., 2004.

Maylor, H.: Project Management, Prentince Hall – Ft, Harlow etc., 1999.

Meredith, J. R., Mantel, S. J. Jr.: Project Management – A Managerial Approach 5th ed., John Wiley & Sons, New

York etc., 2002.

Newell, M. W., Grashina M. N.: The Project Management Question and Answer Book, AMACOM, New York etc.,

2003.







programa:





Obveze studenata:



ispita.












Naziv kolegija POREZNO POSTUPOVNO PRAVO

Opći podaci


Godina II.




ECTS – bodovi 6




Unutar kolegija studenti stjeĉu osnovna znanja o mjestu i ulozi poreznog prava općenito, te poreznih postupka

poglavito, u pravnom poretku BiH i FBiH. Cilj je usvajanje znanja o pojmu, razvoju i vrstama poreznih postupaka u

BiH i FBiH.


Osnove porezno-pravnog sustava. Oporezivanje u skladu s naĉelima pravne drţave. Znaĉaj poreza i poreznog prava za

pravni i gospodarski sustav. Porezno pravo kao dio pravnog sustava. Odnos poreznog prava prema ostalim pravnim

podruĉjima (graĊanskom pravu, socijalnom pravu, kaznenom pravu). Porezna uprava. Financijska policija. Porezno

savjetništvo.

Podjela poreznog prava i izvori poreznog prava. Opće porezno pravo (opći zakon o sustavu javnih davanja). Posebno

porezno pravo (meĊudrţavno, europsko). Opći porezni zakon. Oblici javnih davanja. Razgraniĉenje pojmova poreza

od pojmova drugih javnih davanja. Pojam poreznog tijela. Naĉela oporezivanja. Porezno-pravni odnos. Porezno-

duţniĉki odnos. Opće postupovne odredbe. Ovršni postupak. Pravni lijekovi. Porezni prekršaji.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldomsamorelevantne kategorije)




znanja


Udţbenik

Arbutina, H., i Rogić Lugarić, T., Osnove poreznog prava, Društveno veleuĉilište u Zagrebu, 2010.

Dodatna literatura

1. ZAKON O POREZU NA DOHODAK

-

2. ZAKON O POREZU NA DOBIT

3. ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST (NA NIVOU BiH)


Praćenjerada studenata i provjeraznanjaprovodi se tokomizvoĊenjanastave.

Prijeizlaskanazavršniispit, studenti su duţnipoloţitikolokvij.

Kolokvijizavršniispitpolaţu se pismenimputem.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa

U tokusemestraizvršit ćesekooperativnaprocjenakvaliteteizvedbeprograma,

auodnosunaoĉekivanjaiobveze (studenata/nastavnika),

tepostavljeneciljeveizadaćeprograma.

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.

Vrjednovanje rada studenata i

izvoĊenje ocjene








15 % - Zavrsni usmeni ispit

0 - 59 % = Negativan (1)

60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)

Naziv predmeta: ELEKTRONIĈKE KOMUNIKACIJE U JAVNOJ UPRAVI

Godina: IV Semestar: 2 Broj ECTS kredita: 3

Broj sati tjedno: Akademska godina: 2015/2016 Ukupan broj sati: 1+1+1

Smjer: INFORMATIKA I KOMUNIKOLOGIJA

Nastavnik:

Asistent:

1. Cilj predmeta: Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima vezanim uz

elektroniĉke komunikacijske tehnologije i njihove znaĉajke, te naĉinima

njihova korištenja u suvremenim oblicima društvenog ţivota s posebnim

osvrtom na sustav javne uprave. U tom cilju polazni će ovladati sa nuţno

potrebnim akademskim znanjima i vještinama vezanim uz spektar

elektroniĉkih komunikacija promatrani s aspekta medija kroz

tehnologiju usluge i primjene. Opće kompetencije koje student stjeĉe su:

razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene elektroniĉkih

komunikacija pri obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti vezanih uz

sustav javne uprave

2.Ishodi uĉenja: Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će spoznati i

ovladati:

Vrstama elektroniĉkih komunikacija

Elektroniĉkim masmedijima i uslugama

Raĉunalnim tehnologijama, elektroniĉkim uslugama i

komunikacije

Mreţnim tehnologijama, uslugama i komunikacijama,

Multimedijom i tehnologijama posredovanih tehnologijama

virtualne realnosti

Utjecajima informacijskih tehnologija na društvo

Elektroniĉkim komunikacijama i sustavima javne (drţavne)

uprave,

Modelima i oblicima informatizacije sustava javne(drţavne)

uprave

Upravljanje informatizacijom sustava javne (drţavne uprave

3.Glavne tematske cjeline A/ ELEKTRONIĈKE KOMUNIKACIJE: VRSTE, TEHNOLOGIJE I USLUGE

DIO1. TEMELJNA POLAZIŠTA

1. Povijesni pregled razvoja komunikacijskih tehnologija

2. Elementi razumijevanja komunikacijskih tehnologija

DIO 2.ELEKTRONIĈKI MASMEDIJI I USLUGE

3. Digitalna televizija i video

4. Višekanalni televizijski servisi

5. Interaktivna televizija i usluge

6. Radio difuzijske tehnologije i komunikacije

7. Digitalno obavjesni sustavi: tehnologije i usluge

8. Filimske tehnologije: mediji i komunikacije

DIO 3. RAĈUNALA, ELEKTRONIĈKE USLUGE I KOMUNIKACIJE

9. Mikrokompjutori (PC, Lap Top, Note Book i Tablet) kompjutori i

komunikacije

10. Video igre i komunikacije

11. Kućni video i usluge

DIO 4.MREŢNE TEHNOLOGIJE, USLUGE I KOMUNIKACIJE

12. Razvoj telefonskih tehnologija i usluga

13. Internet tehnologije i komunikacije

14. Prijenos podataka preko Interneta

15 Internet alati i servisi

. DIO 5. MULTIMEDIJA

16. Pojam, znaĉajke i razvoj multimedije

17. Video u multimediji

18. Animacija

19. Kompresija podataka

20 Alati za razvoj multimedije

21.Integracija multimedijskog sadrţaja u prezentaciju

DIO 6. ELEKTRONIĈKE KOMUNIKACIJE I DRUŠTVO

22. Telefonske tehnologije: usluge i komunikacije

23. Rad na daljinu

5. 24. Društvene mreţe i komunikacije

25Tehnologije virtalne realnosti i komunikacije

B/ MODELI I OBLICI INFORMATIZACIJE SUSTAVA JAVNE(DRŢAVNE)

UPRAVE

DIO 7. ELEKTRONIĈKE KOMUNIKACIJE I SUSTAVI JAVNE

(DRŢAVNE) UPRAVE

26. Ustrojjavne (drţavne) uprave

27. Modeli upravljanja informatizacijom javne (drţavne uprave

28. Upravljanja informatizacijom u javnoj (drţavnoj

upravi

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:

3. Naĉin izvoĊenja nastave:

Predavanja

Vjeţbe

Seminarskiradovi

60 %

10 %

30 %

Opis aktivnosti % od finalne ocjene:

4. Sustav ocjenjivanja

Seminarski rad

1. kolokvij

2. kolokvij

Prisutnost i aktivnost na

nastavi

Vjeţbe i zadaće

25 %

30 %

30%

5%

10%

* Prag prolaznosti iz kolegija je 60% realiziranih obveza studenata navedenih

u tablici

5. Literatura Obavezna literatura:

3. Grbavac V. i Grbavac J.,Elektroniĉke komunikacije, Nastavni materijali,

Skripta, 1.izdanje, DOIK, 2015, Zagreb




Naziv kolegija

GRAĐANSKO PRAVNA ODGOVORNOST JAVNE UPRAVE

Opći podaci





ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis

kolegija

Nema


Cilj kolegija je usvajanje osnovnih pojmova graĊansko pravne odgovornosti javne uprave. Studente će se upoznati s

pojmom upravne organizacije, vrstama upravnih organizacija, djelokrugom i nadleţnostima organa uprave, vrstama

organa uprave, upravom u BiH i FBiH, naĉelima funkcioniranja (rada) organa uprave, te graĊansko pravnom

odgovornošću javne uprave.


-Uvod: nastanak, razvoj, sustav upravnog prava, izvori upravnog prava

-Pojam upravne organizacije

-Vrste upravnih organizacija

-Organi uprave (Upravne organizacije kao instrument vlasti): opći pogled na nastanak i razvoj, djelatnost organa

uprave, djelokrug i nadleţnost organa uprave, vrste organa uprave, uprava u BiH i FBiH, odnosi izmeĊu organa uprave,

odnos organa uprave prema sudovima i nadleţnom tuţilaštvu, naĉela funkcioniranja (rada) organa uprave.

- Institucije koje vrše javne ovlasti: javne sluţbe u usporednom pravu, organizacije koje vrše javne ovlasti u pravnom

sustavu SFRJ i Bosne i Hercegovine, javna poduzeća i ustanove, javne ovlasti u BiH i FBiH


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Udţbenik


Dodatna literatura

Zakon o upravnom postupku („Sl. glasnik BiH“, broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09)

Zakon o upravnom postupku („ Sl. novine FBiH“, broj 02/98, 48/99))


Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave.

Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i

završni ispit polaţu se pismenim putem.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa

U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te



Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i

izvoĊenje ocjene










60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)




Naziv kolegija

STATUSNA PRAVA GRAĐANA

Opći podaci





ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija

Nema


Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja iz obiteljskog prava, propisa iz oblasti drţavljanstva, prebivališta i boravišta,

putnih isprava i ostalih propisa koji ureĊuju statusna pitanja.


1. Pojam statusnih prava, njihovo značenje u zaštiti osobe i pravnom prometu.

2. Bračno pravo

Pojam braka. Trajna obiljeţja braka. Pretpostavke za postojanje braka. Braĉne smetnje – uklonjive, neuklonjive.

Postupak sklapanja braka. Osobna prava i duţnosti braĉnih drugova. Prava i duţnosti koje ureĊuju strogi propisi. Prava

i duţnosti koje se ureĊuju sporazumno. Prestanak braka – smrću braĉnog druga i proglašenjem nestalog braĉnog druga

umrlim, poništajem, razvodom. Postupak posredovanja prije razvoda braka. Imovinski odnosi braĉnih drugova. Braĉna

steĉevina. Vlastita imovina braĉnih drugova. Braĉni ugovor. Imovinski odnosi izvanbraĉnih drugova.

3. Majčinstvo i očinstvo

UtvrĊivanje majĉinstva. Priznanje majĉinstva. Predmnjeva o braĉnom oĉinstvu. UtvrĊivanje izvanbraĉnog oĉinstva.

Osporavanje majĉinstva. Osporavanje oĉinstva.

4. Roditeljska skrb

Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu. Mjere za zaštitu osobnih interesa djeteta. Upozorenje na pogreške i

propuste. Nadzor nad roditeljskom skrbi. Oduzimanje roditelju prava da ţivi sa svojim djetetom. Upućivanje djeteta u

ustanovu socijalne skrbi. Oduzimanje roditeljske skrbi.

5. Posvojenje

Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost). Pretpostavke na strani posvojenika

(pasivna adoptivna sposobnost). Osnivanje posvojenje. Prava i duţnosti iz posvojenja.

6. Skrbništvo

Ovlasti centra za socijalnu skrb. Vrste skrbništva. Skrbništvo za maloljetne osobe. Skrbništvo za osobe lišene poslovne

sposobnosti. Skrbništvo za posebne sluĉajeve. Zapreke za obavljanje skrbniĉke duţnosti. Duţnosti skrbnika.

7. Uzdrţavanje

Naĉela i pravna obiljeţja uzdrţavanja. Uzdrţavanje izmeĊu roditelja i djece. Uzdrţavanje izmeĊu ostalih srodnika.

Uzdrţavanje izmeĊu tazbinskih srodnika. Uzdrţavanje braĉnog druga. Uzdrţavanje izvanbraĉnog druga i uzdrţavanje

majke izvanbraĉnog djeteta.

8. Drţavljanstvo

Stjecanje hrvatskog drţavljanstva – podrijetlom, roĊenjem na teritoriju Republike Hrvatske, priroĊenjem, po

meĊunarodnim ugovorima. Prestanak drţavljanstva. Isprave o dokazivanju hrvatskog drţavljanstva. Prebivalište i

boravište graĊana. Putne isprave hrvatskih drţavljana.

Osobno ime. Matiĉni broj graĊana. Stranci-pojam, putne isprave, ulazak i izlazak stranaca iz drţave.





Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata





Udţbenik

Alinĉić, M. – Bakarić, A. – Hrabar, D. – Jakovac Lozić, D. – Korać, A.: "Obiteljsko pravo", Zagreb, 2001. (stranice

29-30, 40-131, 145-218, 249-292, 303-349, 355-497);

Dodatna literatura

Obiteljski zakon, N. N., br. 116/03, 17/04, 136/04;

Zakon o hrvatskom drţavljanstvu, N. N., br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93;

Zakon o prebivalištu i boravištu graĊana, N. N., br. 53/91, 26/93, 29/94, 11/00;

Zakon o putnim ispravama hrvatskih drţavljana, N. N., br. 77/99, 33/02, 133/02;

Zakon o osobnoj iskaznici, N. N., br. 11/02, 122/02;

Zakon o matiĉnom broju, N. N., br. 9/92, 66/02;

Zakon o osobnom imenu, N. N., br. 69/92, 26/93, 29/94;

Zakon o strancima, N. N., br. 109/03.

Provjera

znanja i

polaganje

ispita

Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim putem.

Naĉin

praćenja

kvaliteta rada i

uspješnosti

izvedbe

programa

U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze

studenata


Vrjednovanje

rada studenata

i izvoĊenje

ocjene










60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)




Naziv kolegija

PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM POSTUPKU

Opći podaci





ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis

kolegija

Nema


Unutar kolegija studenti stjeĉu osnovna znanja o mjestu i ulozi pravnih lijekova u upravnom postupka u pravnom

poretku BiH i FBiH. Cilj je usvajanje znanja o pojmu, razvoju i vrstama pravnih lijekova u upravnom postupku.


-Ţalbeni postupak: pojam, dopuštenost, rok, predaja ţalbe, ţalitelj u upravnom postupku, sadrţaj ţalbe, nadleţnost za

rješavanje o ţalbi, djelovanje ţalbe, ţalba kad prvostupanjsko rješenje nije donijeto i rok donošenja rješenja o ţalbi,

prigovor kao pravno sredstvo;

-Izvanredna pravna sredstva: općenito o izvanrednim pravnim sredstvima, obnova postupka, mijenjanje i poništavanje

rješenja u vezi s upravnim sporom, zahtjev za zaštitu zakonitosti, poništavanje i ukidanje po pravu nadzora, ukidanje i

mijenjanje rješenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke, vanredno ukidanje rješenja, oglašavanje rješenja ništavim,

pravne posljedice poništavanja i ukidanja;

-Izvršenje: pojam izvršenja, izvršnost rješenja, izvršenje na osnovu poravnanja, izvršenje zakljuĉka, svrha izvršenja

rješenja, zaštita izvršenika, vrijeme sprovoĊenja izvršenja, pokretanje postupka izvršenja, vrste izvršenja, izvršenje

novĉane kazne po ZUP-u, sudsko izvršenje, administrativno izvršenje nenovĉanih obveza, izvršenje radi osiguranja i

privremeni zakljuĉak.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik


Dodatna literatura

Zakon o upravnom postupku („Sl. glasnik BiH“, broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09)

Zakon o upravnom postupku („ Sl. novine FBiH“, broj 02/98, 48/99))


Provjera

znanja i

polaganje

ispita

Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim putem.

Naĉin

praćenja

kvaliteta rada i

uspješnosti

izvedbe

programa

U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze

studenata


Vrjednovanje

rada studenata

i izvoĊenje

ocjene










60 - 69 % = Dovoljan (2)

70 - 79 % = Dobar (3)

80 - 89 % = Vrlo dobar (4)

90 - 100 % = Odliĉan (5)

Naziv kolegija

KOMUNIKACIJA U JAVNOJ UPRAVI

Opći podaci

Studijski program Menadţment i javna uprava

Godin

a

5.

Nositelj kolegija

Kontakt


ECTS 6




Cilj kolegija je da studenti steknu temeljna znanja o teorijskom konceptu, kao i o funkcioniranju javne uprave u

društveno-politiĉkom okruţenju, te o poslovima i radnim zadacima djelatnika uposlenih na svim razinama vlasti od

općinske/gradske do drţavne.

Cilj kolegija je i da student razumiju i shvate ulogu medija, sluţbenika za odnose s javnošću i sluţbi/odjela za odnose

s javnošću u javnoj upravi.


- Uvod u kolegij

- Teorijski koncept javne uprave

- Uloga javne uprave u društvu

- Javna uprava u BiH i zemljama regije

- Javna uprava u ţupanijama i entitetima u BiH

- Javna uprava u općinama/gradovima

- Javna uprava i odnosi s medijima

- Korištenje alata novih medija u komuniciranju tijela javne uprave s javnošću

- Interno i eksterno komuniciranje u javnoj upravi

- Uloga sluţbenika i sluţbi za odnose s javnošću u institucijama javne uprave


Predavanja

Seminarski rad

Samostalni zadaci

Konzultacije


PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Literatura:

4. Martinović, Drago: Mediji i promocija participacija graĎana u lokalnoj samoupravi, Logotip, Široki Brijeg,

2014.

5. Leskovac, Saša: Tranzicija i reforma javne uprave, Fakultet politiĉkih nauka, Sarajevo, 2009.

Dodatna literatura:

1. Martinović, Drago: Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću, Mediaplan institut, Sarajevo,

2010.

2. Bjornlund, Lydia: Odnosi s medijima za predstavnike lokalne uprave: komuniciranjem do rezultata, prevela:

HanaKlein, HUOJ, Zagreb, 2006.

3. Pejanović, Mirko: Politiĉki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, TKD Šahinpašić,

Sarajevo, 2006.






Obveze studenata








dovoljan D-2


dobar C-3


vrlo dobar B-4


odliĉan A-5




Opći podaci:

Studijski program



Godina

Semestar

III.II.

V. III






1+1+1

1+0+1



Upoznati studente sa mogućnostima korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije u dizajnu i izgradnji

poslovnih informacijskih sustava, kao i prednosti vezane uz takav naĉin rada i poslovanja. Globalizacija, internetizacija kao i

sveprisutna informatizacija suvremenog poslovanja organizacija u prvi plan izbacuje kvalitetno prikupljanje, obradu i spremanje

podataka i informacija, u smislu korištenja istih kao strateškog alata za upravljanje u modernom/informatiĉkom gospodarstvu i

informacijskom društvu ĉije standarde valja spoznati i usvojiti, te po njima raditi.




















Osnovna literatura:

Grbavac V.,Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Sveuĉilišni udţbenik Sveuĉilišta u Zagrebu, Školska knjiga,Zagreb,

1991.http://www.knjiga.ba/analiza-i-implementacija-informatickih-sustava-b1006.html

Grbavac V., Informtika, kompjutori i primjena, IV izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, Filedata (DOIK),

2010.,Zagreb, 2010.

Dodatna literatura:





duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit

polaţu pisanim putem.





programa.

Obveze studenata:








5 bodova



studenta





SMJER: INFORMATIKA

III. SEMESTAR



MSIN01

Programiranje za internet 1 1 2 6 Obvezni

MSIN02

Istraţivanja u masovnoj komunikaciji 1 1 2 6 Obvezni

MSIN03

Informacijski sustavi 1 0 1 6 Obvezni

MSIN04

Organizacija info funkcije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSIN05

Sustavi za elektroniĉko uĉenje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)

MSIN06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Student bira kolegij iz istog semestra bilo

kojeg smjera MSIN07

IV. SEMESTAR

Skladišta podataka i poslovna inteligencija 1 1 2 6 Obvezni

MSIN08

Sigurnost Interneta 1 1 2 6 Obvezni

MSSZ08

Metode pretraţivanja i klasifikacija informacija

1 1 2 6 Obvezni

MSSZ09

HCI interakcija ĉovjek raĉunalo 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSSZ10

Digitalni dokumentacijski sustavi 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSSZ10

Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik informatike

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih znanosti, smjer informatika.





STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE ZA INTERNET

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina IV.

Ime nositelja kolegija/nastavnika 2015/2016



ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima programiranja za Internet. Opće kompetencije koje student

stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela izrade softverskih rješenja za Internet, upoznavanje s osnovnim

metodama, tehnikama i principima primjene najsuvremenijih tehnologija, razvijanje inţenjerskog pristupa u razvoju

aplikacija, te osposobljavanje za rad na projektima razvoja razliĉitih aplikativnih rješenja i programskih proizvoda.


1. Uvod o Internetu

2. Klijentsko-serverski model

3. Osnovne mreţne usluge

4. HTML – sintaksa naredbi, elementi jezika, liste, tabele, stilovi, linkovi, slike, obrasci, skripte

5. Adobe Dreamweaver – uvod, osobine stranice, tekst, liste, fontovi, stilovi, slike, tabele, template-i, obrasci,

meta oznake i komentari, CSS, rad s bojama

6. CGI programiranje

7. JavaScript

8. PHP

9. ASP

10. Pristup bazama podataka

11. Planiranje i procedura dizajna web prezentacije

Praktiĉna nastava

1. Seminarski rad.








Osnovna literatura:

4. Jamsa, K., King, K., Anderson, A. (2003) HTML i Web dizajn kroz praktične primere, Beograd: Mikro knjiga

Dodatna literatura:

6. Mujaĉić, S. I Lemeš, S. (2006) Programiranje za Internet, Zenica: Pedagoški fakultet,

http://www.am.unze.ba/pdf/Skripta%20PZI%20B5.pdf

http://www.adobe.com/designcenter/dialogbox/howtousetheweb/

http://www.adobe.com/designcenter/dialogbox/xhtml/

http://www.webstyleguide.com/index.html?/graphics/gif_files.html

http://www.php-mysql-tutorial.com/index.php







programa:





Obveze studenata:



ispita.









Naziv kolegija


Opći podaci


Godina




ECTS – bodovi 3




Оvladati метоdama istraţivanja u masovnoj komunikaciji i znati ih primjeniti u praktiĉnom procesu izuĉavanja i

istraţivanja u društvenim naukama u cilju dobijanja empirijskih informacija, razumijevanju društvenih pojava i













Anketiranje

Intervjui

Fokus grupe




Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






medija


znanja


Udţbenik














usmenom obliku.


izvedbe programa




Obveze studenata




posmatranje).














Opći podaci:

Studijski program



Godina

Semestar

III.II.

V.

III






1+1+1

1+0+1



Upoznati studente sa mogućnostima korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije u dizajnu i

izgradnji poslovnih informacijskih sustava, kao i prednosti vezane uz takav naĉin rada i poslovanja.

Globalizacija, internetizacija kao i sveprisutna informatizacija suvremenog poslovanja organizacija u prvi plan


izbacuje kvalitetno prikupljanje, obradu i spremanje podataka i informacija, u smislu korištenja istih kao

strateškog alata za upravljanje u modernom/informatiĉkom gospodarstvu i informacijskom društvu ĉije standarde

valja spoznati i usvojiti, te po njima raditi.




















Osnovna literatura:

Grbavac V.,Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Sveuĉilišni udţbenik Sveuĉilišta u Zagrebu, Školska

knjiga,Zagreb, 1991.http://www.knjiga.ba/analiza-i-implementacija-informatickih-sustava-b1006.html

Grbavac V., Informtika, kompjutori i primjena, IV izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, Filedata

(DOIK), 2010.,Zagreb, 2010.

Dodatna literatura:








programa:





Obveze studenata:








5 bodova


*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih

obveza studenta







Naziv kolegija ORGANIZACIJA INFO FUNKCIJE

Opći podaci

Studijski program MS Studij društvenih znanosti

Godina

Semestar

II.

III.


Suradnik-ca na kolegiju


ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta


Cilj kolegija je da se studenti upoznaju s organizacijom informatiĉke funkcije tj. Informatiĉkog centra i to kroz

smještanje kompjutorske obrade podataka i alokaciju kompjutorskog odjeljenja. Analiza organizacije info funkcije

sloţenih poslovnih sustava, model info funkcije promatran kroz teorijske postavke i poduzetniĉku odrednicu uz

jasnu i naglašenu ulogu vezanu uz ulogu glavnog raĉunala u sloţenim organizacijskim sustavima promatranog kroz

alokaciju istog u sloţenom poslovnom sustavu kroz koncepciju modela info funkcije, glavno je obiljeţje izuĉavanja

ovog predmeta. Stoga, implementacija modela informacijske funkcije u sloţenoj poslovnoj organizaciji uz

evaluaciju iste u samom je fokusu izuĉavanja ovog predmeta.


1. Uvod

2. Analiza organizacije info funkcije informatiĉkog centra (IC) poslovnih organizacija

3. Vrste modela informacijske funkcije IC sloţenih organizacijskih sustava

4. Implementacija modela info funkcije IC u sloţeni poslovni sustav

5. Evaluacija info funkcije IC u sloţenom poslovnom sustavu


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad


Projekt – skica akcionog istraţivanja Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

Grbavac Vitomir, Analiza i implementacija informatiĉkih sustava, Sveuĉilišni udţbenik, Školska knjiga, Zagreb,

1991.

Grbavac Vitomir, Informatika, kompjutori i primjena, DOIK, Zagreb, 2010.

Dodatna literatura

Ferišak V., Organizacija elektroniĉke obrade podataka s analizom sustava, Informator , Zagreb, 1998.

Perry E.W.,The Information Center, Prentice Hall Inc., Englewood Cliffs New Jersey, 1997



tijekomkonsultacija i izvoĊenja nastave. Završni ispit je

u obliku testa znanja i usmenog ispita.


programa



obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi seminarski

rad i prezentirati isti pred auditorijem.


Sudjelovanje na predavanjima, seminarima


Seminari 30 bodova

Završni ispit 60 bodova

Ocjene:



Od 81 do 90 bodova, ocjenavrlodobar B-4




Naziv kolegija: SUSTAVI ZA ELEKTRONIĈKO UĈENJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina V.




ECTS – bodovi 3




Cilj ovog kolegija je upoznavanje principa i specifiĉnosti elektroniĉkog uĉenja, tehnologija i procesa na kojima

se ono temelji te razliĉitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje

procesima primjene. Cilj vjeţbi: Upoznavanje praktiĉnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za

razvoj tih sustava, poznavanje naĉina na koji se elektroniĉko uĉenje primjenjuje, te mogućnost provoĊenja

istraţivanja na tom podruĉju.

Opće kompetencije:

- analizirati i vrednovati e-teĉaj primjenom modela vrednovanja kvalitete

- definirati elektroniĉko uĉenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste uĉenja

- definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna

- identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroniĉkom uĉenju

- identificirati oblike e-uĉenja prema naĉinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija

- identificirati razliĉite modele i pristupe uĉenju u e-obrazovanju

- izraditi e-teĉaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav

za e-uĉenje

- izraĊivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog uĉenja

- moći upravljati Moodle sustavom za e-uĉenje

- objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju

- objasniti i primijeniti standarde za opis sadrţaja u sustavima za upravljanje e-uĉenjem

- objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-uĉenje

- objasniti razliĉite teorije i klasificirati uĉenike prema stilovima uĉenja

- usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-uĉenjem


Uvod

Stilovi uĉenja

Principi elektroniĉkog uĉenja

Tehnologije i metodologije

Procesi poduĉavanja i uĉenja na daljinu

Sustavi za upravljanje uĉenjem

Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje uĉenjem

Formalni aspekti


Seminarski rad.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

2. Krtalić, A. (2015). Informacijske i komunikacijske tehnologije u odgoju i obrazovanju. Osijek:

3. Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.

Dodatna literatura:

1. Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)

2. International Journal on E-Learning (IJEL)

3. Journal of Interactive Learning Research (JILR)

4. Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and

Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.





Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova:

izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni

ispit 75 bodova.





www.hercgovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: SKLADIŠTA PODATAKA I POSLOVNA INTELIGENCIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina V.




ECTS – bodovi 6




Cilj ovog kolegija je upoznati studente s temeljnim principima izgradnje i primjene tehnologije skladišta

podataka, što treba omogućiti poboljšanje poslovanja. Na kraju kolegija, studenti trebaju moći ostvariti

sljedeće: izabrati DW projekt, opravdati cijenu DW projekta, razviti DW strategiju, planirati DW project,

procijeniti potpunost plana, izabrati odgovarajuće komponente arhitekture, izgraditi kvalitetno skladište

podataka, integrirati znanja o poslovnom sustavu i informacijskoj tehnologiji, ostvariti maksimalnu

vrijednost DW investicije.

Opće kompetencije:

- Razumjeti koncepciju otkrivanja znanja iz podataka,

- Implementirati kvalitetno skladište podataka,

- Razumjeti analitiĉke funkcije i kreirati potrebna izvješća,

- Razumjeti dimenzijski model podataka,

- Razumjeti znaĉaj i alate poslovne inteligencije.

-


Strukturalne osnove: Uvod u skladišta podataka i poslovnu inteligenciju. Skladište podataka. Razlike

izmeĊu skladišta podataka i operativne baze podataka. Poslovna inteligencija. Okvir za razumijevanje skladišta

podataka. Sloţenost izgradnje i korištenja skladišta podataka. Vaţnost okvira. Zahtjevi. Opća arhitektura.

Primjena opće arhitekture skladišta podataka. Primjena opće arhitekture u analizi. Apstraktni pogled opće

arhitekture. Poslovni problemi.

Dizajn i konstrukcija: Izgradnja skladišta podataka. Planiranje. Zahtjevi. Analiza. Dizajn. Konstrukcija.

Organizacija. Ekspanzija. Razumijevanje i analiziranje poslovnih potreba. Analitiĉki okvir. Modeliranje

podatkovnih izvora. Modeliranje skladišta podataka. Modeliranje poslovnih upita. Razvoj i organizacija

skladišta podataka. Inicijalna organizacija. Nadogradnja i odrţavanje platformi. Upravljanje skladištem

podataka. Upravljanje metapodacima. Vaţnost metapodataka. Pohranjivanje i upravljanje metapodacima.

Metapodatkovni standardi.

Poslovna inteligencija: Korištenje skladišta podataka. Svrha. Potencijal. Aplikacije. Korisnici i njihove

potrebe. Korištenje. Informacijska obrada (upiti i izvještaji). Informacijska obrada. Korisnici i okruţenje.

Funkcije i karakteristike. Ekonomska razmatranja. Alati. Trendovi. Analitiĉka obrada. Višedimenzionalna

analiza. OLAP: arhitektura. Vrste OLAP sustava. Tehniĉki zahtjevi i razmatranja. Rudarenje podataka.

Statistiĉka analiza. Otkrivanje znanja. Temeljni prostori raĉunanja za potporu odluĉivanju. Karakterizacija

prostora raĉunanja: prostor podataka, prostor agregacije, prostor utjecaja, prostor varijacije. Realizacija prostora

raĉunanja: OLTP, OLAP, rudarenje podataka, varijacijski sustavi. Stanje prakse. Implementacijski pristupi.

Analiza produkata. Vodiĉ za evaluaciju produkata. Analiza troškova uvoĊenja tehnologije skladišta podataka.


Seminarski rad.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

1. Inmon, W.H. Building the Data Warehouse. 4th ed., Wiley, Indianapolis, 2005.

2. Klepac, G. i Mršić, L. Poslovna inteligencija kroz poslovne sluĉajeve, Zagreb, Lidre press, 2006.

Dodatna literatura:

1. C. J. Date, An Introduction to Database Systems [Decision Support], Addison Wesley, 2004.

2. T. Halpin: Information Modeling and Relational Databases, Morgan Kaufmann Publishers, 2001.

3. W. H. Inmon, J. D. Welch, K. L. Glassey: Managing the Data Warehouse, John Wiley & Sons,

Inc., 1997.

4. Kamran Parsaye , Surveying Decision Support : New Realms of Analysis. DBPD, 1998.







programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni

ispit 75 bodova.







Naziv kolegija: SIGURNOST NA INTERNETU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj akademskoj razini sa

vrstamakorporativnih komunikacijama, te vještinamakoje su nuţno potrebite u suvremenom poslovanju

poslovnih organizacija.

Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih komunikacijskih procesa u raznim poslovnim

organizacijama i kulturama

Usvajanje znanja o modelima i oblicima komunikacija

Usvajanje znanja vezanih uz uspješnost komuniciranja

Razumijevanje komuniciranja u raznim kontekstima (interpersonalno, medijski, metakomunikacijski,

timski rad i sl.)

Stjecanje znanja za potrebe educiranog komuniciranja u timu

Usvajanje znanja vezanih uz strateško komuniciranje u poslovnoj organizaciji/korporaciji.

U tu svrhu danas na globalnom komunikacijskom prostoru postoje raspoloţivi komunikacijski alati kojima

valja teorijski i praktiĉno ovladatiu smislu njihovog korištenja u današnjem svijetu ljudskih komunikacija u

poslovnim organizacijama/korporacijama.

Savladavanje znanja vezanih uz poslovne komunikacije korporacija su u fokusu izuĉavanja ovog predmeta.

Ishodi uĉenja:

5. Upoznati se s raznim oblicima komunikacija, komunikacijske kulture i strategijama komuniciranja u

organizaciji

6. Upoznati se s elementima uspješnog komuniciranja

7. Kako uspješno komunicirati u raznim prilikama (timski rad, sudjelovanje na struĉnim skupovima, prezentacija

struĉnih djela i sl.)

8. Donijeti ispravan osobani stav o izboru vrste medija za komunikaciju u raznim kontekstima

9. Savladati tehnike strateškog komuniciranja u poslovnim komunikacijama

10. Upoznati se sa strukturom i organizacijom suvremenih komunikacija poslovnih sustava

11. Savladiti i koristiti osobne vještine suvremene komunikacije u sloţenom komunikacijskom prostoru na

nacionalnom i internacionalnom nivou

12. Upoznati se suvremene informatiĉke tehnologije u funkciji komunikacijskih procesa.


Dio I.Znanstvene,organizacijske,kulturološke,strateške znčajke iperspektive korporativnih komunikacija

1.Znanstveno-teorijska utemeljenost suvremenih komunikacijakao znanstvene informacijske i komunikacijske

discipline

2.Korporativne komunikacije i organizacije

3. Modeli i oblici korporativnih komunikacije

4. Korporativna kultura i komunikacija

5. Komunikacije i strategijske odrednice korporacija

Dio II.Uspješnost korporativnih komuniciranja

6.Kreiranje ideja i struktura

7.Makroaspekti i mikroaspekti pisanja

8. Vaţnost pisanih komunikacija u poslovnim korporacijama

9. Usmena /govorna komunikacija i vizualna prezentacija korporacija

10.Korporativni sastanci i pregovori

Dio III.Poslovne komunikacije i korporacije

11.Vodstvo i moć u komunikacijama

12.Komuniciranje imidţa i konkurentska sposobnost

13.Komuniciranje bez granica

14. GraĊa i geometrija sustava društvenog informiranja /komuniciranja

Dio IV.Aplikacija suvremenih komunikacija

15.Suvremene komunikacije prometnih organizacija/korporacija








Osnovna literatura:

4. Grbavac V. i Grbavac J.,Sigurnost na internetu, Nastavni materijali, Skripta, 1.izdanje, DOIK, 2013, Zagreb

Dodatna literatura:







programa:





Obveze studenata:




Seminarski rad 25 bodova, 1.kolokvij 30 bodova,

2.kolokvij 30 bodova, Prisutnost i aktivnost na nastavi 5

bodova, Vjeţbe i zadaće 10 bodova


studenta





Naziv kolegija

METODE PRETRAŢIVANJA I KLASIFIKACIJA INFORMACIJA

Opći podaci

Godina II




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da se studentima omogući putem predavanja: usvajanje znanja i razumijevanja organizacije i

pretraţivanja informacija, evaluacije pretraţivanja informacija i evaluacije (izvora) informacija, ispravnog korištenja

relevantnih informacija, te putem vjeţbi na raĉunalu: usvajanje vještina i primjena steĉenih znanja kod definiranja

informacijskih potreba, primjene jezika upita, procjene rezultata pretraţivanja, te odabira i ispravnog korištenja

informacija (citiranje i autorska prava).


Uvod: Osnovni pojmovi. Informacijska znanost i srodne znanosti i podruĉja (informatologija, informetrija,

bibliometrija, knjiţniĉarstvo, scientometrija, semiotika, …) Pretraţivanje informacija (information retrieval).

Informacijska pismenost – norme.

Organizacija informacija (znanja): Prezentacija znanja, metode organizacije znanja – pristupi (tradicionalni,

fasetna analiza, IR, bibliometrija,...). Korisniĉko iskustvo - dimenzije (percepcija, spoznaja, akcija i emocija).

Vizualni dizajn, dizajn korisniĉkog suĉelja, navigacije, informacija, emocionalni dizajn i informacijska

arhitektura.

Izvori informacija: tradicionalni i. digitalni. Informacija i dokument – podjela. Kvaliteta informacija i izvora

informacija (kredibilitet).

Informacijske potrebe korisnika: Priroda i tipovi informacijskih potreba. Metode prikupljanja informacijskih

potreba – prepoznavanje i identifikacija informacijskih potreba. Studije korisnika – korisniĉki profili i zadaci.

Informacije i IT profesija: Izvori informacija za IT profesionalce, obrazovanje – cjeloţivotno uĉenje, udruge,

norme, konferencije, ĉasopisi,... Profesije u podruĉju pretraţivanja informacija.

Pronalaţenje informacija: Povijesni razvoj sustava za pretraţivanje. Informacijsko ponašanje. Strategije

pronalaţenja informacija: traţenje, pretraţivanje (search) i pregledavanje (browse). Proces pronalaţenja

informacija i logiĉki prikaz dokumenta. Arhitektura sustava za pretraţivanje. Modeli za pretraţivanje i

pregledavanje informacija – taksonomija.

Matematiĉki modeli za pretraţivanje informacija: Vjerojatnostni model. Logiĉki model. Model vektorskog

prostora.

Proces indeksiranja i evaluacija pretraţivanja informacija

Prethodna obrada teksta (leksiĉka analiza, stemming- korjenovanje) i lematizacija (svoĊenje na osnovni oblik),

eliminacija stop rijeĉi. Modifikacija upita u modelu vektorskog prostora. Evaluacija pretraţivanja.

Automatska klasifikacija tekstualnih dokumenata

Definicija zadatka klasifikacije teksta. Tehnike strojnog uĉenja za klasifikaciju teksta. Neke od metoda za

klasifikaciju teksta (k najbliţih susjeda, Bayesov klasifikator, metoda potpornih vektora). Evaluacija klasifikacije

teksta.

Pretraţivanje weba: Specifiĉnosti weba i pronalaţenja informacija na webu - problemi. Pretraţivanje weba:

pretraţivaĉi, algoritmi rangiranja, metapretraţivaĉi. Pregledavanje weba (browsing): tematski katalozi, portali,

vortali. Web mining - rudarenje na webu: rudarenje web sadrţaja (web content mining), strukture (web structure

mining) i korištenja weba (web usage minning).

Korisniĉka suĉelja: Dizajn i evaluacija korisniĉkih suĉelja (usability, accessibility,...). Korisniĉka suĉelja

sustava za pretraţivanje informacija – pretraţivaĉa, digitalnih knjiţnica, on-line baza,...

Vizualizacija informacija.

Upravljanje informacijama.

Korištenje informacija

Legalni i etiĉki aspekt korištenja informacija: zaštita autorskih prava, plagijat, citiranje-stilovi. Licenciranje.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





Projekt – skica akcionog

istraţivanja


znanja


Udţbenik

Manning C. D., Raghavan P. i Schütze H.: Introduction to Information Retrieval, Cambridge University Press,

2008. (http://nlp.stanford.edu/IR-book/information-retrieval-book.html)

Ingwersen, P.: Information Retrieval Interaction, Taylor Graham Publishing, London, 1992.

(http://vip.db.dk/pi/iri/index.htm)

Rijsbergen, CJ.: Information Retrieval, Butterworths, London, 1979. (http://www.dcs.gla.ac.uk/Keith/Preface.html)

Hearst M.A.: Search User Interfaces, Cambridge University Press, 2009. (http://searchuserinterfaces.com/book/)

Dodatna literatura

Rosenfeld, L.; Morville, P. Information architecture for the World Wide Web, 2nd Edition, O'Reilly and Associates,

Sebastopol, 2002.

Lasić-Lazić, J.: Znanje o znanje, Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske

znanosti, Zagreb, 1996.

Galit, W. O.: The essential guide to user interface design: an introduction to GUI design principles and techniques,

Wiley Publishing, 2007.



konsultacija i izvoĊenja nastave. Završni ispit je u obliku testa

znanja.


izvedbe programa




Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe koje se odnose

na pretraţivanje weba korištenjem individualnih pretraţivaĉa,

metapretraţivaĉa i tematskih kataloga, te standardnih

eksperimentalnih zbirki dokumenata. Pri tome će se studenti

upoznati s jezicima upita - Booleovim operatorima, operatorima

pribliţnosti, naĉinima suţavanja i proširenja rezultata

pretraţivanja. Osim Weba, pretraţivat će se i dostupne (online)

baze: baze cjelovitog teksta, bibliografske i citatne baze, te on-

line katalozi knjiţnica. Prikazat će se procedura evaluacije

pretraţivanja (rezultata), te procedura evaluacije izvora

informacija na Webu. Studenti će se uputiti na naĉine citiranja

izvora informacija s posebnim naglaskom na citiranje web izvora.

Upoznat će se i s nekim od programa za upravljanje izvorima

informacija i njihovo dokumentiranje..




Vjeţbe 30 bodova








Naziv kolegija: HCI INTERAKCIJA ĈOVJEK RAĈUNALO

Opći podaci:

Studijski program MS Studij društvenih znanosti Godina V.




ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima interakcije ĉovjeka i stroja (eng. Human–computer

interaction (HCI)) kao znanstvenog podruĉja koje se bavi planiranjem i dizajnom interakcije izmeĊu ĉovjeka i stroja.

Taj stroj moţe biti :raĉunalo, automobil, zrakoplov, centrala, mješalica, itd. U ovom podruĉju susreću se: raĉunalna

znanost, dizajn, psihologija, umjetnost. Interakcija izmeĊu ĉovjeka i stroja odvija se obiĉno preko korisniĉkog

suĉelja, koji se sastoji od softvera i sklopovlja.

Opće kompetencije:

upoznati se s teorijskim i praktiĉnim tehnikama izrade uspješnog i upotrebljivog softvera

razumjeti mehanizme uĉenja, pamćenja i rješavanja problema

shvatiti zašto su neki softverski proizvodi dobri, a neki loši

razumjeti korisnikove potrebe (iz psihologije) i razumijevanje potencijalnih rješenja (iz inţenjerstva)

nauĉiti kako napraviti efikasan i efektivan proizvod

kao arhitekti i industrijski dizajneri steći temeljiti tehnološki uvid u materijale sa kojima rade, ali uspjeh njihova rada

ovisi o kreativnoj primjeni tih tehniĉkih podataka


Uvod

Tehnike interakcije, stilovi interakcije u razvoju korisniĉkih suĉelja

Psihološki korisniĉki modeli

Vrednovanje kognitivnih modela, mentalni modeli

Metode vrednovanja, kontrolirani eksperimenti

Seminarski rad.








Osnovna literatura:

Andrew Sears and Julie A. Jacko (Eds.). (2007). Human-Computer Interaction Handbook (2nd Edition). CRC Press.

ISBN 0-8058-5870-9

Julie A. Jacko and Andrew Sears (Eds.). (2003). Human-Computer Interaction Handbook. Mahwah: Lawrence

Erlbaum & Associates. ISBN 0-8058-4468-6

Stuart K. Card, Thomas P. Moran, Allen Newell (1983): The Psychology of Human–Computer Interaction. Erlbaum,

Hillsdale 1983 ISBN 0-89859-243-7

Dodatna literatura:

Intelligent Human-Computer Interaction, http://sy.jdl.ac.cn/en/index.asp

HCI ĉlanak u Wikipediji, http://en.wikipedia.org/wiki/Human_computer_interaction

Povijest i razvoj miša na Wikipediji, http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_mouse

Fitts-ov zakon, http://en.wikipedia.org/wiki/Fitts_Law

Primjer dizajna suĉelja bez potrebe za klikanjem, http://www.dontclick.it/

Use Your Head: Eye Control Device Replaces Mouse, http://pcworld.about.com/news/Apr172001id47604.htm







programa:





Obveze studenata:



ispita.









http://sy.jdl.ac.cn/en/index.asp

http://en.wikipedia.org/wiki/Human_computer_interaction

http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_mouse

http://en.wikipedia.org/wiki/Fitts_Law

http://www.dontclick.it/

http://pcworld.about.com/news/Apr172001id47604.htm



Naziv kolegija DIGITALNI DOKUMENTACIJSKI SUSTAVI

Opći podaci

Studijski program BS Studij društvenih znanosti

Godina

Semestar

II.

III.


Suradnik-ca na kolegiju


ECTS – bodovi 4


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta


Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima digitalnih dokumentacijskih sustava. Opće kompetencije

koje student stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene DDS pri obavljanju kljuĉnih poslovnih

aktivnosti


1. Uvod

2. Novi mediji za dokumente

3. Dokumenti i definiranje dokumenata

4. Okruţenje digitalnih dokumenta

5. Vrste digitalnih podataka i dokumenata

6. Primjena digitalnih dokumenata


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldomsamorelevantne kategorije)



Projekt – skica akcionog istraţivanja Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

BruceDuyshart, (2005)The Digital Document, Routledge, London



tijekomkonsultacija i izvoĊenja nastave. Završni ispit je

u obliku testa znanja i usmenog ispita.


programa




zadaće programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi seminarski rad

i prezentirati isti pred auditorijem.


Sudjelovanje na predavanjima, seminarima


Seminari 30 bodova

Završni ispit 60 bodova

Ocjene:



Od 81 do 90 bodova, ocjenavrlodobar B-4


SMJER KOMUNIKOLOGIJA

III. SEMESTAR



MSKM01

Osnove marketinga 1 1 2 6 Obvezni

MSKM02

Suština i naĉela organizacije PR 1 1 2 6 Obvezni

MSKM03

Istraţivanja u masovnoj komunikaciji 1 1 2 6 Obvezni

MSKM04

Korporativno komuniciranje 1 0 1 3 Izborni (1 od

2) MSKM05

Psihologija liĉnosti 1 0 1 3 Izborni (1 od

2) MSKM06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Mentorstvo Student bira kolegij iz istog semestra bilo kojeg

smjera MSKM07

IV. SEMESTAR

Mediji i politika 1 1 2 6 Obvezni

MSKM08

Sigurnost Interneta 1 1 2 6 Obvezni

MSKM09

Medijske komunikacije 1 1 2 6 Obvezni

MSKM10

Politiĉka komunikacija 1 0 1 4 Izborni (1 od

2) MSKM11

Psihologija medija i komunikacija 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)

MSKM12

magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Rad se bira kod nastavnika komunikologije

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) društvenih znanosti, smjer komunikologija.

www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA



STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:


Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.



Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada

Slap.







završni ispit polaţu se pisanim putem.


programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: OSNOVE MARKETINGA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je osposobiti studente da ovladaju temeljnim premisama marketinga te upoznati studente sa temeljnim

marketinškim konceptima i osposobiti ih da razumiju ulogu marketinga, kako u društvu, tako i u organizacijama.

Obzirom da je osnovna je zadaća marketinga pronaći uĉinkovita sredstva, naĉine i instrumente kojima poduzeće ili

institucija svoje proizvode i/ili usluge prilagoĊava potrebama i zahtjevima potrošaĉa uz uvjet profitabilnog poslovanja,

cilj je osposobiti studente da usvoje ona marketinška znanja i tehnike koje su nuţne za rješavanje konkretnih

marketinških problema.


1. Pojmovno odreĊenje marketinga

2. Okruţenje marketinga

3. Društvena odgovornost marketinga

4. Istraţivanje trţišta

5. Ponašanje potrošaĉa

6. Segmentiranje, odabir ciljnog trţišta i pozicioniranje

7. Proizvod

8. Cijena

9 Promocija

10. Prodaja i distribucija








Osnovna literatura:

5. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ., (ur.): Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007.

Dodatna literatura:

7. Kotler, P., Armstrong, G., Saunders, J., Wong, V.: Osnove marketinga, Mate, Zagreb, 2006.

8. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ. (ur.): Marketing, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Adverta, Zagreb, 2004.

9.

10. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W.M., Ferrell, O.C.: Marketing, Mate, Zagreb, 1995.







programa:





Obveze studenata:



ispita.









Naziv kolegija

SUŠTINA I NAĈELA ORGANIZACIJE PR

Opći podaci


Godin

a

2.

Nositelj kolegija

Kontakt


ECTS 6




Cilj kolegija je da studenti steknu znanja o suštini i temeljnim naĉelima organizacije sluţbi/odsjeka za odnose s

javnošću, odnosno sluţbenika za odnose s javnošću. Studenti će shvatiti stoţernu ulogu odnosa s javnošću u

organizaciji.


- Uvod u kolegij

- Teorijski koncept rada i funkcioniranja odnosa s javnošću u organizaciji

- Stoţerna uloga odnosa s javnošću

- Mjesto i uloga odnosa s javnošću u organizaciji

- Naĉela organizacije odnosa s javnošću

- Organizacija odnosa s javnošću u neprofitnim organizacijama, zdravstvu i obrazovanju

- Organizacija odnosa s javnošću u korporacijama


Predavanja

Seminarski rad

Samostalni zadaci

Konzultacije


PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Literatura:

2. Broom, M. Glen: Cutlip & Center s Učinkoviti odnosi s javnošću, deseto izdanje, preveo Luka Marković,

Mate d.o.o., Zagreb, 2010.

Dodatna literatura:

1. Potter, Lester R.: Komunikacijski plan – srţ strateških komuniikacija, prevela Hana Klain, Hrvatska udruga

za odnose s javnošću, Zagreb, 2007.






Obveze studenata








dovoljan D-2


dobar C-3


vrlo dobar B-4


odliĉan A-5

Naziv kolegija


Opći podaci


Godina




ECTS – bodovi 3




Оvladati метоdama istraţivanja u masovnoj komunikaciji i znati ih primjeniti u praktiĉnom procesu izuĉavanja

i istraţivanja u društvenim naukama u cilju dobijanja empirijskih informacija, razumijevanju društvenih pojava i













Anketiranje

Intervjui

Fokus grupe




Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






medija


znanja


Udţbenik


- Radenko Udoviĉić, Vjerodostojnost medija-teorijske i praktiĉne dileme (2012), Media plan institut,

Sarajevo











usmenom obliku.


izvedbe programa




programa.

Obveze studenata




posmatranje).













Naziv kolegija: KORPORATIVNO KOMUNICIRANJE

Opći podaci:

Studijski program MS Studij društvenih znanosti Godina V.




ECTS – bodovi 3




Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj akademskoj razini sa vrstama korporativnih

komunikacijama, te vještinama koje su nuţno potrebite u suvremenom poslovanju poslovnih organizacija.

Usvajanjeznanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih komunikacijskih procesa u raznim poslovnim organizacijama I

kulturama



Usvajanje znanja o modelima I oblicima komunikacija


Razumijevanje komuniciranja u raznim kontekstima (interpersonalno, medijski, metakomunikacijski, timski rad isl.)


Usvajanje znanja vezanih uz strateško komuniciranje u poslovnojorganizaciji/korporaciji.

U tu svrhu danas na globalnom komunikacijskom prostoru postoje raspoloţivi komunikacijski alati kojima valja teorijski i

praktiĉno ovladati u smislu njihovog korištenja u današnjem svijetu ljudskih komunikacija u poslovnim

organizacijama/korporacijama. Savladavanje znanja vezanih uz poslovne komunikacije korporacija su u fokusu izuĉavanja

ovog predmeta.


Dio I. Znanstvene, organizacijske, kulturološke, strateške znčajke i perspektive korporativnih komunikacija

1. Znanstveno-teorijska utemeljenost suvremenih komunikacija kao znanstvene informacijske i komunikacijske

discipline

2. Korporativne komunikacije i organizacije





6. Kreiranje ideja i struktura

7. Makroaspekti i mikroaspekti pisanja



10. Korporativni sastanci i pregovori

Dio III. Poslovne komunikacije i korporacije

11. Vodstvo i moć u komunikacijama

12. Komuniciranje imidţa i konkurentska sposobnost

13. Komuniciranje bez granica










Osnovna literatura:

1. Grbavac V. i Grbavac J., Korporativne komunikacije, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2014, Zagreb

2. Cees, Riel and Fombrun; Essential of corporate communication–Implementing practices for effective

management,Routledge, 2007

Dodatna literatura:

Milas, Zdeslav (2011): Uvod u korporativnu komunikaciju. Teorijski pristupi i organizacijski modeli, Novelti Millenium,

Zagreb.




duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni

ispit polaţu pisanim putom.






Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA LIĈNOSTI

Opći podaci:

Studijski program Školska psihologija Godina III




ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije


Na osnovu programskih sadrţaja i postavljenih ciljeva studenti će biti osposobljeni za:

Razumijevanje pojmova iz psihologije liĉnosti

Savladavanje odreĊenih metoda i tehnika za ispitivanje osobina liĉnosti;

Usvajanje najvaţnijih postavki o razliĉitim shvatanjima liĉnosti kroz humanistiĉka, bihevioralna, faktorsko-

analitiĉka shvatanja liĉnosti, te suvremene koncepte

Usvajanje najvaţnijih ĉinjenica o pojmu zdrave i poremećene liĉnosti

Usvajanje osnovnih pojmova koji se odnose na psihopatologiju (poremećaje) liĉnosti a naleze se u okviru

izuĉavanjih paradigm

Upoznavanje sa sistemima znanstvene validacije postojećih teorija


Rogersova teorija liĉnosti

Rogersova psihoterapija usmjerena na klijenta

Kellyeva kognitivna psihologija liĉnosti

Pristupi u prouĉavanju liĉnosti sa aspekta istoĉnjaĉke filozofije

Behavioristiĉke teorije liĉnosti: klasiĉno i instrumentalno uvjetovanje

Skinnerova behavioralna analiza liĉnosti

Eysenckova dimenzionalna tipologija liĉnosti

Cattelova faktorsko-analitiĉka teorija liĉnosti

Suvremena shvatanja liĉnosti, petofaktorski model liĉnosti (Big five)

Pojam zrelosti liĉnosti

Psihopatologija liĉnosti, poremećaji liĉnosti








Udţbenik

1. Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: teorije i istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

(str. 1-115; 215-311; 383-419)

2. Larsen, R.J. i Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko:

(str. 2-22; 24-56; 62-125

Dodatna literatura:

1. Erikson, E.H. (1950). Childhood and Society. New York: Norton.

2. Erikson, E.H. (1968). Identity: Youth and Crisis. New York: Norton.

3. Frager, R. Fadiman, J., (1998).Personality and Personal Growth. Institute of Transpersonal Psychology:

Longman.

4. Freud, S. (1970). O seksualnoj teoriji, Totem i tabu. Beograd: Matica Srpska.

5. Freud, S. (1970). Psihopatologija svakodnevnog ţivota. Beograd: Matica Srpska.

6. Freud, S. (1970). Uvod u psihoanalizu. Beograd: Matica Srpska.

7. Fulgosi, A. (1994). Biološke osnove osobina ličnosti: Uvod u prirodoznanstvenu psihologiju. Naklada Slap:

Jastrebarsko.

8. Hol, K.S. i Lindzi, G. (1983).Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.

9. Hornaj, K. (1987). Neurotična ličnost našeg doba. Titograd: NIO „Pobjeda“.

10. Janković, N. i Jovanović, A. (2006).Ličnost od normalnosti do abnormalnosti.Novi Sad: Studio Versis.

11. Jung, C.G. (1968). Man and his symbols. New York: Laurel.

12. Milas, G., (2004).Ličnost i društveni stavovi. Naklada Slap: Jastrebarsko.

13. Petz, B., i sur.(1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.

14. Popović, B.V. (2002). Bukvar teorije ličnosti. Beograd: Psihologija.

15. Rot, N. (1994). Psihologija ličnosti. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni napisati i

odbraniti esej, te uraditi tri zadaće. Završni ispit je

pismeni i usmeni


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:


Zadaća 1 = 10 bodova,




Završni ispit = 60 bodova





Naziv kolegija

MEDIJI I POLITIKA

Opći podaci


Godin

a

2.

Nositelj kolegija

Kontakt


ECTS 6




Cilj kolegija je da studenti steknu temeljna razumijevanja odnosa politike i medija, te politiĉke i komercijalne motive

koji upravljaju drţavom i medijskim konglomeratima. Studenti će shvatiti oblikovanje sadrţaja medijskih objava i

njihovo korištenje u politiĉke svrhe


- Uvod u kolegij

- Teorijski koncept izvještavanja o politici

- Politika i svijet zabave

- Medijski uĉinci

- Propaganda i drţavna kontrola medija

- Spin doctori

- Pakiranje politike

- Masovni mediji i njihova snaga


Predavanja

Seminarski rad

Samostalni zadaci

Konzultacije


PohaĊanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Pismeni ispit

Literatura:

6. Street, John: Masovni mediji, politika i demokracija, Fakultet politiĉkih znanosti, Zagreb, 2003.

Dodatna literatura:

4. Maretić, Meri: Političari, mediji, graĎani, Bibliotheka Salonitana, Solin, 2009.

5. Martinović, Drago: Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću, Mediaplan institut, Sarajevo,

2010.

6. Martinović, Drago: Mediji i promocija participacija graĎana u lokalnoj samoupravi, Logotip, Široki Brijeg,

2014.






Obveze studenata








dovoljan D-2


dobar C-3


vrlo dobar B-4


odliĉan A-5



Naziv kolegija: SIGURNOST NA INTERNETU

Opći podaci:



Ime suradnika na kolegiju .


ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj akademskoj razini sa

vrstamakorporativnih komunikacijama, te vještinamakoje su nuţno potrebite u suvremenom poslovanju

poslovnih organizacija.

Usvajanje znanja o temeljnim znaĉajkama suvremenih komunikacijskih procesa u raznim poslovnim

organizacijama i kulturama

Usvajanje znanja o modelima i oblicima komunikacija


Razumijevanje komuniciranja u raznim kontekstima (interpersonalno, medijski, metakomunikacijski,

timski rad i sl.)


Usvajanje znanja vezanih uz strateško komuniciranje u poslovnoj organizaciji/korporaciji.

U tu svrhu danas na globalnom komunikacijskom prostoru postoje raspoloţivi komunikacijski alati kojima

valja teorijski i praktiĉno ovladatiu smislu njihovog korištenja u današnjem svijetu ljudskih komunikacija u

poslovnim organizacijama/korporacijama.

Savladavanje znanja vezanih uz poslovne komunikacije korporacija su u fokusu izuĉavanja ovog predmeta.


Ishodi uĉenja:

13. Upoznati se s raznim oblicima komunikacija, komunikacijske kulture i strategijama komuniciranja u

organizaciji

14. Upoznati se s elementima uspješnog komuniciranja

15. Kako uspješno komunicirati u raznim prilikama (timski rad, sudjelovanje na struĉnim skupovima, prezentacija

struĉnih djela i sl.)

16. Donijeti ispravan osobani stav o izboru vrste medija za komunikaciju u raznim kontekstima

17. Savladati tehnike strateškog komuniciranja u poslovnim komunikacijama

18. Upoznati se sa strukturom i organizacijom suvremenih komunikacija poslovnih sustava

19. Savladiti i koristiti osobne vještine suvremene komunikacije u sloţenom komunikacijskom prostoru na

nacionalnom i internacionalnom nivou

20. Upoznati se suvremene informatiĉke tehnologije u funkciji komunikacijskih procesa.


Dio I.Znanstvene,organizacijske,kulturološke,strateške znčajke iperspektive korporativnih komunikacija

1.Znanstveno-teorijska utemeljenost suvremenih komunikacijakao znanstvene informacijske i komunikacijske

discipline

2.Korporativne komunikacije i organizacije





6.Kreiranje ideja i struktura

7.Makroaspekti i mikroaspekti pisanja



10.Korporativni sastanci i pregovori

Dio III.Poslovne komunikacije i korporacije

11.Vodstvo i moć u komunikacijama

12.Komuniciranje imidţa i konkurentska sposobnost

13.Komuniciranje bez granica



15.Suvremene komunikacije prometnih organizacija/korporacija








Osnovna literatura:

5. Grbavac V. i Grbavac J.,Sigurnost na internetu, Nastavni materijali, Skripta, 1.izdanje, DOIK, 2013, Zagreb

Dodatna literatura:







programa:





Obveze studenata:




Seminarski rad 25 bodova, 1.kolokvij 30 bodova,

2.kolokvij 30 bodova, Prisutnost i aktivnost na nastavi 5

bodova, Vjeţbe i zadaće 10 bodova


studenta





Naziv kolegija

MEDIJSKE KOMUNIKACIJE

Opći podaci


Godina




ECTS – bodovi 6




Studenti će dobiti informacije o vrstama komunikacije sa posebnim akcentom na medijske komunikacije koje su

nezaobilazni faktor formiranja javnog mnijenja odnosno razvoja svakog demokratskog društva. Studenti će upoznati

osnovne principe i ciljeve medijskog djelovanja koje se koristi u razliĉitim vidovima profesionalne komunikacije –

novinarstvo, odnosi sa javnošću i marketinške komunikacije.


49. Šta je to profesionalna komunikacija

50. Vrste medija


52. Vrste medijske komunikacije – razlike u metodama i ciljevima

53. Masovni mediji i njihov uticaj na društvo

54. Globalizacija i medializacija: medijski populizam i mediologija

55. Medijska pismenost

56. Etiĉnost masovnog komuniciranja

57. Medijske politike


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Udţbenik

- Malović S, Maletić F, Vilović G, Kurtić N, Kunczik M, Masovno komuniciranje (2014), Golden marketing-

Tehniĉka knjiga-Sveuĉilište sjever, Zagreb



- BAL, Fransis (1997): Moć medija, Beograd: CLIO

- BAUER, T. (2007): Mediji za otvoreno društvo, Zagreb: JETiC

- KUNCZIK, Michael& ZIPFEL, Astrid (1998): Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zagreb:

Naklada Friedrich Ebert

- LIPPMANN, Walter (1995): Javno mnijenje. Zagreb: Naprijed

- MALOVIĆ, Stjepan (2007.): Mediji i društvo, Zagreb: ICEJ i Sveuĉilišna knjiţara

- MALOVIĆ, Stjepan (2003): Novine. Zagreb: Sveuĉilišna knjiţara

- UDOVIĈIĆ, R. (2007): Odnosi sa javnostima novinarstvo: Informatori sa različitim ciljevima, Sarajevo:

Media plan institut




studenti su duţni uraditi seminarski rad (esej) na temu društvene

uloge medija u bh. društvu. Završni ispit je u usmenom obliku

na osnovu udţbeniĉke literature.


izvedbe programa




Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi seminarski rad na temu

društvene uloge medija. Tijekom nastave će se utvrditi tematski

okvir na osnovu preferencija studenata i aktuelnog društveno-

politiĉkog trenutka.




Seminarski rad (esej) 40 bodova






d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Uvjeta za prelazak na studij defektologije s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti nema, s tim što na

temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĊuje priznate ispite i studentu odreĊuje

status (semestar kojeg moţe upisati), na temelju ĉega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih ili

društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja godine

ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru student u

naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati

vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30

bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz

sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida

nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

hercegovina.edu.bahercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2015/12/sp_druŠtvene...hercegovina.edu.ba...

Documents