02 i 03 - informatika - hardver i softver-za web
DESCRIPTION
hardve softverTRANSCRIPT
22.10.2012.
1
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Hardver i softver
2. i 3. poglavlje
Pitanja za učenje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i
hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
Od čega se sastoji hardver?
Hardver uključuje elektroničke komponente
računala i dodatne uređaje pomoću kojih se
unose, pohranjuju, obrađuju i prikazuju podaci
sukladno instrukcijama u računalnim
programima.
Von Neumannov model računala
4
Von Neumannov model računala
centralna procesorska jedinica (CPU)
aritmetičko-
-logička
jedinica
upravljačka
jedinica
ulazno-
izlazna
jedinica
memorija (memorijska jedinica)
periferni
uređaj
periferni
uređaj
Sabirnice:
podatkovne
upravljačke
Računalni podaci: Binarni sustav
1101 = 13
Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.
Mjerenje računalnih podataka Računalni podaci (npr. brojevi, slova ili fotografije) su skupine
bitova.
1,024 = 210
Veličina Definicija Skraćenica
Byte Broj bitova koji mogu prikazati jedan
znak
Kilobyte 1,024 byte K
Megabyte 1,024 K = 1,048,576 byte MB
Gigabyte 1,024 MB = 1,073,741,824 byte GB
Terabyte 1,024 GB = 1,099,511,627,776 byte TB
22.10.2012.
2
7
Strojni ciklus računala
Instrukcije su osnovne naredbe kojima se računalu nalaže da obavi
kakav specifičan zadatak.
Pojedine instrukcije računalo izvodi ciklički kroz nekoliko koraka
prikazanih na slici.
Kako računalo radi?
Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.
Zašto ekonomisti trebaju znati kako
računalo radi?
Ekonomisti trebaju izabrati onakva računala koja će omogućiti
ispunjavanje radnih zadataka na efikasan način (bez frustracije
zaposlenika), te na taj način podići produktivnosti.
Ovaj cilj treba ostvariti uz najpovoljniju cijenu!
Veličina radne memorije (RAM)
Zaposlenici koji u isto vrijeme koriste mnogo programa (npr.
Word, Excel, Access, Acrobat), ili rade s vrlo velikim datotekama
(slike, filmovi ili zvukovi) trebaju mnogo radne memorije.
Zašto ekonomisti trebaju znati kako
računalo radi?
Brzina procesora (CPU) (hertz)
• Sporija osobna računala rade na1.5 Gigahertz, brža
računala rade na 3+ Gigahertz (2009).
CPUs može biti 32-bit ili 64-bit
• 64-bit CPU može raditi sa više RAMa.
• Efikasno radi sa više od 4 GB RAMa.
• Skuplji od 32-bit procesora.
• Jednostavni zadaci, kao što je obrada teksta, ne
trebaju brzi procesor (CPU), 32-bitni, 1,5 Gigahertz
CPU će biti dovoljan.
• Zaposlenici koji koriste vrlo velike datoteke ili
editiraju vrlo velike slike, zvukove ili filmove trebaju
brza računala sa 64-bitnim procesorom koji radi na
3,5 Gigahertza ili više.
Zašto ekonomisti trebaju znati kako računalo radi? Pitanja za učenje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
22.10.2012.
3
Klijenti i serveri
Klijentska računala
Računala koja koriste pojedinci za obradu teksta,
proračunske tablice, baze podataka, igranje, obradu
slika…
Većina klijentskih računala ima softver kojim se mogu
priključiti na privatne mreže ili na Internet.
Serverska računala
Imaju specijaliziranu namjenu (npr. email, Web stranice,
zajedničke baze podataka) za više korisnika.
Klijenti i serveri
Tipičan server (2009):
Brzo računalo sa nekoliko procesora
Ima veliku radnu memoriju, najmanje
4GB
Ima veliki hard disk – često terabajt
ili više.
Najčešće im se pristupa putem
mreže ili drugog računala pa nemaju
monitor, a ponekada niti tipkovnicu.
Jedan web hosting server
Serverska farma Organizirana kolekcija servera
Serveri u farmi koordiniraju njihove aktivnosti
Primaju i procesiraju stotine, možda i tisuće klijentskih
zahtjeva po minuti.
Na primjer, u prosincu 2005, Amazon.com je
procesirao u prosjeku 41 narudžbu po sekundi kroz 24
sata – bez prestanka.
Serveri u farmi međusobno dijele zahtjeve pri čemu
vode evidenciju o statusu svakog zahtjeva.
Mogu nastaviti zadatak ako se jedan od servera u farmi
pokvari.
Sve to u stotinki sekunde…
Mreže - Grids
Mreža računala koja radi kao integrirana cijelina, čini se
da je grid jedno računalo.
Može upravljati serverskom farmom ili obavljati neke
druge složene funkcije.
Organizacije mogu iznajmiti grid na određeno vrijeme od
drugih organizacije koje upravljaju gridom.
Na primjer, IBM iznajmljuje grid za aplikacije koji su
zahtjevne za aritmetičko-logičku jedinicu.
Također, iznajmljuju grid za pohranu medicinskih
podataka
Clouds
Cloud computing
Najam softvera putem Interneta.
Za vrijeme gospodarske krize ubrzan je trend prijelaza
na taj poslovni model, koji tvrtkama omogućuje najam
tekstovnih, tabličnih, kalendarskih ili drugih programa
prema potrebi, čime se izbjegava trošak kupovine,
instalacije, nadgradnje i održavanja softvera na
uredskim kompjutorima.
22.10.2012.
4
Pitanja za učenje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog
koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
Operacijski sustavi i aplikacijski
programi
Operacijski sustav Aplikacijski program
Klijent Programi koji
upravljaju resursima
klijentskog računala
Aplikacije koje se
koriste na klijentskim
računalima
Server Programi koji
upravljaju resursima
serverskog računala
Aplikacije koje se
koriste na serverskim
računalima
1. Određena verzija operacijskog sustava napisana je za posebnu
vrstu hardvera.
Na primjer, Microsoft Windows radi samo na Intel
procesorima ili na procesorima koji rade sukladno Intel
instrukcijskom setu (naredbama koje upravljaju procesorom).
32-bitna verzija Windowsa radi samo na Intel 32-bitnim
procesorima (ili kompatibilnim), a 64-bitna verzija Windowsa
radi samo na Intel 64-bitnim procesorima (ili kompatibilnim).
Linux koristi drugačije instrukcije i može se pokretati i na 32-
bitnim i na 64-bitnim računalima.
Važna softverska ograničenja
2. Aplikacijski programi napisani su za određene
operacijske sustave.
Microsoft Access može raditi samo na Windows
operacijskom sustavu.
Neke aplikacije mogu imati više verzija.
Windows i Macintosh verzija Microsoft Worda.
Ako nemate drugačije informacije, pretpostavite da
aplikacija radi samo na jednom operacijskom
sustavu.
Važna softverska ograničenja
Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.
22.10.2012.
5
Microsoft Windows
Najvažniji operacijski sustav za poslovne korisnike.
Neke verzije Windowsa rade na više od 85% svjetskih osobnih
računala, a koristi ih približno 95% poslovnih korisnika.
Različite verzije Windowsa
Windows 8, Windows 7, Windows Vista i Windows XP pokreću
klijentska računala.
Windows Server je verzija Windowsa za servere.
Windows koristi Intel instrukcijski set za 32- i 64-bitna računala.
Windows
Operacijski sustav za Apple Macintosh računala
Trenutna verzija je Mac OS X
Macintosh računala najviše se koriste za grafičku obradu, posebice umjetničku
produkcije – statične i pokretne slike
U početku je Mac OS trebao raditi na Motorola procesorima
U 1994-oj je Mac OS prešao na IBM PowerPC procesore
Od 2006. godine se Mac OS može pokretati na PowerPC i Intel setu
instrukcija. Na Intel procesorima se istovremeno može pokrenuti Windows i
Mac Os.
Apple je vodeća tvrtka u razvoju softvera prilagođenog korisniku.
Mac OS
Operacijski sustav razvijen u Bell laboratoriju 1970-ih.
Od onda se koristi pretežito u znanstvenim i inženjerskim zajednicama
U pravilu se smatra kompliciranijim i od Windowsa i od Macintosha zbog
programskog jezika kojim se upravlja datotekama i podacima.
Međutim, većina Unix korisnika postaju fanatični obožavatelji sustava kada
jednom nauče raditi na njemu.
Sun Microsystems i drugi dobavljači računala za znanstvene i inženjerske
aplikacije su glavni promotori Unix operacijskog sustava.
U pravilu, Unix nije za poslovne korisnike.
Unix
Verzija Unixa otvorenog koda (engl. Open-source).
Zagovaratelji otvorenog koda su slabo povezana grupa programera koji volontiraju radeći na
kodu, te programiraju i razvijaju Linux.
Nije potrebno plaćati nikome naknadu za korištenje Linuxa, kao i drugog softvera otvorenog
koda.
Linux može raditi na klijentskim računalima, ali se najčešće koristi za servere, posebice Web
servere.
IBM je glavni zagovaratelj Linuxa, iako IBM nije vlasnik Linuxa.
IBM je razvio mnogo poslovnih rješenja za poslovne korisnike koji koriste Linux.
Koristeći Linux, IBM ne treba plaćati naknadu Microsoftu ili drugim proizvođaču operacijskog
sustava.
Linux
Aplikacijski softver
Obavlja uslugu ili funkciju
Neki su općeniti, kao što su Microsoft Excel ili Word
Drugi pružaju specifične funkcije, kao što je
knjigovodstvo kroz softver Adacco - domaći poslovni
i knjigovodstveni softver.
Kakve sve vrste aplikacija postoje i
kako ih organizacije dobavljaju? Horizontalne aplikacije
Mogu ga koristiti organizacije različitih djelatnosti. Obrada teksta,
grafički programi, tablični kalkulatori, prezentacijski programi su
primjeri horizontalnog aplikacijskog softvera.
Primjeri:
Microsoft Word, Excel, PowerPoint; Adobe Acrobat, Photoshop,
PageMaker…
Koriste ih različiti poslovni subjekti iz različitih industrija
Kupuje se u gotovoj verziji (off-the-shelf) i prilagodbe su moguće u
vrlo maloj mjeri (ako uopće)
Kakve kategorije aplikacijskog softvera
postoje?
22.10.2012.
6
Vertikalne aplikacije
Koristi se u određenoj industriji / djelatnosti
Primjeri:
Programi za zubarske ordinacije u kojima se mogu bilježiti sastanci sa pacijentima;
automehaničarske radionice za vođenje evidencije dijelova na zalihama i programi
za vođenje zaliha u maloprodaji.
Obično se mogu prilagoditi pojedinom korisniku. Tipično će dobavljač
softvera ponuditi uslugu kvalificiranog konzultanta koji će prilagoditi softver.
Specifične aplikacije
Razvijaju se za specifične, jedinstvene potrebe
Primjer - ISVU
Kakve kategorije aplikacijskog softvera
postoje?
Kupovina gotovog softvera
Prilagodba gotovog softvera
Softver po posebnoj narudžbi
Organizacije razvijaju aplikacijske softvere za sebe ili angažiraju za to
specijalizirane tvrtke.
Razvoj softvera po narudžbi je težak i rizičan.
Zapošljavanje i upravljanje softverskih timova nije jednostavno.
Upravljanje projektom za razvoj softvera može biti zahtjevno. Često takvi
projekti traju dulje od očekivanog.
Prebačaj troška od 200 do 300% nije rijedak.
Ovu soluciju treba koristiti samo kada nema drugih opcija.
Kako organizacije nabavljaju softver?
Sažetak softverskih načina dobave i
vrsta
Izvor softvera
Vrsta
softvera
Kupovina
gotovog
softvera
Kupovina
gotovog softvera
uz prilagodbu
Izrada
softvera po
narudžbi
Horizontalne
aplikacije
Vertikalne
aplikacije
Računalni softver koji je već instaliran u opremu kao što su
printeri, print serveri i različita mrežna oprema.
Programira se kao i ostali softver, ali se instalira na specijalnu,
read-only memoriju na printer ili drugu opremu, tako da softver
postaje dio memorije uređaja.
Korisnici ne trebaju posebno brinuti o ovom softveru.
Može se nadograditi ili zamijeniti, ali to je obično zadatak
informatičkog stručnjaka. Zadatak je jednostavan, ali zahtijeva
specijalistička znanja koja obično nisu u fokusu interesa
ekonomista.
Firmware
Pitanja za učenje Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog
koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
GNU (Gnu Not Unix) – jedan od prvih softvera otvorenog koda
GNU General Public License (GPL) Agreement
Jedan od standardnih licencnih ugovora za softver otvorenog koda
Uspješni projekti otvorenog koda
OpenOffice (sličan Microsoft Office-u)
FireFox (preglednik)
MySQL (DBMS)
Apache (Web server)
Ubuntu (operacijski sustav kao Windows)
Android (softver za mobitele)
Open Source pokret i proces
Komercijalni softver
Softverski kod se pažljivo čuva i daje na uvid samo zaposlenicima od
povjerenja.
Softverski kod štiti se autorskim
pravima, patentima i licencama.
22.10.2012.
7
Kroz takve aktivnosti mogu naučiti mnogo, a i zabavno
je…
Imaju slobodu raditi na projektu na kojem god to žele
Mogu iskazati svoju kreativnost dok rade na projektima
koji su im zanimljivi i korisni
Nauče dobro određene vještine, zbog osobnog ponosa,
ali i kao prednost kod zapošljavanja
Mogu osnovati ili raditi u poduzeću koje pruža usluge
vezane uz softver otvorenog koda
Zašto programeri volontiraju u radu sa
softverom otvorenog koda?
Otvoreni kod znači da je softverski kod otvoren za javnost.
Softverski kod je računalni kod kojim se pišu kompjuterski programi
Dostupan je kroz Web stranice projekata. Programeri mijenjaju i dodaju
svoje preinake softveru s obzirom na svoje interese i ciljeve
Mašinski kod
Transformira program napisan na programskom jeziku na program koji se
može izvršiti na računalu, tj. niz bitova (0 i 1)
1101001010010111111001110111100100011100000111111011101111100
111…
Ne mogu ga razumjeti ljudi i ne može se mijenjati.
Kako se radi softver otvorenog koda?
Pitanja za učenje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
Proces razvoja softvera
Vodopadni model
Slijedni pristup
Slijedeća faza započinje po završetku prethodne faze
Rezultat (softverska aplikacija) dostupna na kraju projekta
Evolucijski model
Kontinuirana interakcija korisnika i informatičara
Na temelju početnih zahtjeva razvija se aplikacija (prototip)
Aplikacija se razvija do konačne verzije koja zadovoljava potrebe
korisnika
Proces razvoja softvera
Izrada softvera → projekt
Planski pristup, po određenoj metodi
Definiranje projektnog zadatka
Formiranje projektnog tima …
Upravljanje softverskim projektom
Praćenje (vođenje, nadzirenje) procesa razvoja softvera kroz sve
faze njegovog razvoja
Praćenje rokova kroz terminske karte (MS Project), definiranje
kontrolnih točaka (miljokazi) projekta …
Razlozi neuspjeha u razvoju softvera
Improvizacija
Korisnik nije aktivno uključen u projekt
Dijelovi IS-a nisu usklađeni
Raspoloživa oprema je neadekvatna
Softver ne zadovoljava potrebe
Nedovoljna educiranost članova tima
Prekoračenje rokova ….
22.10.2012.
8
Faze razvoja softverske aplikacije
Definiranje i analiza zahtjeva
Modeliranje aplikacije
Razvoj aplikacije
Testiranje
Verifikacija i validacija
Implementacija
Održavanje
Definiranje i analiza zahtjeva
Definiranje zahtjeva
Zahtjevi dolaze od:
Korisnika
Informatičara koji razvijaju sustav
Okoline u kojoj će se softver primjenjivati
Analiza zahtjeva Zahtjevi prihvatljivi → definiranje rokova, raspoloživih sredstava,
potrebnih stručnjaka …
Dijagram rasčlanjivanja
Dijagram toka podataka
Dijagram korištenja
Modeliranje aplikacije
Vizualizacija problema nekom od tehnika modeliranja
Klasične tehnike modeliranja
Dijagram s blokovima
Tablica odlučivanja
Dijagram toka podataka
Danas: UML (Unified Modelling Language)
Akcijski dijagrami
22.10.2012.
9
ako status kupca =1 ako iznos > 500 popust=0,05 inače popust=0,02 inače ako iznos > 1000 popust=0,01 inače popust=0
ako status kupca =1 tada ako iznos > 500 tada popust=0,05 inače popust=0,02 kraj ako inače ako iznos > 1000 tada popust=0,01 inače popust=0 kraj ako kraj ako;
Akcijski dijagram Pseudokod Razvoj aplikacije
Aplikacija se može razvijati na način da se: u cijelosti programira u nekom programskom jeziku (program
= niz instrukcija; instrukcija = operacija)
u cijelosti razvija primjenom softverskog alata
kombinira programiranje i korištenje alata
koriste ranije razvijene i implementirane programske komponente
Posebno važno – razvijati aplikaciju u skladu s definiranim zahtjevima
Testiranje
Kontinuirano, tijekom stvaranja aplikacije
Testiranje:
Pojedinih komponenata
Manjih cjelina (modula)
Integracijsko testiranje
Testirati testnim podacima:
Obuhvatiti sve putove i dijelove programa
Posebno:
Dijelove koje je bilo teško programirati
Najjednostavnije dijelove programa
Verifikacija i validacija
Verifikacija: Da li se dobro gradi softverski proizvod?
U skladu s pravilima struke, sa specifikacijom poslova …
Validacija: Da li se gradi dobar proizvod?
Funkcionalno zadovoljavanje zahtjevima korisnika (statička i
dinamička kontrola), testiranje uporabljivosti, pouzdanosti softvera.
Implementacija
Pripremne aktivnosti: Instalacije opreme
Punjenje baze podataka
Edukacija zaposlenika …
Implementacija softvera: Paralelni način rada (stara i nova aplikacija)
Prijelaz na novu aplikaciju
Dokumentacija Tehnička dokumentacija
Korisnička dokumentacija
Održavanje
Zahtjev za održavanjem dolazi od:
Korisnika
Informatičara
Okoline
Zahtjev mora biti:
Dobro dokumentiran
Podliježe analizi (opravdanost, tehnička izvedljivost)
Svaka promjena se odobrava i dokumentira
Održavanje softvera do granice isplativosti
22.10.2012.
10
Pitanja za učenje
Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?
Q5 Kako se razvija softver?
Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q7 Što će se desiti 2020?
Većina ekonomista imat će neku ulogu u specifikaciji klijentskog
hardvera i softvera koji koriste.
Menadžeri imaju važnu ulogu u specifikaciji softvera i hardvera za
svoje zaposlenike. Kakvu će konkretnu ulogu u tome menadžer
imati ovisi o poziciji u organizaciji.
Velike organizacije imaju u pravilu informatički odjel i često imaju
vrlo formalne standarde vezano uz klijentski hardver i softvera.
U srednjim i malim poduzećima najčešće nema čvrstih pravila, niti
formalnih standarda. Menadžment ima vrlo aktivnu ulogu u odabiru
hardvera i softvera.
Kakve odluke ćete donositi?
Glavni troškovi softvera i hardvera
Hardver:
Nabavka hardvera
Održavanje hardvera – popravci
Softver
Softverske licence
Inicijalna prilagodba softvera
Održavanje softvera – prilagodbe zakonskim, poslovnim i
informatičkim promjenama
Edukacija zaposlenika – inicijalna i dodatno treniranje
Procedure – inicijalne i dodatne
Figure 4-15
Uloga menadžera kod donošenja
odluka o hardveru i softveru
Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.
Obično standardiziraju klijentska računala, jer je
održavanje više različitih klijentskih računala znatno
kompliciranije i skuplje.
Najčešće odabiru Microsoft Windows. Ako se bave
umjetnošću ili dizajnom odabiru Macintosh, a ako se bave
znanošću ili inženjerskim poslom odabiru Unix.
Organizacije koje imaju ograničen budžet trebaju razmisliti
o odabiru softvera otvorenog koda kao što je Linux,
Ubuntu ili Open Office, ali to je ipak rjeđe u praksi.
Mala i srednja poduzeća
Specificiraju horizontalne aplikacije (npr. Microsoft Office) ili drugi
softver prikladan njihovom poslovanju.
Specificiraju zahtjeve za vertikalne aplikacije.
Obično nemaju ulogu u specifikaciji servera niti odobravaju njihovu
nabavku.
Donose odluku o kupovini softvera po narudžbi.
Surađuju sa tehničkim osobljem (ICT stručnjacima) na testiranju
softvera.
Preuzimaju gotov softver.
Uloga menadžmenta i zaposlenika
22.10.2012.
11
1. ODREDITE TEMELJNE POTREBE:
Vrsta zadataka zaposlenika
Potreban hardver za vrste zadataka
Potreban softver za vrste zadataka
2. PROCIJENITE PROMJENE U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU
promjene u broju zaposlenika
Promjene u količini i vrsti posla Promjene softvera i hardvera na tržištu
3. RIPREMITE BUDŽET:
Koristite pomoć ICT stručnjaka, računovodstva, financija Odredite dodatne troškove za mrežu, servere
Odredite dodatne troškove za konzultante
4. ODREDITE REZULTATE
Odredite ulogu budžeta za hardver i softver u strategiji Vašeg poduzeća Usporedite budžet sa prethodnim razdobljem
Ako je potrebno prilagodite budžet
5. DOKUMENTIRAJTE REZULTATE
Prikupite sve dokumente i opažanja kao pripremu za izradu budžeta sljedeće godine
Odredite softver koji je nužan za poslovanje – Web stranice, email, obrada
teksta.
Identificirajte specijaliste i njihove hardverske i softverske potrebe – npr.
računovodstvo.
Odredite vrijeme i opterećenje kojim će zaposlenici raditi na klijentskim
računalima.
Uprava poduzeća treba imati pristup općem i specijalističkom softveru, često
traži pristup softveru za računovodstvo, plaće i ljudske resurse.
Koristiti prethodno iskustvo kao pokazatelj…
Koji proces treba slijediti kod izrade
budžeta za nabavku hardvera i
softvera?
Predvidite promjene – u poduzeću i okruženju
Odredite cijene hardvera i softvera
Pregovarajte za cijene
Uključite dodatne troškove za mrežu, servere i komunikacije
Služba računovodstva može pomoći u procjeni troška
Ocijenite u kojoj mjeri je budžet razuman i opravdan
Razmislite o konkurentskoj strategiji poduzeća
Pripremite razloge mogućeg povećanja troška
Koji proces treba slijediti kod izrade
budžeta za nabavku hardvera i
softvera?
Razmislite zašto zapravo trebate dodatnu opremu
Promjene u broju zaposlenika
Važne nove funkcije ili zaduženja zaposlenika ili cijele
organizacije
Nadogradnja na nove verzije operacijskog sustava ili drugog
softvera
Implementacija novog softvera koji zahtijeva novi hardver
Koji proces treba slijediti kod izrade
budžeta za nabavku hardvera i
softvera?
Ponovo analizirajte budžet
Razmislite gdje biste mogli smanjiti trošak
Odgodite nadogradnju na novi operacijski sustav
Drugačije rasporedite hardver između zaposlenika
Dokumentirajte rezultate ovogodišnjeg budžeta za
hardver i softver
Koji proces treba slijediti kod izrade
budžeta za nabavku hardvera i
softvera?
Pitanja za učenje Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?
Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?
Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?
Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?
Q5 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?
Q6 Što će se desiti 2020?
22.10.2012.
12
Brojne nepoznanice:
Kako će softver otvorenog koda utjecati na Microsoft?
Kako će cloud computing utjecati na ponudu softvera i hardvera?
Što možete učiniti?
Ne ignorirajte tehnologiju
Dodatno se educirajte
Pratite literaturu
Posjećujte profesionalne događaje
Aktivno sudjelujte u donošenju odluka o tehnologiji
Što će se desiti 2020?