02 - razvijanje aplikacije u visual basicu

2. P O G L A V L J E

Razvijanje aplikacije u Visual Basicu

Potrebno je samo nekoliko minuta za stvaranje va{e prve Visual Basic aplikacije. Naj-prije trebate stvoriti korisni~ko su~elje “povla~enjem” kontrola na formu kao {to suokviri s tekstom i naredbeni gumbi. Sljede}i korak je odre|ivanje svojstava forme ikontrole kojima }ete odrediti vrijednosti kao sadràj, boja i veli~ina. Na kraju, potreb-no je napisati programski kod koji }e oìvjeti aplikaciju. Osnovni koraci koje }etepoduzeti pri stvaranju prve aplikacije pokazat }e vam na~ela koja }ete koristiti prirazvojima sljede}ih aplikacija.

Ovo poglavlje pruà pregled postupka razvijanja aplikacije, opisuje termine i vje{tinekoje trebate za kori{tenje Visual Basica, i vodi vas korak po korak kroz nekoliko jed-nostavnijih aplikacija.

Sadràj• Pojmovi Visual Basica

• Elementi ugra|ene razvojne okoline

• Va{a prva Visual Basic aplikacija

Primjer aplikacije: Firstapp.vbpNeki primjeri programskog koda u ovom poglavlju preuzeti su iz primjera aplikacijeFirstapp.vbp ~iji ispis je dan u direktoriju Samples.

Pojmovi Visual BasicaZa razumijevanje postupka razvijanja aplikacije, korisno je razumjeti neke klju~nezamisli na temelju kojih je kreiran Visual Basic. Budu}i da je Visual Basic programskijezik za Windows okruènje, nu`na je sli~nost s Windows okolinom. Ako ste po~etniku Windows programiranju, trebate biti svjesni nekih temeljnih razlika izme|u pro-gramiranja pod Windowsima u usporedbi s drugim okruènjima.

Vodi~ za programere 11

Kako Windowsi rade: prozori, doga|aji iporukeKompletna rasprava o sustavu rada Windowsa zahtijevala bi cijelu knjigu. Potpuno ra-zumijevanje svih tehni~kih detalja nije potrebno. Pojednostavljena verzija rada Win-dows operativnog sustava uklju~uje tri osnovna pojma: prozore, doga|aje i poruke.

Shvatite prozor jednostavno kao pravokutno podru~je s vlastitim granicama. Vjero-jatno ste ve} upoznali nekoliko razli~itih vrsta prozora: prozor Explorera u Windowsi-ma, prozor s dokumentom u va{oj aplikaciji za obradu teksta ili dijalo{ki okvir koji sepojavljuje da vas podsjeti na neki sastanak. Iako su to naj~e{}i primjeri, zapravo posto-ji puno drugih vrsta prozora. Naredbeni gumb je prozor. Ikone, okviri s tekstom, gum-bi izbora i trake s izbornicima su tako|er prozori.

Operativni sustav Microsoft Windows upravlja mno{tvom tih prozora dodjeljuju}i sva-kome od njih jedinstven identifikacijski broj (window handle ili hWnd). Sustav nepre-kidno prati svaki od tih prozora traè}i znakove aktivnosti ili doga|aja. Doga|aji semogu pojaviti zahvaljuju}i akciji korisnika kao {to je klik mi{em ili pritisak na tipku,tijekom programirane kontrole, ili ~ak kao rezultat akcije nekog drugog prozora.

Svaki put kad se pojavi doga|aj, uzrokuje poruku koja se {alje operativnom sustavu.Sustav obra|uje poruku i proslje|uje je drugim prozorima. Svaki prozor zatim moèpoduzeti odgovaraju}u akciju temeljenu na vlastitim uputama kako bi obradio tu odre-|enu poruku (na primjer, ponovno se iscrtati ako je bio pokriven drugim prozorom).

Kao {to pretpostavljate, obrada svih mogu}ih kombinacija prozora, doga|aja i porukamoè biti pravo optere}enje. Na sre}u, Visual Basic vas osloba|a potreba baratanjasvim manje va`nim porukama. Ve}inu poruka Visual Basic obra|uje automatski; ostalevam se daju na znanje kao Event postupci. To vam omogu}uje brzo stvaranje mo}nihaplikacija bez potrebe za obradom nebitnih detalja.

Razumijevanje modela upravljanogdoga|ajimaU uobi~ajenim ili “proceduralnim” aplikacijama, sama aplikacija kontrolira po kojemredu }e se izvesti pojedini dijelovi programskog koda. Izvo|enje zapo~inje prvom lini-jom programskog koda i slijedi unaprijed odre|enu putanju kroz aplikaciju, pozivaju}ipotprograme kad je potrebno.

U aplikaciji upravljanoj doga|ajima, programski kod ne slijedi unaprijed odre|enuputanju - takve aplikacije izvode razli~ite dijelove programskog koda kao odgovor nadoga|aje. Doga|aji mogu biti pokrenuti akcijom korisnika, porukama sistema ilidrugih aplikacija, ili ~ak same aplikacije. Redoslijed tih doga|aja odre|uje putanjukojom }e programski kod biti izveden, pa je putanja izvo|enja kroz programski koddruga~ija svaki put kad se aplikacija pokrene.

1. dio Temelji Visual Basica

12 Vodi~ za programere

Budu}i da ne moète predvidjeti redoslijed doga|aj, va{ programski kod mora poduze-ti neke pretpostavke o “op}em stanju” kad se po~ne izvoditi. Kad pretpostavite nekestvari (na primjer, da prazno polje mora sadràvati neku vrijednost prije pokretanja po-stupka koji }e tu vrijednost obraditi), trebate sastaviti svoju aplikaciju tako da budetesigurni da }e ta pretpostavka uvijek biti ostvarena (na primjer, onemogu}avanje na-redbenog gumba koji pokre}e postupak sve dok polje za upis podatka ne sadrì nekuvrijednost).

Tijekom izvo|enja va{ programski kod moète pokrenuti i neke doga|aje. Na primjer,programirana promjena teksta u okviru s tekstom uzrokovat }e pokretanje Change svo-jstva. Ako pretpostavite da }e taj doga|aj pokrenuti samo akcija korisnika, moète vid-jeti neo~ekivane rezultate. Zbog toga je potrebno razumjeti model pokretanjadoga|ajima i imati to na umu tijekom razvoja vlastite aplikacije.

Interaktivno okruènjePostupak razvijanja uobi~ajenih aplikacija moè biti rastavljen na tri razli~ita koraka:pisanje, prevo|enje i ispitivanje programskog koda. Za razliku od tradicionalnih pro-gramskih jezika, Visual Basic koristi interaktivni pristup razvoju, smanjuju}i razlikeizme|u ova tri koraka.

Kod ve}ine programskih jezika, ako napravite pogre{ku u pisanju programskog koda,nju }e otkriti prevoditelj (compiler) kad zapo~nete prevo|enje aplikacije. Nakon togatrebate prona}i i ispraviti pogre{ku i ponovno zapo~eti s prevo|enjem, ponavljaju}i tajpostupak za svaku prona|enu pogre{ku. Visual Basic prevodi va{ programski kod dokga upisujete, hvataju}i i ozna~uju}i u hodu sve sintaksne ili pravopisne pogre{ke. To jeskoro kao da imate stru~njaka iza le|a dok unosite programski kod.

Osim otkrivanja pogre{aka u hodu, Visual Basic tako|er djelomi~no prevodi programs-ki kod za vrijeme upisivanja. Kad ste spremni pokrenuti i ispitati svoju aplikaciju,potrebno je vrlo malo vremena do kraja prevo|enja. Ako prevoditelj prona|e pogre{ku,ona }e biti ozna~ena u programskom kodu. Pogre{ku moète odmah ispraviti i nastavi-ti s prevo|enjem bez potrebe pokretanja cijelog postupka ispo~etka.

Zbog interaktivne prirode Visual Basica, ~esto }ete pokretati svoju aplikaciju dok jupi{ete. Na taj na~in moète isprobati efekte programskog koda za vrijeme rada {to jebolji izbor od ~ekanja na prevo|enje na kraju programiranja.

Elementi ugra|ene razvojne okolineRadna okolina Visual Basica se ~esto ozna~uje kao ugra|ena razvojna okolina (inte-grated development environment, IDE) jer objedinjuje puno razli~itih funkcija kao {tosu oblikovanje, ure|ivanje, prevo|enje i ispravljanje pogre{aka u poznatom okruènju.Kod ve}ine uobi~ajenih razvojnih alata, svaka od tih funkcija bila bi izvo|ena kaoposebna aplikacija, svaka sa svojim su~eljem.

2. poglavlje Razvijanje aplikacije u Visual Basicu


Pokretanje Visual Basic razvojne okolineKad pokrenete Setup aplikaciju Visual Basica, ona vam omogu}uje postavljanje dijelo-va Visual Basica u ve} postoje}u programsku grupu ili kreiranje nove programske gru-pe i pre~ica za Visual Basic u Windowsima. Nakon toga moète po~eti rad u VisualBasicu iz Windowsa.

Kako pokrenuti Visual Basic iz Windowsa

1. Kliknite gumb Start na traci sa zada}ama.

2. Odaberite grupu Programs, te zatim Microsoft Visual Basic 6.0.

– ili –

Kliknite na gumb Start.

Odaberite grupu Programs.

Iskoristite Windows Explorer za pronalaènje izvr{ne datoteke Visual Basica.

3. Dvaput kliknite na ikonu Visual Basic.

Tako|er moète kreirati pre~icu do Visual Basica, i dvoklikom je pokrenuti.

Kad prvi put pokrenete Visual Basic, vidjet }ete su~elje ugra|ene razvojne okoline,kako je prikazano na slici 2.1.

Slika 2.1 Ugra|ena razvojna okolina Visual Basica



Traka s izbornicima

Alatna traka

Alatni okvir

Oblikovatelj forme

Projektni prozor

Prozor sa svojstvima

Elementi ugra|ene razvojne okolineUgra|ena razvojna okolina Visual Basica (IDE) sastoji se od sljede}ih elemenata.

Traka s izbornicima (Menu Bar)Sadrì naredbe koje koristite tijekom rada s Visual Basicom. Osim uobi~ajenih izborni-ka File, Edit, View, Window i Help, izbornici omogu}uju pristup funkcijama speci-fi~nim za programiranje kao {to su Project, Format ili Debug.

Pomo}ni izbornici (Context Menus)Sadrè pre~ice do ~esto izvo|enih akcija. Za otvaranje pomo}nog izbornika, kliknitedesnom tipkom mi{a na objekt koji koristite. Specifi~na lista pre~ica dostupna iz takootvorenog izbornika ovisi o dijelu su~elja na koji ste kliknuli desnom tipkom mi{a. Naprimjer, pomo}ni izbornik koji }ete dobiti desnim klikom na alatni okvir omogu}it }evam poziv dijalo{kog okvira za prikaz sastavnih dijelova, sakrivanje alatnog okvira,sidrenje alatnog okvira ili dodavanje nove kartice u alatni okvir.

Alatne trake (Toolbars)Omogu}uju brz pristup obi~no kori{tenim naredbama u razvojnom okruènju. Potreb-no je kliknuti jednom na gumb na alatnoj traci za pokretanje akcije predstavljene timgumbom. Kao standardna postava pri pokretanju Visual Basica prikazana je alatnatraka Standard. Dodatne alatne trake za ure|ivanje, oblikovanje forme i ispravljanjepogre{aka mogu biti uklju~ene ili isklju~ene preko naredbe Toolbars u izborniku View.

Alatne trake mogu biti usidrene ispod trake s izbornicima ili mogu “lebdjeti” ako oda-berete okomitu traku na lijevom rubu alatne trake i odvu~ete je trake s izbornicima.

Alatni okvir (Toolbox)Pruà niz alata koje koristite pri stvaranju za postavljanje kontrola na formu. Kaododatak standardnom izgledu alatnog okvira, moète kreirati vlastite dodatne karticeodabirom stavke Add Tab iz pomo}nog izbornika te postaviti kontrole nanovodobivenu karticu.

Za vi{e informacija Ako èlite nau~iti vi{e o odre|enim kontrolama, pogledajte 3.poglavlje “ Forme, kontrole i izbornici” i 7. poglavlje “Kori{tenje standardnih kontrolaVisual Basica”. Za informacije kako dodati kontrole u alatni okvir, pogledajte “Doda-vanje kontrola u projekt” u 4. poglavlju “Upravljanje projektima”.

Projektni prozor (Project Explorer Window)Sadrì popis svih forma i modula u va{em trenutnom projektu. Projekt je skup datote-ka koje koristite za izgradnju aplikacije.

Za vi{e informacija Za informacije o projektima pogledajte 4. poglavljeUpravljanje projektima”.



Prozor sa svojstvima (Properties Window)Sadrì popis svih svojstava za odabranu kontrolu ili formu. Svojstvo je osobina objek-ta, kao veli~ina, sadràj ili boja.

Za vi{e informacija Za informacije o svojstvima pogledajte “Tuma~enje svojstava,postupaka i doga|aja” u 3. poglavlju “ Forme, kontrole i izbornici”

Pretraìva~ objekata (Object Browser)Ispisuje objekte dostupne za kori{tenje u va{em projektu i omogu}uje vam brzo upra-vljanje kroz programski kod. Pretraìva~ objekata moète iskoristiti za istraìvanjeobjekata u Visual Basicu i drugim aplikacijama, moète vidjeti koji postupci i svojstvasu dostupni za te objekte, te moète iskopirati dijelove programskog koda u va{uaplikaciju.

Za vi{e informacija Za vi{e informacija o kori{tenju pretraìva~a objekata za pre-gled potprograma, pogledajte “Odgonetavanje objekata” u 9. poglavlju “Programiranjeobjektima”. Za detalje o kori{tenjima dodataka za pro{irenje razvojne okoline VisualBasica, pogledajte “Kori{tenje ~arobnjaka i dodataka” u 4. poglavlju “Upravljanje pro-jektima”.

Oblikovatelj forme (Form Designer)Sluì kao prozor kojeg prilago|avate pri oblikovanju su~elja va{e aplikacije. Dodajetekontrole, grafiku i slike na formu kako bi stvorili izgled koji èlite. Svaka forma uva{oj aplikaciji ima svoj prozor za oblikovanje.

Za vi{e informacija Da bi nau~ili kako dodati kontrole u aplikaciju, pogledajte“Va{a prva Visual Basic aplikacija” kasnije u ovom poglavlju. Za u~enje vi{e detalja ooblikovanju su~elja, pogledajte 6. poglavlje “Stvaranje korisni~kog su~elja”.

Kodni prozor (Code Editor Window)Sluì kao prozor za upis programskog koda aplikacije. Za svaku formu ili modul va{eaplikacije stvara se posebni kodni prozor.

Za vi{e informacija Za daljnje u~enje o tome kako upisati programski kod i koris-titi kodni prozor, pogledajte 5. poglavlje “Osnove programiranja”.

Prozor s poloàjem forme (Form LayoutWindow)Prozor s poloàjem forme (slika 2.2) omogu}uje vam odre|ivanje poloàja forme uva{oj aplikaciji koriste}i umanjen izgled ekrana.



Slika 2.2 Prozor s poloàjem forme



Dodatni prozori (Immediate, Locals, and Watch Windows)Ovi dodatni prozori sluè za kori{tenje pri traènju pogre{aka u va{im aplikacijama.Dostupni su samo kad izvr{avate aplikaciju unutar korisni~kog su~elja.

Za vi{e informacija Kako bi nau~ili vi{e o dodatnim prozorima, pogledajte 13.poglavlje “Traènje i obrada pogre{aka”

Napomena Pomo}ne dodatke su~elja Visual Basica moète dodati koriste}iaplikaciju nazvanu add–in. Ova aplikacija dostupna je od neovisnih proizvo|a~asoftvera i pruà dodatne mogu}nosti kao na primjer, kontrola izvornog koda, {tovam moè pomo}i pri timskom razvijanju projekata.

Mogu}nosti su~eljaVisual Basic omogu}uje veliku elasti~nost, dopu{taju}i vam uobli~avanje radnogsu~elja tako da najbolje odgovara va{em osobnom stilu. Moète birati izme|u su~eljasa jednim ili vi{e dokumenata, te moète podesiti veli~inu i poloàj raznih elemenatakorisni~kog su~elja. Raspored koji stvorite ostat }e zapam}en i kod idu}ih pokretanjaVisual Basica.

SDI ili MDI su~eljeU korisni~kom su~elju Visual Basica na raspolaganju su vam dva razli~ita stila: su~eljes jednim dokumentom (single document interface, SDI) ili su~elje s vi{e dokumenata(multiple document interface, MDI). Sa SDI su~eljem, svi prozori radne okoline moguse slobodno pomicati bilo gdje po ekranu; sve dok god je Visual Basic trenutno aktivnaaplikacija, svi njezini prozori ostat }e iznad prozora drugih aplikacija. S MDI izborom,svi prozori radnog su~elja nalaze se unutar glavnog prozora promjenljive veli~ine.

Prijelaz izme|u SDI i MDI na~ina

1. Odaberite stavku Options iz izbornika Tools.

Prikazat }e se dijalo{ki okvir Options.

2. Odaberite karticu Advanced.

3. Potvrdite ili odzna~ite kontrolnu ku}icu SDI Development Environment.

Korisni~ko su~elje pokrenut }e se s odabranim stilom idu}i put kad pokreneteVisual Basic.

– ili –

Pokrenite Visual Basic iz naredbene linije s parametrima /sdi ili /mdi.

Usidreni prozoriVe}ina prozora korisni~kog su~elja moè biti usidrena ili povezana, me|usobno ili srubom ekrana. Ovo uklju~uje alatni okvir, prozor s poloàjem forme, projektni prozor,prozor sa svojstvima, paletu boja, te prozor za neposredan upis naredbi, prozor s lo-kalnim varijablama i nadgledni prozor.

Sa MDI stilom, prozori mogu biti usidreni uz bilo koji rub glavnog prozora; kod SDIstila mogu biti usidreni samo ispod trake s izbornicima. Usidrenost prozora uklju~ujese ili isklju~uje potvr|ivanjem odgovaraju}e kontrolne ku}ice na stranici Docking udijalo{kom okviru Options, koji je dostupan pozivom naredbe Options iz izbornikaTools.

Kako usidriti ili odsidriti prozor

1. Odaberite prozor koji èlite usidriti ili odsidriti.

2. Odvucite prozor do èljenog poloàja drànjem pritisnute lijeve tipke mi{a.

3. Dok povla~ite, okvir prozora }e biti vidljiv.

4. Otpustite tipku mi{a.

Va{a prva Visual Basic aplikacijaStvaranje aplikacije u Visual Basicu je jednostavno. Koliko jednostavno? Kao odgo-vor, isprobajte Zdravo, Visual Basic i Firstapp aplikacije koje slijede.

Zdravo, Visual BasicPostoje tri glavna koraka pri stvaranju aplikacije u Visual Basicu:

1. Stvaranje su~elja

2. Postavljanje svojstava

3. Pisanje programskog koda.

Da biste vidjeli kako se to radi, pratite korake iz sljede}ih postupaka za stvaranje jed-nostavne aplikacije koja se sastoji od okvira s tekstom i naredbenog gumba. Kad klik-nete na naredbeni gumb, poruka “Zdravo, svijete!” }e se pojaviti u okviru s tekstom.



Stvaranje su~eljaForme su temelj za stvaranje korisni~kog su~elja neke aplikacije. Moète koristiti for-me za dodavanje prozora i dijalo{kih okvira svojoj aplikaciji. Moète ih iskoristiti ikao spremnike za dijelove koji nisu vidljivi dio korisni~kog su~elja. Na primjer, uva{oj aplikaciji moète imati formu koja }e sluìti kao spremnik za grafiku koju nam-jeravate prikazati na drugim formama.

Prvi korak u izgradnji Visual Basic aplikacije je stvaranje formi koje }e biti temelj su-~elja aplikacije. Nakon toga potrebno je kreirati objekte koji }e opremiti stvorene for-me. Za ovu prvu aplikaciju, koristit }ete dvije kontrole koje se nalaze u alatnomokviru.

gumb kontrola

okvir s tekstom

naredbeni gumb

Kreiranje kontrole kori{tenjem alatnog okvira

1. Kliknite alat kontrole koju èlite kreirati – u ovom slu~aju okvir s tekstom (text box).

2. Pomaknite pokaziva~ na va{u formu. Pokaziva~ }e imati izgled krià, kao {to jeprikazano na slici 2.3.

Slika 2.3 Kreiranje okvira s tekstom te alatni okvir



3. Dovedite kri` na mjesto gdje èlite postaviti gornji lijevi kut kontrole.

4. Povla~ite kri` sve dok kontrola ne bude imala èljenu veli~inu (povla~enje zna~idrànje pritisnute lijeve tipke mi{a dok pomi~ete objekt mi{em).


Kontrola }e se pojaviti na formi.

Drugi jednostavan na~in dodavanja kontrole na formu je dvoklik na gumb za èljenukontrolu u alatnom okviru. Ovaj postupak }e kreirati kontrolu unaprijed odre|ene veli-~ine na sredini forme; nakon toga moète pomaknuti kontrolu na èljeni poloàj naformi.

Promjena veli~ine, pomicanje i zaklju~avanje kontrolaUo~ite da se na kutovima kontrole pojavljuju mali pravokutni okviri koji se zovuhvataljke za odre|ivanje veli~ine; koristit }ete ih u sljede}em koraku za promjenuveli~ine kontrole. Moète koristiti i mi{a, tipkovnicu i naredbe izbornika za pomicanjekontrola, zaklju~avanje i otklju~avanje poloàja kontrola, te za pode{avanje njihovihpoloàja.

Kako promijeniti veli~inu kontrole

1. Odaberite kontrolu kojoj èlite promijeniti veli~inu tako da mi{em kliknete na nju.

2. Postavite pokaziva~ na hvataljku, i povucite je dok kontrola ne bude èljeneveli~ine.

Hvataljke na kutovima mijenjaju veli~inu kontrole vodoravno i okomito, dokhvataljke na rubovima mijenjaju veli~inu kontrole samo u jednom smjeru.


– ili –

Upotrijebite SHIFT zajedno sa kursorskim tipkama za promjenu veli~ine odabranekontrole.

Kako pomaknuti kontrolu

• Upotrijebite mi{a za povla~enje kontrole do novog poloàja na formi.

– ili –

U prozoru sa svojstvima objekata promijenite vrijednosti svojstava Top i Left.

Kad je kontrola odabrana, moète upotrijebiti CTRL s kursorskim tipkama za pomica-nje kontrole za jednu jedinicu mreè (grid unit). Ako je mreà isklju~ena, kontrola }ese micati po jedan piksel.



Kako zaklju~ati pozicije svih kontrola

• U izborniku Format odaberite stavku Lock Controls.

– ili –

Kliknite na gumb Lock Controls Toggle koji se nalazi na alatnoj traci Form Editor.

Ovaj postupak zaklju~at }e sve kontrole na formi na njihovim poloàjima u tom tre-nutku tako da ih ne moète slu~ajno pomaknuti jednom kad ste ih postavili na èljenomjesto. Samo kontrole na odabranoj formi bit }e zaklju~ane; kontrole na drugim for-mama bit }e nedirnute. Ovo je uklju~eno – isklju~eno naredba, pa je moète iskoristitii za otklju~avanje poloàja kontrola.

Kako namjestiti poloàj zaklju~anih kontrola

• Moète “gurnuti” kontrolu koja ima fokus drànjem pritisnute CTRL tipke i pri-tiskom na odgovaraju}u kursorsku tipku.

– ili –

Moète promijeniti svojstva kontrole Top i Left u prozoru sa svojstvima.

Sad imate su~elje za “Zdravo, svijete!” aplikaciju kao {to je prikazano na slici 2.4.

Slika 2.4 Su~elje aplikacije “Zdravo, svijete!”



Postavljanje svojstavaSljede}i korak je odre|ivanje svojstava kontrola koje ste kreirali. Prozor sa svojstvima(slika 2.5) omogu}uje jednostavan na~in postavljanja svojstava za sve objekte naformi. Za otvaranje prozora sa svojstvima, odaberite naredbu Properties Window uizborniku View, kliknite na gumb Properties Window na alatnoj traci, ili iskoristitepomo}ni izbornik kontrole.

Slika 2.5 Prozor sa svojstvima



Okvir s nazivom objekta

Kartice sa sortiranim svojstvi-

Lista svojstava

Prozor sa svojstvima sastoji se od sljede}ih dijelova:

• Okvir s nazivom objekta – Prikazuje ime objekta kojem }ete odrediti svojstva.Kliknite strelicu na desnoj strani ovog okvira za prikaz liste svih objekata trenutnoodabrane forme.

• Kartice sa sortiranim svojstvima – Odaberite izme|u abecednog popisa svojstava ilihijerarhijskog popisa podijeljenog po logi~kim kategorijama, kao {to su upravljanjeizgledom, pismima ili poloàjem.

• Lista svojstava – Lijeva kolona prikazuje sva svojstva odabranog objekta. U desnojkoloni moète vidjeti i promijeniti njihove vrijednosti.

Kako odrediti svojstva iz prozora sa svojstvima

1. U izborniku View odaberite stavku Properties, ili kliknite na gumb Properties naalatnoj traci.

Prozor sa svojstvima prikazat }e svojstva odabrane forme ili kontrole.

2. Sa liste svojstava odaberite ono koje èlite promijeniti.

3. U desnoj koloni, upi{ite ili odaberite novu vrijednost svojstva.

Neka svojstva imaju ve} unaprijed odre|enu listu mogu}ih vrijednosti koje su pore-dane po rednim brojevima. Ovu listu moète vidjeti klikom na strelicu na desnojstrani okvira u kojem je ispisana vrijednost, ili moète kruìti kroz listu dvoklikomna taj okvir.

Za primjer aplikacije “Zdravo, svijete!” trebat }ete promijeniti vrijednosti tri svojstva.Za ostala svojstva ostavite ve} odre|ene vrijednosti.

Objekt Svojstvo Vrijednost

forma Caption Zdravo, svijete!

okvir s tekstom Text (prazno)

naredbeni gumb Caption OK

Odre|ivanje svojstva IconSve forme u Visual Basicu imaju op}u, unaprijed odre|enu ikonu koja se pojavljujekad smanjite tu formu. Unato~ tome, vjerojatno }ete promijeniti tu ikonu u neku drugukoja }e prikazivati primjenu te forme u va{oj aplikaciji. Za dodjelu ikone formi, promi-jenite vrijednost svojstva Icon za tu formu. Moète koristiti 32 x 32 piksela velikeikone koje su standardne za 16-bitne verzije Microsoft Windowsa, a koriste se i uWindowsima 95/98 te Windowsima NT, kao i 16 x 16 piksela velike ikone koje sekoriste u Windowsima 95.

Pisanje programskog kodaKodni prozor (Code Editor Window) je mjesto gdje upisujete programski kod svojeaplikacije. Programski kod sastoji se od naredbi, konstanti i definicija. Kori{tenjemkodnog prozora moète brzo pregledati i promijeniti bilo koji dio programskog kodasvoje aplikacije.

Kako otvoriti kodni prozor

• Dvoklikom na formu ili kontrolu kojoj èlite upisati programski kod.

– ili –

U projektnom prozoru odaberite ime forme ili modula, pa kliknite na gumb ViewCode.

Slika 2.6 prikazuje kodni prozor koji }e se pojaviti kada dvaput kliknete na naredbenigumb, te doga|aji za ovu kontrolu.



Slika 2.6 Kodni prozor



Mo`ete odabrati `elite li prikazati sve potprograme u istom kodnom prozoru, ili }e bitiprikazana samo jedan potprogram.

Kako prikazati sve potprograme u jednom kodnom prozoru

1. U izborniku Tools odaberite stavku Options.

2. Na kartici Editor u dijalo{kom okviru Options, potvrdite kontrolnu ku}icu lijevood opcije Default to Full Module View. Kontrolna ku}ica lijevo od opcijeProcedure Separator dodaje ili bri{e liniju izme|u potprograma.

– ili –

Kliknite na gumb Procedure View u donjem lijevom kutu kodnog prozora.

Kako prikazati samo jedan potprogram u kodnom prozoru

1. U izborniku Tools, odaberite stavku Options.

2. Na kartici Editor u dijalo{kom okviru Options, odzna~ite kontrolnu ku}icu lijevood opcije Default to Full Module View.

– ili –

Kliknite na gumb Procedure View u donjem lijevom kutu kodnog prozora.

Doga|aji za kontrolu Command1

Kodni prozor uklju~uje sljede}e elemente:

• Okvir s listom objekata – Prikazuje ime odabranog objekta. Kliknite na strelicu nadesnoj strani okvira za prikaz svih objekata na aktivnoj formi.

• Okvir s listom svojstava – Popis potprograma ili doga|aja za odabrani objekt. Okvirprikazuje ime odabranog potprograma – u ovom slu~aju, Click. Kliknite na strelicuna desnoj strani okvira za prikaz liste svih potprograma vezanih za odabrani objekt.

Kreiranje doga|ajem pokretanih potprogramaProgramski kod u Visual Basic aplikaciji je podijeljen u manje blokove koji se naziva-ju potprogrami. Doga|ajem pokretan potprogram, kao onaj kojeg }ete kreirati, sadrìprogramski kod koji }e biti izvr{en kad se javi doga|aj (na primjer, kad korisnik kliknena gumb). Doga|ajem pokretan potprogram za kontrolu sastoji se od imena kontrole(odre|enog u svojstvu Name), podvlake (_) te imena doga|aja. Na primjer, ako èliteda naredbeni gumb s imenom Command1 pokrene doga|ajem pokretan potprogramkad korisnik klikne na njega, koristit }ete potprogram Command1_Click.

Kako kreirati doga|ajem pokretan potprogram

1. U okviru s popisom Object, odaberite ime objekta na aktivnoj formi (aktivna formaje ona koja trenutno ima fokus).

U ovom primjeru, odaberite naredbeni gumb Command1.

2. U okviru s popisom Procedure odaberite ime doga|aja za odabrani objekt.

U ovom primjeru, potprogram Click je ve} odabran, jer je to standardni potprogramza naredbeni gumb. Uo~ite da se sad u kodnom prozoru pojavljuje predloàk zaovaj doga|ajem pokretan tip potprograma.

3. Upi{ite sljede}i programski kod izme|u naredbi Sub i End Sub:

Text1.Text = “Zdravo, svijete!”

Doga|ajem pokretan potprogram trebao bi izgledati ovako:

Private Sub Command1_Click ()Text1.Text = “Zdravo, svijete!”

End Sub

Uo~it }ete da ovaj programski kod zapravo mijenja svojstvo Text kontrole imena Text1u “Zdravo, svijete!”. Sintaksa ovog primjera ima oblik objekt.svojstvo gdje je Text1objekt, a Text svojstvo. Ovu sintaksu moète koristiti za promjenu svojstava bilo kojeforme ili kontrole kao odgovor na doga|aje koji }e se pojaviti tijekom izvo|enjaaplikacije.

Za vi{e informacija Za informacije o kreiranju ostalih tipova potprograma,pogledajte “Uvod u potprograme” u 5. poglavlju “Osnove programiranja”.



Pokretanje aplikacijeZa pokretanje aplikacije, odaberite stavku Start u izborniku Run, kliknite na gumbStart na alatnoj traci, ili pritisnite F5. Kliknite na naredbeni gumb koji ste kreirali naformi, i vidjet }ete tekst “Zdravo, svijete!” ispisan u okviru s tekstom.

Primjer aplikacije FirstappVisual Basic vam omogu}uje bogatstvo alata naprednijih od onih koje ste koristili uprvoj aplikaciji, pa }ete uskoro koristiti puno drugih mogu}nosti za obradu i prilagod-bu svojih aplikacija. Pregled aplikacija danih kao primjer moè biti odli~an na~indaljnjeg u~enja Visual Basica. Sljede}i primjer pokazuje kako na jednostavan na~inkreirati korisnu aplikaciju u Visual Basicu.

Aplikacija Firstapp pokazuje kako se mogu iskoristiti kontrola podataka (data control)i kontrola mreè (grid control) za prikaz tablice informacija iz baze podataka. VisualBasic omogu}uje jednostavan pristup informacijama u bazi podataka iz va{e aplikacije.Kontrola podataka ima mogu}nost kretanja kroz slogove u bazi podataka, uskla|uju}iprikaz zapisa u kontroli podataka s poloàjem u slogu.

Aplikacija se sastoji od kontrole podataka, kontrole MSFlexGrid, okvira s listom i dvanaredbena gumba. Mreà prikazuje tabelu informacija o proizvodima dobivenu izNorthwind baze podataka. Dok korisnik odabire stavku koriste}i gumbe za kretanje ukontroli podataka, ime odabranog proizvoda }e biti prikazano u toj kontroli. Korisnikmoè i dodati proizvode na “listu za kupovanje” u okviru s listom dvoklikom natrenutno odabranu stavku u mreì.

Za dodavanje stavke u okvir s listom, koristit }ete postupak AddItem (postupak jefunkcija Visual Basica koja djeluje na odre|eni objekt, u ovom slu~aju na okvir s lis-tom). Sintaksa za odre|ivanje postupka (objekt.postupak) je sli~na sintaksi odre|ivanjasvojstva (objekt.svojstvo). Postupak AddItem vam dopu{ta dinami~ko dodavanje stavkiu okvir s listom tijekom izvo|enja aplikacije. Obratno tome, postupak Clear se koristiza brisanje svih stavki u okviru s listom.

Za vi{e informacija Da biste nau~ili vi{e o postupcima, pogledajte “Tuma~enjesvojstava, postupaka i doga|aja” u 3. poglavlju “Forme, kontrole i izbornici”.

Kreiranje projektaKreiranje aplikacije zapo~injete odabirom stavke New Project u izborniku File, zatimodabirete Standard EXE u dijalo{kom okviru New Project (kad prvi put pokreneteVisual Basic, biti }e prikazan dijalo{ki okvir New Project). Visual Basic kreira noviprojekt i prikazuje novu formu. Da biste kreirali su~elje, postavite kontrolu podataka,kontrolu MSFlexGrid, okvir s listom i dva naredbena gumba. Kontrola MSFlexGrid nepostoji u standardnom alatnom okviru, pa }ete je dodati na sljede}i na~in:



Kako dodati kontrolu u alatni okvir

1. Odaberite stavku Components iz pomo}nog izbornika (da biste ga dobili, kliknitedesnom tipkom mi{a unutar alatnog okvira).

Prikazat }e se dijalo{ki okvir Components.

2. Prona|ite stavku MSFlexGrid (Microsoft Flex Grid 6.0) u okviru s listomComponents i potvrdite kontrolnu ku}icu s lijeve strane stavke.

3. Kliknite na gumb OK.

Ikona za kontrolu MSFlexGrid }e se pojaviti u alatnom okviru.

Upotrijebite alatni okvir za kreiranje kontrole podataka, kontrole MSFlexGrid, okvira slistom i dva naredbena gumba na formi. Ako se ne sje}ate kako, pogledajte “Stvaranjesu~elja” ranije u ovom poglavlju.

Odre|ivanje svojstavaU prozoru sa svojstvima, promijenite svojstva objekata prema sljede}oj tabeli. Za osta-la svojstva ostavite ve} postavljene vrijednosti.

objekt svojstvo postavka

Form Caption Proizvodi

Data1 DatabaseName staza\Biblio.mdb RecordSource All Titles

DataGrid1 DataSource Data1

Command1 Caption Brisanje

Command2 Caption Izlaz

Svojstvo DatabaseName kontrole podataka mora uklju~ivati i stvarnu stazu do bazepodataka. Standardno je baza podataka Biblio.mdb instalirana u istom direktoriju gdjei Visual Basic. Kad odaberete svojstvo DatabaseName u prozoru sa svojstvima, moètekliknuti gumb na desnoj strani okvira za prikaz standardnog dijalo{kog okvira File-Open uz pomo} kojeg moète potraìti tu datoteku. Kad je svojstvo DatabaseNameodre|eno, svojstvo RecordSource u prozoru sa svojstvima }e sadràvati listu tabela ilislogova odabrane baze podataka. Postavljanje vrijednosti svojstva DataSource za kon-trolu MSFlexGrid na Data1 }e automatski povezati mreù s kontrolom podataka.

Pisanje programskog kodaSav programski kod ove aplikacije se nalazi u doga|ajem pokretanim potprogramimaCommand1_Click, Command2_Click, Data1_Reposition i MSFlexGrid1_DblClick.Dvaput kliknite na formu ili kontrolu za dobivanje kodnog prozora, i upi{ite program-ski kod u odgovaraju}e potprograme.



Sljede}i programski kod upi{ite u Command1_Click potprogram i on }e obrisati okvirs listom kad korisnik klikne na ovaj naredbeni gumb:

Private Sub Command1_Click ()List1.Clear ‘ brisanje okvira s listom

End Sub

U gornjoj naredbenoj liniji pozivate postupak Clear okvira s listom List1. PostupakClear }e obrisati sadràj okvira s listom.

Ovaj programski kod treba upisati u potprogram Command2_Click za brisanje formeiz memorije i zavr{etak rada aplikacije:

Private Sub Command2_Click ()Unload Form1End ‘ kraj rada aplikacije

End Sub

U gornjem potprogramu, prva linija poziva postupak Unload za formu. Ako je potreb-no obaviti neku funkciju pri ga{enju aplikacije, kao {to je snimanje datoteke, taj pro-gramski kod }ete smjestiti u potprogram Unload forme. Druga linija poziva funkcijuEnd, koja zavr{ava izvo|enje aplikacije.

Sljede}i programski kod treba upisati u potprogram Data1_Reposition kako bi seobnovio sadràj svaki put kad se odabere zapis:

Private Sub Data1_Reposition ()Data1.Caption = Data1.Recordset(“ProductName”)

End Sub

U gornjoj naredbenoj liniji dodjeljujete vrijednost na desnoj strani (sadràj polja Titleu objektu RecordSet kontrole podataka) svojstvu na lijevoj strani (svojstvo Captionkontrole podataka).

Ovaj programski kod dodajte u potprogram MSFlexGrid_DblClick kako bi aplikacijadodala novu stavku u okvir s listom kad korisnik dvoklikom potvrdi odabrani red:

Private Sub MSFlexGrid_DblClick ()List1.AddItem MSFlexGrid.Text

End Sub

U gornjoj naredbenoj liniji pozivate postupak AddItem okvira s listom (List1). Tekstkoji }e biti dodan u okvir s listom nalazi se u argumentu postupka; u ovom slu~ajusadràj polja Title u zapisu kontrole podataka. Proslje|ivanje vrijednosti argumentusli~no je dodjeljivanju vrijednosti svojstvu; za razliku od naredbe dodjeljivanja, znakjednakosti nije potreban.



Snimanje projektaVa{ posao na izradi aplikacije zavr{it }ete biranjem stavke Save Project u izbornikuFile. Visual Basic }e vas odvojeno upitati za snimanje forme te zatim i projekta. Jednood mogu}ih imena projekta bilo bi “Lista za kupovanje”. Windows 95/98 i WindowsNT operativni sustavi dopu{taju vam imena datoteka do 255 znakova duljine, a imenadatoteka mogu sadràvati i znakove razmaka. Starije verzije Microsoft Windows oper-ativnog sustava ograni~uju vas na imena datoteka s osam karaktera, sa sufiksom od trikaraktera.

Pobolj{anje va{e aplikacijeUpravo ste zavr{ili svoju prvu Visual Basic aplikaciju; ona izvodi jednostavnu, alikorisnu funkciju. Ovu aplikaciju moète iskoristiti kao temelj za dodavanje sli~nihmogu}nosti u druge aplikacije, koriste}i svoje vlastite podatke umjesto onih izBiblio.mdb datoteke. Naravno, da bi ovu aplikaciju napravili stvarno korisnom, mo`dapoèlite dodati mogu}nost snimanja ili tiskanja sadràja okvira s listom, dodavanjanovih podataka kao {to su cijena i dostupnost, ili ~ak dobivanje podataka o kreditnojkartici i preno{enje narud`be putem Interneta. U nastavku ove knjige, prona}i }eteprimjere kako u~initi to i puno drugih stvari.



02 - razvijanje aplikacije u visual basicu

Documents