02[1].hir-nega - asepsa-antisepsa
TRANSCRIPT
04/11/23 2
ANTISEPSA
Toa se razni postapki pri koi so pomo{ na razni
HEMISKI i FIZI^KI sredstva se uni{tuvaat site vidovi na mikroorganizmi (vklu~uvaj}i gi i nivnite spori, kako i HIV i hepatit virusite); Istorijat:
1867- Joseph Lister- upotrebuval 5% karbolna kiselina za miewe na racete;
1842- Homes (USA) i Sammelweis zaprimetile deka puerperalna sepsa se prenesuva so racete na aku{erot;
04/11/23 3
ASEPSA
ASEPSA, e poim koj ozna~uva rabota vo uslovi kade e isklu~ena mo`nost za infekcija (sterilni instrumenti, sterilen hirur{ki ve{, dezinfekcija na prostorot i ko`ata); Istorijat:
-1885- Schimmelbusch, prva sterilizacija so vrie~ka voda; -1866- Corradi i Duranto, prva suva sterilizacija; -1888- Fibringer, dezinfekcija na racete na hirurgot; -1899- Halsted, prva upotreba na hirur{ki rakavici; -Mickulicz- nosewe hirur{ka kapa;
04/11/23 4
Ovie postapki i uslovi vo Hirurgijata se ovozmo`uvaat so procesite na DEZINFEKCIJA i STERILIZACIJA;
A). DEZINFEKCIJA Predstavuva
postapka so koja se uni{tuvaat site mikroorganizmi (patogeni i apatogeni, osven nivnite spori) na teloto, predmeti, prostorii so pomo{ na hemiski sredstva, dezinficiensi ili antiseptici; Ne e absoluten proces, tuku kvantitativna postapka;
04/11/23 5
Antisepticite go spre~uvaat rasteweto i
razmno`uvaweto na mikroorganizmite (bakteriostatsko dejstvo), dodeka pak
Dezinficiensite gi uni{tuvaat site formi na mikroorganizmite
(osven sporite, baktericidno dejstvo); Dali ovie
hemiski soedinenija }e bidat antiseptici ili dezificiensi zavisi od nivnata
koncentracija;
04/11/23 6
DEZINFICIENSI-ANTISEPTICI:
-Glutaldehid (Aldesol), 2% r-r; -H2O2, “hidrogen” 3-5% r-r; -Formaldehid r-r, 1-8%, (Gigasept, Formalin) ili kako
tableti; -Hlorni soedinenija: -Hipohlorit (Sporotal, Varikina); -Izocijanovat (Izosen); -Hlor, heksidin, glukonat (5% Hibitane); -Jodoform (Betadine, 0,5-3%); -Alkohol, 79% i 97%; -Fenoli, 0,5-3% (Vesfen); -Kvaterni amonievi soedinenija (Asepsol, Cetavlon,
Omnisen, 0,1-0,2%);
04/11/23 8
Se Dezinficiraat:
A. 1.-Predmeti koi ne mo`at da se steriliziraat; 2.-Podovi i zidovi so VISOK RIZIK OD INFEKCIJA (Operacioni sali, Oddel za
Izgorenici, Intenzivna nega, Sterilni edinici, Inkubatori); so HLORNI PREPARATI;
3.-Podovi i zidovi so SREDEN RIZIK OD INFEKCIJA (Bolni~ki sobi, Dijagnosti~ki kabineti, Ambulanti); so HLORNI
PREPARATI; 4.-Podovi i zidovi so NIZOK RIZIK OD INFEKCIJA (^ekalni, Administrativni prostorii); so HLORNI PREPARATI;
04/11/23 10
5.-Ko`a i sluznici, t.n ispirawe (usta, mo~en meur);
so JODNI PREPARATI; 6.-Infektiven otpaden materijal, (ako ne se
spaluva); so HLORNI PREPARATI; 7.-Centralna, ^ajna ili Prira~na kujna,
Sanitaren Jazol, Kupatila; so HLORNI PREPARATI;
04/11/23 11
Se Dezinficiraat: B. 1.-Racete na hirur{kata ekipa (operator,
asistenti, instrumentarka); a) Klasi~na postapka: -10 minuti, miewe na {akite i podlakticata so
~etka, sapun i topla voda (2 pati); -Su{ewe so sterilna krpa; -Dezinfekcija so 79% alkohol; b) Brza hemiska metoda: -3 minuti, miewe na {akite i podlakticata so
Vesfen, Betadine so ~etka i topla voda (2 pati);
04/11/23 15
Se Dezinficiraat: 2.-Ko`ata na operativnoto pole (t.e mestoto
kade }e se izveduva hirur{ka intervencija): So sterilni rakavici i tupferi se bri{i
operativnoto pole: -2 pati so nekoj antiseptik (Asepsol, Cetavlon,
Hibitane), -2 pati so Betadine, potoa operativnoto pole
se ograduva so sterilni ~ar{afi; 3.-Toaleta, desinfekcija na rana;
04/11/23 18
B). STERILIZACIJA
Predstavuva postapka so koja se uni{tuvaat site formi na mikroorganizmite (vklu~uvaj}i gi i nivnite spori) kako i virusite (vklu~uvaj}i gi i virusite od grupata HIV i hepatit);
Se Sterilizira: -Rastvori; -Hirur{ki i Endoskopski instrumenti; -Hiru{ki ve{ i mantili; -Prevrzo~en i Zavoen materijal;
04/11/23 19
Se Sterilizira: -Hirur{ki rakavici i Gumen hirur{ki materijal
(kateteri, drenovi, sondi);
@ivoto tkivo ne mo`e da se sterilizira, toa se dezinficira, so sootvetni dezinficiensi i antiseptici;
STERILIZACIJATA mo`e da bide, t.e se izveduva so:
A.-Toplina (fizi~ka), B.-Hemiska (hemiski sredstva), V.-Gasna sterilizacija
04/11/23 20
A.-STERILIZACIJA SO TOPLINA
1.-So zasitena vodena parea
vo AVTOKLAV pod pritisok od 2-2,5 atm i To od 127-132o C, koga se
uni{tuvaat site mikroorga-nizmi i nivnite spori, kako i site virusi, za vreme od
5-10 min.;
Za HITNI SLU^AEVI se pravi brza sterilizacija na
132o C vo traewe od 3 min.;
04/11/23 21
FAZI: 1.-Predvakum- 5-10 min., pritisokot raste do
2-2,5 atm.; 2.-STERILIZACIJA- 10 min.; 3.-Su{ewe- 5 min.; 4.-Ladewe- 5 min.;
2.-Sterilizacija so suva toplina, vo t.n suvi steriliza-tori, na To od 160-180o C, vo traewe od 45-60 min.; Se koristi za hirur{ki instrumenti, stakleni {pricevi (se napu{ta);
04/11/23 23
3.-Sterilizacija so vrie~ka voda, na To od 100o C vo traewe od 60 min.; Ovoj vid sterilizacija ne gi uni{tuva sporite na nekoi pato-geni bakterii;
B.- HEMISKA STERILIZACIJA Se izveduva so rastvori na nekoi dezinficiensi (Vesfen, Sydex Gigasept) vo odredeni koncentracii; Vo posebni kaseti se potopuvaat hirur{ki instrumenti, endoskopi, vo traewe od 15 min., za t.n “brza sterilizacija”;
04/11/23 25
V.- GASNA STERILIZACIJA
1.-So etilen oksid, se koristi za endoskopi, materijal od plastika, kako i site pogore opi{ani hirur{ki materijali; Se izveduva na To od 55o C, pritisok od 55 kPa vo traewe od 60-100 min.;
Poradi otrovnosta na gasot potrebni se posebni postrojki i oprema za vakov vid sterilizacija;
04/11/23 26
2.-Gama sterilizacija, se upotrebuva vo Farmacevtskata industrija za sterilizacija na plasti~ni {pricevi, kateteri, sondi, hartien hirur{ki ve{, vaskularni protezi i sl.; 3.-Formalinski parei, dobieni od Formalinski tableti ili vo t.n “Formalinski avtoklavi” na To od 60-70o C vo traewe od
45-60 min., ili pak vo posebni kaseti so Forma-linski tableti vo traewe od
120 min.; Se koristi za endoskopski instrumenti;
04/11/23 27
KONTROLA NA STERILIZACIJA
Kontrola na sterilizacijata se vr{i so: 1.- Biolo{ka kontrola so spori na Bacillus
subtilis; 2.- Hemiska kontrola so traki so sootveten
indikator koj na To od 127-132o C i traewe od 10 minuti potemnuva;
3.- Porano se koristel Sulfurot, koj na visoka tempe-ratura se topi;