037 plus [broj 93, 1.12.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-93-1122011 1/24

Biha} • êtvrtak, 1.12.2011. • Broj 93 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

ObiljeènDan Oruànihsnaga BiH

[esta godi{njica formiranja

Siguran sam daim nije lako

Reportaè s “Velikog ju`nog kruga” (2)

Biha}: Poticaji za nabavku repromaterijala

Intenzivni razvoj poljoprivre-

de na prvom je mjestu pri sva-kom planiranju budèta Op}ineBiha}. I u ova te{ka financijska

vremena nastoji se pomo}iproizvo|a~ima kroz programpoticaja u poljoprivredi.Uvidjev{i da federalni i kanto-

nalni nivoi ne poti~u sufinanci-

ranje nabavke repromaterijalaOp}ina je izdvojila 70.000 KM,kako bi vi{e od 200 poljoprivre-dnika moglo nabaviti mineralna|ubriva i gorivo za sjetvu.Po~etkom ove sedmice AlbinMusli}, na~elnik Op}ine, uru~io

je sredstva pojedincima koji

rezultatima rada potvr|ujuopredjeljenje dugoro~nog zani-manja ovom djelatno{}u, aBiotehni~kom fakultetu Unive-rziteta u Biha}u doniran je ~ek na 10.000 KM za projekat"Botani~ka ba{ta". H.A.

Prva botani~ka ba{ta

s t r. 3.

Radili u svoju ikorist pripada-

ju}ih lobija

OGLEDALO: Vlast se uvjerila u ono{to gra|ani odavno znaju

s t r. 6.

i 7.

Eh, da do~ekamokanalizaciju

Mjesna zajednica Golubi}

s t r. 1 5

.

s t r. 1 4

.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Bi{}anke se vratile pobjedama

str. 23.

Stotinu godina Biha}ke gimnazije

Posebna pri~a u proteklom vremenu Gimnazija je osnovana 1911. godine pod nazivom Mala gimnazija u Biha}u, aimala je karakter klasi~ne {kole str. 12. i 13.

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Ante Markovi}, nekada{nji predsjednik Saveznogizvr{nog vije}a SFRJ, umro je u 87. godini.

Markovi} je ro|en u Konjicu 25.novembra 1924. godine. Diplo-mirao je 1954. godine naElektrotehni~kom fakultetu uZagrebu.

Ve}i dio poslovne karijere

proveo je u preduze}u RadeKon~ar u Zagrebu. Bio je generalni direktor firme od1961. do 1984. godine. Politikom se po~eo baviti1982. godine.Premijer biv{e Jugoslavije postao je 1989. godine,nakon ostavke Branka Mikuli}a.Ostavku je podnio 1991. godine, po~etkom ratnihsukoba na podru~ju biv{e Jugoslavije. Nakon toga sepovukao sa javne scene i posvetio poslovnoj karijeri.

Ve}inu vremena provodio je u Austriji, gdje je radiokao konsultant za velike kompanije i vlade.

Predstavni~ki dom Federalnog parlamenta usvojio

je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonao dràvnoj slu`bi FBiH, kojim se nalaè da osobe s visokim stepenom obrazovanja, odnosno s diplomomste~enom po bolonjskom sistemu, mogu konkurisatiza poslove dràvne slu`be.

Apliciranje za dràvnu slu`bu bi}e omogu}eno inamje{tenicima koji su ’bolonjsku diplomu’ stekli uzrad. O izmjenama aktuelnog federalnog zakona odràvnoj slu`bi treba da se izjasni i Dom narodaParlamenta FBiH.

Ilvana Smaji} i Sara Rizvi} na Svjetskom prvenstvuu {ou densu koji se pro{le sedmice odràvao uNjema~koj u konkurenciji 36 plesnih parova osvojilesu prvo mjesto, pokloniv{i Bosancima i Hercegovcimalijepu ~estitku povodom Dana dràvnosti. O veli~iniovog uspjeha govori i podatak da su Ilvana i Sara iza

sebe ostavile svjetske plesne velesile - ruske i ju`noafri~ke parove.Ovom sjajnom rezultatu Ilvana je dodala i 10. mjestou pojedina~noj konkurenciji, plasirav{i se kao jedinana{a predstavnica u polufinale u konkurenciji od 52takmi~arke. Nastup na svjetskom prvenstvu SPC“Virus” okon~ao je osvajanjem {estog mjesta u kate-goriji mala grupa.Na~elnik Albin Musli} ugostio je ~lanice Plesnog kluba“Virus”. Dijana Jaj~evi}, trenerica Plesnog kluba“Virus”, je rekla da nastupom na svjetskim prvenstvomzavr{avaju ovogodi{nja takmi~enja. Jaj~evi} je izrazilazahvalnost na~elniku Musli}u, koji je omogu}ioodlazak u Njema~ku.

Umro Ante Markovi}

Povodom 25.novembra, Danadràvnosti BiH, u Biha}u je odrànasve~ana sjednica Skup{tine USK-a,kojoj su pored poslanika prisustvo-

vali ministri u Vladi kantona, te pred-stavnici javnog i politi~kog ìvotakantona.O zna~aju ovog va`nog datuma i

kontinuitetu bosanskohercegova~kedràvnosti, u sve~anom referatu go-

vorio je Husein Ro{i}, predsjedavaju}i Skup{tine USK-a.U ime Vlade Unsko-sanskog Kanto-na i premijera Hamdije Lipova~e,prisutnima se obratio Andrej Mamo-ntov, ministar pravosu|a i uprave,koji je podsjetio na historijske~injenice obnove bosanskohercego-

va~ke dràvnosti na zasjedanjuZAVNOBIH-a 25. novembra 1943. ipotvrde tih odluka na Drugomzajedanju AVNOJ-a.Prije Sve~ane sjednice Skup{tineUnsko-sanskog kantona, delegacija

Vlade i Skup{tine USK poloìla jecvije}e na mezarje Humci, katoli~kogroblje u @egaru, Partizansko spo-men groblje u Biha}u i mezar dr.Irfana Ljubijanki}a.

xxx Povodom 25. novembra Dana drà-

vnosti BiH u Op}ini Biha} odràn jeHistorijski sat, pod nazivom “25.novembar - kontinuitet bosansko-hercegova~ke dràvnosti”.Na~elnik Musli} je u rezimeu histori-

jske geneze postanka i razvoja BiH

od 10. stolje}a posjetio i na agresijuna BiH, te zamolio prisutne da svakoshodno svom svjetonazoru odapo~ast onima koji su svoje ìvoteutkali u odbranu bosanske zemlje.@eljko Mirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a podsjetio je na 25.novembar i zna~aj Prvog zasjedanja

ZAVNOBiH-a, te zajedno s na~e-lnikom Musli}em, uputio iskrene

~estitke Bi{}anima i svim Bosancimai Hercegovcima povodom Danadràvnosti.

xxx Delegacija Op}ine Bosanska Krupa,predvo|ena na~elnikom ArminomHalitovi}em i Dragoljubom Srdi}em,predsjedavaju}im Op}inskog vije}aobi{li su Centralno spomen - obilje`jeu Bosanskoj Krupi, spomen - obilje`jeu MZ Bosanska Otoka, [ehidskomezarje u Jezerskom i Pi{talinama,

te Partizansko spomen-obilje`je uBosanskoj Krupi.Bila je to prilika da se i na 25. novem-bar - Dan dràvnosti BiH oda priz-nanje svima koji su za odbranu zeml-

je i njenu slobodu dali ìvot.

xxx Sve~anom akademijom u staroj grad-skoj vije}nici u Sanskom Mostu, obi-

ljeèn je 25. novembar Dan drà- vnosti Bosne i Hercegovine.U okviru Sve~ane akademije u Sa-nskom Mostu uprili~ena je i izlo`bapod nazivom “Biljezi identiteta” ~iji jeautor istori~ar Fikret Midì}, direktor

Arhiva USK.

xxx Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine -25. novembar obiljeèn je i u ostalimop}inama Unsko-sanskog kantona.

037Plus

Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine

U 87. godini u Zagrebu

Bolonjci mogu u ~inovnikeZakon o dràvnoj slu`bi FBiH

“Virus” ponovo na vrhu svijeta

Smanjen je broj la`nih azilanata iz Bosne i Herce-govine, odnosno sveden na minimum, potvr|eno je na

sastanku predstavnika Ambasade BiH u Briselu i pred-stavnika belgijskih imigracijskih institucija.Tokom augusta i septembra ove godine u pojedinimdràvama ~lanicama EU zabiljeèn je porast broja la`nihazilanata iz Bosne i Hercegovine, koji su poku{alizloupotrebom bezviznog reìma ostvariti status azilanta,a poslije i status izbjeglice.

Po~ela deportacija

Smanjen broj la`nih azilanata izBosne i Hercegovine Apelaciono vije}e Suda BiH osudilo je Sulju Karaji}a,

biv{eg pripadnika Petog korpusa Armije Republike BiH,na 18 godina zatvora zbog ratnog zlo~ina nad civilnimstanovni{tvom i ratnim zarobljenicima na podru~ju

Biha}a.Karaji} je progla{en krivim za ubistva, zlostavljanje iprotivzakonito zatvaranje civila i pripadnika tzv.Narodne odbrane Autonomne pokrajine ZapadneBosne (NOAPZB).Za ratni zlo~in Apelaciono vije}e Suda BiH izreklo mu

je jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora.

Zbog ratnog zlo~ina

Sulji Karaji}u 18 godina zatvora

Ilvana i Sara - zlatne

U ime Vlade Unsko-sanskogKantona i premijera HamdijeLipova~e, prisutnima se obra-

tio ministar pravosu|a iuprave Andrej Mamontov, koji je podsjetio na historijske~injenice obnove bosansko-hercegova~ke dràvnosti nazajedanju ZAVNOBIH-a ipotvrde tih odluka na Drugomzajedanju AVNOJ-a.

Sve~ana sjednica Skup{tine USK-a

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


7 dana 301.12.2011.godine

Povodom obiljeàvanja {este go-njice formiranja u kasarni “Adili}” u Biha}u odràno je sve~anotrojavanje jedinica Oruànihga Bosne i Hercegovine.

àne snage Bosne i Hercegovineni~ni je naziv vojnih snaga BiH.toje se iz tri komponente (trigade), koje su nasljednice “tradici-triju oruànih snaga, aktivnih utekloj agresiji na BiH 1992-1995,mije Republike Bosne i Hercego-

vine, Hrvatskog vije}a obrane i Vojske Republike Srpske (prve dvijesu transformisane u Vojsku FBiH).Mnogobrojnim gostima su se, izme-|u ostalih, obratili Husein Ro{i},

predsjedavaju}i Skup{tine Unsko-sanskog kantona, a Ahmet Egrli},ministar za pitanja boraca i ratnih

vojnih invalida, u ime Vlade USK.Ro{i} je rekao da je Dan Oruànihsnaga, dan podsje}anja na doprinosmnogih koji su uloìli puno znanja,

rada, truda i stru~nosti u procesuuspostavljanja Oruànih snaga BiHprednja~enje u reformama.- Ako se to moglo dogoditi u oblastiodbrane i sigurnosti, odnosno upravo

tamo gdje je bilo realno o~ekivatinajve}e probleme, nakon zavr{etkaratnih djelovanja, onda s pravommoèmo i moramo biti optimisti inadati se napretku i u drugim oblasti-ma i segmentima na{eg dru{tva,kazao je predsjedavaju}i Ro{i}.

Povodom 19. godi{njice pogibijela Be{i}a, nosioca najvi{ih ratnihnanja “Zlatni ljiljan” i “Ordenoja oslobodila~kog rata” Savezitnika najvi{ih ratnih priznanjasjetio je na velikog patriotu i nje-ìvot.om obilaska kasarne koja nosi

govo ime, prikazan je dokumen-ni film o majoru Adilu Be{i}u, tee}ena spomen-soba. Nakon ovihràja, organiziran je odlazak uVrsta gdje se u~enjem fatihe i

aganjem cvije}a ispred turbeta, anije i obilaskom spomen-sobe um naselju, i na ovakav na~in po-

nilo herojstvu Adila Be{i}a.jni ratni komandanti, suborci,dstavnici op}inske i kantonalnesti, te mje{tani Vrste, Gate ii}a, obi{li su njegovo turbe u

Vrsti, poloìli cvije}e i prou~ili fatihu. Adil Be{i} bio je uzoran starje{ina,

omiljen me|u saborcima zboghrabrosti, uspje{nog rukovo|enja ikomandovanja jedinicom. Adil Be{i}

je poginuo 28. novembra naizvr{enju borbenog zadatka na

Grabeù u 28. godini ìvota.- Adil Be{i} i brojne patriote ~asno su

branile slobodu, dràvnost BiH iopstanak naroda na ovom podru~ju, itu istinu ni jedna revizija historije nemoè promijeniti, rekao je AlbinMusli}, na~elnik op}ine Biha}.

esta godi{njica formiranja

odi{njica pogibije Adila Be{i}a

Amandmanima koje je predloìo poslanik SNSD-aLazar Prodanovi} predvi|ena je upotreba }irilice ilatinice u skladu sa ustavnom ravnopravno{}u obapisma, a osim jezika naroda u BiH na li~nim kartama suengleski i francuski.Drugim amandmanom preporu~eno je da se na li~nimkartama, osim dràvljanstva BiH, ubudu}e pi{e i

entitetsko.Novi} je istakao da je iz Vije}a ministara parlamentuBiH upu}en jo{ jedan amandman koji bi, ako budeusvojen, zna~io da se na li~nim kartama nalazi i {ifrakrvne grupe gra|anina, ako zahtijeva pri izdavanjudokumenata.Poslanik SNSD-a Lazar Prodanovi} je izjavio da }e ovastranka glasati za izmjene zakona samo ako u parla-mentu BiH budu prihva}ena oba njegova amandmana- pismo i entitetsko dràvljanstvo. AleksandraPandurevi}, poslanik SDS-a, poru~uje da se radi opo{tivanju odrednice Ustava BiH o ravnopravnosti dvapisma, tri jezika i dva entiteta.Prema informacijama ovog lista, bo{nja~ki ministri u

Vije}u ministara BiH glasali su protiv uno{enja drà- vljanstva u li~ne karte, {to je direktna porukabo{nja~kim poslanicima u Parlamentarnoj skup{tini BiH

da ne glasaju za ovakve izmjene Zakona o li~noj karti.

Povodom obiljeà- vanja devetnaestogo-di{njice formiranja 17.

Vite{ke kraji{ke briga-de, delegacije bora-

~kih organizacija iop}ine Sanski Mostposjetili su turbe ge-nerala Mehmeda

Alagi}a u Fajtovcima.Poloèno je cvije}e iu~enjem fatihe odata

je po~ast legendarnom komandantu koji je jedno vrijeme bio pripadnik 17. kraji{ke brigade, a potom ikomandant Sedmog korpusa Armije RBiH u ~ijem sa-stavu je ratovala ova brigada. Centralna manifestacijaobiljeàvanja 19. godi{njice formiranja 17. kraji{keodràna je 26. novembra u Travniku.Ova armijska jedinica je u Odbrambeno-oslobodila-~kom ratu bila “udarna pesnica” Armije RBiH, borila sena gotovo svim rati{tima u zemlji, a odlikovana je inajvi{im ratnim priznanjem - ordenom “Zlatni ljiljan”.

Sedamnaesta je, svojim borbenim djelom, doprinijelada se o~uva dràva Bosna i Hercegovina i njeni biv{i pri-padnici mogu biti ponosni na svoje herojsko djelo.Datum njenog formiranja - 25. novembar u historijiBosne i Hercegovine zapisan je zlatnim slovima.

Raspravno vije}e Ha{koga suda odlu~ilo jetiti Jadranka Prli}a, biv{eg premijera samo-

gla{ene Herceg-Bosne, koji u ha{kom pritvorua izricanje nepravomo}ne presude, na privre-nu slobodu. Ha{ko tuìla{tvo odmah je uloìlou na tu odluku.} je zajedno s pet biv{ih politi~kih i vojnihnika samoprogla{ene HR Herceg-Bosne ukom pritvoru od 5. aprila 2004. godine.

{ki sud

dranko Prli} naivremenoj slobodi

Tanja Fajon, ~lan Evropskog parlamenta iz Slovenije, izrazi-la je zabrinutost da bi BiH po~etkom narednog mjeseca, kada

evropski lideri budu razgovarali o budu}nosti pro{irenja EU,mogla jo{ vi{e “kaskati za balkanskim dru{tvom” zahvaljuju}i,prije svega, zastoju u reformama.Fajonova o~ekuje da }e na evropski samit 9. decembra do}ineke pozitivne informacije iz regiona, ocjenjuju}i da je BiHpostigla vrlo mali napredak u procesu reformi prema inte-gracijama u EU, {to ko~i i neformiranje Savjeta ministara BiH.

Tanja Fajon izrazila zabrinutost

BiH bi mogla jo{ vi{e kaskati zazemljama regiona

Obiljeèn Dan Oruànih snaga BiH

Heroj oslobodila~kog rata

Obiljeèna 19. godi{njica 17. kraji{ke

Centralna manifestacija odràna u Travniku

Brojni ratni komandanti, suborci, predstavnici op}inske i kantonalne vlasti,mje{tani Vrste, Gate i Iza~i}a, obi{li su njegovo turbe u Vrsti, poloìliije}e i prou~ili fatihu

Zakon o li~noj karti

Izmjene entitetskogdràvljanstva, pisma i jezika Vije}e ministara BiH prihvatilo je uz manjetehni~ke korekcije amandmane da se u novojli~noj karti podaci gra|ana pi{u }irilicom i latini-com, kao i da se pi{e entitetsko dràvljanstvo

Sedamnaesta je, svojim borbenim djelom,doprinijela da se o~uva dràva Bosna iHercegovina i njeni biv{i pripadnici mogu bitiponosni na svoje herojsko djelo

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godineBiha}4

Suradnja s Oruànim snagama

Deminiranje i Tokom razgovoraanalizirani su suradnja,zadaci i obaveze u koji-ma su OS BiH i Slu`baCZ op}ine Biha} postiglezavidan nivo dobre pra-kse, te planovima zademiniranje u narednojgodini. Na podru~ju op}ineBiha} i USK- a, uspje{no

je realiziran 41 projektdeminiranja, {to }e bitinastavljeno i narednegodine. Samo u op}iniBiha} planirano je demi-niranje pola milionakvadratnih metara

U povodu 25. novembra - Dana dràvnosti BiH,zajedni~ka delegacija Op}inskog vije}a Biha} iop}inskog na~elnika Albina Musli}a posjetila je meza-rje Humci, Katoli~ko groblje u @egaru, te Partizanskogroblje u Bori}ima. Poloèno je cvije}e i odata po~astantifa{istima koji su dali ivote u borbi protiv fa{izma ipalim borcima Odbrambeno-oslobodila~kog rata.

Tokom obilaska Partizanskog groblja u Bori}ima uBiha} je stiglo nekoliko autobusa iz Slovenije, a ba{tini-ci AVNOJ-a pridruìli su se doma}inima u obiljeàva-nju ovog datuma, koji se obiljeàva svake godine posje-tom Slovenaca Biha}u, Drvaru i Jajcu.Pred spomen-obilje`jem u Bori}ima gosti iz Slovenije supotvrdili da se ne moè zaboraviti borba protiv fa{izma.Slovenci su posjetiti @eljavu, Muzej Prvog zasjedanja

AVNOJ-a u Biha}u i Titovu pe}inu u Drvaru.037Plus

Odata po~ast antifa{istima

Bi{}anima sepridruìli Slovenci

Nakon {to je osvojilaBeacon status o temi“Poloàj i uloga mjesnihzajednica u jedinicamalokalne samouprave”,op}ina Biha} organizo-

vala je Dan otvorenih vrata i ugostila brojneprijatelje iz BiH.

Beacon je presti`no priz-nanje koje dobijaju samonajbolji u razmjeni dobrih praksi.Op}ini Biha} ovo je drugi put da jeosvojila Beacon, a prethodilo je

priznanje iz segmenta“ljudski resursi”.Jasmina Tatli}, Beaconkoordinator, prezenti-rala je sistem i funkcio-nisanje rada u 35 mjes-nih zajednica op}ineBiha}.Na~elnici koji su ovim

povodom posjetili Bi-ha}, ~estitali su Bi{}a-

nima na odli~noj prezentaciji iugodnom druènju, koje Biha} injegovi gra|ani znaju uprili~iti.

Poloàj i uloga mjesnih zajednica

Op}ini Beacon status

Neposredno pred useljenjebiha}kih Roma u zgradu kole-ktivnog stanovanja koju suzajedno financirali Op}ina i{vedska Razvojna agencijaSIDA, op}inska Slu`ba zadru{tvene djelatnosti i mlade iStanouprava, odràle su sasta-

nak sa {est romskih porodica,koje }e dobiti krov nad glavom.Sastanak je organizovan kakobi se Romi upoznali s pravilimai na~inom ìvljenja u kolekti-

vnom stanovanju. Dobili susmjernice da se putem op}i-nske resorne slu`be i Stanou-prave uvijek mogu informiratio svemu {to im je neophodno.

Adnan Sabljakovi}, direktorStanouprave i Izolda Osma-nagi}, pomo}nica op}inskog

na~elnika Musli}a, obe}ali supodr{ku u daljnjoj suradnji.Pored izgra|ene zgrade, zapotrebe romskih porodica bi}egra|eno jo{ zgrada.

Romi su izrazili zahvalnost zabrigu oko rje{avanja njihovogstambenog pitanja i obe}ali da}e pa`ljivo koristiti stambeniprostor i ~uvati okoli{.

Pred useljenje {est romskih porodica

Sastanak s budu}imstanarima

Sastanak je organizovan kako bi seRomi upoznali s pravilima i na~inomivljenja u kolektivnom stanovanju

Adnan Sabljakovi},direktor Stanouprave iIzolda Osmanagi},pomo}nica op}inskogna~elnika Musli}a,obe}ali su podr{ku udaljnjoj suradnji.

Beacon je presti`no priznanje koje dobijajusamo najbolji u razmjeni dobrih praksi. Op}iniBiha} ovo je drugi put da je osvojila Beacon, aprethodilo je priznanje iz segmenta “ljudskiresursi”

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine Biha} 5

U martu ove godine op}ina je potpisala ugovor s ko-ltantskom ku}om Revicon d.o.o. koja ima bogato

ustvo iz oblasti budètskog sistema i budètskih pro-ura, te je pripremljen konsultantski paket “Uspo-vljanje trezorskog poslovanja”, koji podrazumijevaànje i vr{enje usluga pripreme akata, procedura za|enje trezorskog poslovanja u Op}ini Biha}.

postavom trezorskog poslovanja izmijenit }e se na~ina u Op}ini Biha} i kod budètskih korisnika.nad`ment Op}ine Biha}, u skladu s akcionimnom uvo|enja trezorskog poslovanja, organizirao

prezentaciju svim budètskim korisnicima iedukaciju uposlenicima koji }e raditi u sistemu tre-zorskog poslovanja.

Na sastanku sa briga-dirom Esadom [ejtani}em,komandantom Druge bri-gade OS BiH i njegovimsaradnicima, Albin Musli},na~elnik op}ine Biha}, za-hvalio se na sveukupnomanga`manu Oruànih sna-ga na podru~ju op}ine.- Prilikom nedavnog obila-

ska deminiranog podru~ja Bugar imao sam prilikuuvjeriti se koliko je ovo zna~ajan koraknaprijed za ljude i siguran pristup

poljoprivrednom zemlji{tu, rekao je

na~elnik Musli}.Tokom razgovora analizirani susuradnja, zadaci i obaveze u kojimasu OS BiH i Slu`ba CZ op}ine Biha}postigle zavidan nivo dobre prakse,te planovima za deminiranje u nare-dnoj godini.Brigadir [ejtani} je upoznao Musli}ao brigadi, njenoj humanoj misiji iaktivnostima na deminiranju u BiH,

kazav{i da je u tom poslubrigada realizirala bro-

jne projekte, pristupaju}iovom poslu ozbiljno i natemeljit na~in.Na podru~ju op}ineBiha} i USK- a, uspje{no

je realiziran 41 projektdeminiranja, {to }e bitinastavljeno i narednegodine. Samo u op}iniBiha} planirano je demi-

niranje pola miliona kvadratnihmetara.Govore}i o va`nosti ovog projekta,

brigadir [ejtani} je predloìo {irusuradnju sa Slu`bom CZ Op}ineBiha}, posebno u sugestijama pro-

jekata koji su ìvotno va`ni, a ti~u serazvoja op}ine, pristupa poljoprivred-nom zemlji{tu i odrìvom povratku.Na~elnik Musli} i brigadir [ejtani}usaglasili su sve vidove tehni~ke po-mo}i kako bi po~etak sezone demini-ranja naredne godine bio neupitan.

dalje prioritet

[ehidsko spomen-obilje`je za osamnaest {ehida sapodru~ja MZ Klokot-Papari, otvoreno je uo~i Danadràvnosti u Klokotu. Plo~u na kojoj su ispisana imenaotkrile su majke Adema ]ejvanovi}a i [ekibaMujagi}a, prvih poginulih boraca iz ove mjesne zaje-dnice. Inicijativu za izgradnju ovog obilje`ja supokrenuli mje{tani ove mjesne zajednice, a sredstvaza zavr{etak radova na obilje`ju obezbijedili sumje{tani, op}ina i kanton.Mje{tanima i gostima su se obratili Husein Ro{i},predsjedavaju}i Skup{tine Unsko-sanskog kantona,

Albin Musli}, na~elnik op}ine Biha}, MirsadSelmanovi}, penzionisani brigadir Armije BiH, AhmetEgrli}, kantonalni ministar za pitanje boraca i ratnih

vojnih invalida, [uhret Fazli}, izaslanik premijera

Lipova~e i Fuad Mujagi}, predsjednik Mjesne zaje-dnice Klokot-Papari.Predsjedavaju}i Ro{i} je istakao da na svu mr`nju inetrepeljivost, danas treba odgovoriti tolerancijom idemokracijom, te da svi zajedno nastavimo politi~kuborbu za bolju BiH. Na to su nas obavezali oni zbogkojih smo se okupili na otvaranju spomen-obilje`ja.Poloèno je cvije}e i prou~ena fatiha.

U sali Kulturnog centra uo~i Dana dràvnosti otvore-na je tre}a izlo`ba radova nastalih u likovnoj radioniciod 7 do 77. Udruènje likovnih umjetnika od 7 do 77godina okuplja sve koji èle likovnim izraàjem umje-tnost {iriti me|u gra|anima Biha}a.

Voditeljica likovne radionice Mirsada Alagi} - [abuli},kazala je kako umjetnost daje svakom ~ovjeku prilikuda slobodno vrijeme iskoristi na lijep na~in.Izlo`bu je, u ime op}inskog na~elnika Albina Musli}a,otvorio savjetnik Damir Bajri}.

Bajri} je ~estitao svim ~lanovima likovne radionice naposve}enosti umjetnosti, o ~emu svjedo~e brojni izlo-èni radovi. Op}ina Biha} }e u svakoj prilici podràtiovakve projekte, jer okupljaju sve generacije Bi{}ana, aposebno najmla|e koji su budu}nost grada Biha}a.

Nova hid`retska 1433. godina

slavljena je u dèmatu Mali Lugaranjem obnovljene prostorijekteba. Djeci {kolskog uzrasta~eni su prikladni paketi}i. Okoe stotine mla|e i djece {kolsko-uzrasta, polaznici mektebske

pouke i njihovi roditelji, obradovali

su se dolasku 1433. hid`retskegodine.Prostorije mekteba, presijeca-njem vrpce, simboli~no je predaona upotrebu Smail Kli~i}, pred-sjednik dèmatskoga odbora.

Mektebsku pouku u Malom Lugu

redovno poha|a trideset i peterodjece.Za izuzetan uspjeh na takmi~enjimamektebske pouke svih nivoa knjigom

je nagra|ena Lejla Ma{i}, u~enicaosmoga razreda.

Albin Musli}i Esad [ejtani}

a Op}inu i budètske korisnike

rezorsko poslovanje

dèmatu Mali Lug

Otvorene obnovljene mektebske prostorije

[ehidima Mjesne zajednice Klokot-Papari

Spomen-obilje`je

u Klokotu

Uspostavom trezorskog poslovanja izmijenit }e sena~in rada u Op}ini Biha} i kod budètskih korisnika

Otvorena III. Izlo`ba radova ULUB

Radionica od 7 do 77

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


Ono {to su o ovda{njem pro-cesu privatizacije gra|ani godi-nama tvrdili a raniji nosiociovda{nje vlasti uporno poricali

velikim dijelom je napokon prihva}eno od strane aktualne VladeUSK-a na ~elu sa premijeromHamdijom Lipova~om. Privatiza-cijski proces na ovim su prostori-ma zna~ajno pratile nezakoniteradnje koje je sada nakonzna~ajne vremenske distancete{ko ili gotovo nikako dokazati.Gra|ani u ovda{njih osam op}i-

na, naime, od samih po~etakaovoga nekada obe}avaju}eg pro-cesa znali su kako stvari stoje atek, s protokom vremena, po~eli

su se uvjeravati za{to i zbog kogasu ostali bez podràvljene dru-{tvene imovine (bez preduze}a) ibez desetina hiljada radnih

mjesta.U situaciji u kojoj je otpo~ela privatizacija malo ko je mogao vi-djeti da se krenulo po modelukoji je sam po sebi impliciraoprevaru i plja~ku gra|ana.Nakon nekoliko godina od priva-tizacijskog starta svi skupa smose suo~ili s posljedicama lo{egfunkcioniranja vlasti ~iji su no-sioci uglavnom radili u svoju ikorist pripadaju}ih grupa i lobija.Te posljedice manifestirale su seu vidu {trajkova, blokada putevai nekih od institucija dru{tva idràve.

Istraga bezrezultata

Na pitanje kako je mogu}e tvrdi-ti da je privatizacija u USK-u lo{eprovedena, a da istovremenonema nikoga za koga se moère}i da je na bilo koji na~in odgo-

varao za lo{ i eventualno neza-konit rad, upu}eni u ovda{nja iprivatizacijska doga|anja u dru-gim sredinama kaù da se odgo-

vor nalazi u zakonskoj regulativi.I to onoj koja je i danas vaè}a ipo kojoj uvijek bude sit vuk, a

ovce nikada nisu na broju.Dakle, odgovornosti ovda{njihnosilaca klju~nih funkcija u pri-

vatizacijskom procesu nemazbog postoje}ih i jo{ uvijek

vaè}ih zakonskih rje{enja a nezbog “zagubljene” ili “nestale”dokumentacije u Agenciji za pri-

vatizaciju USK-a. O tome najzo-rnije svjedo~e primjeri od kojih jeindikativan onaj {to je vezan zaime i osobu prvog agencijskog

direktora Mersuda Ferizovi}a.Na direktorskoj funkciji u

Agenciji za privatizaciju Mersud

Ferizovi} se nalazio od 7. maja1997. do 17. maja 2002. godine.U njegovom direktorskom ma-ndatu u tzv. velikoj privatizaciji,tenderom i neposrednom pogod-bom prodana su ukupno 22 pre-duze}a me|u kojima su: Ribo-gojili{te Biha}, Pivovara u Biha-}u, Sirovina-comerc u Biha}u,TOP 25. maj u Cazinu, Grupeks

Velika Kladu{a, Stari grad uBuìmu, BIMP u Biha}u, Gumara

01.12.2011.godinepolitika6

OGLEDALO: Vlast se uvjerila u ono {to gra|ani odavno znaju

Radili u svoju i korist U situaciji u kojoj je otpo~ela privatizacija malo ko je mogao vidjeti da sekrenulo po modelu koji je sam po sebi implicirao prevaru i plja~ku gra|ana.Nakon nekoliko godina od privatizacijskog starta svi skupa smo se suo~ili sposljedicama lo{eg funkcioniranja vlasti ~iji su nosioci uglavnom radili u svoju ikorist pripadaju}ih grupa i lobija. Te posljedice manifestirale su se u vidu{trajkova, blokada putova i nekih od institucija dru{tva i dràve

Medijska hajka i politi~ki pri-tisci koji iz manjeg bosansko-hercegova~kog entiteta svako-dnevno dolaze protiv AtifaDudakovi}a, ratnog komanda-nta Petog korpusa A R BiH injegovih suboraca u funkciji supritiska na pravosudne institu-cije Bosne i Hercegovine s ci-ljem da se u kona~nici sudskogprocesuiranja izjedna~i `rtva iagresor, te da se na taj na~inpromijeni karakter u Dejtonuokon~anog rata.Problem vi{e je i ~injenica {toiz Tuìla{tva BiH cure informa-cije koje se ne ba{ slu~ajno

prvo objave u medijima u dru-gom entitetu. U subotu je,naime, u vode}im banjalu~kimnovinama, objavljen tekst odetaljima iz istra`nog postup-

ka, koji se u Tuìla{tvu BiH vodi protiv generala AtifaDudakovi}a.U kori{tenom zvani~nom doku-mentu Tuìla{tva BiH pod nazi-

vom “Dopuna naredbe o provo-|enju istrage” datiranog u sep-tembru 2007. godine u slu~aju“Dudakovi} i drugi” navedeno

je da Tuìla{tvo BiH ve} ~etirigodine provodi istragu protiv

Atifa Dudakovi}a, ratnog ko-mandanta Petog korpusa i jo{21 oficira zbog sumnji da su1994. i 1995. godine po~iniliratne zlo~ine u Krajini izvo|e-njem tri ratne operacije (“Tigar

- sloboda 94”, “Grme~ 94” i“Sana 95”).Tom prilikom navedeno je dase osim protiv generala AtifaDudakovi}a istraga provodi i

protiv: Mirsada Selmanovi}a,Husnije Avdagi}a, Senada[arganovi}a, Hamdije Abdi}a,Hamde Delali}a, Seada Jusi}a,Zijada Nani}a, Nijaza Miljko-

vi}a, Amira Avdi}a, MirsadaSedi}a, Ibrahima Nadarevi}a,Sakiba Fori}a, Mirsada Dra~i}a,Huseina Balagi}a, Samira[abi}a, Zijada Kadi}a, Teufikael Harbija, Agana Elkasovi}a,Nisveta Muratovi}a, IsmetaMusi}a i Abida Kaukovi}a.Shva}aju}i sve ovo kao najobi-~niji pritisak na pravosudneinstitucije neopravdano pro-zvani i javnost USK-a o~ekuju

da Tuìla{tvo BiH provedeinternu istragu te da protiv odgovornih za curenje info-rmacija pokrene odgovaraju}ipostupak. S. H.

Pravosu|epod pritiskom Cure informacije

[to se Ferizovi}a ti~e on je direktorskufunkciju u Agenciji za privatizaciju okon~aouz MUP-ovu potvrdu da je potpuno ~ist {tozna~i da se u njegovo i vrijeme legitimneupravlja~ke strukture nije radilo ni{ta {tonije bilo u skladu sa zakonom. Najbitnije usvemu ovome je pitanje da li bi nekada{njiprvi direktor Agencije za privatizaciju nakonovolike vremenske distance bio spreman unaknadno vo|enoj istrazi kazati ko ga je to,

kako i zbog koga “pritiskao” da, rade}i svepo zakonu, u predmetnim privatizacijama vi{e vodi ra~una o pojedina~nim i grupnim amanje o op}im i zajedni~kim interesima.

TUP “Sana” Sanski Most me|u prvim privatiziranim preduze}ima

BIMP Biha}

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


anskom Mostu, TUP Sana uskom Mostu, Abonus uimu, Novitet u Bosanskomovcu, Bosna vozila u Bosa-oj Krupi, Bimes u Biha}u,rokrajina u Biha}u, Bosna uinu, FTM u Sanskom Mostu,onum u Sanskom Mostu, BIMBiha}u, GP Rad u Cazinu,etilenka u Biha}u, Stari gradlju~u i Autokomerc u Biha}u.kon podnesene ostavke iaska sa direktorskog poloàjamaju prije devet godina,

zovi} je prozivan za sve i{ta. Me|utim, u jeku najè-i najkonkretnijih prozivki

}eni u zakonsku regulativuatizacijskog procesa otvore-su i javno govorili da sezovi} nema ~ega bojati i darazne napise nikome i nikakoreba odgovarati.ovakvo zaklju~ivanje navodi-e ~injenica da je prije njego-

odlaska iz fotelje direktoraencije za privatizaciju Unskoskog kantona Ferizovi} bio~en s istragom koju su protiv

njega zbog osnovane sumnje naodre|ene nezakonitosti vodiliinspektori MUP-a USK-a. Tadasu, naime, najstru~niji krimina-listi~ki inspektori detaljno pre-tresli traènu i tada postoje}udokumentaciju za svaki privati-zacijski predmet. Na kraju “crnona bijelom” sve je dokumentira-no tvrdnjom da nije prona|enoni{ta {to bi nalagalo krivi~nogonjenje odlaze}eg agencijskogdirektora. Ti “papiri” o izvr{enojinspektorskoj “reviziji” dotada-

{nje privatizacije, ako ne postojeu Agenciji za privatizaciju zasi-gurno postoje u MUP-u. I tu bi{to se ovog primjera ti~e trebao imorao biti kraj. Nije, me|utim,

jer postoji i onaj njen dio kojisvjesno ili nesvjesno “dozvolja-

va” manjkava zakonska regulati- va.

Neizdrìvi pritisciKako se iz pouzdanih izvora sa-znavalo prije devet godinaMersud Ferizovi} iz Agencije zaprivatizaciju sa dobro pla}enedirektorske funkcije nije oti{ao

{to mu se i{lo i {to mu je bilolo{e. Oti{ao je, naime, jer nijemogao izdràti pritiske koji suizvan institucija sistema dolaziliod mo}nih pojedinaca koji sukao nosioci funkcija u vlasti“izvan radnog vremena” bili i~lanovi nekih od mo}nih lobijasa me|usobno suprotstavljenim iisprepleteni interesima. SamFerizovi} je jedne prilike priznaoda je prvi ja~i pritisak osjetio u

vrijeme privatizacije Staroghotela u Cazinu koji je, kao {tose zna kupio ljubljanski Citrus ame|u ponu|a~ima su bila ibra}a Bajri} s neformalnom

podr{kom jednog od kantona-lnih ministara. Od tada su po~elanjegova “zamjeranja” a onda suotu|eni centri mo}i uradili svoje.Kap koja je prelila ~a{u Ferizo-

vi}eve odluke za ostavku bila jeprivatizacija Biha}ke Adune koja

je prodana za cijenu koja jesmije{no mala u odnosu na onupla}enu za, primjera radi, HotelSedra.Sve je to bilo i pro{lo ali je kaopro{lost veoma bitno s aspektapri~e o mogu}em skup{tinskomtematskom raspravljanju temeu~inaka ovda{nje privatizacije.[to se Ferizovi}a ti~e on je dire-ktorsku funkciju u Agenciji zaprivatizaciju okon~ao uz MUP-ovu potvrdu da je potpuno ~ist{to zna~i da se u njegovo i vri-

jeme legitimne upravlja~kestrukture nije radilo ni{ta {to nijebilo u skladu sa zakonom.Najbitnije u svemu ovome jepitanje da li bi nekada{nji prvidirektor Agencije za privatizacijunakon ovolike vremenske dista-nce bio spreman u naknadno

vo|enoj istrazi kazati ko ga je to,kako i zbog koga “pritiskao” da,rade}i sve po zakonu, u pred-metnim privatizacijama vi{e

vodi ra~una o pojedina~nim igrupnim, a manje o op}im izajedni~kim interesima. Dakako,odgovor se zna iz razloga {to seradi o nepromijenjenoj zako-

nskoj regulativi i ~injenicamakoje je nemogu}e dokazati. Bezili sa onim {to bi se moglo utvrdi-ti i eventulano zatraìti u Sku-p{tini USK-a S. HRNJICA

01.12.2011.godine politika 7

Stanovito zati{je na politi-~koj sceni Unsko-sanskog kan-tona, u svakom slu~aju, jerazumljivo i lako shvatljivoako se u vidu ima ~injenica da

smo u{li u zadnji mjesecneizborne 2011. godine.

Me|utim, zbog politi~kenestabilnosti i posljedica sve

prisutnije ekonomske krize,izostanak strana~ke komu-

nikacije sa gra|anima, nji-hovim ~lanovima i simpatizer-ima te{ko je razumjeti i jo{ teè shvatiti. Pogotovo je tote{ko, ako se ima u vidu sveono {to rade i {to forsiraju

politi~ari iz RS, predvo|eni Miloradom Dodikom.Osim {to ~ine sve da izare{etaka po{alju ~asne brani-telje Biha}kog okruga i Bosnei Hercegovine, Dodikova idruìna na ~elu sa liderimadva HDZ-a ne pokazuju ninajmanje znake umora unaporima koje ulaù na razbi-

janju i onemogu}avanju drà- ve Bosne i Hercegovine na nje-nom evropskom i putu euro-atlantskih integracija.

Kako to za posljedicu ima eko-nomsko zaostajanje i posrta-nje koje se manifestira u na-

stavku gubljenja radnih mjesta i sve izraènijoj gra|anskoji socijalnoj nesigurnosti, onda

se s punim pravom treba pita-ti otkuda i za{to ovo strana-~ko mirovanje i {utnja koju, s

vremena na vrijeme, prekida~estitanje ovog ili onog prazni-ka ili pak, jubileja.

I pored svega, gra|ani i bira~i

jo{ se sje}aju ko je i {ta na pro{lim izborima obe}ao. Na svojoj koì najbolje osje}aju ko je i {ta od tih obe}anja i ostva-rio.

Komentar

Zati{je

Safet HRNJICA

pripadaju}ih lobija

Na direktorskoj funkciji u Agenciji za

rivatizaciju Mersud Ferizovi} se nalazio odmaja 1997. do 17. maja 2002. godine. U

egovom direktorskom mandatu u tzv.elikoj privatizaciji, tenderom i neposre-nom pogodbom prodana su ukupno 22reduze}a me|u kojima su: Ribogojili{teha}, Pivovara u Biha}u, Sirovina-comercBiha}u, TOP 25. maj u Cazinu, Grupekselika Kladu{a, Stari grad u Buìmu, BIMPBiha}u, Gumara u Sanskom Mostu, TUPana u Sanskom Mostu, Abonus u Buìmu,ovitet u Bosanskom Petrovcu, Bosna vozi-

u Bosanskoj Krupi, Bimes u Biha}u,grokrajina u Biha}u, Bosna u Cazinu, FTMSanskom Mostu, Splonum u Sanskomostu, BIM u Biha}u, GP Rad u Cazinu,olietilenka u Biha}u, Stari grad u Klju~u iutokomerc u Biha}u. Nakon podnesenestavke i odlaska sa direktorskog poloàjamaju prije devet godina, Ferizovi} je

rozivan za sve i sva{ta. Me|utim, u jekuajè{}ih i najkonkretnijih prozivki upu}enizakonsku regulativu privatizacijskog

rocesa otvoreno su i javno govorili da seerizovi} nema ~ega bojati i da na razneapise nikome i nikako ne trebadgovarati.

Mersud Ferizovi}

“Polietilenka” Biha}

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine kanton 9

Mje{tani Starog Majdana posadili su stotinu stabalaha{lame u uèm podru~ju mjesta. Sadnice je doniraloFederalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica.- Ova akcija je dio na{e èlje da pove}amo broj stabalaha{lama, koja je za{titni znak na{eg mjesta. Njoj je

posve}ena i manifestacija koju odràvamo svake godine,kaè Mirsad Avdagi}, predsjednik Mjesne zajedniceStari Majdan.

Manifestacija “Ha{lamska nedjelja”, koja se odràva uStarom Majdanu ima vi{estoljetnu tradiciju, a pretpo-stavlja se kako svoje utemeljenje ima jo{ u vjerovanjustarih Slovena koji su oboàvali i slavili plodoveprirode.

Me|unarodni dan volontera - 5. decembar uBiha}u }e biti obiljeèn Sajmom volonterskihorganizacija iz {est na{ih i hrvatskih op}ina iop{tina. Ove organizacije realiziraju dvogodi{njiIPA program prekograni~ne saradnje Hrvatske iBosne i Hercegovine.Na sajmu }e se propagandnim materijalima i video projekcijama predstaviti: Omladinskikomunikativni centar iz Banja Luke, Agencijalokalne demokracije Sisak, Udruènje gra|ana“BioPLUS” iz Dervente, Udruènje “@ene sa Une”Biha}, Udruga za promicanje informatike, kultu-re i suìvota Kutina i Udruga osoba s invalidite-tom. M. K.

Me|unarodna organizacijaIFAD je u protekle tri godine napodru~ju Unsko-sanskog kantonainvestirala oko 11 miliona mara-ka. Za podr{ku lokalnoj zajednici iunapre|enju ruralnog poduze-tni{tva u op}ini Cazin IFAD je

obezbjedio 587.000 konvertibi-lnih maraka grant sredstava iplasirao 1,3 miliona KM kreditnihsredstava.- Sredstva su najve}im dijelom isko-ri{tena za izgradnju lokalne infra-

strukture, ja~anje asocijacija iudruènja cazinskih poljoprivred-nih proizvo|a~a, te standardizaciju

proizvoda i za{titu doma}e proizvodnje. Kroz realizaciju pro-

jekata i podprojekata Me|unaro-dna organizacija IFAD }e i dalje biti

prisutna na ovom podru~ju. Ti projekti }e se ogledati kroz savjeto-davno-tehni~ku podr{ku udruènji-ma poljoprivrednih proizvo|a~a,

fizi~kim licima, te lokalnoj zajedni-ci u izgradnji infrastrukturnih pro-

jekata koji doprinose ukupnomboljitku i razvoju agrara na ovom

podru~ju, kaè Smail Toromano- vi}, koordinator IFAD-a za Unsko-sanski kanton.

Prilikom nedavnog boravka uCazinu i sagledavanja dosada{njih

investiranja IFAD-a, predstavniciove me|unarodne organizacijeistakli su da su zadovoljni imple-mentiranjem projekata, a NerminOgre{evi}, na~elnik op}ine Cazinnaglasio je da je IFAD uvijek dobrodo{ao kao partner. Dokaz za to sui brojni uspje{ni projekti, naro~itou udaljenijim naseljima, koje jeOp}ina realizirala uz pomo}IFAD-a. 037Plus

Kako privoljeti hiljade seljakakoji se bave sto~arstvom ili poljo-privredom da registruju svoju dje-latnost, bila je centralna tema sas-tanka predstavnika Ministarstvapoljoprivrede USK-a, Op}ineBiha} i Obrtni~ke komore USK-a.- Sa oko 200 maraka mjese~no,

zemljoradnik moè sebi da obezbi- jedi zdravstveno, penziono i socijal-no osiguranje. Oni me|u vama koji

ìve od prodaje mlijeka ve} sad znaju da mljekare svakodnevno

obustavljaju dio va{ih sredstava naime dràve, od ~ega nemate koristikao {to biste imali da ste registro-

vani, poru~io je seljacima ZuhdijaGolubovi}, direktor Obrtni~kekomore USK-a.U Unsko-sanskom kantonu ima

ve} stotinjak slu~ajeva registrovanih poljoprivrednih obrta, anakon ove opse`ne kampanje,

vlasti o~ekuju da }e ih biti oko700, {to }e automatski zna~iti 700radnih mjesta na selu.

Seljaci su zabrinuti za rentabil-nost, {to su izrazili i na sastanku.Teàk posao na zemlji i sa stokomne ostavlja mnogo dobiti, a novacim je potrebniji za nabavku sto~nehrane ili sjemena za poljoprivre-dne kulture. Ipak, za ozbiljnije ba-

vljenje poljoprivredom, registracija obrta za njih je nuàn korak.Kroz registrovani poljoprivredniobrt mnogo je lak{e do}i do su-bvencija, osiguranja i kredita.

037Plus

IFAD projekti u Cazinu

Uloèno 587 hiljada KM

Za ozbiljnije bavljenje poljoprivredom

Registracija obrta je nuàn korak

Kroz realizacijuprojekata i podprojekata Me|unarodnaorganizacija IFAD }e idalje biti prisutna napodru~ju Cazina iostalih op}ina Unsko-sanskog kantona

Me|unarodni dan volontera- 5. decembar

Dunja Jevak, generalna konzu-lica Republike Hrvatske sasjedi{tem u Banjaluci i Ivan[egulji}, njen prvi savjetnik,boravili su u radnoj posjeti op}iniSanski Most. Sastanku saMustafom Avdagi}em, na~e-lnikom op}ine prisustvovala je iIvana âvlovi}, potpredsjednicaOp}inskog vije}a Sanski Most.Predstavnike Generalnog konzu-lata Republike Hrvatske interesir-alo je dru{tveno-politi~ko i

ekonomsko stanje u sanskojop}ini, te ìvot i poloàj gra|anahrvatske nacionalnosti.Bilo je rije~i o prekograni~nompovezivanju i mogu}oj saradnji

op}ine Sanski Most s op}inama uHrvatskoj, te kori{tenju sredstavaiz IPA fondova Evropske Unije.

Dio razgovora bio je posve}en ipredstoje}im parlamentarnimizborima u Republici Hrvatskoj.

Sajam volonterskih

organizacija

Stari Majdan

Pove}an brojstabala ha{lame

Kroz registrovani poljoprivredni obrt mnogo je lak{e do}i do subvenci- ja, osiguranja i kredita

Sanski Most

Posjeta generalne konzulice Hrvatske

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godinekanton10

Pola stolje}a je pro{lo odprvog {kolskog zvona u kla-du{koj gimnaziji. Srednje obra-zovanje i stasanja prvih sred-

njo{kolaca zapo~elo je 1961.godine. Ponedjeljak, 28. novembra, bio je poseban dan u Velikoj Kladu{i.Odràn je najsve~aniji ~as

velikokladu{ke Gimnazije. USportskoj dvorani sve je odisa-lo posebno{}u. Radost i sjetana licima, koraci, grljenje, stis-ci mladala~kih i onih drhtavihruku. Oni koji su podsje}ali napo~etke rada Gimnazije u glasusu imali pomije{an ponos isjetu. Ponos na iznjedrene ge-neracije i sjetu prolaznostipojedinca.

Po~etak s dvaodjeljenja

Povodom 50. godi{njice postojanja Gimnazije u VelikojKladu{i odràna je sve~anost uGradskoj sportskoj dvorani,koja je okupila brojne generaci-

je u~enika, profesora, pred-stavnike op}ine Velika Kladu{a,Op}inskog vije}a, Ministarstvaobrazovanja USK-a i druge pri-

jatelje velikokladu{ke Gimna-zije.[kolske 1961/62. godine uGimnaziju “Tono Hrovat” su

upisana dva odjeljenja prvograzreda sa 80 u~enika. Gimna-zija je egzistirala sve do {kolske1982/83. godine. Reforme uobrazovanju na podru~ju biv{eJugoslavije, dovele su do uki-danja gimnazija u manjim islabo razvijenim op}inama. Uto vrijeme, me|u njima je bila i

Velika Kladu{a.Zadnja generacija gimnazijala-ca, u to vrijeme, upisana je1979/80. {kolske godine. Tegodine Gimnazija je preimeno-

vana u S[C “Tono Hrovat”.Sa posljednjom upisanom gen-eracijom tog perioda Gimna-

ziju je zavr{ilo devetnaest ge-neracija.U sklopu Poljoprivredne {koleu tada{njem S[C “Tono Hro-

vat”, 1991. godine Gimnazija

je ponovo po~ela s radom. Odte {kolske godine (1991/92.)Gimnaziju je upisalo jo{ seda-mnaest generacija tako da je sa

ovom {kolskom godinom upi-sano ukupno 36 generacija.Status javne ustanove Gimna-zija dobiva 21. avgusta 1994.godine. Odlukom Upravnogodbora od 22. februara 1996.Gimnazija dobija ime profeso-

ra Naila Muminovi}a, koji jepoginuo u Armiji R BiH.Odlukom [kolskog odbora od17. januara 2007. godine pre-imenovana je u JU Gimnazija

Velika Kladu{a. Osniva~ Gi-mnazije je Skup{tina USK-a.

Priznanjazaslu`nim

- Za uspje{an rad Gimnazije zaslu`ni su zajedno profesori,u~enici i lokalna zajednica.Ve}ina na{ih u~enika nastavili

su {kolovanje i dali svoj dopri-nos u svim sferama na{egdru{tva, naglasio je prof. ]azimHadì}, direktor Gimnazije nasve~anoj sjednici.Pohvala i nagrade su jedan odna~ina da se prizna ne~iji trud irad, te su shodno tome ovomprilikom uru~ena priznanjaonima koji su dali veliki dopri-

nos radu velikokladu{ke Gi-mnazije.“Plaketa Gimnazije” dodijelje-na je dr. Hamdiji Lipova~i, pre-mijeru USK-a, profesorici

Karmen Beden i posthumnoNailu Muminovi}u, profesoruGimnazije po kojem se zvala uperiodu od 1996. - 2007.

godine.Priznanje “Zlatna plaketa”dodijeljena je Admilu Mulali}u,na~elniku op}ine, DarijuJuri}u, ministru obrazovanja,profesorici Ismeti Puri} -Kusturica, prvoj direktorici

Gimnazije, Boèni Miljkovi},profesorici koja je cijeli radni

vijek provela u ovoj {koli, prof.Zejni Murgi}, najstarijem rad-

niku ove {kole, profesoruSulejmanu Behri}u, u~enikuprve generacije u~enika Gi-mnazije, profesoru Rastku Pra-ì}u, profesoru Stevi Ðuji}u, teu~enicima Gimnazije: SimiToma{evi}u, Milanu Luki}u,

Sulejmanu Osmanagi}u, Mili Vuleti}u, Smailu Pajazetovi}u,Mati Stepi}u, Petru Luki}u,

Ahmedu [ahinovi}u, Muhame-

du Kendi}u i Nuhanu Nuhano- vi}u.Priznanje “Zlatna plaketa”posthumno je dodijeljena IzetuKeserovi}u, profesoru Gimna-zije koji je u dva mandata bio idirektor ove ustanove.Program obiljeàvanja ovogzna~ajnog jubileja otpo~eo jeIzlo`bom u~eni~kih radova, apotom je uslijedio kulturno-umjetni~ki program. U kultu-rno-umjetni~kom programu supored hora Gimnazije, kojim jerukovodila profesorica RabijaDàni}-Dizdarevi}, recitatora iplesa~a nastupila i kulturno-

umjetni~ka dru{tva “Tono Hro- vat” i “Biser”. Tradicionalno,kao i svake godine odràn jeKviz znanja. Najbolja je bilau~enica Hanka Didovi}, drugomjesto osvojila je Emina Rizvi},a tre}e Samra Kudi}.

037Plus

Pola stolje}a Gimnazije Velika Kladu{a

Veliki ~as kladu{kih gimnazijalaca

“Plaketa Gimnazije”dodijeljena jedr. Hamdiji Lipova~i,premijeru USK-a, pro-fesorici Karmen Bedeni posthumno NailuMuminovi}u, profesoruGimnazije po kojem sezvala u periodu od1996.-2007. godine. U kvizu znanjanajbolja je bila u~enicaHanka Didovi}, drugomjesto osvojila jeEmina Rizvi}, a tre}eSamra Kudi}.

Emdàd Galija{evi}, ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva Unsko-sanskog ka-ntona boravio je u radnoj po-

sjeti Op}ini Velika Kladu{a. Uop}inskoj vije}nici odrào jesastanak, kojem su pored nje-govih saradnika prisustvovaliZuhdija Golubovi}, predsjed-nik Obrtni~ke komore USK-a,savjetnici i pomo}nici op}ins-kog na~elnika, uposlenici na-dle`ne slu`be, te velikokla-du{ki obrtnici.Na sastanku se razgovaralo oregistriranju poljoprivrednihproizvo|a~a prema Zakonu oobrtu i stvaranju baze robnihpoljoprivrednih proizvo|a~a,shodno zaklju~ku Vlade USK-a.Ministar Galija{evi} istaknuo je

da je u Velikoj Kladu{i registri-rano 109 farmera obrtnika,dok su samo ~etiri registriranapoljoprivredna obrta, {to nijezadovoljavaju}e. Naime, na po-

dru~ju Unsko-sanskog kantona je oko 12.500 poljoprivrednihproizvo|a~a, odnosno korisni-ka poticajnih sredstava, odkojih samo njih 144 imaju reg-istriran poljoprivredni obrt.Stoga je Vlada odlu~na da na-stavi ulagati u poljoprivrednuproizvodnju. Sastanak je orga-niziran kako bi poljoprivredneproizvo|a~e upoznali s pogo-dnostima koje mogu imati poduslovom da imaju prijavljen,odnosno registriran obrt.

U poljoprivredi godi{nje se obr-ne nekoliko stotina hiljada ko-nvertibilnih maraka u vidu pot-icaja s raznih nivoa vlasti. Regi-stracijom poljoprivrednog obr-

ta jedan dio sredstava bi se vra-}ao u budèt kroz uplatu do-prinosa, pa bi se opet davaopoljoprivrednicima kroz poti-caje.Poljoprivrednici bi registra-cijom rije{ili zdravstveno i pen-ziono osiguranje, a samim timbi se smanjio broj nezaposlenihlica. Implementiranjem obave-znog registriranja poljoprivre-dnog obrta bit }e omogu}ena ikvalitetnija kontrola utro{enihsredstava za poticaje. Unsko-

sanski kanton prednja~i uFederaciji Bosne i Hercegovinepo broju i iznosima dosadispla}enih poticaja kraji{kimpoljoprivrednicima.

Poljoprivreda

Registracija obrta donosi velike prednosti U Velikoj Kladu{i je registrirano 109 farmera obrtni-ka, dok su samo ~etiri registrirana poljoprivredna obrta Na podru~ju Unsko-sanskog kantona je oko 12.500poljoprivrednih proizvo|a~a, odnosno korisnika poticajnih sredstava, od kojih samo njih 144 imaju registriranpoljoprivredni obrt.

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine Biha} 11 Vjen~ani

Maja Behri} i Admir Dizdari}

Irma Sari} i [emsudin Mure{ki}

Berina Krupi} i Jasmin [i{i}

Vrsta us luge - proizvoda Kontakt telefon Deùrni obrtnik 1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

Obrtni~ka komoraUSK-a Biha},

Biha}kih branilaca 4777000 Biha}

Selma Zuli} i Anel ]ehaji}

Krajem protekle sedmice Udruènjeposlodavaca i obrtnika u Donjem

Vakufu ugostilo je delegaciju Obrtni-

~ke komore USK-a. Teme razgovora subile primjena Zakona o obrtu i srod-nim djelatnostima, zakonski okvir zapla}anje poreza na dohodak i dopri-nose, razmjena iskustava, planiranjedalje suradnje, razmjena iskustava uunapre|enju i razvoju obrta, ugosti-teljstva i trgovine, prevazilaènjeekonomske krize, nastup na sajmovi-ma i izlo`bama i druge aktuelnosti izmale privrede.Nakon rije~i dobrodo{lice doma}ini supredstavili rad svog udruènja i prob-leme koji prate ovu obrtni~ku asoci-

jaciju. Predsjednik Udruènja RahmanKuri} je istakao da je kriza i recesija,kao i u ostalim podru~jima BiH, imala

za posljedicu smanjenje obima poslovanja u proizvodnji i uslugama kodmaloprivrednika u Donjem Vakufu, alida je fiskalizacija u~inila dodatnooptere}enje i zatvaranje ve}eg brojaobrtni~kih, ugostiteljskih i trgova~kih

radnji. Naglasio je da ovo udruènjeima dobru suradnju sa lokalnom vlastii da ~ini sve da se poslovni ambijent za

malu privredu popravi. U okviru svoggodi{njeg plana rada Udruènjeimplementira nekoliko projekata i ost-

varuje dobru suradnju sa Zavodom zazapo{ljavanje, Federalnim minista-rsvom razvoja poduzetni{tva i obrta idrugim institucijama. Jedan od

va`nijih projekata svakako je pripremai odràvanje sajma male privrede u2012. godini.Predsjednik Obrtni~ke komore USK-aZuhdija Golubovi} doma}inima je go-

vorio o op}em stanju u obrtu napodru~ju FBiH, sa naglaskom naUnsko-sanski kanton. Naglasio je da jena tom podru~ju u 2011. godini osno-

vano blizu 300 novih obrtni~kih dje-

latnosti, ali da je u isto vrijeme odjavlj-eno 250. Sli~na situacija je i u oblastiugostiteljstva i trgovine. Predloìo jeUdruènju iz Donjeg Vakufa da svojStatut usaglase sa Zakonom o obrtu isrodnim djelatnostima kako bi time

u{li u sistem obrtni~kih komora FBiH,{to su oni ve} u~inili. Ulaze}i ukomorski sistem udruènje postaje

istinski predstavnik male privrede idjelimi~no rje{ava probleme finan-ciranja svoga rada. Naglasio je da jedaleko lak{e ostvariti prava i uìvati uraznim povlasticama koje su zakonompropisana na podru~jima gdje su obrt-nici i mali privrednici dobro orga-nizirani. Na tim podru~jima udruènjai obrtni~ka komora su partneriop}inskim i kantonalnim vlastima,poreskim uredima i ispostavama.Sve to pojednostavljuje komunikacije iuspostavlja dobre partnerske odnose

jer je logi~no da privrednike zastupanjihova institucija. Tek kada seuspostave navedeni odnosi moè seplanirati i razvoj male privrede.

Udruènja i obrtni~ka komora na jed-nom kantonu moraju znati svojuulogu i kada je u pitanju osnivanje ipokretanje obrta i malih preduze}a. Utom pravcu se djeluje savjetodavnopripremaju}i osobu u izboru djelatnos-ti kojom se namjerava baviti, upozna-

vanju s obavezama koje slijede nakonregistracije i drugih posljedica vo|enjaosnovane djelatnosti.U nastavku razgovora razmijenjena sumi{ljenja o problemima rada na crno inelojalnoj konkurenciji te je konstati-rano da je to problem koji }e se te{korije{iti na podru~ju SKK-a bez dono-{enja kantonalnog zakona o inspekciji

sli~nog kao {to je na podru~ju Unsko-sanskog kantona. H. ALIJAGI]

Obrtni~ka komora USK

U posjeti kolegama

Vjen~aniEdisa Pro{i} i Malfred Im{irovi}, [ejlaDizdarevi} i Jasmir Hafuri}, MarijanaBauman i Damir Borovina.

Mati~ni ured Biha},19. - 25. novembar 2011. godine

Predsjednik Udruènja

Rahman Kuri} je istakao da jekriza i recesija, kao i u ostalimpodru~jima BiH, imala zaposljedicu smanjenje obimaposlovanja u proizvodnji iuslugama kod maloprivrednikau Donjem Vakufu, ali da jefiskalizacija u~inila dodatnooptere}enje i zatvaranje ve}egbroja obrtni~kih, ugostiteljskih itrgova~kih radnji

"Paranormal activity 3"

Od 24.11.2011. godine Kino "UNA" jepo~elo sa prikazivanjem jednog od najgle-danijih horora na svijetu "Paranormalactivity 3". Sude}i prema dva prethodnadijela i ovog puta moèmo o~ekivati raspro-dane projekcije i pune sale.Film se prikazuje u terminima od 18:30 h i

21:15 h, a cijena ulaznice je 3,00 KM. .S.M.

Program Kina “UNA”

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


Krajem protekle sedmice obi-ljeèn je rijedak jubilej na ovimprostorima, stotinu godinaBiha}ke gimnazije. U saliKulturnog centra okupili su sebrojni biv{i i sada{nji u~enici,profesori i po{tovaoci tradicije

ove ugledne {kole. Nakon poz-dravnih rije~i direktor JasminHodì} je govorio o {koliistaknuv{i najzna~ajnije podatkeo njenom nastanku i radu.Gimnazija je osnovana 1911.godine pod nazivom Mala gim-nazija u Biha}u, a imala jekarakter klasi~ne {kole. U vre-

menu do Prvog svjetskog ratamali broj u~enika, prete`nodjeca bogatijih slojeva dru{tva,poha|aju ovu {kolu. Od 1916.godine, nakon {to je otvoren petirazred, {kola mijenja naziv u

Velika gimnazija u Biha}u.

Izme|u dva svjetska rataGimnaziju poha|a sve ve}i broj|aka, a shodno tada{njim pri-likama, u {koli dolazi i do {ire-nja naprednih ideja i djelovanjau pravcu liberalizacije dru{tva.Mnoge poznate li~nosti pro{le sukroz ovu {kolu kao u~enici i kaoprofesori, a me|u njima: Oskar

Davi~o, Branko ]opi}, AvdoHumo, Enver Krupi}, DèvadHozo, Marko Ver{i}...

NagradeU periodu izme|u Drugog i ovogpro{log rata Gimnazija je

doìvjela nekoliko transformaci- ja uvjetovanih reformama {ko-lskog sistema. To je sad {kolaop}eobrazovnog karaktera kojupoha|a 657 u~enika, raspore-|enih u 24 odjeljenja od prvogdo ~etvrtog razreda. Od {kolske2010./2011. godine nastava seizvodi u obnovljenoj {kolskojzgradi. U odnosu na prethodnegodine, uvjeti rada su znatnopobolj{ani. Nastava se izvodi ukabinetima koji su djelomi~noopremljeni nastavnim sredstvi-ma, a menad`ment {kole kon-tinuirano radi na unapre|enju

kvalitete nastave.Stogodi{njica {kole bila je prilikada se nagrade uposlenici, ugle-dni profesori i u~enici koji {kolupredstavljaju u najboljem svje-tlu. Tako su priznanja dobili pro-fesori i uposlenici s vi{egodi-

{njim staòm, u~enici i mentorikoji su ostvarili zapaèn uspjehna takmi~enjima, te tri biv{ana~elnika Biha}a: HamdijaLipova~a, Milan Ke~a i LukaRelji}. êstitke su uputili i AlbinMusli}, aktualni na~elnik, teHusein Ro{i}, predsjedavaju}iSkup{tine Unsko-sanskog kan-tona. U svom obra}anju Ro{i} jeistaknuo zasluge prethodnihsaziva vlasti da se obnovi zgradaGimnazije i unaprijede uvjetirada. U tom sazivu bili smoskupa ja i sada{nji premijerLipova~a, koji je tad bio na~elnik

01.12.2011.godineu centru12

Gimnazija je osnovana 1911. godinepod nazivom Malagimnazija u Biha}u, aimala je karakterklasi~ne {kole Od 1916. godine,nakon {to je otvorenpeti razred, {kolamijenja naziv u Velikagimnazija u Biha}u Priznanja su dobiliprofesori i uposlenicis vi{egodi{njim sta-òm, u~enici i me-ntori koji su ostvarilizapaèn uspjeh na

takmi~enjima, te tribiv{a na~elnikaBiha}a: HamdijaLipova~a, Milan Ke~ai Luka Relji} U obra}anju AlbinMusli}, na~elnikop}ine Biha}, zahva-lio je svima koji su~inili, te koji i danas~ine Gimnaziju jednom posebnom

pri~om u stoljetnom vremenu koje jeujedno obiljeìlo ibiha}ku kroniku

Stotinu godina Biha}ke gimnazije

Posebna pri~a u p

Biha}ka gimnazija slavi 100godina postojanja. Kao Malagimnazija, osnovana je 1911.godine, da bi pet godina poslijedobila naziv Velika gimnazija uBiha}u. Jedna od manifestacija

povodom obiljeàvanja obljet-nice, promocija monografijepod nazivom “Stolje}e gimnaz-ije u Biha}u”, odràna je uponedjeljak 21. novembra.

Pred punom dvoranom biv{ihprofesora i u~enika, govorili su

Asmir Pirali}, autor, prof. dr.Hrvoje Juri}, koji je napraviopredgovor ovoj vrijednoj knjizi,te recenzent Nijazija Maslak.

Prisutne je pozdravio i sada{njidirektor Jasmin Hodì}, dok jeizlo`bu fotografije i dokumena-ta otvorio Dario Juri}, resorniministar u Vladi USK.

Kad bi neko rekao da je prijestotinu godina na po~etak

likovnog ìvota u Biha}u uticajdo{ao direktno iz Pariza, ne bimu vjerovali. A kad bi sve to jo{ ipovezali s povije{}u Biha}ke gim-nazije, izgledalo bi gotovonemogu}e. Kad ono ba{.Pariz izme|u novembra 1913. i

juna 1914. godine. Nakon nauko- vanja na Krakovskoj akademijimladi slikar Jovan Bijeli} obreo seu ovom gradu da se direktno naizvoru upozna sa sezanisti~kimna~inom slikanja. Obilazi muzeje

i izlo`be, a jedno vrijeme boravi uateljeu \or|a de Kirika. Usput jeneumorno slikao. Djela nastala uBiha}u izlaè u Sarajevu,Zagrebu i Beogradu. Svojim slika-

ma bitno je uticao na mnogeumjetnike i na kulturnu povijestna ovim prostorima. Rade}i kaonastavnik crtanja u Biha}koj gim-naziji Bijeli} je roditeljima trojicetalentiranih dje~aka savjetovaoda ih upute na daljnje {kolovanje.Poslu{ali su ga roditelji Muha-meda i Hakije Kulenovi}a pa sumladi talenti nakon {kolovanja uBeogradu, Parizu i Krakovu,postali slikari. Naàlost, roditelji

Sulejmana Deli}a nisu bili ufinancijskoj mogu}nosti, ali sesudbina umije{ala pa je Sulejmansvog sina poslao na naukovanjekod nekada{njeg {kolskog druga

Promovirana monografija

Stolje}e gimnazije u Biha}u

Izlo`ba likovnih radova profesora i u~enika

Stoljetna

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


a}a, pa sam siguran da }emou ovom mandatu zalagati na

apre|enju obrazovanja, rekaopredsjedavaju}i Ro{i}.v{i gimnazijalac Hamdijaova~a, premijer Vlade USK,reno je priznao da ga je

ovremeno i dirnuo i upla{ioziv da bude po~asni predsjed-organizacionog odbora man-

stacije “Stotinu godinamnazije”.io sam na~elnik, sad sam pre-er, ali stati na ~elo odbora ue ljudi koje i danas gledam sarahopo{tovanjem, pred mojeofesorice i profesore, to je bilasebna ~ast. Pravo ushi}enje

ìvio sam onog momenta kadm u 38. izvje{taju za {kolsku70./1971. godinu pro~itao dana ~elu Organizacionog odbora

Hamdija Pozderac. Neka ìvi

biha}ka Gimnazija, naglasio jeLipova~a.U svom obra}anju Albin Musli},na~elnik op}ine Biha}, zahvalio

je svima koji su ~inili, te koji idanas ~ine Gimnaziju jednomposebnom pri~om u stoljetnom

vremenu koje je ujedno obilje-ìlo i biha}ku kroniku. Na{ grad

je ove godine obiljeìo dva veli-ka i historijski va`na datuma,751. ro|endan grada i 100.ro|endan Gimnazije. Svima jepoèlio puno zdravlja i znanja teda ostanu dobri u~enici, profe-sori i ljudi.

Prijatelji GimnazijeU poslijeratnom periodu zgrada{kole bila je u izuzetno lo{emstanju, ali nakon temeljiterekonstrukcije 2008. godine,uvjeti za rad su se pobolj{ali.

Zgrada je funkcionalna, opreml- jena neophodnim sredstvima zanesmetano odvijanje nastave.Od preseljenja u obnovljenu{kolsku zgradu organizirana jekabinetska nastava ~ime je omo-gu}ena kvalitetnija realizacija

nastavnog programa i unapri- je|en neposredni rad s u~enici-ma. Rje{enjem nastavnog i osta-log potrebnog prostora mena-d`ment je sve svoje snage usm-

jerio u projekte za modernizaci- ju nastave kako bi se ostvarili jo{bolji rezultati. U tim naporima jepomaù Vlada Unsko-sanskogkantona, op}ina, ali i samiu~enici i njihovi roditelji.Svjesni da ni to nije dovoljnogrupa biv{ih gimnazijalaca do{la

je na ideju da osnuje udruènjekoje bi okupilo biv{e gimnazi-

jalce, profesore i sve prijatelje

ove {kolske ustanove. Udruènje je osnovano 22. decembra 2010.godine pod nazivom „PrijateljiGimnazije“. Prva i najva`nijaaktivnost kojom se Udruènje

bavilo je pomo} Gimnaziji priobiljeàvanju stote obljetnice.Treba naglasiti da su upravo oninajzaslu`niji {to je ovaj rijetki

jubilej dostojno obiljeèn.Priredio: Halid ALIJAGI]

u centru 1301.12.2011.godine

oteklom vremenu

Povodom velikog jubileja Albin Musli}, op}inski na~elnik,posjetio je ovu ustanovu, koja jetokom stogodi{njeg postojanja irada izgradila brojne generaci-

je. Tom prigodom je uru~io ~ek namijenjen obiljeàvanju stotegodi{njice. Primaju}i mono-grafiju u znak zahvale na~elnik Musli} se obratio prisutnimu~enicima i profesorima zamo-liv{i ih da i dalje rade na stica-nju vrhunskog znanja i o~uva-nju ugleda koju Gimnazija

ba{tini unutar {irokog krugaobrazovnih ustanova.- Stotinu godina Gimnazije jeistinski jubilej koji je okupio bro-

jne ljude i generacije Bi{}ana i

ujedinio ih u jednoj posebnojradosti. Mi smo skromnim sred-

stvima podràli realizaciju projekta monografije, jer je ova {kola jedan od neprocjenjivihdijamanata u kruni Biha}a. Ona

je zaista ponos, jer je izvela na svjetsku scenu brojne ljude koji su u stvari na{i ambasadori. Kroz kvalitetan i dru{tvenoodgovoran nastavni proces, krozkvalitetan odnos na{ih nastavni-ka, profesora, u~enika i zajed-nice, u~injeno je puno pomaka

na koje smo ponosni, a oni koji}e ba{tiniti uspjehe Gimnazije odove pa do 200. godi{njice, imat}e {ta pri~ati, rekao je izme|uostalog na~elnik Musli}.

e.dalje, redaju se profesori i

Biha}ke gimnazije: Aleksa-Bojko, Enver Krupi}, Bo{ko

novi}, Muhamed Deli},lav - Modri Vlaisavljevi},Hamulka, Dèvad Hozo,

o Kolakovi}, Nusret - Stipica, Ahmet - Kamara Ho{i},o Hadìhasanovi}, Sej} i Adnan Dupanovi}.est imena za 100 godina

azije. Izlo`ba je postavljenanedjeljak 14. novembra, aa je otvori pripala je Dariju

u, resornom ministru u Vladio-sanskog kantona.

Na~elnik Musli} posjetio Gimnaziju

a}ke gimnazije

ovijest Rije~i ohrabrenja

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godinereportaà14

Ba{ je zima bila tog dana. UBiha}u magla. Gusta, onako.Me|utim, uz Ripa~ki klanacpravo gusta. Sve do Lipe. Upolje ispred brda na kojem suse Bi{}ani nekad skijali, izmagle smo doslovno “izletjeli”.Osje}ali smo se kao ma~ka kadiz avlijskog mraka i hladno}euleti u toplu i osvijetljenu sobu.Samo se uko~i{ i okolinu pro-matra{ isklju~ivo zjenicamakoje rade po sistemu radara:lijevo - desno, gore - dole.Ta~no tim redoslijedom. Kad

organizam izi|e iz stanjazabezeknutosti prvo se strese{da do|e{ sebi. Tek onda se i o~ipriviknu, pa ugledaju pravu

jesen. Da, jo{ uvijek jesen ofar-banu svim nijansama crvene,ùte i najmanje zelene boje.

Petrova~i“travni~ki sir”

O Bosanskom Petrovcu smopri~ali pro{li put. Idemo daljeniz “Veliki ju`ni krug”. Dvade-setak kilometara iza ovog gra-da uz put stoje drvene table.

Plaho zbunjuju}e. Reklamiraju“travni~ki sir” koji se pravi iprodaje u obli`njoj “manje dev-astiranoj” ku}i. Gazda i ovce suporijeklom iz okoline Travnika,ta~nije, s Vla{i}a.Davno su ih pro{le misli opovratku na rodnu planinu.Kaù, samo bi budala napustilaovaj sto~arski raj. A bilo jenekad ovdje stoke. Govori to iime sela udaljeno nekih petkilometara od onih “Travni-~ana”. Bravsko. Po ovcama jeime dobilo. Mjesnu zajednicu~ine jo{ ~etiri zaseoka: Bunara,Klenovac, Podsrnetica i Jase-

novac. Zna se po ~emu je dobi-la ime Bunara, Klenovac gadobi po vrsti drveta, Podsrne-tica po planini Srnetica, aJasenovac i izvor sa istim

imenom, opet po drvetu.U Podsrneticu su se

vratili svi prijeratnistanovnici, u Bunaru iBravsko oko sedamdeset

posto, te u Klenovac iJasenovac oko ~etrdeset,pri~a jedan brkajlijakojeg smo pokupili naautobusnom stajali{tupreko puta {kole. Svistanovnici ove mjesnezajednice podnijeli suzahtjev za povratimovine iako im je nikonije ni oduzeo. Zbogpapira po{to je “uredno”devastirana, nastavljabrko. Donacije su do{lesa svih strana svijeta aposljednje ku}e obnovila

je SRSA po principu“krov i jedan stan”.

Na putu zaSanski Most

Po{to }e na{ saputnik u Klju~izbacili smo ga na raskrsnici u

Velagi}ima. Mi zapucali lijevo,prema Sanskom Mostu. Da-lmatinci su oduvijek hodali posvijetu. Naj~e{}e su plovili.“Tirala ih prika potriba”, kaùoni koji su ostajali na onomkr{u. Ako bi se neko i sna{ao,neka je. Sna{ao se sebi. Za onekoji nisu, “ostaja~ima” draè,

spjevali su pjesmu: “Vratija se[ime, a di je bija”. Kao, oti{aoraditi u to inostranstvo a nijedonio puno para. To je bitno,puno para. I Kraji{nici su odu-

vijek hodali po svijetu. Vi{e kaozidari i “rovokopa~i”, {to birekli oni koji nisu hodali. Nijeiz zavisti, ve} ’nako. Imaju oni

svoju pri~u koja po~inje poz-natom tezom da su hoda~i“[vabama” jeftino prodavalisvoju radnu snagu i zdravlje.Za}utali su kad su ugledali one

njihove ku}e s najmanjedva sprata do krovanapunjene najmodernijimku}anskim aparatima inamje{tajem “u trendu”,

{tale, krave, garaè, mer-cedese i BMW-e. Ba{ka ito {to sad redovno prima-

ju penzije koje nisu ispod1.000 eura. Ma{ala!Skoro svi stanovnici ovihkrajeva bili su vani. I to nesvojom voljom. Natjerali

ih neljudi u proteklom ratu.Otjerali preìvjele i popalili svenjihovo. Prolazili smo devede-set i neke kroz Rami}e,

Krasulje, Kami~ak, Vrhpolje,Tominu i âplje. Nismo vidjeliniti jednu jedinu ku}u skrovom iako smo se svojskitrudili. Nije bilo ni ljudi. Ovi

pitomi i vrijedni ljudi prvo suuredili vje~ita prebivali{ta zasvoje najmilije, ro|ake ikom{ije, pa tek onda vlastiteku}e i imanja. Sad je milina

prolaziti putem koji povezujeKlju~ i Sanski Most. Ne zna{koja je ku}a od koje ljep{a,dvori{te ili ograda. Auta suposebna pri~a.Ovuda stvarno treba pro}i. Dase vidi ta ljepota nastala izpotrebe. I puno ljubavi. Volio

bih znati kako se osje}aju onineljudi kada prolaze pored oveljepote koju su ubijali, palili iprotjerivali. Ustvari, siguran

sam da im nije lako. I u to dasu bijesni i da traè odgovorena mnoga pitanja. Sad jekasno. Istinski, kasno.

Halid ALIJAGI]

Reportaè s “Velikog ju`nog kruga” (2)

Bravsko. Po ovcama je ime dobilo. Mjesnu zajednicu ~ine jo{ ~etiri zaseoka: Bunara,Klenovac, Podsrnetica i Jasenovac. Zna se po ~emu je dobila ime Bunara, Klenovac gadobi po vrsti drveta, Podsrnetica po planini Srnetica, a Jasenovac i izvor sa istimimenom, opet po drvetu Prolazili smo devedeset i neke kroz Rami}e, Krasulje, Kami~ak, Vrhpolje, Tominu iâplje. Nismo vidjeli niti jednu jedinu ku}u s krovom iako smo se svojski trudili Ovuda stvarno treba pro}i. Da se vidi ta ljepota nastala iz potrebe. I puno ljubavi

Siguran sam da im nije lako

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine naselja 15

Mjesna zajednica Golubi},susre}e se s problemima razvo-

ja. Ratna razaranja su sani-rana. [ehidima i poginulimborcima, te civilnim `rtvamaOdbrambeno-oslobodila~kograta mje{tani su podigli spo-men-obilje`je u centru naselja.Svakog 16. juna, na Dan mje-sne zajednice koji su odredilizbog zaustavljanja agresorskognapada na njihovo mjesto iBiha}, odaju po~ast svojimherojima. U Odbrambeno -oslobodila~kom ratu imali su23 {ehida i palih boraca, te petcivilnih rtava rata.@ivot i suìvot su se vratili u

Golubi}. Obnovljeni su uni{teni

vjerski i objekti stanovanja,sanirana zgrada podru~neosnovne {kole. Obnovljeni suinfrastrukturni objekti. Posla uobnovi ima jo{, a èlja jo{ vi{e.Najve}a je kanalizacija. Kakona prolje}e u Biha}u po~injerealizacija generacijskog pro-

jekta izgradnje kanalizacione imreè odvodnje povr{inskih

voda i Golubi}ani bi s “gene-

racijom”.- U starom jezgru naselja

septi~ke jame plave cestu, a reg-ulacijom i ~i{}enjem odvodnihkanala na Barama postali su

kanalizacioni. Smrad, posebnoljeti, je nepodno{ljiva. Kona~no,

sve se slijeva u Unu. Kako jeGolubi} uzvodno od Biha}a,

vjerujemo da }emo i mi brzorije{iti ovaj goru}i problem.

Na{a interna anketa pokazujeda su mje{tani spremni u~estvo-

vati vlastitim sredstvima kako bi {to prije dobili kanalizaciju,kaè Hilmija Hrnji}, predsje-dnik Mjesne zajednice Golubi}.

Poplave - pro{lostNajmla|i su do{li “na svoje”. U{kolskom dvori{tu napravljeno

je igrali{te. Istina, zavr{ena jesamo prva faza. Poloèna je

asfaltna podloga na malono-

gometnom igrali{tu. U drugojfazi bi mali{ani trebali dobitiklackalice, vrtuljke, tobogane...

A, druga faza nikako da do|e.Razumiju, ekonomska kriza je.I pse lutalice im je donijela.Ne~iji nekada{nji ljubimci mje-{tane Golubi}a “drè u azilu”.Od prestanka rata u Golubi}use stalno strahovalo od ve}ihpadavina. Korito rje~ice Dobre-

nice sve to vrijeme nije ~i{}eno.Nanosi mulja, {ljunka, obore-nog drve}a i svega {to bujiceponesu na svom putu usmje-ravali su vodu na polja i zaro-

bljavala ku}e. Iza svake poplave ostajale su ogromne materi- jalne {tete. Zidovi u prizemlji-ma ku}a i gospodarskih obje-kata su{eni su do slijede}epoplave.O~i{}eno je tri kilometra korita

Dobrenice. Izva|eni materijaliz rje~ice je “poloìo ispit”.Golubi} ostaje suh, sre}om ni

velikih voda nije bilo. Nekekoristi ima i u globalnim kli-matskim promjenama.Po~etkom ove {kolske godineroditeljima pedesetak osnova-ca vi{ih razreda O[ “HarmaniII” smanjene su vi{egodi{njeglavobolje. Napokon su osno-

vci dobili besplatan prevoz.Ipak, sve nije idealno, jer“vozni red” nije ba{ uskla|en snastavom. Djeca u odlasku ipovratku gube dosta vremena.

Srednjo{kolcima je pored reda vo`nje problem i skupa karta.Mjese~no moraju od roditeljatraìti 65 konvertibilnih mara-ka, pa kada se dodaju sendvi~ii sokovi potro{e i mjese~nidje~iji dodatak, koji je u ovomdijelu Bosne, davno zaboravlje-na kategorija.

Divlje deponije

Do Golubi}a se iz Biha}a moèasfaltom. Put se nastavljaprema Rip~u (Lohovu), a morase makadamom. Istina, izme|udvije na{e posjete ovoj mjesnoj

zajednici, asfalt je “progutao” jo{ 300 metara pra{njavogputa prema Lohovu.Na preostalih oko dva kilome-tra, osim pra{ine, mje{tanimaprobleme zadaju divlje depo-nije.- Jednom sedmi~no “Komrad” izGolubi}a odvozi ku}no sme}e.

Me|utim, uz neasfaltirani put stalno ni~u nove divlje deponije. Nikako ne moèmo da razumi-

jemo, a ni uhvatimo one koji svoje sme}e dovoze u na{u mjes-nu zajednicu. Turisti koji dolazena rafting, uz ljepotu Une, mogu“uìvati” u odba~enim jorgani-

ma, televizorima, gumama,drobovima, {uti, a ~esto ile{evima ku}nih ljubimaca, àlise predsjednik Hrnji}.Iako su nezadovoljni tempom

popravljanja dru{tvenog sta-ndarda Golubi}ani ne odusta-

ju. Registratori MZ puni suprojekata, a uz poneki doku-ment nedostaje i podr{ka vi{ihnivoa vlasti. Osigurano jezemlji{te, projekt, urbanisti~kadozvola za dru{tveni dom,

veliko nogo-metno igrali{te...Prilikom na{e prethodne pos-

jete, Mjesnoj zajednici jenedostajalo 4.000 KM da plati

pretvorbu poljoprivrednog ugra|evinsko zemlji{te. Urbani-sti~ke dozvole su u me|uvre-menu istekle. Predsjednik Hrnji} i njegov zamjenik Atif

Hrnji} poru~uju kako to nijeproblem, jer da imaju pare zapretvorbu zemlji{ta, ne bi alilitruda da obnove papirologiju.

Midhat KALIMAN

Mjesna zajednica Golubi}

Eh, da do~ekamo kanalizaciju Obnovljeni su uni{teni vjerski i objekti stanova-

nja, sanirana zgrada podru~ne osnovne {kole.Obnovljeni su infrastrukturni objekti. Posla ima jo{,èlja jo{ vi{e. Srednjo{kolcima je pored reda vo`nje problem iskupa karta. Mjese~no moraju od roditelja traìti65 konvertibilnih maraka.

Suìvota u Golubi}u je vi{e nego “ìvota”. U potrazi za sigu-rnijom egzistencijom brojne porodice su zaklju~ale ku}e ikomad kruha traè u inostranstvu.- Voljeli bismo da svi uspiju, ali nam te{ko pada {to roditelji iz

{kole “vade” djecu. Ko }e poslije nas ìvjeti u Golubi}u, àle semje{tani.Me|usobno su solidarni. Kako je dosta samaca koji zbog teretagodina i naru{enog zdravlja te{ko sastavljaju “kraj s krajem”kom{ije, a i “vlast iz mjesne zajednice” trude se da im starostolak{aju makar lijepom rije~ju.Za Kurban Bajram obi{li su pet starica. Nisu gledali ko je koje

vjere, a lijepa rije~ je najbolji lijek za samo}u.

Najbolji lijek za samo}u

Golubi}ani su spe~ifi~an soj. Ponosni su na nogometni klub“Napredak”, koji ne postoji od devedesetih godina pro{log sto-lje}a. Ipak, i najmanji “{vr}o” zna da se nekada i ovdje igrao veli-ki nogomet.Nikada nisu, a i nemaju vatrogasnu jedinicu. Poàri su ~esti, azahvaljuju}i organizovanosti, ne nanose ozbiljnije {tete. Ljetos

je poàr ugroàvao borovu {umu na Kosirnici. Mje{tani suodmah reagovali i uz pomo} vatrogasaca iz Biha}a sprije~ilikatastrofu.

Spasili borovu {umu

Hilmija Hrnji}

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godinedru{tvena hronika16

U Rezoluciji je formulirana ve}klasi~na definicija slobodne iravnopravne BiH, kojom seodre|uje da BiH pripada njenimnarodima, da je BiH njihovadomovina. Istorijska filozofijaZAVNOBIH-a izraèna je stavomda BiH nije ni srpska,ni musli-manska ni hrvatska, ve} i srpska imuslimanska i hrvatska. Bosnukonstituira jedinstvo razli~itosti,njena multilateralnost, multi-formnost, multivalentnost.Istorijski se Bosna formirala kaotransnacionalni politi~ki subjekt

u kome se homogenizirala njenarazli~itost. Bosna se definira

negacijom (ni, ni, ni) i afirmacijom (i, i, i). Negacija ne dopu{ta

da se Bosna dijeli izme|u Srba,Muslimana i Hrvata; afirmacijomse utvr|uje da Bosna pripada je-dnako Srbima, kao i Muslima-nima i Hrvatima.

Povijesno bi}e Bosne

Negacija i afirmacija ne mogurastavljati, jer je to falsifikovanjeizvorne misli, {to ~ine negatoriBosne, nosioci destrukcije Bosne.Negacijom i afirmacijom izraàvase suverenitet Bosne, koji je poli-ti~ki nedjeljiv, bez utemeljenja ubilo kojem nacionalnom korpusu,

jer je istorijski konstituiran mul-

tinacionalnim oblikom, transna-cionalnim determinativom. Povi- jesno bi}e Bosne nije u njenojetno-konfesionalnoj heteroge-nosti, ve} u supstancijalnoj duho-

vnoj i moralnoj homogenosti,kojom je Bosna nadìvljavala inadìvljava sva navale i te`nje dabude razvaljena i parcelirana.Istorijsko “~udo” Bosne je u i pe-rmanentnom procesu homoge-niziranja njenih heterogenih ele-menata. Akcijama da se Bosnadestruira suprotstavljaju se vita-lni interesi naroda da se Bosnao~uva. Bosna je moralno i poli-ti~ki superiorna antibosanskim

snagama jer im je zavjera sredst- vo, a motivacija i cilj plja~ka.Dokumente ZAVNOBiH-a proì-ma istorijska svijest koja formira iodre|uje identitet Bosne. Valja ih

~itati razumijevaju}i duh kojimsu pisani. Rezolucija iz novembra1943. podrazumijeva povijesnurealnost da postoje}e etno-konfe-sionalne zajednice u BiH - Srbi,Bo{njaci i Hrvati nisu stvorili -Bosnu, jer je Bosna od njih stari-

ja, {to zna~i da Srbi, Bo{njaci iHrvati nisu konstituirali Bosnu,

ve} da su u Bosni oni nastali iformirali se kao posebni etnosi.

Na odre|enom prostoru nacijastvara homogenu nacionalnudràvu, dok se na etni~kimje{ovitom teritoriju konstituira-

ju multietni~ke dràve.Njihovi konstituenti su geopoli-ti~ki i ekonomski faktori, realniuslovi u kojima ìve i koje prih-

vataju postoje}i etnosi, objek-tivno i tradicijom vezani za datiteritorij. Stoga nije slu~ajno {toZAVNOBiH u Rezoluciji garantu-

je jednakopravnost Srba, Musli-mana i Hrvata u federalnoj BiH, anegacijom i afirmacijom isklju-~uje razlog da traì i imenuje ko-

nstituenta dràve BiH. U Rezo-luciji, kao i u drugim relevantnimdokumentima ZAVNOBiH-a ne-ma ni traga o konstitutivnim na-rodima dràve BiH. Naime,ZAVNOBiH je povijesni fenomenkoji je vezan za borbu protiv nacionalne destrukcije i podjeleBiH, dok zastupnici teze onacionalnim: konstituentima BiHpretvaraju BiH u teritorijalneposjede da bi je podjelom kona-~no uni{tili. Bosna je neupitnatekovina vi{estoljetne istorije,koja nije nastala nagodbama niunutra{njih ni spoljnih faktora,pa je za njeno opstojanje i razvoj

bitno da je slobodna, a slobodanjenih etno-konfesionalnih zajed-nica ne osigurava se i neu~vr{}uje raspravama koja je odnjih ve}i i odlu~uju}i konstituent

dràve, ve} demokratskim pravn-im poretkom koji im garantujepunu ravnopravnost. PremaZAVNOBiH-u federalnu jedinicu,dràvu BiH konstituira NOP ukome se za oslobo|enje zemljaod fa{isti~kih okupatora bore

Bosanci i Hercegovci, nezavisnood nacionalne, vjerske,strana~kepripadnosti, patrioti i antifa{istikoji su opredijeljeni za BiH soci-

jalne pravde”nacionalne slobode,gra|anskih i ljudskih prava i dos-tojanstva. Negacijom i afirmaci-

jom dijalekti~ki je izraèno istorijsko bi}e Bosne da neupitno i pri-marno pripada prije svega i iznadsvega i iznad svega samoj sebi.

Organi ZAVNOBiH-a

nosioci dràvnosti Ako je prvu fazu ZAVNOBiH-a~inilo obrazovanje op{tepoliti-~kog predstavni{tva NOP-a BiH,

njome ja ostvarena neophodnapretpostavka da se ovo politi~kotijelo transformira u dràvnu ko-nstituciju BiH, da op{tepoliti~okopredstavni{tvo preraste u federa-lnu jedinicu, dràvu Bosnu iHercegovinu. Ova zbivanja u BiH~inila su prate}u pojavu u razvo-

ju NOP-a Jugoslavije, sastavni dioprocesa, koji je u Jugoslaviji obi-ljeèn osnivanjem AVNOJ-a i nje-govim Drugim zasjedanjem.Redosljed ovih zasjedanja potvr-|uje da se njihov inicijatornalazio u jugoslavenskom cen-tru NOP-a. Drugo zasjedanje

AVNOJ-a dalo je smjer i anticipi-ralo smisao i karakter drugih poredu skup{tina zemaljskih

vije}a. Za Drugo zasjedanjeZAVNOBiH-a (Sanski Most,30.VI, l. i 2. VII-1944.) zna~ajna

je okolnost da ja oko dvije tre-}ine teritorije BiH bilo oslobo-|eno. U tome su sadràni ele-menti uspona NOP-a u kvantita-tivnom i kvalitativnom pogledu.Bile su ostvarene realne pre-tpostavke da se pristupi proje-ktovanom ~inu progla{enjadràvne konstitucije BiH. Op{te-politi~ko predstavni{tvo NOP-aBiH evoluiralo je razvojem do

stepena koji je omogu}avao pre-rastanje u dràvni poredak ukome politi~ka tijela NOP-adobivaju ulogu dràvnik organa.

(Nastavi}e se)

Sve vi{e ~ujemo komentareosoba oko nas kako su nesretne,depresivne, tu`ne... Praznici sepribliàvaju, predprazni~na gro-znica lagano hvata sve, a ve}inase nalazi u velikom minusu. Ljetoi novac...uh! Previ{e tro{enja,previ{e putovanja i provoda. I, sadste bez prebijene pare. Jel’ se to i

vama desilo? Biti u dugu jedan jeod najgorih stresova, protiv kojeg se, dodu{e, moèmoboriti odlaskom u shopping. Da li je to zaista pravi put?Neprestano ~itamo o selebritijima kako oni puno rade,~itaju, meditiraju, vje`baju jogu, druè se sa svojom dje-

com... Ma ba{ je tako! Sve {to oni rade svodi se natro{enje, kupovanje i konzumiranje. Me|utim, zna~i li toda smijemo sve svoje probleme s novcem i dugovimapripisati konzumerizmu na{eg vremena i lo{em uticajuslavnih, kojima je na{e dru{tvo opsjednuto? Smijemo lisebe uvjeravati da nismo krivi {to ne znamo kako }emoplatiti dugove na karticama - zar nisu krive reklame umagazinima koje nas navode na kupovinu novog mo-dnog dodatka? Za{to da smo mi jedini koji se kontroli-ramo kad svi oko nas samo kupuju, kupuju, kupuju…Mi ne ivimo u bajci ni na stranicama tabloida. Moramo

voditi odgovorne i zrele ìvote i suo~iti se s time kolikonovaca imamo ili nemamo. I nikad, ba{ nikad, ne bismosmjele traìti opravdanje za tro{enje novca unaprijed, nadug. Bilo bi lako ispisati stranice i stranice pri~ama oovisnosti shopingom, zatvaranju o~iju i samozavarava-nju. Jedno od naj~e{}ih opravdanja za shopping koji sebi

nismo mogli priu{titi je obja{njenje da nam je nova halji-na bila neophodna: sprema se neki vaàn socijalnidoga|aj povezan s poslom, idemo na vjen~anje, ili nekibitan izlazak. Sve su to povodi za tro{enjem zatvoreniho~iju, kad si dopu{tamo ne razmi{ljati o tome imamo liili nemamo novaca.Uostalom, koliko èna poznajete koje na teku}emra~unu ne odlaze u dozvoljeni minus? Uglavnom ènedozvoljeni minus ne smatraju dugom, ve} novcem kojiimaju pravo tro{iti kao svoj, na neplanirane, spontanekupovine s izgovorom “popust od 30 posto se nepropu{ta”. Ali, dozvoljeni minus na teku}em ra~unu, pana jednoj kreditnoj kartici, pa na drugoj, pa dozvoljeniminus na drugom teku}em... To se preko no}i pretvori udug koji jednostavno ne stièmo pla}ati. Nepopularno jeovo {to }u sada re}i, ali biti u dugu, u nemogu}nosti da

ovladamo svojim financijama, jedan je od najgorihstresova. Opet stres, i on je pre~esto izlika za najgorepona{anje. Jo{ je jedna vrlo ~esta izlika ljudi u dugovi-ma. Uvijek se pred sobom i drugim pravdaju malim pri-hodima. Ipak, znaju da njihove majke s minimalnimpenzijama nikad ne duguju ni banci ni prijateljima. Misleda je to zato {to one nemaju potreba. Me|utim, ne radise o tome, ve} o tome da su ih nau~ile kontrolirati.Onaj ko kontrolira svoje rashode, kontrolira svoju fina-ncijsku sudbinu, a time i li~ni osje}aj slobode, nezavisno-sti i vrijednosti. To su mo`da velike rije~i, ali ne i preve-like jer du`nike moramo osvjestiti o tome {ta rade i kudato vodi. Istina je da se svi osje}amo bolje okruèni lije-pim stvarima, ali ako zbog brendova neprestano ìvimopod teretom duga i plijenidbe, moramo prona}i nekidrugi izvor zadovoljstva. Postavite sebi iskreno pitanje otome {ta radite u slobodno vrijeme kad odete na slu`be-

ni put. Svodi li se sve na kupovanje? Provodite li najlje-p{e trenutke s djecom u shoppingu? Hitno smislite kakose moète provesti a da ne tro{ite! Postoje stotine na~ina:umjetnost, ples, pjevanje, sport, razgovor, priroda...

Mirela POPR@ENOVI]

Akademik Enver Redì} ro|en je 1915. godineu Starom Majdanu, op}ina Sanski Most, aosnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io je u Biha}u.Umro je u Sarajevu 5. novembra 2009. godine.Diplomirao je germanistiku, jugoslavenskuknji evnost i istoriju na Filozofskom fakultetu1940. godine. Bio je u~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a za redovnog~lana izabran je 1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, te autor mnogih knjiga ipublikacija.

Svjedo~enje akademika Envera Redì}a, vije}nika ZAVNOBiH-a (2)

Bosna je starija od

Srba, Bo{njaka i Hrvata U hiljadugodi{njoj povijesti Bosne nema doga|ajauporedivog sa ZAVNOBiH-om. Ne postoji istorijska para-lela ZAVNOBiH-u. Ne postoje dokumenti, izvorno iprovinijenciom bosanski, identi~nog ili sli~nog sadràja izna~aja, kojim se potvr|uje istorijsko-politi~ki individu-alitet Bosne. Nijedna prednopovska epoha Bosne nemoè da pokaè takvo svjedo~anstvo.

@ivot u minusu Biti u dugu jedan je od najgorih stresova, protiv kojeg se, dodu{e, moèmo boriti odlaskom ushopping. Da li je to zaista pravi put? Zna~i li toda smijemo sve svoje probleme s novcem i dugo- vima pripisati konzumerizmu na{eg vremena ilo{em utjecaju slavnih, kojima je na{e dru{tvoopsjednuto. Onaj ko kontrolira svoje rashode,kontrolira svoju financijsku sudbinu, a time i li~niosje}aj slobode, nezavisnosti i vrijednosti.

Socijalnikutak

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine feljton 17

Populacija mladih u BiHsuo~ena je sa mnogim izazovi-

ma ekonomske, institucionalnei socijalne prirode. Mladi (15do 24 godine) ~ine 17,8 proce-nata populacije u BiH {to jene{to vi{e od EU prosjeka (EU25 je 12,7%, EU 15 je 12,2%).Me|utim, stopa aktivnostimladih, 43,1%, u BiH je znatnonià nego u zemljamaJugoisto~ne Evrope (62%) i~lanicama EU 27 (70%). Stopazaposlenosti mladih u 2007. g.iznosi 12,6% i dosta je niàkada se poredi sa ostalimstarosnim grupama i sa pro-sjekom EU 27 (37,2%) i EU 15

(40,8%).Stopa nezaposlenosti mladih15 - 24 u 2007. g. iznosila je58,4% (62,4% u 2006. g.) iskoro tri puta je ve}a nego uRumuniji, Bugarskoj, a skoro~etiri puta ve}a nego u EU25.Za BiH se moè re}i da je jednaod zemalja sa najvi{om stopomnezaposlenosti mladih. Stopanezaposlenosti èna jeiznosila 62,3, mu{karaca55 posto. U decembru2007. godine, prema po-dacima zavoda/slu`bi zazapo{ljavanje od ukupnogbroja nezaposlenih osoba

negdje oko 50% su osobekoje prvi put traè posao, anajve}i broj tih osoba suupravo mladi. Ovakvipodaci ukazuju da se javnepolitike ne bave pitanjimamladih na odgovaraju}ina~in. Ranije pomenutproblem dugoro~ne neza-poslenosti naro~ito poga|amlade gdje je 78,7 postonezaposlenih mladih u dugo-ro~noj nezaposlenosti.

Manje obrazova-nja, manje {ansi

za posaoSve zemlje imaju problem samladima koji napu{taju obra-zovanje, mada su stope, bezobzira na razvijenost zemlje,razli~ite: npr. stopa napu{tanjaobrazovanja u Albaniji (62%),Makedoniji (36%), Turskoj(49,7%), zatim u EU ~lanicamapoput Malte (41,7%), [panije(30%), Portugala (39,2%). ZaBiH ovaj podatak iznosi 22,4%sa tim da je najve}i nivo zabil-

jeèn u BD-u 34,5% (RS22,1%, FBiH 22,2%). Samo54% u~enika u BiH zavr{i sred-

nju {kolu u redovnom roku, uznapomenu da je na vi{imnivoima izrazito mali procenatstudenata koji zavr{e studij na

vrijeme.

U~e{}e mladih u obrazovanjuzna~ajno se smanjuje nakon 18godina starosti, dok se tranzici-

ja ka trì{tu rada de{ava okostarosne dobi 20. U dobi od 25g. samo manji dio mladih je u

obrazovanju bez zna~ajnih raz-lika me|u spolovima.Uglavnom su mu{karci ti kojisu u ve}em riziku napu{tanjaobrazovanja bez sticanja kvali-fikacija. Nedavna istraìvanjasu pokazala da mladi kojinapuste obrazovanje trebajumnogo vi{e vremena (otprilike16 mjeseci) da se integri{u na

trì{te rada nego njihovekolege sa ste~enim kvalifikaci-

jama (7 mjeseci). Uglavnom suod nezaposlenosti najvi{epogo|ene osobe sa niìm ste-

penom obrazovanja poput SSSi KV radnika.Prava djece se ~esto kr{e naosnovnim socijalnim uslugamakao {to su pristup i osigurava-nje kvalitetnog zdravstva iobrazovanja za svu djecu.Pristup mehanizmima soci-

jalne za{tite je minimalan, a upraksi se na adekvatan na~inne rje{ava ~itav niz pitanja kojase odnose na siroma{tvo, ma-rginalizaciju, nasilje u porodicii izrabljivanje, a koja se poja-

vljuju nakon rata.Manifestacija socijalne isklju~e-nosti se o~ituje kroz problem

"nevidljive djece" (odnosi se naonu koja nisu upisana u regis-tar ro|enih - romska djeca - {toim kasnije onemogu}ava prist-up osnovnim uslugama, tj.

zdravstvo, obrazovanje, socijal-na pomo}, penziono osiguran-

je); problem djece bezroditeljskog staranja u sklopukojeg je vidan porast brojausvojene djece i djece pod

starateljstvom, dok je procenatdjece smje{tene u druguporodicu znatno manji; prob-lem pravovaljanog i pravovre-menog otkrivanja razvojnihproblema djece sa posebnimpotrebama koji je sve prisutnijiu BiH; problem imunizacijedjece gdje je ukupna stopaimunizacije djece u BiH (MIC

S3) za sve osnovne vakcineprili~no niska i iznosi 61,2%; teproblem djece koja su `rtvezlostavljanja, nasilja ili seksu-alnog izrabljivanja u/izvan

porodice pri ~emu ne postojepouzdani podaci, me|utim,postoji "Specijalna studija onasilju" koja ukazuje na to da

je stepen nasilja koji dolaziizvan i unutar porodice veoma

visok.Nadalje, prema posljednjimpodacima Ankete o mjerenjuìvotnog standarda 2007. g.(dio Siroma{tvo) najsiroma-{nije su porodice koje imajudvoje (2) i vi{e djece, pri ~emusiroma{na doma}instva ugla-

vnom imaju vi{e djece od pros- je~nog doma}instva. Broj siro-ma{ne djece u BiH se procjen-

juje na oko 175.000 djece iliblizu 30% od ukupnog brojadjece u BiH. Prema ovomesvako tre}e dijete u BiH je siro-ma{no, te podatak o slaboj

obrazovnoj strukturi i prekida-nju obrazovanja djece i omla-dine ne ~udi.

Ekonomska krizai socijalno

uklju~ivanjePristup socijalnom uklju~ivanjui svim relevantnim socijalnimsektorima kao faktorima razvo-

ja posebno je vaàn u situaciji velike ekonomske krize u svije-tu, te njenog uticaja na stanje uBiH. Jasna potreba da se sman-

ji javna potro{nja ne moè selinearno primijeniti i nasocijalne sektore smatraju}iih, tradicionalisti~ki, potro-{njom. Racionalizacija sred-stava za socijalne sektoretreba zna~iti ujedno i zna-~ajno preusmjerivanje soci-

jalnih politika u reformekoje }e poticati javne inve-sticije usmjerene na ja~anjesocijalnog uklju~ivanja,aktivnu politiku socijalneza{tite, obrazovanje izdravstvo da bi korisnikeuklju~ivali u ekonomskiìvot i trì{te rada, dakle,nagla{en razvojni karakter iistovremeno smanjenje

udjela javnih sredstava koja suusmjerena u pasivne socijalnetransfere. Uz to posebno jezna~ajno unapre|enje upra-

vljanja socijalnom za{titom i

pove}anje njene efikasnosti ucilju smanjenja siroma{tva.Ja~anje uloge nevladinog se-ktora u procesima socijalnoguklju~ivanja u Bosni i Herce-goviniSocijalno uklju~ivanje, po svo-

joj prirodi, stvar je ~itavogdru{tva, posebno civilnogdru{tva i njegovih organizaci-

ja. Zato se ni Strategija socijalnog uklju~ivanja ne moè upotpunosti implementisatisamo aktivnostima dràvnihorgana i javnog sektora.

Veoma je va`no aktivisati civi-lno dru{tvo (medije, sindi-

kate, akademske zajednice), aposebno NVO-e.Ukupan broj registrovanihnevladinih organizacija (NVO)u BiH iznosi 9.095, ali je samo

pola od njih aktivno (4.629).Uzimaju}i u obzir ukupan broj

registrovanih NVO-a, to bizna~ilo da na svakih 417stanovnika postoji jedna NVO(isti podatak za UK je 426,Ma|arsku 250). Ako uzmemosamo podatak aktivnih NVO-a,to za BiH iznosi 820. Samo uoblasti socijalnog rada, premaNACE klasifikaciji, u BiH jeaktivno ukupno 1054 NVO-a,stoga je i sa aspekta zapo{lja-

vanja, pruànja usluga i ukup-nih prihoda kojima NVO-i ra-spolaù, njihova uloga veoma

va`na.Finansijska odrìvost NVO sek-

tora nije sama po sebi cilj,preusmjerenost ka doma}imizvorima sredstava }e NVO-eusmjeriti ka lokalnim potreba-ma i omogu}iti puno vlasni{tvonad NVO aktivnostima. Uku-pno planirana vladina sredstva(ministarstva, kantoni, op}ine)za nevladin sektor u 2008.godini su iznosila 118.033,391KM (0,56% BDP-a za 2007.godinu). Ukupno planiranaizdvajanja anketiranih institu-cija u FBiH iznosila su70.719.117 KM, a u RS-u35.778,359 KM.Odrìvost i tranzicija sa stranih

na doma}e izvore finansiranjanije samo finansijsko pitanje.To podrazumijeva "reformu"aktivnosti NVO sektora usljede}im pravcima:- sa programima i planovimarada usmjerenim ka dona-torima na programe iplanove rada usmjerenim kalokalnim potrebama,

- bolje i dugotrajnije fokusir-anje aktivnosti NVO-a, {toomogu}ava tako|er razvojadekvatnih ljudskih resursa,

- ja~anje partnerstva NVO-asa javnim i privatnim

sektorom,- fokusiranje na ja~anje socijalne uklju~enosti gra|ana,pogotovo ugroènih grupakroz podr{ke implementacijiStrategije socijalneuklju~enosti,

- razvoj inovativnih pristuparadu sa isklju~enim grupa-ma,

- profesionalan rad, lobiranjei zagovaranje, borba zaostvarivanje ljudskih pravasvih gra|ana,

- ja~anje uticaja civilnogdru{tva na politike, posebnou oblasti socijalnog razvoja.

Kapacitet i iskustva BiH NVOsektora data su sa pretposta-

vkama za njihovo puno uklju-~ivanje u implementaciju imonitoring SSU. 037Plus

Strategija razvoja za pridruìvanje Evropskoj uniji (4)

Mladi u dugoro~noj nezaposlenosti Sve zemlje imaju problem sa mladima koji napu{taju obrazo-

vanje, mada su stope, bez obzira na razvijenost zemlje, razli~ite:npr. stopa napu{tanja obrazovanja u Albaniji (62 posto),Makedoniji (36), Turskoj (49,7), zatim u EU ~lanicama poputMalte (41,7), [panije (30), Portugala (39,2 posto) Pristup socijalnom uklju~ivanju i svim relevantnim socijalnimsektorima kao faktorima razvoja posebno je vaàn u situaciji ve-like ekonomske krize u svijetu, te njenog uticaja na stanje u BiH

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine037 extra18

Mirza Malko~ ovih dana imapune ruke posla. Marljivo pri-kuplja pjesme za svoj dugoo-~ekivani album prvijenac kojibi svjetlo dana trebao ugledatiu februaru ili, ako {ta “ne dajBoè omane”, u prolje}e nare-dne godine. A, ne bi trebalo.Ovaj talentirani momak sva-kako zasluùje uspjeh.Potvr|uju to i dva nedavnoobjavljena nova singla, koja su

odmah “na prvu”, osvojilanarod. Led je probila laganica“Oprosti”, kojoj je pripala ~astda bude najavna numera zanjegov prvi album. Fini “senti{“potpisuje Nedàd ]emalovi},lider biha}kog benda “Storia”.

Video spot koji slobodno moènositi etiketu “100 % doma}e”,u potpunosti je snimljen uBiha}u.

Vizuelni identitet pri~e o nes-retno zaljubljenom momkukoji od djevojke traì oprost,realizirali su doma}i kreativci.Za reìju i montaù bio je

zaduèn Armin Amidì}, a kaoproducent i kamerman uspje-{no se dokazao Almir Budi-mli}, kolega iz 037TV.I dok se “pra{ina” oko prvognije po{teno ni slegla ve} se, uskladu sa Mirzinim obe}anjem,zavrtio i drugi singl podnazivom “Kada srcem ljubim”.Ovu pjesmu potpisuje uglednibh kompozitor i producent

Amil Lojo, koji je ve}inski autorna cijelom Mirzinom albumu.

- Lojo je mlad ~ovjek, a sli~nog smo senzibiliteta. Nisam punorazmi{ljao kad sam donosioodluku kome pokloniti povjere-nje za moj prvijenac. To mi jeuistinu jako bitno, jer }u se pu-blici kona~no predstaviti sa

samostalnim muzi~kim proje-ktom i tu ne smije biti “fulanja”!

Lojo je, tako|er, uspje{an produ-cent. Ima svoj studio, radi s poz-natim imenima iz bran{e i

zaista uìva ugled u Sarajevu.

Pored toga, prevagnula je i~injenica da mi je “sjeo” kao~ovjek {to je jedna od presudnih

stvari, barem za mene. U svojukarijeru ulaèm mnogo i va`nomi je da oko sebe okupljam krugtakvih ljudi, jer nisam “tatin

sin” koji se muzikom bavi izhira. Iako sam mlad, u poslu

sam jako ozbiljan, kaè Mirza.Upravo, Amil Lojo, zasluàn jeza novi poslovni i prijateljski

kontakt talentiranog Bi{}aninakoji je rezultirao hvale vrijed-nom saradnjom. Reìser HarisDubica, izme|u ostalog, po-znat kao reìser nagra|en za

video spot “Deset mla|a” me-gapopularnog Dine Merlina,potpisuje Mirzin spot za pje-smu “Kada srcem ljubim”.- Presretan sam. Moram “kuc-nuti u drvo” kad samo pomislimna tu ~ast! Iskreno, kada mi je

Amil pomenuo Dubicu bio sam pomalo skeptik. Pla{io sam se icijene, jer u pitanju je zaistadokazani umjetnik. Ali, ispo-

stavilo se da sam bio pod za{titom “sretne zvijezde”. Haris je porijeklom iz Sanskog Mosta. @ivi i radi ve} dugo u [vicarskoj,ali je ostao vjeran korijenima.

Nije bilo problema oko dogovora za posao. Maksimalno mi jeiza{ao u susret i vrhunski odra-dio video-spot koji smo snimaliu Luzernu, Zurichu i Berlinu. Za

produkciju je bio zaduèn “DJ DaJo Production”. Prve reakcije

su odli~ne, a video spot }e seuskoro na}i u programima tvku}a {irom dràve, s osmijehomotkriva Malko~.Mirza }e do izdanja albuma

vrijedno raditi, snimati i nastu-pati. Jedan je od onih koji ve}sad znaju da }e radno do~ekatiNovu godinu. U Njema~kojima nekoliko zakazanih nastu-pa. Tako }e na{ sugra|anin,

jedan od najuspje{nijih u~esni-ka prvog Hayatovog takmi-~enja za mlade zvijezde,

vlastitim snagama sti}i do cilja.Emira GLUMAC

Mirza Malko~ o prvom albumu

Promovirana ve} dva singla Led je probila laganica “Oprosti”, kojoj je pripala ~ast da bude najavnanumera za njegov prvi album. Fini “senti{“ potpisuje Nedàd ]emalovi},

lider biha}kog benda “Storia”. Video spot koji slobodno moè nositi etiketu“100 % doma}e”, u potpunosti je snimljen u Biha}u. Prema trenutnimplanovima, album bi trebao biti izdan u februaru naredne godine.

Nakon {to se proslaviokao kompozitor i muzi~kiproducent, Amil Lojo odlu-~io se posvetiti i pjeva~kojkarijeri. Upravo radi na deb-itantskom albumu, a pjesma“Nau~ila si me” je najavnisingl za koju je ura|en videospot.Lojo je autor muzike, tekstai aran`mana, a spot je reì-rao Haris Dubica. Sniman je

u [vicarskoj, Veneciji, Mila-nu i Sarajevu. Amil Lojo se muzikom baviod 13. godine. U [vedskoj je93. godine osnovao bend“Ambis” s kojim je svirao{irom Skandinavije. Isto-

vremeno se bavio kompono-

vanjem i muzi~kom produkci- jom.U Njema~koj se obreo 2002.godine, u kojoj je stekao ogro-mno iskustvo sura|uju}i sanajpoznatijim producentima,tonskim majstorima i pjeva-~ima iz BiH. Muzi~ki studio uSarajevu otvorio je 2005.godine.Danas sara|uje s velikim bro-

jem izvo|a~a iz regije i ima vi{e

od 300 snimljenih pjesama.Dobitnik je nagrada za najboljearan`mane na biha}kom i

vogo{}anskom festivalu, te nafestivalu “Stari Grad”. Dobitnik

je i muzi~kog Oskara za najbo-ljeg producenta 2009. i 2011.godine. S.MUJAGI]

Severina, najpoznatija trudnicana ovim prostorima, premijerno

je predstavila drugi singl snadolaze}eg albuma, baladu

“Grad bez ljudi”. Autori pjesmesu Filip Mileti} i Milo{ Roganovi},dvojac koji potpisuje njenposljednji hit, pjesmu Brad Pitt.“Grad bez ljudi” ima sve potenci-

jale evergreena, prekrasnumelodiju i tekst u kojem }e seprona}i svaka èna.- Ne pjevam o svojim trenutnim

emocijama, ve} uop{teno oosje}anjima. Takve emocije postojeu svima nama i isplivaju ondakada je to potrebno, kazala je po-pularna Sevka.

Jedna od najpoznatijih Hrvaticaza svoj novi singl ve} je snimila ispot koji }e biti premijernoprikazan 15. decembra. S.M.

Severinin novi singl“Grad bez ljudi”

Najava debitnog albuma Amila LojeSingl i spot “Nau~ila si me”

Tri no}i zaredom beogradska Arena je bila ispunjenado posljednjeg mjesta. Prema procjenama organizatora,koncerte je posjetilo gotovo 60.000 posjetilaca izBeograda i ostalih krajeva Srbije, te iz susjednih dràva

Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Sve tri ve~eri protekle su u atmosferi kakva do sada nije vi|ena u jednoj od najve}ih dvorana regije, iako su u Areni u proteklim godinama gostovala neka od najve}ihimena svjetske muzi~ke scene.Sve ulaznice za tri koncerta rasprodane su u rekordnomroku. Dino i muzi~ari priredili su vrhunski spektakl sve tri

ve~eri, svaku je no} 20.000 posjetilaca u jedan glas saMerlinom pjevalo “Je l’ Saraj’vo, gdje je nekad bilo”,“Bosnom behar probeharao”...Izvanredne osvrte na koncerte objavljivali su, bezizuzetka, svi mediji u Srbiji.Sve pohvale idu i na ra~un organizatora Digi MediaProduction, Grada Beograda i brojnih sigurnosnih slu`bi.Na koncertima nije zabiljeèn nijedan incident, osim {tosu prvi dan ispred Arene uhap{ena, kako javljaju srbijan-ski mediji, ~etiri pripadnika jedne ekstremisti~ke organi-

zacije. Oni su sa kupljenim ulaznicama u dvoranu èljeliunijeti zastave i 2.000 propagandnih letaka.Bez obzira na to da li ste ljubitelj muzike ovog autora iline, mora se priznati da je upravo on najve}a zvijezdamuzi~ke scene na Balkanu. E.G. - S.M.

Poslije dvije decenije“Bosnom behar probe-harao” u Beogradu Dino i muzi~ari priredili su vrhunski spe-ktakl sve tri ve~eri, svaku je no} 20.000posjetilaca u jedan glas sa Merlinom pjeva-lo “Je l’ Saraj’vo, gdje je nekad bilo”,“Bosnom behar probeharao”...

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda01.12.2011. - 08.12.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Dr u{tveni ìvot bit }e poprili~nobogat {to bi vas moglo ometati kad su upitanju poslovi. Kad je u pitanju slaganjesa suprotnim spolom, ovog mjeseca vam

je bolje dràti se dru{tva. Ako ste ve} u vezi, nemojte o~ekivati ni{ta posebno.Posao: Imate li mogu}nosti za putovanje, ovaj peri-od je idealan za to. Ako u sve to ukomponirate ineku edukaciju imat }ete dvije muhe jednimudarcem, a s obzirom na povoljno Sunce u Strijelcu,moète o~ekivati i zadovoljstvo privatne naravi.Zdravlje: U redu, ali treba vam malo vi{e fizi~keaktivnosti.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Ljubav vam je naklonjena iako bi vam se moglo u~initi kako je sve nanekim duhovnim, vi{im sferama dok vama treba i malo ~vrste, ljudske ljubavi.

Mo`da }ete se morati suo~iti s jednim problemom,ali nemojte se bojati - otvoreno, iskreno i hrabro isve }e biti onako kako vi èlite!Posao: Financijska situacija bit }e povoljna, alimorat }ete se dodatno potruditi kako biste odràliposao na razini na koju ste navikli ljude oko sebe.îni se kako hladnije vrijeme pomalo utje~e na va{u radi{nost pa bi ste radiji ljen~arili uz dekicunego radili!Zdravlje: Odli~no.

Ljubav: Ne}e pro}i jo{ dugo vremena prije nego {tose slagalica po~ne slagati sama od sebe onako kakoste zamislili. U me|uvremenu nemojte dozvoliti da vam tra~evi, neraspoloènje ili sli~ne stvari pokvare

ono {to ste do sad postigli.

Posao: Komunikacija je posebno nagla{ena pa }ete svojomsposobno{}u nagovaranja i uvjeravanja posti}i vi{e negoradom. Pripazite samo da ne biste obe}ali vi{e nego {to moèteodraditi.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Imate jako puno toga na umu pa ste u sta-nju sko~iti i na najmanju provokaciju od strane part-nera. Nemojte raditi od muhe slona jer biste se moglina}i bez svakodnevne potpore koja }e vam trebati vi{e nego vam se ~ini u ovom trenutku. Budite iskreni

prema partneru i sve }e biti u redu.Posao: Imat }ete veliku volju i èlju za sre|ivanjem poslova {toprije, ali i dalje ste u opasnosti od preuzimanja previ{e obveza

odjednom. One }e se i bez vas pove}avati kroz sljede}e raz-doblje pa bi vam za sad bilo najbolje dovr{iti zapo~eto i ne uzi-mati novo do Nove godine.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: U narednim danima je bitnoda ostanete otvoreni za svaki oblik komunikacije, pogotovo ako nemate vezu, a htjeli biste ju ostvariti.

Nemojte samo ulagati vi{e nego {to dobijatenatrag. Ako ne ide, ne ide, bez obzira {to vièlite.Posao: U ovom periodu bit }e poja~ani za-htjevi spram financija, ali ~ini se kako je topotrebno da biste se pokrenuli i ostvarili svojcilj. Vrijeme je da malo probudite uspavanetalente u sebi i podignete si cijenu na trì{turada.Zdravlje: Energija vam je u porastu pa tako iop}enito zdravlje.

Ljubav: Planeti u va{em znaku dat}e vam zlatni jezik kojim }ete dobitisve {to èlite. Ipak, neki va{ioboàvatelji mogli bi traìti od vas

vi{e nego ste spremni dati. Nemojte bitibezobzirni ako odbijate druge ljude jer biste simogli navu}i lo{u karmu.Posao: Ne}ete biti ba{ najbolje volje, aliposao }ete odra|ivati u skladu s njegovimapotrebama. S obzirom na poja~ane komu-

nikacijske sposobnosti bit }e vam lak{esura|ivati s pripadnicama ljep{eg spola.Zdravlje: Pripazite na probavni sustav.

Ljubav: Jupiter u Biku te planetarni skupu Strijelcu dovest }e vam potporu ljudikad najmanje o~ekujete. Ipak, budite

svjesni kako vam svi novci svijeta ne mogu kupitiljubav i sre}u. Provedite {to vi{e vremena s voljen-

im osobama i pokaìte im koliko vam je stalo donjih bez novaca, samo pa`njom.Posao: Vi{e }ete razmi{ljati nego obi~no kad su upitanju poslovi. Neki od vas imat }e sjajne prilikepred sobom, a samo o vama }e ovisiti koliko }eteiz toga izvu}i zarade. Bavite li se trgovinom, moèteo~ekivati plodan tjedan.Zdravlje: Smanjite stres, drugo jako dobro.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Ovo je izvrsno vrijeme zadruènje, pogotovo s ljudima koji dijele va{ na~in razmi{ljanja. Prijatelji }e datisve od sebe kako bi vam pomogli u

ostvarenju va{ih èlja. Nemojte im zaboravitizahvaliti na tome. Jednoj osobi posebno!Posao: Imate dovoljno entuzijazma u sebi daostali ne}e primijetiti da vam se ba{ ne radi jer vam je u glavi ne{to sasvim drugo. Energija nanivou dat }e vam dovoljno snage za odra|iva-nje poslova na rutinskoj osnovi, ali nemojteo~ekivati neki ve}i napredak. Financije }e bitirelativno u redu. Nemojte pretjerano tro{iti.Zdravlje: Energija vam je u porastu, ali nemojte se iscrpljivati do kraja.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Merkur u vama Strijelcu donijet}e vam poku{aje jedne osobe da vam sepribliì i produbi va{ odnos. Vama se to

ne}e ba{ svi|ati jer ste neke ljude odlu~ili dràtipodalje od sebe, ipak mogu vas prepla{iti potrebekoje dolaze iz va{eg najdubljeg bi}a.Posao: Svakodnevne obveze samo }e sve vi{e

rasti iz dana u dan, a vi }ete se osje}ati sve iscr-pljenije i umornije. Morat }ete se ~esto izvla~iti uzadnji tren svojoj nevjerojatnom sposobno{}uimproviziranja u svakom trenutku. Mogu}nost jedodatne zarade, ali i velikih tro{kova.Zdravlje: Bit }ete umorni.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Ovih dana ste posebno koncen-trirani na odre|enu osobu i u~init }etesve kako biste pridobili njenu/njegovupa`nju. Ipak, poslovne obveze bi vam se

mogle isprije~iti u toj namjeri kao i obi~no.Nemojte biti previ{e nagli ili se nametati na svojuobi~ajeni na~in, ovaj put za vas vrijedi ona stara:"manje je vi{e!".Posao: Opet se budi va{a ekstravagancija. Uz sveblije{te}e izloge te{ko }ete odoljeti ne u}i i

potro{iti ~itavo bogatstvo na stvari koje vam zapra- vo nisu potrebne. Va{e ambicije rastu, a za to jepotrebno jako puno energije.Zdravlje: Treba vam malo dobrog zdravog fizi~kog tro{enja.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Ovo je posebno va`no raz-doblje za va{e privatne probleme ibrige. Morat }ete sastaviti listu prior-

iteta kako biste sustavno rije{ili {to vi{e stvaridok imate naklonost problema. Mogu}nosti supred vama, a na vama je {to }ete dalje s njima.Posao: Va{e aktivnosti bit }e poja~ane. Imat}ete i neke prepreke pred sobom, ali to najvi{e

radi nemara kojeg ste prije pokazivali kad jeposao u pitanju. Kako ste sijali, sada ànjetepa se nemojte àliti ako vam ne ide sve kakotreba, a Sunce je na va{oj strani.Zdravlje: Osje}at }ete se izvrsno.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: S obzirom na doga|anja u va{em poslovnom dijelu solarne kartene}ete imati vremena niti razumije-

vanja za svog partnera. To moè uzrokovatiprobleme u va{em odnosu, pogotovo jer vamse ne}e dati obja{njavati {to ste i za{to u~inili.Svi prijedlozi va{eg partnera naletjet }e na va{zid, a kompromis }e biti rije~ iz stranog rje~nika.Posao: Dare`ljivi Jupiter daje vam vrlo plodnorazdoblje kad je posao u pitanju. Kona~no jedo{lo vrijeme da preuzmete priznanje inagrade koje ste zasluìli svojim radom i tru-dom. Ljudi na va`nim mjestima bit }e impre-sionirani va{im radom, ali se morate i daljeboriti za svoje, ovo nije vrijeme skromnosti.Zdravlje: Osje}at }ete se dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Narandà i limun se stolje}ima, osim u prehrani, koriste iu medicini i kozmetologiji. Oni efikasno ~iste, ja~aju iu~vr{}uju koù i poti~u obnavljanje njenih }elija, zbog ~egase preporu~uju svim vrstama koè, a najpogodniji su zanjegu masne i koè sklone aknama. Jednostavni, efikasni imirisni pripravci od citrusa mogu se pripremiti i kod ku}e.

Evo nekoliko prijedloga.- Maska za svjeìji ten sadrì 15 kapi eteri~nog ulja narand e,dvije ka{ike mekog sira, dvije ka{ike jogurta i ùmanjce.Nakon 15 minuta djelovanja maske, lice isprati mlakom

vodom.- Za masnu koù mije{ati 60 mililitara slatkog vrhnja i petgrama propolisa. Na-kon {to mje{avinaodstoji sat, zagrijte je,sklonite s vatre i doda-

jte joj 50 g meda i 10mililitara soka od limu-na. Prije nego {to jenanesete na lice, ohla-dite, a nakon {to se nalicu osu{i, odstranite

mlakom vodom.- Maska za smanjivanje pora na licu pravi se kombinacijomtri ka{ike jogurta sa sokom pola limuna. Vatom se nanosi naT-zonu - ~elo, nos i bradu, dekolte, te na dijelove lica spro{irenim porama i pusti da djeluje oko 30 minuta.- Tonik za ~i{}enje lica sa~injen je od 100 ml slatkog vrhnja,ka{ike soka od limuna i ka{ike meda. Mje{avinu vatom nani-

jeti na lice, vrat, dekolte i ostaviti da djeluje pet minuta paisprati mlakom vodom. S.MUJAGI]

Narandà i limunu slu`bi ljepote

JARAC - (21.12. - 19.01.)

S a v j e t

Jednostavni, efikasni i mirisni pripravci odcitrusnog vo}a mogu se pripremiti i kod ku}e

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godine20

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Midì} mahali br.49. Odvojen ulaz. Informacije na telefon

070/216-337. Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi. Kontakt telefoni: 311-

888 i 312-431.

Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV, velikidnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.

Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom

Telefon: 062/857-049. Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;

telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili stu-

dente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.

Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne. GSM: 066/909-574. Prodajem kompletnu ronila~ku opremu. Sve informacije na telefon 061/074-647. U centru Rip~a prodajem devastiranu ku}u na placu 750m2 i njivu s velikom ba{tom i njivu

u725 m2; telefon: 052/216-373. Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinu

gra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996 ili061/137-556.

Prodajem auto “Vektru 1,6”; 16 V; 1997. godi{te; registrovan i o~uvan; telefon:066/802-192 i 062/175-854.

POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191.

Prodajem stan u strogom centru Biha}a, Bosanska 10., drugi sprat. Stan je dvosoban,renoviran, centralno grijanje, lift, kablovska, {upa. Cijena po m2 je 1000 eura.Zvati iza 18 h na broj 037/227-565.

Prodajem vikendicu na skijali{tu O{trelj, kod Bosanskog Petrovca; cijena 200 KM po metrukvadratnom; telefon: 066/039-639.

Prodajem bu{ilicu “Hilti”, nov bojler AEG, stalak za nao~ale i ve}u koli~inu enskih farmerica“Madona”; telefon: 062/175-859 i (037) 538-440.

Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan po cijeni200KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili062/394-996.

Prodajem drvenu stolariju s griljama “mediteran”; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonskadvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru;telefon: 061/270-784.

Povoljno prodajem ku}u u Lohovu; garaà, lokal, ugostiteljski objekat; pogodno za skladi{te; Telefon: 062/732-182. Prodajem devet dunuma zemlje u Pritoci, Golubi}ki put; gra|evinska dozvola za gra|enje

novog objekta; informacije: 061/580-987. Prodajem namje{taj za butike uvezen iz Njema~ke za vi{e poslovnih prostora i nov stalak za

optiku (nao~ale); telefoni: 224-125, 066/802-192 i 062/175-859.

POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije naGSM: 061/526-476.

Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805.

Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula 2012.godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000 KM; tele-fon: 062/237-755.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,

veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, prizemlje. GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i

(037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku

literaturu; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,

registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;

Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; GSM: 062/524-968. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u s tri etaè, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grija-

nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-

ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665. Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952.

Prodajem TV “Samsung”; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke; cije-

na 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo; telefon:

062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; klima, daljinski; benzin-plin

(100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

PRODAJA

IZNAJMLJUJEM

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Prodajem dva placa na povr{ini od 1300 m2 trenutno iscijepano na dva dijela kata-starski i gruntovno 1/1 u blizini trgova~kih centara Ilma, Robot, Tu{, avkunovi} itd.Nalaze se u Srebreni~koj ulici u pravcu Jablanska ulica, Hipodrom Biha}. Od centragrada udaljeno 3,5 km. Prvi plac je veli~ine 649 m2, drugi plac 651 m2 - dimenzijesvakog od placeva 17 x 39 m ukupno 17 x 78 m. Cijena po kvadratu 85 KM. Mogu}euzeti i manji plac sve po dogovoru. Pristup placevima asfalt, obezbje|eni svi priklju~ci,kanalizacija, voda, struja, telefon, rasvjeta. GSM: 062-493-625.

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


sport 2101.12.2011.godine

Nakon 150 dana dogovorili se vlasnici NBA klubo- va i predstavnici najboljih svjetskih ko{arka{a.Dogovor o prekidu lock - outa i potpisivanje novogkolektivnog ugovora potvrdili su David Stern, Billy Hunter i Derek Fisher. Time je ozvani~en kraj najm-ra~nijeg razdoblja u NBA ko{arci jo{ od 1998. godine.Situacija je prije samo nekoliko dana izgledala prili~nolo{e, nakon {to su igra~i odlu~ili prekinuti pregovore,raspustiti sindikat i cijeli problem prebaciti na sudove.Ipak, na zadovoljstvo brojnih fanova najja~eko{arka{ke lige na svijetu, vlasnici i igra~i su postiglina~elni dogovor oko novog kolektivnog ugovora.

Povjerenik lige David Stern potvrdio je da NBA karavana kre}e na Boì}, 25. decembra. Svaka bi mom~adigrala 66 utakmica regularne sezone, nakon ~ega bi sekrenulo u razigravanje za {ampionsku titulu.Dugo o~ekivani “deal” je postignut nakon 15 sati pre-govora, u petak u New Yorku. Kako bi kolektivni ugo-

vor i formalno bio kompletiran, Derek Fisher i Billy Hunter moraju ponovno okupiti igra~e u sindikat imoraju se povu}i tu`be igra~a protiv vodstva NBA lige.Mnogi timovi }e s dosta izmijenjenim igra~kim roste-rima u novu-skra}enu sezonu. Lakersi su pred potpi-som s veteranima Baronom Davisom i RashardLewisom, dok bi i najdominantniji centar dana{njiceDwight Howard mogao promijeniti sredinu, budu}i danije zadovoljan u Orlandu. Neizvjestan je i povratak

Andreia Kirilenka i Rudyja Fernadesa, koji bi svoje ka-rijere mogli nastaviti u Evropi.

Pred najvje{tijim ko{arka{ima dana{njice zgusnuti ra-spored, ukoliko do Boì}a èle potpisati novi ugovor,otvoriti pripremne kampove i omogu}iti kratki prije-lazni rok uo~i po~etka nove sezone. Pred nama je je-dna od najinteresantnijih sezona na NBA parketima.

Ino sport

Rukometni klub Biha} je uokviru osmog kola Prve ligeFederacije Bosne i Hercegovineporaèn od prvoplasiranog Kaknja

rezultatom 39:19. Gosti su i u ovojutakmici potvrdili premijerliga{keambicije i ubiljeìli siguran tri-

jumf. Kontrolirali su utakmicu odpo~etka, a razlika u kvalitetimogla je biti izraèna i ve}imrezultatskim zaostatkom zabiha}ku mom~ad.Bi{}ani su na “krilima” ]uri}a, uprvom poluvremenu uspijevalisa~uvati rezultatski priklju~ak. Udrugom dijelu, ipak je vidljiva bilarazlika u individualnoj kvaliteti,

iskustvu i fizi~koj pripremljenosti.Kakanjci su ~vrstom odbranomsprije~avali sve poku{aje doma}ihrukometa{a i velikim brojem kon-

tra – napada rije{ili pitanje pob- jednika.Ipak, stru~ni {tab biha}kog timanije imao razloga za nezadovoljst-

vo, s obzirom da mlada ekipa ovesezone igra i iznad o~ekivanja, {todokazuje i plasman na petu pozi-ciju na tabeli.“Igrali smo protiv najbolje ekipe uligi, pa mogu slobodno re}i i dasmo o~ekivali poraz. Na{ timnapreduje iz utakmice u utak-micu, me|utim jo{ uvijek ne

moèmo adekvatno odgovoritisvim prvoliga{kim izazovima.Bitno je da naporno radimo, dasmo ve} dugo na okupu i daèlimo rezultatski iskorak”, rekaonam je trener Rukometnog klubaBiha} Asmir Hafuri}.Mladi biha}ki sastav je do sadaupisao tri pobjede, remi i ~etiriporaza, a do kraja jesenjeg dijelaprvenstva na ruku im ide i povo-ljan takmi~arski kalendar. Mh.S.

Predstoje}eg vikenda starta 27.Novogodi{nji malonogometniturnir “Biha} 2011”. Ovogodi{njiinteres, obe}ava izvrsnu konku-renciju i zanimljive malono-gometne duele. Pobjedni~ku titulubrani ]eha – inìnjering, a u ovo-godi{nju utrku za prvu nagradukrenu}e vi{e od 60 timova.

Nagradni fond i ove godine je10.000 konvertibilnih maraka.Najuspje{nijim “haklerima” pripa-{}e {est hiljada. Drugoplasiranitim }e osvojiti tri hiljade, dok }e

tre}eplasirana mom~ad inkasiratihiljadu maraka. U subotu startakvalifikacijska runda, koju }epresko~iti najbolje plasirani timoviu pro{logodi{njem natjecanju.Pro{logodi{nje prvake, ponovo bitrebao predvoditi najbolji igra~Sanid Halilovi}. Ne}e izostati nipodr{ka Hrki}a i Kahrimanovi}a.

Malonogometni klub Clio je i ovegodine u najuèm krugu favorita.âhtarevi}, Dujmovi}, Smailagi} iMe{i} su i ove godine najzvu~nijaimena biha}kog turnira.

Kandidati za samu zavr{nicu su iCaffe bar Samba, koju predvodekapiten Jedinstva Elvir [u{njar ibiv{i prvotimac “crveno - bijelih”Emir Muli}. Mnogo o~ekuju i si-mpatizeri tima Boca Juniors, koja

je turnir najavila {ampionskomtitulom u Prvoj op}inskoj malono-gometnoj ligi. Svoju priliku iz dru-

gog plana ~ekaju i Gata,Leli}&û{evi} i MNK Beton. Snestrpljenjem ~ekamo izvla~enjeparova i po~etak ovogodi{njegnatjecanja. Mh.SADIKOVI]

Prva liga Federacije BiH u rukometu

O~ekivani poraz od Kaknja

Novodi{nji malonogometni turnir “Biha} 2011”

“]eha - inìnjering” brani titulu

Bi{}ani su na “krilima”

]uri}a, u prvom poluvre-menu uspijevali sa~uvatirezultatski priklju~ak. Udrugom dijelu, ipak je

vidljiva bila razlika u individualnoj kvaliteti, isku-stvu i fizi~koj pripremlje-nosti. Kakanjci su~vrstom odbranom spri-

je~avali sve poku{ajedoma}ih rukometa{a i

velikim brojem kontra -napada rije{ili pitanjepobjednika.

Nagradni fond i ove godine je deset hiljada maraka. Najuspje{nijim “hakleri-ma” pripa{}e {est hiljada. Drugoplasirani tim }e osvojiti tri hiljade, dok }etre}eplasirana mom~ad inkasirati hiljadu maraka. U subotu starta kvalifikacijskarunda, koju }e presko~iti najbolje plasirani timovi u pro{logodi{njem natjecanju.

Vra}aju senajvje{tiji

ko{arka{i

Prekid NBAlock-outa

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


01.12.2011.godinesport22

U pro{lom broju smo po~elis analizom jesenjeg dijela Prvenogometne lige FederacijeBosne i Hercegovine. Jo{ jed-nom ~estitamo prvotimcima

Krajine iz Cazina na osvojenojtituli jesenjeg prvaka. Nekasamo ne posustaju! Pa da, {toprije pobjegnu! Konstatovalismo i da su Jedinstvo iKraji{nik u potpunosti podba-cili. Deset bodova zaostatka zaliderom, zna~i i plasman ispod“linije spasa”, te “okrutnu” zim-sku no}nu moru.Ovog ~etvrtka }emo se osvrnu-ti na ljestvicu najboljih gol-getera i saop{titi vam odlukeDisciplinske komisije NSFBiHzbog “odre|enih” neregu-larnosti u prvom dijelu {ampi-onata. “Odre|enim” neregula-

rnostima iz prethodne re~e-nice, samo je dopunjen “kau-bojski pravilnik”, kojim se pre-cizno i odgovorno rukovode,gotovo svi akteri ovog liga{kognatjecanja. Izgleda su dosadiliuobi~ajeni “manifetluci”, pa suse razjareni “kauboji” dali i u

potjeru za sudijama.Glavni arbitar utakmice Omla-dinac - âpljina, prije dvije se-dmice je u mioni~kim {umamaspa{avao ìvu glavu. Drago

Tabak je pri rezultatu 1:1 po-tjeran sa stadiona u obli`nje{ume, gdje se vi{e od dva satakrio od lokalnih “kabadahija” istrepio za ìvot. Spasila ga

jedna porodica, izlije~ena odsindroma bosanskohercegova-~kog primitivizma. Sakrio se

Drago u njihovom domu, dok ne reaguje “turbo” efikasna ibrza bosanskohercegova~kapolicija.

Drago se jedva spasio

Drago se na kraju jedva spasio,a Nogometni klub Omladinacpro{ao s minimalnom kaznom!Ni{ta ~udno! Do sada se zavr-tala topla voda u gostuju}im

svla~ionicama, sudije ~astilo jagnjetinom, udaralo u kost,dogovarali i simulirali penali,ali sada po~eli ugroàvati iìvoti. Svaki komentar je

suvi{an. Prvoliga{ku poluse-zonu za zaborav, Disciplinskakomisija Nogometnog savezaFederacije Bosne i Hercegovine

je okon~ala ovim odlukama:- Nogometni klub “Omladi-

nac” iz Mionice ka`njen jenov~anom kaznom od 5000maraka i zabranom odigra-

vanja ~etiri utakmice nasvom stadionu, uz obavezuigranja utakmica na stadi-onu koji je udaljen vi{e od50 kilometara od Mionice.Kazna zbog incidenta nautakmici 14. kola Prve lige

FBiH: “Omladinac” - “âplji-na”- Husein Kurjakovi}, komesar

za bezbjednost NK “Omladi-nac” ka`njava se zabranom

vr{enja svih funkcija u nogo-metnom sportu u trajanjuod dvije godine.

- Miralem Kamberovi}, slu-`beni predstavnik NK “Omladinac” ka`njava sezabranom vr{enja svih fu-nkcija u nogometnom spo-rtu u trajanju od 12 mjeseci.

Kraji{niku

uzeti bodoviDa ne zaboravimo i kraji{kiderbi iz 13. kola. Nogometa{iKraji{nika su nezadovoljniarbitraòm napustili teren. Kao

{to ste vjerovatno i pretposta- vljali, to im nije bio isplativ potez. Odluke Disiplinske ko-mije o ovoj utakmici:- NK “Kraji{nik” iz Velike

Kladu{e ka`njava se oduzi-manjem 3 boda, zbognapu{tanja utakmice 13.kola Prve lige FBiH: FK “Krajina” - NK “Kraji{nik”.

- Fahrudin [ehi}, slu`benipredstavnik NK “Kraji{nik”ka`njava se zabranom

vr{enja svih funkcija unogometnom sportu u tra-

janju od 6 mjeseci inov~anom kaznom u iznosuod 500 maraka.

Tako moèmo konstatovati, da je tek Disciplinska komi-sija svojim odlukama, okon~ala

prvi dio ovosezonskog prvenstva, kojeg }e se nerado sje}atisvi simpatizeri najva`nijesporedne stvari na svijetu. Predkraj, ipak malo i o nogometu.Listu strijelaca nakon petnaestodigranih kola predvodi ErminHuseinba{i} iz Gradine s 11postignutih golova. Napada~Bratstva Jasmin Mujki} nakontu ima deset golova. Podevet pogodaka su upisaliSulejman Krpi} iz Ora{ja iudarna “igla” biha}kog Jedi-nstva Milo{ Galin. Na brojci odosam pogodaka, za sada su sezaustavili Smriko iz Viteza,

Muji} iz Budu}nosti i AdmirMirvi}, koji je predvodio nava-lni red jesenjeg {ampionaKrajine iz Cazina. Do nogome-tnog prolje}a! Mh. SADIKOVI]

Prvoliga{ka jesen u znaku “kaubojskog” pravilnika

Potjera za sudijama,zavrtanje tople vode,obavezni penali...

Glavni arbitarutakmice Omladinac- âpljina, prije dvijesedmice je umioni~kim {umamaspa{avao “ìvuglavu”. Drago Tabak je pri rezultatu 1:1potjeran sa stadionau obli nje {ume,gdje se vi{e od dvasata krio od lokalnih“kabadahija” i stre-pio za ìvot. Spasilaga jedna porodica,izlije~ena od sindro-

ma bosanskoherce-gova~kog primitivi-zma. Sakrio seDrago u njihovomdomu, dok ne reaguje “turbo” efikasna ibrza bosanskoherce-gova~ka policija.

Jesenji dio prvenstva uDrugoj ligi Federacije BiH obi-

ljeìli su nogometa{i Podgr-me~a iz Sanskog Mosta. Sa-njani su zimski odmor do~ekalibez poraza i s pet bodova vi{kau odnosu na prvog pratioca.Prvotimci Podgrme~a na kontuimaju 31 bod, a statisti~ki para-metri im za sada biljeè desetpobjeda i jedan remi.Na drugom mjestu je Vitez, koji}e na prolje}e Podgrme~u biti i

jedini protukandidat u utrci zaplasman u Prvu federalnu ligu.Maestral, Vla{i} i Mladost Polje

ve} su poprili~no nagomilalibodovnog zaostatka za dvo-

jcem na vrhu tabele, no isto

tako su i osigurali opstanak.Sasvim solidnu sezonu igraju iSloga iz Bosanske Otoke, kao ibuìmski Vitez.Novajlija Una iz Kulen Vakufa

ne uspijeva stabilizirati takmi-~arsku formu. Tim je do sadabio izuzetno sklon oscilacija-ma, pa su se nerijetko de{avalii neo~ekivani porazi. Tri pobje-de, isto toliko remija i pet pora-za ne zadovoljavaju apetiteambiciozne Uprave. Najavljene

su neke kadrovske promjene,koje bi trebale uticati na boljaliga{ka izdanja.Bratstvo iz Bosanske Krupe, tek

je za korak iznad opasne zone.

Ni Jajce ne igra u skladu so~ekivanjima, no ipak najma-nje su pokazali vrnogra~kaMladost i Klju~. O igri “fenje-ra{a” iz Klju~a dovoljno govoriporazna gol-razlika 9:38. Niovo liga{ko natjecanje, nije biloli{eno neregularnosti, malve-

rzacija, a naravno ni vje~nogsaputnika - besparice. Drugoli-ga{ka “karavana” na travnjakese vra}a u martu idu}e godine.

Mh.S.

Drugoliga{i na zimskoj pauzi

Podgrme~ jesenji prvak Sanjani su zimskiodmor do~ekali bez

poraza i s pet bodova vi{ka u odnosu naprvog pratioca.Prvotimci Podgrme~ana kontu imaju 31bod, a statisti~ki para-metri im za sadabiljeè deset pobjedai jedan remi.

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


sport 2301.12.2011.godine

@enski odbojka{ki klub Biha}

- Preminger ovog vikenda jeigrao zaostalu utakmicu petogpremijerliga{kog kola protiv Jahorine. Ekipa Zlatana Ibu-ki}a je pobjedom 3:1 na doma-}em parketu, prekinula nizne{to slabijih rezultata. Bi{}a-nke su prva dva seta rije{ile usvoju korist, me|utim go{}e saPala su trijumfovale u tre}em.Me~ je odlu~en u ~etvrtomperiodu igre, kada su domini-rale prvotimke Biha} - Premi-ngera. “Napokon smo ispraviligre{ke iz prethodnih utakmica.Igra~ice su mnogo sigurnije

servirale, a znatno je unapri- je|ena i igra u polju. Ovo jebilo sasvim solidno izdanje,me|utim sigurni smo da moè-mo i jo{ bolje”, rije~i su pomo-}nog trenera Dèvada Feli}a.Pobjedom protiv Jahorine, ~la-

nice Biha} - Premingera osta-

vile su iza sebe doma}i porazod Modri~e, te najavile boljepartije u nastavku prvenstva.Neophodan trijumf za napre-dak na tabeli, ali i povratak samopouzdanja. “Izvrsna igracijelog tima, daje nam za pravoda se nadamo uspjehu i uBr~kom. Valjda moèmo,barem do boda”, kazala jeDijana Lipova~a, kapiten @OK Biha} - Preminger.Biha}ke odbojka{ice su nakonosam odigranih kola na petommjestu premijerliga{kog poret-ka, s 11 osvojenih bodova.

Slijedi gostovanje u Br~kom,kod aktuelnih prvakinja, a i ovesezone neporaènih odbojka-{ica Jedinstva. Izvu~eni su iparovi osmine finala Kupa BiH,a Biha} - Preminger je suprot-stavljen ekipi Gacka.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Bi{}anke se vratile pobjedama

Ko{arka{ki klub Biha} je sdvije pobjede startao u ovose-zonsku A2 federalnu ligu. Uprvom kolu ko{arka{i iz gradana Uni zabiljeìli su gostuju}itrijumf protiv tuzlanskog Sali-nas Falconsa rezultatom 93:89.U vikendu iza nas izabraniciBahrije Kosatice, na parketusportske dvorane Luke nadi-grali su Ko{arka{ki klub@ivinice 78. Kona~ni ishodovog duela bio je 76:67.Doma}i tim su predvodiliProti} s 22 i Kulenovi} s 18postignutih poena.

Ko{arka{i @ivinica su diktiralitempo igre u prvom poluvre-menu, o ~emu svjedo~i i rezu-ltat 40:47. Preokret u drugomdijelu utakmice, uvjetovan je

promjenom defanzivne taktikei preciznijim {utem s distance.Tako su biha}ki ko{arka{i ve}na startu prezentirali visokeambicije i elju za povratkom u

A1 ligu. Za razliku od pro{lihgodina, Uprava Kluba je adek-

vatnije pripremila mom~ad, zaistina i ne ba{ atraktivneliga{ke izazove.“S dvije pobjede na startuprvenstva, prezentirali smoozbiljne takmi~arske ambicije itako elimo i nastaviti. Ekipa jeznatno poja~ana. Sada u roste-ru imamo spoj iskustva i mla-

dosti, {to je provjereni receptza uspjeh. Prvi cilj nam jepovratak u A1 ligu, a u dogled-no vrijeme Biha} bi mogaoimati i ko{arka{kog premijerli-

ga{a”, rije~i su predsjednikaKo{arka{kog kluba Biha} EdinaKulenovi}a.Najbolji u biha}kim redovimana startu prvenstva bili sukapiten Amir Kulenovi} i nova-

jlija Sini{a Proti}, koji je i naje-fikasniji ko{geter. Pobjedni~kistart i raspoloèna biha}kako{arka{ka druìna, razlog suza optimizam, nakon pro{lose-zonskog rezultatskog kraha ipreseljenja u niì razred.Nadamo se da ambicija i opti-mizam s po~etka sezone, ne}ebrzo biti zamijenjeni àlopo-

jkama o financijskom “breme-nu na le|ima”. Je li ovo, napo-kon, vrijeme radosti loptanjapod obru~ima u gradu na Uni?

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

^lanovi Judo kluba Una, jo{ jednom su prezentirali vrhu-nsku vje{tinu na me|unaro-dnom natjecanju. Naravno izasluìli najsjajnija odli~ja.Harun Sadikovi} i Hadis Ra-

mi} su se domogli najvi{e ste-penice pobjedni~kog postolja ina 48. me|unarodnom turni-ru “Nagaoka” u Ljubljani.Harun Sadikovi} je, po obi-~aju, bez ve}ih problemanadja~ao kadetsku konkure-nciju, dok je Hadis Rami}uzeo zlato u konkurencijimla|ih seniora do 100 kilo-grama. Rami} je do respekta-bilnog rezultata stigao s tripobjede. Biha}ki dvojac, kojise ve} neko vrijeme svrstava unajtalentovaniju bosansko-hercegova~ku dùdo druìnu,tako nastavlja s izvanrednim

rezultatima.Ina~e, Sadikovi} je u Ljubljaninastupio i u konkurencijimla|ih seniora do 90 kilogra-ma. U ~etiri borbe, zasluìo je

plasman na petu poziciju. Nesmijemo zanemariti ni u~inak ostalih takmi~ara. NedàdMajstorovi} je osvojio sedmomjesto u kategoriji mla|ihkadeta do 73 kilograma.“Nagaoka” kup je u glavnomgradu Slovenije okupio 262takmi~ara iz 33 najbolja itali-

janska, hrvatska, slovenska i

bosanskohercegova~ka kluba.^lanovi Judo kluba Una su jo{

jednom izvanredno prezenti-rali nau~eno na biha}kimstrunja~ama.

Vikend pod obru~imaBiha}ki dùdisti u Ljubljani

Proti} i Kulenovi}donijeli i drugu pobjedu

U vikendu izanas izabraniciBahrije Kosatice,na parketusportske dvoraneLuke nadigrali suKo{arka{ki klub@ivinice 78.Kona~ni ishodovog duela bio je76:67. Doma}i timsu predvodili Proti}s 22 i Kulenovi} s18 postignutih

poena.

Rami}u i Sadikovi}uzlatna odli~ja

Harun Sadikovi} je,po obi~aju, bez ve}ihproblema nadja~aokadetsku konkurenciju,dok je Hadis Rami}

uzeo zlato u konkure-nciji mla|ih seniora do100 kilograma. Rami} je do respektabilnogrezultata stigao s tripobjede.

Ekipa Zlatana Ibuki}a je pobjedom 3:1 na doma}em parketu, preki-nula niz ne{to slabijih rezultata. Bi{}anke su prva dva seta rije{ile usvoju korist, me|utim go{}e sa Pala su trijumfovale u tre}em.

8/3/2019 037 Plus [broj 93, 1.12.2011]


Iako s dvogodi{njim zaka{njenjem, kodnas je to “k’o da se ju~e dogodilo”, mora-mo se prisjetiti Generalne skup{tineUjedinjenih nacija i njene odluke kojom je2009. progla{ena “Me|unarodnom godi-nom astronomije” (IYA2009), pod sloganom“Svemir: na vama je da ga otkrijete”. Usklopu projekta pribliàvanja astronomijeobi~nim ljudima, a naro~ito u~enicima i

studentima, izra|eno je nekoliko miliona jeftinih teleskopa po uzoru na prvi Galilejev durbin. Ti teleskopi, nazvani Galileoskopi,isporu~uju se rastavljeni, ili u kitu, tako daih u~enici sami sastavljaju da bi boljeshvatili kako oni funkcioniraju. Sprava imapre~nik od 50 milimetara i uve}anje od 25do 50 puta.

Uz pomo} Ambasade kraljevine Norve{ke uBiH i NATO {taba u BiH, Astronomsko dru-{tvo Orion je nabavilo 1.000 Galileoskopa ibesplatno ih dijelili osmogodi{njim {kola-ma, ravnomjerno u svim regijama na{ezemlje. Projekat se realizira pod sloganom:“1000 Galileoskopa za 1000 {kola u BiH - jedno nebo za sve”. Zavr{etkom projektaomogu}it }e se velikom broju {kola u BiHda obogate svoje obrazovne programe iastronomskim sadràjima. Implementacija

je povjerena Astronomskom dru{tvu Orioniz Sarajeva, a zapo~eta je u decembrupro{le godine.Unsko-sanski kanton do{ao je na red evokrajem novembra. Ta~nije, promocija jeodràna u ponedjeljak 28. novembra, na-kon ~ega je uslijedila i podjela teleskopa.Nakon kra}eg predavanja o projektu, cilje- vima, odrìvosti, financijerima - donatorimai Astronomskom dru{tvu kao organizacijikoja projekat implementira, prisutnimdirektorima, nastavnicima i u~enicima jeprikazan uvodni dio DVD filma “O~i usmje-rene ka nebu”, oficijelnog filma Me|unaro-dne godine astronomije (IYA2009) koji govori o historiji teleskopa od Galileja dodanas. Za kraj je ostavljen opis Galileo-

skopa i osnovne upute o na~inu sklapanja.Halid ALIJAGI]

Na op}u radost u~enika

Podijeljeni teleskopi Uz pomo} Ambasade KraljevineNorve{ke u BiH i NATO {taba u BiH, Astronomsko dru{tvo Orion je nabavilo1.000 Galileoskopa i besplatno ih dije-

lili osmogodi{njim {kolama, ravnomje-rno u svim regijama na{e zemlje Zavr{etkom projekta omogu}it }e se velikom broju {kola u BiH da obogatesvoje obrazovne programe i astrono-mskim sadràjima

Svemirski teleskop Hubble - umjetnisatelit u orbiti oko Zemlje s teleskopom kojipromatra u vidljivom spektru svjetlosti, kao iu spektru ultraljubi~aste i infracrvene svjet-losti. Hubble je u prednosti nad zemaljskimteleskopima, jer ne ovisi niti o vremenskimprilikama, niti na kvalitetu slike utje~ekome{anje atmosfere. Osim toga, teleskopi-ma na Zemlji atmosfera onemogu}ava pro-laz valnih duljina u ultraljubi~astom i infracr-

venom spektru. Teleskop Hubble je razvila ilansirala ameri~ka svemirska agencija NASA tokom devedesetih godina 20. stolje}a. Vrlo

veliki teleskop ili VLT (engl. Very LargeTelescope) je skup od ~etiri povezanateleskopa. Svaki teleskop ima promjerogledala od 8 metara, {to je trenutno me|unajve}im promjerima ogledala zemaljskih

teleskopa. VLT jesmje{ten u pustinji Atacama u ileu.

Teleskop Hubble uorbiti oko Zemljesnimljen izsvemirske letjeliceShuttle (izvor: NASA)

Teleskop (gr~ki tele, {tozna~i daleko, te skopein, uprijevodu gledati) je jedanod najva`nijih astronomskih

opti~kih instrumenata. Tele-skop skuplja i fokusira svjet-lost (elektromagnetsko zra-~enje) i prikazuje uve}anusliku izuzetno udaljenihobjekata. Pomo}u njegamoèmo vidjeti i snimitislike objekata koji su pre-

vi{e udaljeni, premaleni ilislabijeg sjaja nego {to ina~emoèmo vidjeti. Pod tele-skopom se naj~e{}e misliopti~ki teleskop, no postojei teleskopi koji prikupljajuzra~enje iz nekog drugogdijela spektra elektroma-gnetskog zra~enja. Radio te-leskopi koriste radio antene,a postoje i teleskopi zagama-zrake.Prvi teleskop po konstrukcijiistovjetan dalekozoru na~inio

je Galileo Galilei po~etkom17. stolje}a - 1609. godine.

Ve} po~etkom 1610. njime jenapravio velika otkri}a.Utvrdio je da na Mjesecu pos-toje planine, i izmjerio im vi-sinu. Uo~io je pjege na Suncui pomo}u njih odredio koliko

vremena treba Suncu zaokret oko svoje osi. Prona{ao

je ~etiri najve}a Jupiterova

mjeseca, a prvi je vidioMlije~nu stazu kao mno{tvozvijezda. U vojsci ima {irokuprimjenu, a najpoznatiji jeSwarovski, koji ima okularpromjera 32mm, a objektiv mu je 80mm. Taj teleskoppribliàva od 20-60 puta.Izvidnici tokom svoga radana promatra~nici i drugimraznim radnjama kada priku-pljaju obavje{tajne podatkemotrenjem koriste teleskope.

Dalekogledati

Hubble - najpoznatiji

Andromeda

037 plus [broj 93, 1.12.2011]

Documents