06_delic - tekst o kasimu prohicu

PreglednilanakUDK101:7.01Prohi,K. 111.852:165

Primljeno17.4.2012.

Zlatan DeliUniverzitetuTuzli,Filozofskifakultet,Dr.TihomilaMarkovia1,BA75000Tuzla

[email protected]

Estetska teorija spoznaje, tekstualni aktivizam i fenomenografija u djelu Kasima Prohia

SaetakU ovom radu kontekstualiziramo djelo/tekst bosanskohercegovakog filozofa, profesora estetike Kasima Prohia (1937.1984.). Analiziramo nekoliko njegovih knjiga: Odvanostizricanja:fenomenologijaivotnihformi,initiibiti,Apokrifnostpoetskoggovora:poezijaMakaDizdara,Figureotvorenihznaenjai Prizmaiogledalo. Prohiev tekst itamo u znaku njegovog programskog otvaranja prema literariziranju filozofije, koje vri na tragu estetskog iskustva, tekstualnog aktivizma i potrage za drugaijim poimanjem i filozofije i umjetnosti. To drugaije miljenje nastojimo razumjeti kao potrebu proirenja granica racionalnog poimanja suvremenog filozofijskog diskursa estetskim iskustvom koje se otvara za emancipatorske potencijale moderne (Albrecht Wellmer). Konstruiramo vlastiti interpretativni okvir: prvo analiziramo neke upeatljive stavove o jakom i slabom tekstualizmu Richarda Rortyja, potom reinterpretiramo kritiku dekonstrukcije poduzetu od strane Manfreda Franka koju posredno dovodimo u vezu s Prohievom kritikom konstruktivne strane u Derridaovoj dekonstrukciji. Na kraju, tekstualistiku postavku da nema nita izvan teksta i Prohiev uvid o problematinosti svake pojmovne uredbe svijeta dovodimo u vezu s njegovim zalaganjem za metaestetiko miljenje umjetnosti koje, na kraju krajeva, ovaj bosanskohercegovaki filozof prepoznaje u etici.

Kljune rijeitekstualniaktivizam, literariziranje filozofije, fenomenografija, semiotikaivotnih formi,kritikaanalizadiskursa,pisanjeopisanju,interpretacija

Umjesto uvoda

Uposljednjemdanumjesecastudenog2014.navritese30godinaodpreranesmrtibosanskohercegovakogfilozofa(estetiara)KasimaProhia.Roenje25.listopada1937.uKonjicu,aumroje30.studenog1984.uzagrebakojbolniciRebro,nakonkratkeitekebolesti,steknavrenihetrdesetsedamgodina.1 Doktorski rad,koji jeobraniouSarajevupodnaslovomFunkcija umjetnosti u konstituiranju autentinosti ovjeka u Marxovoj filozofiji,pripremaojekodestetiaraHelmutaKuhnaiMaxaMllerauMnchenu.Bioje urednik novopokrenutihLica, Izraza (1973.1975.), biblioteke Logos(kojujevodiood1972.padosvojesmrti1984.godine)iasopisaDijalog(od1979.).UvienavrataboraviojenastudijskimistraivanjimauParizui

1

KasimProhidiplomiraojefilozofijusjugoslavenskomknjievnou1960.adoktorirao1964. u Sarajevu. Predavao je suvremenufilozofiju i estetiku.Prohieve tekstovemo

guejeitatiuznakusamoporicajuedekonstrukcije filozofije i kritike svakoghegemo-nistikogdiskursa.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267282)

Z.Deli,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu268

Dsseldorfu.Osimprijevoda ranogLukcsa (1968.1969.),Prohi e svojuprvuknjiguOdvanost izricanja: fenomenologija ivotnih formiobjaviti1970.ubiblioteciRazlogNakladeNaprijed(uredniciMilanMariiVladoGotovac).Ubrzonakonprve,nastateknjigaFigure otvorenih znaenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma kojaesepojavititek1976.uizdanjuzagrebakeTeje(urednikVjeranZupa).Godine1972.uSarajevuizlaziknjigaoMeiSelimoviuiniti i biti,a1974.knjigaoMakuDizdaruApokrifnost poetskog govora.1978.izabranjezaredovitogprofesora.UtovrijemeprevodiobimnustudijuEstetika teorijaTheodoraW.Adornazakojupieipredgovor,aknjigasepojavljujeuizdanjubeogradskogNolita.1980.godineobjaviojeuNolitustudijuPrizma i ogledalokojasadritrivelikaesejaoLukcsu,BlochuiAdornu.IzostaviojestudijuoWalteruBenjaminusnamjeromdajeobjaviuposebnojknjizi,kojunijeuspiozaivotazavriti.OlgaKostreeviprevodiLukcsevo obimno djeloOsobenost estetskog koje, s dugim predgovoromKasimaProhia, izlazi uNolitu1980.Preveo jeLukcsevuknjiguTeorija romana i napisao pogovor (VeselinMaslea, Sarajevo 1969.),H.Holz, L.Kofler,W.Abendroth,Razgovori sa Lukacsem (VeselinMaslea, Sarajevo1970.).1980.izabranjezadekanaFilozofskogfakulteta.Natojeduno-stiostati trigodine,kratkodopredsvojusmrt.Odvano jepratiokulturnaipolitikadogaanjanaprostorubiveJugoslavijeinaokruglimstolovimasudjelovaouraspravamazadravajuietikistavjednevieodgovornostioemujepisaoijedanodnajveihkritiarasrpskognacionalizmautovrijemeRadomirKonstantinoviupredgovorunjegovimsabranimdjelima.Usvrhuskupljanjagraeorazliitimpristupimapojmudrugogufilozofiji,Prohi jeboraviouHusserlovomarhivuuLeuvenu1977.Knjiga je trebalaimatinaslovIskustvo drugoga: ka teoriji intersubjektiviteta u savremenoj filozofiji i umjetnosti. Ali, nikadanijezavrena.2Husserlovomiljenjefilozofijekaoznanostipomoglo jenizuznaajnih filozofadadoudosamostalnogshvaanjafenomenologije.3UtakvefilozofespadaiKasimProhi.PrvenstvenozatotojeodgovornotragaozaznaenjemDrugogufilozofijiiumjetnosti.Simbolikiviaksadranunjegovimtekstovimamoeuputitinanetovieilidrugoodonogatobismo(izimanentnogznaenjaostataka4drugihtekstovaoestetici5),moglidovestiuvezusonimneidentinim(Adorno).Istodobno,nekiodtihtekstovasadrenetoiodonogatobismo,natragukasnogaDerridaa,kaotoemopokazatikasnije,moglipovezatispolitikomotporaprematrinomfundamentalizmuteistodobnosdekonstrukcijometnonacionalistikihkodovaivokabulara(Campbell).6VjerujemdabiseunekimbuduimistraivanjimamoglopokazatidaProhievakritikapojmovnogpozitivizma(kaoiireznaenjeonogatojeimenovanokaosmisaousamoporicanju7)kaopozadinskailipreutnapretpostavkaodgovor-nostipremadrugomimpliciranetodalekosenijeodonogatobiurazliitiminterpretacijama,odkojihnitijednanemoebitiposljednja,8mogaoznaitiizrazkaotojerecimorizom(Deleuze).

Rizomskipristupneupuujenunonanekujezikuosobinu,vesetusvimoguisemiotikilancivezujuuzveomarazliitenainekodiranja,uzbioloke,politike,ekonomskelance,itd.,uvodeiuigrunesamorazliitesistemeznakovaveistatusestanjastvari()Rizomjemnotvokojesenemoenatkodiratizapotrebenekogjedinstva,kodnjeganijemoguedodatijojednudimenzijupromatranogsistema.Zbogtogajerizomprijesvegakarta,9anekopija.10

Prijenegotoukaemnajonekolikoepistemolokihihermeneutikihtekoakoje iskrsavajuprilikomkontekstualizacije, odnosno situiranjaProhievog disperziranog miljenja u konstelacijama razliitih postmetafizikihendizama,11 potrebno je podcrtati bar neke osnovne stavove u njegovoj



misaonoj poziciji.Unedostatku adekvatnijeg izraza, njegovupozicijumogli bismoopisati kao transfilozofsko, metaestetiko razumijevanje filozofijeiumjetnosti.Zasluanjezasvojevrsnoliterariziranje filozofijeuBosniiHercegovini.Pretvaranjefilozofijeuliterarni anr,odnosnouvrstu pisanja(vezanouzimenakaotosuDerrida,Barthes,Rorty,Sloterdijk,Deleuzeitd.)

2

JedanbrojtekstovaoProhiu,gotovostoljee nakon Husserlovog pokuaja zasnivanjafilozofijekaostrogeznanosti, izgorjelisu tijekomratneopsadeSarajeva(1992.1995.)uokolnostima namjernog granatiranja grada iljudi.Nekolikostotinaprimjerakatekogarti-ljerijskog orua Jugoslavenska narodna armijakoristilajesvakodnevno,izdanaudanubijajuiljude,grad,kulturu,ivot.Utakvimokolnostima, preciznim pogotkom granate,zapaljena i izgorjela sarajevska Vijenica.Izraeno u brojevima, izgorjelo je oko milijun knjiga ija se kulturna i civilizacijskavrijednost ne moe iskazati u brojevima.Povodom jedne verzije jezikoanalitikograzumijevanja znaenja djelatne dispozicijei jednostavnog asertornog stava Vijenicagori,njegoveiskustvenepodlogeiokolnosti tog stava (u fusnoti broj 43), kratko(radinedostatkavremenaiprostora),problematiziram pragmatiku i stvarnu kompleks-nost stava Vijenica gori. Zato to se tostvarnodogodilo. I dobro sudokumentiraneokolnosti,kakojetouinjeno,izatojeuinjenototojeuinjeno.PomouanalizestavaVijenicagorimoemodoidodrugaijegtumaenjapojmadjelatnedispozicije.Vjerujemdajeanalizadjelatnedispozicijestavovavanaiuetikomsmislu;usmisluotvaranjamogunosti moralnog oporavka bosanskohercegovakog drutva, kao to je openitovano odgovorno rekonstruirati epistemolokelomove(LouisAlthusser)povezanesokolnostimaupotrebegovornihinovaiarti-ljerije koja puca po civilnom stanovnitvui vijenicama. Stav Vijenica gori, prijenego to jeVijenica uSarajevu stvarno izgorjela (jer je uspjenom realizacijom jednepreciznedjelatnedispozicijeprvobilanacilja-na,papogoenaizapaljenagranatomsbrdaiznadSarajeva), analizira i ErnstTugendhatusvojojJezikoanalitikoj filozofiji.V.ErnstTugendhat,Jezikoanalitika filozofija,Vese-lin Maslea, Sarajevo 1990. str. 208213.V. takoer predgovorAbdulaha arevia otekstovima koji su izgorjeli u Sarajevu podtakvim okolnostima u knjizi Kasim Prohi,Otvorena znaenja, Naklada Zoro, ZagrebSarajevo2000.,str.16.

3

WernerMarx,Fenomenologija Edmunda Husserla,NakladaBreza,Zagreb2005.,str.9.

4

Oznaenjuostatkavidjetiu:SadudinMusa-begovi, argon otpatka,Svjetlost,Sarajevo

1998., str. 9. Knjiga je posveena KasimuProhiu.

5

OAdornovompomakukesteticividjetiu:RidigerBubner,Savremena njemaka filozofija,Plato,Beograd2001.,str.187.

6

Premdase,premaovdjecitiranomiskazuDavidaCampbella, emfatinoodnosi naBos-nu,njegovaknjiga(ukojoj izmeuostaloggovori o etnizaciji politikog polja, odnosuizmeu pravde i dekonstrukcije, teritorijalizaciji i deteritorijalizaciji odgovornosti) nijesamoknjigaoBosniper se.Vieotomeu:DavidCampbell,Nacionalna dekonstrukcija. Nasilje, identitet i pravda u Bosni,Meunarodni forumBosna, Sarajevo 2003., str. 9 idalje.

7

V.KasimProhi,Odvanost izricanja: fenomenologija ivotnih formi / Figure otvorenih znaenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma,SvjetlostVeselinMaslea,Sarajevo1988.,str.3844.

8

V.Slavojiek,Organ bez tela. O Delezu i posledicama,Centarzamedijeikomunikaciju,Beograd2012.

9

Odgovorno promiljanje znaenja karte, teritorija i dekonstrukcije, u (de)teritorijali-ziranomkonteksturastakanja stvari i eskalacije zla, itamo u knjizi SadudinaMusabegovia, Karta i teritorija, Meunarodnicentarzamir,Sarajevo1995.

10

Jovaneki,JelisavetaBlagojevi,Upotrazizanovimpovezivanjima,u:Jovaneki,JelisavetaBlagojevi(ur.),Mo / Mediji / &,CentarzamedijeikomunikacijeFakultetazamedijeikomunikacijeUniverzitetaSingidunum,Beograd2012.,str.viii.

11

Endizam, to pamtljivo ime obuhvaa irokrasponstajalitaimislilacaijejezajednikoobiljeje proglaavanje kraja neega povijest, humanizam, ideologija, suvremenost,filozofija,marksizam,autor,ovjekisvijetsumeunajpopularnijimkandidatimau posljednjevrijeme.Vieotomeu:StuartSim,Derrida i kraj povijesti, Naklada Jesenski iTurk,Zagreb2001.,str.15.



opisivanojeumnogostrukoposredovanimraspravamaokrajufilozofije,krajupovijesti,krajumoderneitd.Nakonratnihipostratnihpokuajadase (nasimbolikim i institucionalnimrazinamaetno-klero-nacionalistike itrinofundamentalistikekonstrukcijeznanjaivjerovanja),obesmislisama ideja zajednikog ivota uBosni iHercegovini, kao i da se potisnuidejemultikulturalizma imetodolokogkozmopolitizma tekstoviKasimaProhia dobivaju dodatna kozmopolitska i transkulturna, pa ak,moda, iemancipatorskaisubverzivnaznaenja.Motivacijazapisanjeovogarada,kojijenapisanvieizjedneradikalneneomarksistike,sociosemiolokeilisociosemiotikeperspektivenegoizfilozofskepozicije,nastajeizuvjerenjadajeotvorenaznaenjatekstovaKasimaProhiapotrebnoiznovarekontekstualizirati.NetolikoradilarpurlartistikogoivljavanjaProhieveodvaganekritiketadanjeverzijemarksistiketeorije,negovieradibuduedekonstrukcijeopasnoopticajnihetno-klero-nacionalistikih i joopasnijihkognitivno-kapitalistikih reimaznanja.Tireimi,u znaku stratekih saveza i alijansi, trijumfiraju teknakonpropastijugoslavenskogsocijalizmaproizvodeiopasnedogmatizme,12simbolikoistvarnonasiljetebijedu.

Kako pristupiti itanju Prohievih tekstova?

ProhinijedoiviozadnjedesetljeedvadesetognitidrugodesetljeedvadesetprvogstoljeadabiiznovarekontekstualiziraookolnostidjelovanjaAdornovemislionemogunostipoezijenakonAuschwitza.Nijeimaoiskustvenupodlogu i okolnosti u kojimapitamoje li teologija uopemogua nakonSrebreniceikakvesutoteologijekojeidaljeoSrebrenici,kaosimbolusvihnevinihrtavaposljednjegratauBosniiHercegovini,besramnoute.13Ali,poslijegenocida,nijedovedenaupitanjusamopoezija.Pravopitanjeglasi:kakojemoguaproza?Kakojemogueposlijesvegagovoriti?TkosmotoMi?Kako razumjeti razliite slikemiljenja, kodove, reime znanja injihovemehanizmedjelovanja?Kakoseodnositipremainjenicipostojanjakoncentracijskih logora?Kako razlikovatipojam bodljikave ice odmetafore bodljikave ice?Tkoodluuje o tome to je znanstveno znanje, a tomitologija, san,14 fikcija, basna?15 Povijest se istrauje samo jo s forenzikogstanovita,kaolekojinamusudskompostupkumoedatikorisneinformacije.16Poredtogaestosegovorioestetizacijicjelokupnogljudskogpostojanja,17premdajejoMaxDessoirpriznaodaesteticinikadnijeilodobro.18Umjestoestetikemoranastati nekanovadisciplina,pieMoravski.19Prohitakoernijevjerovaouakademskuestetiku.Pisaojeopisanjuiitanju,transcendentalnojestetici,metaestetikommiljenju,leteimobjektima,onirikomiskustvu,pokretnimslikamafilmovimapoputonihkojiprikazujuodisejuusvemiru.20MauricioFerarisidedaljeodDerridaovedefinicijepisanja,kaotragakojisebrieneposrednoimseotisnuo,alitoinipiuiomobitelimakaofilozofskiinteresantnimpredmetima.Preuzimanjemfunkcijerokovnikaimalograunala,mobilnitelefonjesvemanjeinstrumentusmenosti,asvevieinstrumentzaitanjeipisanje.Takvasituacijautjeenanaeivote,komunikaciju,memoriju,pokrete,mijenjanaineupoznavanja,imenovanjaipozivanjaonogatoDerridanazivaprijateljstvom.Mobilnitelefoniprikljueninainternetmijenjajusmisaorazumijevanjateksta,kontekstaitekstualistikefilozofije,mijenjajuonotosmonekadanazivalipisanjemiitanjem.Dramatinoseondamijenjaiznaenjejakogislabogtekstu-alizma,kakosutoranijeopisivaliDerridailiRorty.21



Zapanjujue jekakopovjerenjeuznanosti i simbolikikapital, sadranourijeimakaotosuznanjeispoznavanje,rezultiratimedajednaodnajopticajnijihsintagminaegdoba,22pomoukojesetodobanastojinesamoznanstveno imenovatinego i adekvatno razumjeti iobjasniti,glasidaivimouglobalnomdrutvuznanja,23 anerecimoudrutvustoljetnog,ulanavajuegnasilja,kakotosugeriraJacoby.24Tosusamonekeodsocijalno-epistemolokihtekoaskojimasesuoavamoprilikomsituiranjaProhievamiljenja.Prohi je biovjeiti poetniku filozofiji, ali ju je elio nekakonadmaiti,nadii.Shvaaojedanemoenadiisamfilozofskivokabular tesesluiosemantikiminovacijama.Pokazaojekakoseononatodiskursupuujevienepoklapasoznaenimsvakogoznaiteljauokvirujednogzatvorenogsustavaznakova.Svakareferencijajeko-referencija,odnosnodijalokareferencija.Otudasesmjenjivanjeparadigmiufilozofiji,odHusserlovefenomenologijekaoznanosti,padopoststrukturalizma,strukturalistikogmarksizma,egzistencijalne hermeneutike, dekonstrukcije i literarnog tekstualizma uProhiasedamdesetihgodinaodvijakaodramatinopovezivanjereferencijaproizalih iz ireg univerzuma filozofije i umjetnosti s autoreferencijalnimrazumijevanjemvlastitogpoloajauspecifinimkulturolokimokolnostima,na bosanskohercegovakoj zemlji, kao da se oduvijek, upravo tu, radilo otekomterenu.Bitinapoetkufilozofije,ibitivjeitipoetnikufilozofiji,zaHusserlajenapoetkudvadesetogstoljea,premainterpretacijamarazliitihautora,odkojihemonekecitiratiunastavku,biloononajvietoseunjoj

12

Problemneleitolikoudogmatizmu,negoutomenatoonljudetjera.Vidjetiu:StuartSim, Svijet fundamentalizma. Novo mrano doba dogme,Planetopija,Zagreb2006.,str.37.

13

AlenKristi,Religija i mo,Rabic,Sarajevo2009.,str.246.

14

Vieotomevidjetiu:Markoivkovi,Srpski sanovnik,BibliotekaXXvek,Beograd2012.

15

Vidjeti,primjerice,ViktorIvani,Jugoslavija ivi vjeno. Dokumentarne basne,EdicijaRe,Beograd2011.

16

BorisBuden,Zona prelaska.O kraju postkomunizma,EdicijaRe,Beograd2012.,str.56.

17

Vie o tome u: Stefan Moravski, Sumrak estetike,Noviglas,BanjaLuka1990.,str.58.VidjetitakoerDivnaVuksanovi,Filozofija medija. Ontologija, estetika, kritika, igojatampa,Beograd2007.,str.32.

18

MaxDessoir,Estetika i opa nauka o umjetnosti,VeselinMaslea,Sarajevo1963.,str.9.

19

S.Moravski,Sumrak estetike,str.6869.

20

K.Prohi,Odvanost izricanja/Figure otvorenih znaenja,str.279.

21

Vieotomeu:MauricioFeraris,Gde si? Ontologija mobilnog telefona, Fedon, Beograd2011.

22

Naedobaobiljeavastrastzaimenovanjem,klasificiranjem,razvrstavanjem.Pravonaime-novanje Jean-Louis Calvet vidi kao jezinustranupravanaposjedovanje.Vieotomeu:NikolaPetkovi,Identitet i granica. Hibridnost i jezik, kultura i graanstvo 21. stoljea, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2010., str.165.

23

Opisujuiagonijufilozofijestavomdajeonave cijelo stoljee na samrtnoj postelji amrijet joj se nee,Sloterdijk ironizira znaenjesintagmeznanje je mo(sintagmekojaje,na izopaennain,upisana iuskrivene iu definitivne pretpostavke nove ekonomijeznanja, odnosno, u same temelje globalnogkognitivnogkapitalizma),ipie:Znanjetogaposjedujemotakvejevrstedanamnepadanapametdabismogaljubili,negosepitamo,kakoemoproguratidastimeivimoadaneokamenimo.PeterSloterdijk,Kritika cininog uma,Globus,Zagreb1992.,str.5.

24

Usporediti u: Rasel Dekobi, Kraj utopije.Politika i kultura u doba apatije,Beogradskikrug,Beograd2002.,str.259.



moepostii.Tojetakoerzakreativnenastavljaefenomenolokefilozofijeznailoda je filozofiju stalno iznovamogue razumijevati kaoobnovljenoiskustvosvogvlastitogpoetka,kaodaseonaisastojijedinouopisivanjutogpoetka.Zadrugeautore:itavafilozofijajesimptomatologijaisemiologija.25Nepostojinijedandogaaj,nijedanfenomen,nijednarijeinijednamisaoijismisaonijeviestruk.26

Treba zahvaliti belgijskom franjevakom pateru Leu Van Bredi da nakonHusserlovesmrti27.oujka1938.nijeodstranenacionalsocijalistaunitenanjegovaopsenaostavtina,soko45000stranaistraivakihrukopisaugebelsbergerovojstenografiji.VanBredijepolozarukomdaostavtinuprebaciuLeuvenuBelgijiidanatamonjemsveuilituutemeljiHusserlovarhiv.Od1950.Husserl-arhivLeuvenizdajeHusserlovasabranadjelaHusserliana.27Ovonijenevaanekskurskadagovorimoo recepciji fenomenologijenaovimprostorima.Nemogueje,nesamoizkolskih(ThomasKuhn)ilihermeneutikihrazloga,izdvojitikonceptualniokvirProhievogmiljenjaazanemaritiuinkeulanavanjaratova28isociopatolokikontekstpostsocijalistiketranzicijetzv.postkonfliktnovrijeme,ononakonposljednjegrata.Nakonnegativnogiskustvatotalitarnihideologijadvadesetogstoljeaisprobavajuserazliitinainiizlaenjanakrajsloimposljedicamanerazumijevanjadihotomijaizmeuprirodoznanstvenihmetodaobjanjavanjaihermeneutikihmetodarazumijevanja;kaoiizmeuscijentizma,antiscijentizma29iRortyjevogtekstualizma,naroitouinterpretacijamakojesedirektnoreferirajunapostratnudrutvenustvarnostupostdaytonskoj,tranzicijskojBosniiHercegovini.Tranzicijajedrugoimezanedostatakpravogimenazaonotosedogaaupoliticiimenovanjadogaaja,stvariiljudi(mrtvihkaoiivih)uBosniiHercegovini.Cjelokupnibosanskohercegovakiteritorijmoeserazumijevatikaovelikakazneno-popravnainstitucijakojomsuverenoupravljaeuropskivisokipredstavnik,europskapolicija,europskavojskaimahomeuropske institucije.30 Znanosti su fraktalizirane i komercijalizirane i nitijednapojedinanaznanostutakvojsituacijinemoepolagatipravodamoeimatinekinadnesenipoglednasvemoguepogledenatakvostanjestvariisvemogueokolnostiokotoga.Tekstualizamsepokuavapovezatispretvaranjemfilozofijeu vrstu pisanja,odnosnouneobavezniliterarni anr,ufikcijuilimetafikciju,kojanemanikakvuvezusistinom,doksesociologijanemoeosloboditipogrenogpojmovnogpozitivizmai tabelarnogmodelamiljenja.Utolikoinovaekonomijaznanja,kaonovaideologija,bezikakvekritikeepistemologijekojabipropitalanjenekognitivneosnoveidomete,moeneometanonastavitioperacijesascijentistikimkvantificiranjemkvaliteteiistraivanjimazadovoljstva.Bubnersmatradasociologija,umjeriukojojnijeizgubilasvakuvezusfilozofijomipedagogijupojmovazamijenilaprikupljanjemkvantitativnihpodataka,vrivelikiutjecajnafilozofskeprakse.Bubnerpie:Teorijekojeseneuklapajuuuobiajenupodjelupredmetaestosu,meutim,intelektualnonajplodnijeiispostavljasedaihjemogueproiriti.31RussellJacobymeutimsmatradapojedineambiciozneteorije,paionekojeseponegdjeneuklapaju,donoseskromnerezultate.UtomkontekstukritiziraSloterdijkaiRortyja(cinizam,ironizam,redeskripciju).Optuujeihzaneodgovornuestetizacijufilozofije,izatotoistinumijenjajuzaumjetnikodopadanje.32Istodobno,kaomoguiodgovornakrizuzapadnetehnoznanosti,znanstveniciizrazliitihoblastitragajuzaalternativnimpolitikamapreoznaavanjasmislaiznaenjaznanja.Istraivaiiteoretiarikulturenovogkognitivnogkapitalizmasmatrajudasunampotrebnenovekritikeznanosti isintezekojebimogledovestidosubverzijedominantnihdrutvenihikulturnihobrazaca.33



Kritika pojmovnog pozitivizma, iskustvena podloga i okolnosti

Tekobibiloujednomznaku(danekaemopredznaku),slijedeiilikonstruirajuinekubalkansku,europsku,posteuropsku,postkolonijalnuilinekudruguimagolokuideju(ne)razlikovanjafilozofijeiknjievnosti,ilipolazeiod pretpostavke opravdanja postojanja bilo koje ideje strogih disciplinarnihgranica,34ukratkoocrtatisvepretpostavkesuvremenefilozofijekojesuodredileioblikovaleProhievtekstualniaktivizamiusmjeravalegakradikalnojkriticipojmovnogpozitivizma.Prohievitekstovisadrebespotednukritikusvakepojmovneuredbesvijeta,tabelarnogmodelamiljenjaidogmatizmauvrlorazliitimkontekstima.Interpretatori suvedobroprepoznali da je rijeohibridnom i polifonomdjelu.35Rijejeoautorukojeganijemogueprilagoditinekomhegemonijskom diskursu, bilo marksizmu, bilo etnikom nacionalizmu.36 Radi se odramatskomtekstualnomaktivizmu,37odnosnoopokuajudase,uzpomoikonoklastikihstrategijapisanjairazumijevanjauniverzumaumjetnosti,tadanji birokratiziranimarksistikivokabular iznutradekonstruira.Ali dase,usprkostomeiistodobnonatraguMarxa,38naznaeobrisinovihidruga

25

il Delez, Nie i filozofija, Plato, Beograd1999.,str.8.

26

Isto,str.9.

27

VieotomeuW.Marx,Fenomenologija Edmunda Husserla,str.11.

28

Nitanas,pieVlaisavljevi,kaogeotropidiskursaudobaprocvjetalerealpolitikenepouavaoveziizmeujezikaitla()Kulturna politika jest ratna politika i obrnuto.Kulturnapolitikajepolitikaprotivasimilacije.Midanasvienemamokulturuuonomsublimnomsmislurijei.Usutini,svakulturanaovimprostorimajeantiasimilacijska.Vieotomeu:UgoVlaisavljevi,Rat kao najvei kulturni dogaaj. Ka semiotici etnonacionalizma,Maunafe,Sarajevo2007.,str.7,171.

29

Znanostneostajenapovrinistvarikaotoantiscijentistimisle,negoponirepremaonimnevidljivimdubinamaodaklesejavljaiudosvijesti;ponirepremaonimnevidljivimdubinamagdjeiezavamakroskopskosuprotstavljanje subjektivne slike i objektivne stvarnosti.IvanSupek,Filozofija, znanost i humanizam,Hrvatskaakademijaznanostiiumjetnostikolskaknjiga,Zagreb1995.,str.279.

30

AsimMujki,Mi, graani Etnopolisa,ahinpai,Sarajevo2007.,str.118.

31

RidigerBubner,Savremena njemaka filozofija,Plato,Beograd2001.,str.217.

32

R.Dekobi,Kraj utopije,str.200.

33

Vidjetiu:RiardSenet,Kultura novog kapitalizma,Arhipelag,Beograd2007.

34

DavorDuki,ZrinkaBlaevi,LahorkaPleji Poje, Ivana Brkovi, (ur.), Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, SrednjaEuropa,Zagreb2009.,str7.

35

Vidjeti:UgoVlaisavljevi, Bosna iHercegovina: knjievna republika, Dijalog 12(2005),str.230.

36

PoGramsciu,hegemonijanijesamoideolokamanipulacijaniispiranjemozgakojejednaklasaprovodinaddrugomnegojeiistananaidjelominosporazumnakulturnaasimilacijaprekokojeseuspostavljaideolokikonsenzusizmeuvladajuihipodinjenihklasa.SiniaMaleevi, Sociologija etniciteta, EdicijaRe,Beograd2009.,str.70.

37

Osmisluiznaenjutekstualnogaktivizma naroito u kontekstu promiljanja odnosaizmeurata,filozofije,nasiljaibolinadaljinugdjejerijeiobosanskomjaduineovjenosti ljudipremadrugimljudimaioznaenjumogunostidapesnicikomentirajuonoto jeostaloodBosne,vidjetiu:MartinMekkvilan,Tekstualni aktivizam. Dekonstrukcijaposle 11. septembra,Beogradskikrug,Beograd2008.,str.17.

38

Opatentiranimmarksistimaiborbizamonopol na legitimno itanjeMarxa, vidjeti u:Pierre Bourdieu, to znai govoriti: Ekonomija lingvistikih razmjena,Naprijed,Zagreb1992.,str.183.



ijihnainarazmiljanjaodrutvenomsvijetuinepravdiunjemu.OvdjesenameedilemamoeliseProhiitatitakodasepokaedaje,kaostvaralakiinterpretatorMarxa,ranogDerridaa,AdornaiBenjamina,barjednimdijelomsvogpisanja,mogaobitiblizaknekimnovijimverzijamamarksizmaokojimajemodanajdalekosenijepisaoDerridauSablastima Marxa.39Imanentnomanalizomtekstovarazlonobisemoglopokazatidamoe.Najveiproblemovjeanstva nije toliko viak agresije koliko nedostatak razmiljanja.40Marksistiki vokabular 90-ih godina biva nadomjeten i to jo poraznijimetno-klero-nacionalistikim konstrukcijama (i rekonstrukcijama) drutvenestvarnosti.41Alizabludajeutometomipodmarksistikimpodrazumijevamoupravoonoideoloko,dokjezaovogautoraonobiloupravooznakazanajradikalnijukritikuideologije.42

Bosna je i nakonProhieve smrti (bila) suoena smonstruoznimoblicimasimbolikogistvarnognasiljaprotivdrugogsetnikimienjem,humanimpreseljavanjemstanovnitva,silovanjimaena,ubijanjemdjece,razaranjemgradova,granatiranjemipaljenjemVijenice,43ruenjemdamijaukratko,sazloinimaprotivovjenosti.44Zloinisupoinjeniuimerealizacijeidejetakozvanihetnikiistihkultura.

Nijedovoljnoreidajeprolostbalkanskeregijeobiljeenamnogimratovimaidajetosvakakoostavilodubokeposljedicenapolitiki,drutveniikulturniivotnarodakojituobitavaju.Pritomseipaknajeepreviakonstitutivnaulogaratazamnogenajvanijeaspektemirnodopskogivotaovihnaroda.Trebadovoljnoozbiljnouzetiinjenicudasenakonsvakogbalkanskogratamijenjaju temeljniobrascikulture,politike idrutva,a tako ikolektivnog identiteta.Nesamodasupromjenepolitikihreimaunovijojpovijestiproizvodratanegosutakonastaleinovegramatikeistandardnijezici,noviknjievnikanoniiknjievnestvarnosti,novehistoriografijeinaininjihovogpisanjaiizlaganja,noveideologije,novimoralniobrasci,novimuzejiiarhiviitd.45

Usvojitietnikiidentitetznaiparticipiratiutransgeneracijskomprenoenjuizvjesnenaracije,ustvarivelikognarativnogkorpusaukojemjednomipripovijedakakojeusprkosdramatinimzapletimauspjeloostatitotojeoduvijekbilo.46Postojiobimnaliteraturakojapokazujedajesvakikolektivniidentitetsocijalna konstrukcijanerazdvojnopovezanaspovlatenimpolitikamaznanja,odnosnosideologijamakaodominantnimdiskurzivnimpraksama.47UtolikoveinaProhievihtekstova,anaroitoSlovoopomenekaomoguitragotvorenogpisma,sobziromnamogunostirazliitogtumaenjakritikepojmovnogpozitivizma,izperspektivepostdaytonskeBosneiHercegovinemoedjelovatiizazovno.48Odvanostizricanjazahtijevaiodvanostitanjajersupisanjeiitanjekomplementarniprocesi.Odvanostizricanjanijesamopsihologijskiiniliinkomunikacijskeotvorenostipremasvijetuidrugima.Onajeprijesvegamoralniinodgovornostipremarazumijevanjudrugog,bilodaseradiofilozofskomtekstuiliumjetnikomdjelu.Rijejeomisliteljukojise,usvommiljenjuiiskazu,protivisvemuonometopredstavljakomplementarniidiotizammoderne.49

Prohiajemogueanaliziratiinatragujednogsocijalnoepistemolokidaleko-senoguvida (modanajboljenaznaenoguknjiziKontingencija, ironija i solidarnostRichardaRortya)daseznaajandiosuvremenefilozofijemoerazumjetikaovrstapisanja.Svijetjestaprioran,aliopisisvijetanisu.50Tomeutimneiskljuujemogunostdrugaijihnainaitanja.PodnaslovspisaFigure otvorenih znaenjaglasikakriticipojmovnogpozitivizma.Figurepoinjurijeima:Dalijerijedovoljnorjeitadaosamojsebimoesmislenodasudi?Ve jeovdjemoguenaslutitida jeautorovereenicebio



filozofkaoumjetnik,aumjetnikkaofilozof.Vjeitipoetnikufilozofiji,kojijeznaodanemoereisve,aeliojereisveonotosenemoeiskazatiotomnemoguemiskustvuneprestanogzapoinjanja,napoetkuinakraju svakog teksta,komentara ili interpretacije.To je tekoasamogpisanja,okojoj je reenoda jeveaodsvake tekoe,nemogu izazov,nemoguzadatak,nemoguapoiljka,nemoguekaojedinamogunostikaouvjetmogunosti.51UProhievompozivanjunaDerridaovo rekurzivnoopisivanjevlastitogprocesapisanjarijeinemajudefinitivnaznaenja,negojenjihovoznaenjeuvjetovanosvimznaenjimakojamoguimatiilidobitiurazliitimkontekstimanjihoveupotrebe.Otudanastajeiokretanjeksemioticiivotnihformi,kaobijegodnedostatkarijeisame.Teformenemoemorazumjeti

39

Vieotomevidjetiu:S.Sim,Derrida i kraj povijesti,str.55.

40

LaFr.H.Svensen,Filozofija zla,Geopoetika,Beograd2006.,str.222.

41

Osocijalnojiekonomskojnejednakostikojaproizlazi iz tranzicijom nametnutih predatorskih politika identiteta i nametnutih dru-tvenopolitikih okvira danas se u Bosni iHercegovini vrlo rijetko govori.Ako bismoanaliziralikulturukaostratekouporitenoveekonomije znanja i etnopolitike, a etnicitetkaopostmodernifenomen,moglibismootvoritinoveoblastitumaenjastvarnostiiukazatinazajednikepretpostavkebivesocijalistike i aktualne etno-klero-kapitalistike ideologije.Vieotomeu:EldatSarajli,Kultura kulture. Etnicitet, postmodernost i politika,Dijalog,Mostar2010.,str.11.

42

Usp.U.Vlaisavljevi,BosnaiHercegovina:knjievnarepublika,str.230.

43

TragajuiucijelomtrinaestompoglavljuknjigeJezikoanalitika filozofija zaodgovoromnapitanjemoelisereidaseznaenjenekogasertornogstavasastojiuokolnostimaukojimsetajstavupotrebljava(prethodnoanalizirajui pojam djelatne dispozicije), ErnstTugendhat iznosi razliite verzije odgovorana topitanje.U svim timverzijamautvrujeznaenjestavakojiglasi:vijenicagori.Tajstavuzimakaoprimjerasertornogiskaza.Tugendhatdakle,kakonavodinaistommjestu,analiziraznaenjejednostavnogstavakaotojestavvijenicagori(pretpostavljajuidapostojineodreenomnogorazliitihsituacijaukojimaovajstavmoebitipraktinorelevantan). Nakon razmatranja razliitihpravila upotrebe tog stava, i pozivajui nasda, jo jednom, pomislimo na ovjeka kojiviknevijenicagori,Tugendhatzakljuuje:Miemotajiskazodmahrazumjetiiakoneznamokakvu iskustvenupodlogu taj ovjekimazatajiskaziimaliuopezanjeganekuiskustvenu podlogu. Naravno, njegov emoiskazmi ozbiljno shvatiti samo onoliko ko

liko pretpostavljamo da je on zasnovan.Nonaerazumijevanjetogiskazajenezavisnoodtoga shvaamo ligamiozbiljno ili ne.Kadmisebeilinjegaupitamokojesutookolnostikojesuganaveledaizgovoritajstavilikojeonrazlogezanjegaima,miuvijekvepretpostavljamodajeznaenjestavazanjegaizanasveizvjesno,nezavisnoodovihokolnos-ti ili razloga.Neizbjean je dakle zakljuakda suzaznaenje stavapotpuno irelevantnenesamoprisutnenegoiprethodneokolnostiupotrebenekogstava.Vieotomeu:ErnstTugendhat,Jezikoanalitika filozofija,VeselinMaslea,Sarajevo1990.,str.208213.

44

Vie o tome u: Charles Ingrao, ThomasA.Emmert(ur.),Suoavanje sa jugoslavenskim kontroverzama. Inicijativa naunika,BibliotekaMemorija,Sarajevo2010.

45

Ugo Vlaisavljevi, Avetinjska stvarnost narativne politike, Rabic, Sarajevo 2012., str.1718.

46

Isto,str.19.

47

Vidjeti u: Nenad Velikovi, kolokreina. Nacionalizam u bonjakim, hrvatskim i srpskim itankama,Edicijare,Beograd2012.

48

K.Prohi,Odvanost izricanja/Figure otvorenih znaenja,str.170.

49

Abdulaharevi,Horizontiduhovnogivo-tainade,u:KasimProhi,Otvorena znaenja,NakladaZoro,ZagrebSarajevo2000.,str.12.

50

RichardRorty,Kontingencija, ironija i solidarnost,Naprijed,Zagreb1995.,str21.

51

akDerida,Odmetnike drave (dva ogleda o umu),Centarzamedijeikomunikaciju,Beograd2007.,str.66.



kao definitivne filozofske kategorije.One i predstavljaju i naznauju nekauniverzalna,aliuvijekkontingentna(uRortyjevomsmislu)ineizvjesnaznaenjaljudskeprolazneegzistencije.Prohijeimaodilemurazumijevaliseumjetnostnapravinainukolikosefilozofskiunaprijedodrediilisefilozofijashvaaboljeukolikosenjenegranicespramumjetnostidreotvorenima.Takoformuliranudilemu,na traguAdornovihnalaza,pokuaojerazrijeitiipoznavateljnjemakeidealistikefilozofije Bubner.52Uvaavajui ovu drugumogunost, pokazuje se da sepojmovniokviri tematiziranjaumjetnosti lomeusamomjeziku,udiskursufilozofije.Ili,kakokaeLyotard:

Pravilofilozofskoggovorajedaotkrivasvojepravilo:njegovoapriorijenjegovcilj.Trebaformuliratitopravilo,atomoeteknakraju,akopostojikraj.Vrijemesedaklenemoeiskljuitiizfilozofskoggovora,adaonneprestanebitifilozofski.53

NaroitojeunovijojfrancuskojfilozofijiizraavanouvjerenjedasmoprozreliiluzionistikikaraktertotalizirajuegmiljenjaidafilozofskistavIstinitojecjelina54moebitiusmjerenprotivslobodeidostojanstvaindividue.Atomistikiorijentiranefilozofijenalaudajeupravocjelinakaocjelinasmislaonoprvotomoramonapustiti.Idoista,poslijeAdornovihrefleksijaizoteenogivota,55kakoglasipodnaslovnjegovogdjelaMinima moralia,nadramatianjenainizalonavidjelozatoje20.stoljeepolagalonekoposebnopravo(Claim)naneraspoloenje.56ZatoProhiprogramskiodbacuje svakinekritiki linearizammiljenja, epistemoloki fundacionalizam iesencijalistikumetodologijuukoristironijskog,cininog,antiakademskog,antiaspektolokog,transdisciplinarnogestetskogmiljenja.Prohivrisemiotikiokretpremajeziku.Njegove tekstove izsedamdesetihgodinamoemoitatiuznakutendencijeliterariziranja filozofijegdjesegubegraniceizmeufilozofskihdisciplina.Mnogiautoriprimijetilisudajeuzadnjaetiridesetljeaufilozofijiikulturolokimdisciplinamaprimjetanprocvatiirenjeteorijakojenaovajilionajnainslijedeprovodnunitjezika.Meutim,toprividnojedinstvoparadigmeuopenijepovezalorazliitesmjerove(ogrankeanalitikefilozofije,semiologije,egzistencijalnehermeneutike,strukturalizmailisemiotike)ujedinstvensklopsmjerovaiistraivanja.

Strukturalizamisemiotika,kojidominirajusredinomstoljea,proirujupojamtekstanatakvesveobuhvatnefenomenekaotosukultura,jezik,ideologija.Predmetvienijenekasupstancijalnastvarnost,negosvojevrsnokriitekodovaiodnosa.Timejeotvorenprostorzaobratuteoriji recepcije,gdjespoznajno-perceptivnisubjekt(svijest)nedvosmislenopreuzimavodeuuloguuspoznajnomprocesu.57

UmjetnostuProhievimtekstovimane figurirakaopukipredmetestetikeanalize.Analizaiinterpretacijanestavljajuseupogonuimestrogihdisciplinarnihnadlenostiiliistihkognitivnihpretenzijanekeznanstvenoutemeljeneestetike,znanostioknjievnostiiliuimesamefilozofijeumjetnosti.Umjestotoga,onseokreepremaestetskomiskustvu. Uodreenim okolnostimatakvo iskustvo mijenja naine percepcije i kulturne orijentacije. Jedan oduvidadokojegajedoaomoeseizrazitistavomdajesmjenjivanjefilozofijskeparadigmeneposredovanogodslikavanjastvarnostiparadigmompisanjaiitanjausmjerenokoslobaajuemproirenjuegzistencijalnihhorizonata,azatoproirenjeuvelikojmjerisuzasluneknjievneipoetsketvorevine.AkobismouvailiRortyjevorazlikovanjedvijuvrstafilozofija,oneakademskeiantiakademske,moglibismoreidajeProhiblizakantiakademskojtradiciji.PovodomapokrifnepoezijeMakaDizdara,ondoslovnopiedamunimalonijestalodoisteizvedenostiakademskesheme.58



Takavrascjepdoputadasemogunostodgovoranapitanjastatusaiulogefilozofijeiumjetnostiukaekaoononeodluivo,odnosnovidiustanjulebdenja.59Na tragu nagovijetenog rascjepa artikulacijskog polja filozofije,kojiseuFigurama javljakaosamastrukturafilozofskogizricanja,60eljelismoopisatinakojinaintodjeloulaziuproblematikusuvremenogmiljenjaumjetnosti.

Potraga za drugaijim miljenjem

UProhiakaokreativnogintelektualcajavljasepotrebazadrugaijimmiljenjem.Onase,urazrovanompejzaumoderne,61javljaodmahposlijeHegela.Alisenadramatiannainintenziviratekudrugojpolovicidvadesetogstoljea,kaoinapoetkudvadesetprvogstoljeakadajezbognapretkamilitaristiketehnoznanostipostaloneophodnopriznatidajesamaracionalnostizrazsideolokomfunkcijom.62

HansLenknavodijednuprivremenulistukojujotrebaproiriti,63kojomdiferenciradvadesetjednoznaenjepojmaracionalnost.Potrebazadrugaijimmiljenjem,kojenebibilodalekoodsanitarnogpojmauma,64estojeiskazivanakaooblikotporapremadominantnimtokovima.Meutim,konkretni sadrajovogmiljenjaneafirmira seuznaku same filozofije iliu likunekog svevideegpojma.Filozofiji jeoduvijekbilopotrebnodrugodabizadralaugledvlastitog imena.Stoga jeupravopojamdrugogpoeofiguriratikaoonotorazotkrivaprikraenostsamogfilozofskogdiskursa.65

52

Vidjetiu:RdigerBubner,Estetsko iskustvo,MaticaHrvatska,Zagreb1997.,str.16,31.

53

FransoaLiotar,Raskol, IzdavakaknjiarnicaZoranaStojanoviaDobravest,SremskiKarlovciNoviSad1991.,str.67.

54

GeorgWilhelmFriedrichHegel,Fenomenologija duha,Naprijed,Zagreb1987.,str.14.

55

UprvojreeniciPosvete kojuitamouMinima moralia iz1944.godine,Adornopieotunojznanostikojaseodnosinapodrujekojejeodpamtivijekaimalougledautentinogpodrujafilozofije.PretposljednjomreenicomistogdjelaAdorno izraavauvjerenjedafilozofskomiljenjejomorashvatitisvojuvlastitunemogunostradimogunosti.TheodorW.Adorno,Minima moralia,VeselinMaslea,Sarajevo1987.,str.7,248.

56

PeterSloterdijk,Parikiaforizmioracionalnosti, u:Abdulah arevi (ur.),Filozofija u vremenu,VeselinMaslea,Sarajevo1991.,str.103.

57

Josip Uarevi, Znanost o knjievnosti iteorija interpretacije,u: (ur.)VladimirBiti,Nenad Ivi, Josip Uarevi, Trag i razlika. itanje suvremene hrvatske knjievne teorije,NakladaMDHUDHZ,Zagreb1995.,str.13.

58

KasimProhi,Apokrifnost poetskog govora. Poezija Maka Dizdara,VeselinMaslea,Sarajevo1974.,str.164.

59

Hans-GeorgGadamer,Istina i metoda,VeselinMaslea,Sarajevo1978.,str.409.

60

K.Prohi,Odvanost izricanja/Figure otvorenih znaenja,.str.170.

61

P.Sloterdijk,Parikiaforizmioracionalnosti,str.106.

62

HansLenk,Izmeu teorije znanosti i drutvene znanosti. O tipovima racionalnosti i kritici racionalnosti,VeselinMaslea,Sarajevo1991.,str.131.

63

Isto,str.132.

64

P.Sloterdijk,Parikiaforizmioracionalnosti,str.117.

65

MarijaTodorovapiedasutokomdvadesetljeanakon1989.godinestudijeoDrugomuvelikeuleumoduusvimvrstamadisciplina(psihologiji,povijesti,sociologiji,knjievnimstudijama itd.) i u svim anrovima (od analitikihznanstvenih tekstovadonormativnih



Umjetnost i filozofijaudruujuseu toj toki,u izgradnji jednognaroda ijednezemlje.66

Drugaijemiljenje se javljau samom jeziku,kada sedramatinozaotravaproblematizacija filozofskogdiskursakao takvog.67Onosenasluujeupoljuljanompoljuoteanogsagledavanjaunutarnjihivanjskihgranicaracionalnogpoimanja,odnosnonagranicamajednogkritikogodnosnosamokritikogmiljenjakojeneelibitiprivilegirano,negoelibitidrugaijeuodnosunaonokojejedominantnoujednomvremenu.Drugaijemiljenjejeonomiljenjekojeusamomsebinemoeostatiisto.Alikojekaoistopojmovnomiljenje,ukolikotakonetopostoji,nemoepostatinidrugaije,zatotomunedostajedrugo,razliito.Alitobizapravomoglobititomiljenjevieostajenepoznatonegotomoebitipredstavljenoredukcionistikomlogikompojmovnogpozitivizma.Nijetekorazabratidaseusvijetukojiznasamozacijene,alineizavrijednosti,mogunostdrugaijegmiljenjamoesamonaziratitekkaoslutnjabliskanajneodreenijemodsvih tvorevinapjesnitvu.MeksikipjesnikOctavio Paz smatra da je izmeu revolucije i religije poezija drugaijemiljenje.68Poezijajeprotuotrovtehniciitritu.69Onajemodelmoguegdrutva.70Onatreniranaumatu i takonasuida raspoznajemorazliitostiiotkrivamoslinosti.71Akoovjekzaboravipoeziju,zaboravitesamogsebe.Vratiteseuprapovijesnikaos.72Izovihstavovatakoerpostajerazbirljivasrodnostpoezijeifilozofije.Drugaijemiljenjenazireseuintertekstualnimzonamasusretanjahermeneutikihstrategijarazumijevanjasmislaistrategijatekstakojistvarasamogsebe.DrugaijemiljenjezakojimtragamomoguejeshvatitiupravokaoumijeepravilnograzumijevanjagovoraDrugogkojiznamislitiiiskazatirazliitekonteksteupotreberetorikihfigura.FilozofijaseipakitakoponovozapleeuraiavanjusasjenkamametafizikeZapada.73 Posljednjih desetljea o estetskoj racionalnosti74govorimokaoodrugaijemmiljenju,aonoseiskuavaurazliitimvienjimapisanja,kaoaktivnosti slobodnog jezinog samoproizvoenjakojenijeizgubiloodnospremaistini,alisenemoesvestisamonauskipojamiskazneistine, niti napraktiku jednoznano i zauvijek fiksiranih semantikihpoljavaenja.Marksizamnijepriznavaodrugaijemiljenje,aposljedicenjegovograspadamranesukaoionotojeuslijedilonakontograspada.

AlinijeproblemzatoseraspalonetotojebilaJugoslavija,negokakoiskojimposljedicamazabuduedrutveneodnose,politikeigremoiikulturnusuradnjunaroda,dravaipojedinacaujednomneprijepornointegriranomprostoruproetimsrodnimirazliitimpovijesnim,socijalnimikulturnimodnosima.75

Filozofskusituacijuposlijepropastimetafizike76Frankopisujeispitujuihermeneutikedometetezeonestankuvjerodostojnostivrhovne(metafizi-ke)instanceutemeljenjapojedinanogisocijalnogivota.77Onsmatrada

onaj odsjeak evolucije ovjeanstva, koji u udnovato smjelomkolektivnom singularuZapadokupljabeskonanomnogopria ibeskonanomnogospisa,nauka idjela ()nijeoduvijekvidiosebekaoonojedinstvokakvimgamividimo.AkosetojedinstvouopedadevidjetiKoselleckiFoucaultdatirajutajvisinskipoglednajedinstvoZapadaudrugupolovicu18.stoljeaondajetomoguesamoizsvijestijednekrize.Prvinjensimptomjestnesigurnostodlukedalimi,mikojiZapadzamiljamokaojedinstvoizakljuenost(cloture),uopejopripadamotomZapadu.78

DabismolakerazumjelitekstualniaktivizamkojiproizlaziizanalizeodnosaizmeufilozofijeiumjetnostuProhievomtekstu,potrebnojenavestinjegovoshvaanjemetafizike. NapoetkuFiguraonodbacujetabelarnimodel



miljenja,kaoidvodijelnosttzv.epistemologijskogatomizmaideduktivnogenciklopedizma.79Polazeioduvjerenjadajemreaizgleda,ispletena,prijenegotojepokuavamoimisliti,odnosnoodtogadajedovoljnadaprekrijeobjeovekrajnostiuodjeljkuIdealizampisanjakaopatetikaslova/konstrukcijepie:MetafizikosekrijeiuonometodeklarativnoustajeprotivdiktatureJednoznanosti,jermetafizika nemajednoobrazanlik,nitisvagdalakouoljivuidejuprepoznavanjasvojihoblika.80Mnogifilozofijezikaslagalisuseutomedafilozofskepojmovenezatiemogotovekaonebeskatijela.Bilisuuvjerenidanepostojinebozapojmove.Nauavalisudapojmovitekuprocesupisanjamorajubitiizumljeni,stvoreniipripremljeniufunkcijiproblemazakojeseocjenjujedasuloesagledaniilinisudobropostavljeni.FeridMuhitvrdidavesamnaslovProhievestudijePrizmaiogledalo,asociranjenaSpinozuiniplauzibilnim;bruseseprizmeiglaajuseogledala,sveuspomenznamenitogBaruhakojijesvojetijelohraniobruenjemiglaanjemprizmiiogledala,kaotojesvojduhodgajaonagradnjiprizmeza razumijevanje svijeta i glaanju ogledala u kom e ljudi najzad vidjetiistinsko svoje lice.81TvrtkoKulenovi82 piedadragocjenadvostrukostKasimaProhianijeimalagranica.83VladimirPremecutekstuFenomenografija:Estetiko-kritikametodaKasimaProhiaprepoznajedaseradiovrlorijetkomnainuistilupisanja.Premecsmatradabinajbliinazivza

programskihdokumenata).Onesubilejednaodglavnihistraivakihmetodananagloraz-vijenom polju istraivanja udbenika. AliTodorovanapominjeda jeodpoetkagajilaskepticizam prema nekritikoj fascinacijipojmom drugosti. Vidjeti u: Marija Todorova, Dizanje prolosti u vazduh. Ogledi o Balkanu i Istonoj Evropi,XXvek,Beograd2010.,str.7.

66

ilDelez,ta je filozofija,Izdavakaknjiarnica Zorana Stojanovia, Sremski KarlovciNoviSad1995.,str.138.

67

KasimProhi,Filozofsko i umjetniko iskustvo. Paradigma savremenog filozofskog miljenja,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.107.

68

Octavio Paz, Drukije miljenje, Svetovi,NoviSad1991.,str.130.

69

Isto,str.123.

70

Isto,str.130.

71

Isto.

72

Isto,str.131.

73

ManfredFrank,Kazivo i nekazivo. Studije o njemakofrancuskoj hermeneutici i teoriji teksta,Croatialiber,Zagreb1994.,str.190.

74

Heinz Paetzold,sthetik des deutschen Idealismus. Zur Idee sthetischer Rationalitt bei Baumgarten, Kant, Schelling, Hegel und Schopenhauer, Steiner, Wiesbaden 1983.

75

arkoPai,Melankolijairevolucija.Kulturaupostkomunistikomopsadnomestanju,Tvra 12(2009),str.22.

76

ManfredFrank,Conditio moderna, Svetovi,NoviSad1995.,str.74.

77

Isto.

78

M.Frank,Kazivo i nekazivo, str.190.

79

K.Prohi,Odvanost izricanja /Figure otvorenih znaenja,str.161.

80

Isto,str.162.

81

FeridMuhi,SpinozistikainspiracijaufilozofijiKasima Prohia,Dijalog 3 (1986),str.25.

82

Tvrtko Kulenovi, Kjubrikova Odiseja usvemiru2001uFiguramaotvorenihznaenja,Dijalog3(1986),str.88.

83

Isto.



takvuvrstupisanjabiometafizikapjesme,84aliseodluiozanazivkojijeupotrebljavaoiProhifenomenografija.Prohijebiouvjerendasenajednomiremkulturolokomplanusmodernomumjetnouzbivaistotoisasuvremenomfilozofijom.Umjetnikozbivanjebivauvuenoufilozofijomobiljeenurefleksijupreispitivanjasmislakonkretnogumjetnikogstvaranja,kojesepoduzimameusamimumjetnicima,doksefilozofijaiznevjerenarazravnoteenoutradicionalnesamodovoljnostiCogita,dovoenjemsvogvlastitogvaenjausumnju,usplahirenompotragomzavlastitimsamospaavanjem,kaoikonanimodustajanjemodimperijalistikestrategijevlastitogpojmasvevieogledaiprepoznajeudimenziji istinskeumjetnostikoja semisli idoivljavakaouniverzalnalingvistika suvremenog svijeta.85Odustajui od sudjelovanja na izgradnjifilozofijekaosuverenog,nadnesenogpogledanasvemoguepoglede,odustajuiodtotalizirajuegteorijskogzahvatakojibieliopojmovnoukrotitiiumjetnostkaonajslobodnijuodsvihdjelatnostiProhijeodpoetkasvogpisanjaoumjetnostiispravnovidioda

prisvemutome,situacijuusuvremenojfilozofijiisuvremenojumjetnostinetrebavjetakirazdvajatipodizgovoromdaseradiodvijemeusobnonesvodiveibitnorazliitevrsteduhovnog iskustva,opodrujimakoja imajusvojevlastitezakonekonstitucije,zasebnu tematiku istrogodjeljivutekstualnuorganizaciju.Jer,akoigovorimoofilozofskomiliterarnomdiskursukaooposebnimpraksamajednogjedinstvenogpisma,ipaksuugeologijiduhovnogiskustvasadranajedinstvenaosnovaijedinstveneskrivenepretpostavkeifilozofijeiliterature.86

IzovogasemoerazabratidajeuProhianascenivokabularijaupotrebaimpliciraliterariziranjefilozofije.RichardBrttingpokazujekakoseznaenjerijeitekstposljednjihgodinabre ieepreobraavanegoudesetljeimadotadanjepovijesti te rijei,pieManfredFrankuStudijama o njemakofrancuskojhermeneutici. Ovepromjene, prema Franku, ne dokazuju, kako bi se moglo pomisliti, samodvojbenost pojma teksta veprvenstvenonjegovuaktualnost.Pogledamoliurjenikeeuropskihglavnihjezika,uvjeravaFrankuprvomdijeluStudija,uodjeljkuTekstualna literarnost (a)Doslovnost i literarnost teksta,podrazumijevajuidanemapotrebepojasnitinakojejezikemislikaonajstarijeznaenjerijeitekst(odlat.textus:tkanje,splet)naiemocjelinuilimjestoizPismatj. izSvetogpismai tonasuprotegzegezi,glosi, ilipropovijedikojagaslijedi.87Frankpreciziradaunjemakomjezikutekstznai neto poput izvornog sklopa izraza nekogpisma, nasuprot njegovimrazliitimpreobraajimaugovoru,komentaruilipjevu.Zarazlikuodtek-stakaonasljednikazaranijeuobiajeniizrazpismoskojimseudananjojFrancuskojjouvijekpovezuje,discoursnijepisaninepoznajeautora,pieManfredFranknanavedenommjestu,pozivajuisepritomnaFoucaultovoshvaanjerecepcijetekstapremakojemnitanejamimogunostotkrivanjaprvobitneintencijeteksta.Postavljajuiopenitopitanjepostojilikontinuumizmeurazineuniverzalnihjezinihznaenja i individualnogosmiljavanjaizgovorenerijei,Frank traimogueodgovorena topitanjenekreuisesamoupodrujunjemakeduhovnoznanstvenetradicije,kojurazmatrapolazeiodSchleiermachera,negokomparativnorazmatrajuikulturolokiihermeneutikiznaajmeusobnogukrtanjarazliitihtradicijauneomeenomfilozofijskomprostoru. Frank pokazuje kako u jedno nerazmrsivo voriteutjeustrujanja francuskeegzistencijalistikehermeneutike izraeneuSartrea,jeziniagonizamtoganalazimouLyotarda,tekstualizamtipaDerridaaiPauldeMana,amerikahermeneutikaEricaDonaldaHirschaznaajnoukazujuinaogranienjascijentistikipojednostavljenihpostupakajeziko



analitiketradicijeukojojosimmnogihdrugihstojiiteoretiargovornoginaJohnR.Searle.88Ovajteoretiargovornogina,suprotnoFoucaultu,smatradarazumjetiiskazeznaiprepoznatiilokucijskeintencijeautora,kakosu se vie ilimanje potpuno ostvarile u iskazanim rijeima. PritomFrankpokazujedanemoemounaprijedposjedovatipragmatikomjerilozaprimjerenostpojmovakojebinamomoguiloodgonetavanjeobjektivnogsmislatekstaprijeinterpretacijskeaktualizacije.OrijentacijskekoordinateukojeFranksmjetanovijarazumijevanjatekstaposrednomoguimatiupuujueznaenjeizabuduarekontekstualiziranjatekstovaKasimaProhia.KaoopravdanjenavedenetezemoeposluitinesamoProhievouvaavanje razliitih filozofskih tradicija, i njihovoprivoenjeuzajednikiprostorukojemseuzpomoosobenog tekstualnogaktivizma, ne niveliraju razlike izmeu razliitih znaenja u razliitim okolnostima. Produktivno povezivanje problemskih sklopova pojedinih autora,uvaavajuiSchleiermacherovoznaenjeumjetnikog razumijevanja,putemdivinatorskogkompariranjastavovaFoucaulta,Nietzschea,Adorna,Bubnera,Rortyja,Derridaaitumaenjanjihovihnainapisanjaiitanja,doisprobavanjastvaralakihmogunostiumjetnikogpovezivanjafilozofskog,literarnogipoetskogtekstavaikaoglavnoprogramskousmjerenjemnogihznaajnihautora.Toznaidajedinstvoteksta,naroitopoetskog,urazliitiminterpretacijamanijerezultatilifunkcijasamogramatikenegoduhovnepokretljivostiitateljakojidivinatorskom,stvaralakomsnagomtumaenjanadomjetamanjaktekstualnogjedinstva.SamoizovogajemoguerazumjetiProhievouvjerenjeda je iitanje istinskostvaranje.Pritomdiviniranje,deviner (pogaanje)neznaiintuitivno,jezinoneposredovanonagaanje,odgonetanjezagonetkesmislateksta,jerbitounaprijedpretpostavljalomogunostnjegovogcjelovitogzahvaanja.StvaralakodiviniranjeuProhievojstrategijiitanjanijeeksplicitnoprepoznavanjeznaenjakojebiuvijekdokrajaiscrpilosmisaodjela,vepokazivanjeestetskeprijemljivostizaodreenepravilnostitekstualnog komponiranja, ali koje ipak ne ovise o nekimmakroskopskimmjerilimaotkrivanjaunaprijeddanogsmislamimoslobodeidostojanstvamisleegpojedinca.

84

VladimirPremec,Fenomenografija:estetiko-kritikametodaKasimaProhia,Dijalog3(1986),str.93.

85

KasimProhi,Filozofska i umjetnika kritika,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.357.

86

Isto,str.103.

87

M.Frank,Kazivo i nekazivo, str. 34.

88

Isto,str.39.



Zlatan Deli

Aesthetic Theory of Knowledge, Textual Activism, and Phenomenography in the Works of Kasim Prohi

AbstractThis paper contextualises works/texts of a Bosnian philosopher, professor of aesthetics Kasim Prohi (19371984). We will analyse several of his books: TheBaldnessofSpeech:Phenomeno-logyofLifeForms,ToDoandtoBe,TheApocryphaofPoeticSpeech:ThePoetryofMakDizdar,TheFiguresofOpenMeaning, PrismandMirror. We read the works of professor Prohi in the sign of its programmatic opening to literariness of philosophy, which is done on the trail of aesthetic experience, textual activism and the quest for a different understanding of both philosophy and art. We tend to understand the different opinion as a need to expand the limits of rational understanding of the contemporary philosophical discourse of aesthetic experience which is opened with the emancipative potential of modernity (Albrecht Wellmer).We tend to construct our own interpretative framework: firstly, we analyse some of the impressive views of Richard Rortys strong and weak textualism, and then we switch to reinterpreting the criticism of deconstruction, taken by Manfred Frank, which we, indirectly, associate with Prohis criticism of the constructive side in Derridas deconstruction.Finally, the notion that there is nothing outside the text along with Prohis insight into the problematic of each conceptual decrees of the world, we tend to associate with his advocacy of metaaesthetic opinion on art, which this Bosnian philosopher ultimately recognizes in ethics.

Key wordstextualactivism,literarinessofphilosophy,phenomenography,semioticsof lifeforms,criticaldiscourseanalysis,writingaboutwriting,interpretation

06_delic - tekst o kasimu prohicu

Documents