Laserski pisa S. utalo i D.Grundler, 2010.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserski pisaLaserski pisai (engl. laser printer) odlikuju se ispisom visoke kvalitete i tihim radom.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Naelo radaIspis na papiru nastaje zbog elektrostatskog privlaenja suprotnih naboja. Boja se na papir prenosi u nekoliko koraka.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Fotoosjetljivi bubanjTemeljni dio svakog laserskog pisaa je bubanj izraen od fotoosjetljivog materijala (najee selena).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Bubanj i laserska zrakaFotoosjetljivi materijal ima svojstvo generiranja i pohrane naboja na osvijetljenim mjestima.Za osvjetljavanje bubnja koristi se laserska zraka jer ju je mogue vrlo dobro fokusirati (toke osvjetljavanja na bubnju moraju biti male da bi razluivost pisaa bila velika).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserska zrakaPogonski sklop laserskog pisaa, na osnovu podataka o eljenom izgledu ispisa na papiru, upravlja laserom (usmjerava lasersku zraku i upravlja njenim prekidanjem).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserska zrakaPod utjecajem svjetla (laserske zrake) ta se mjesta na bubnju elektrostatski nabijaju. Dok se fotoosjetljivi bubanj okree, laserskom se zrakom osvjetljavaju mjesta na bubnju na koja se eli nanijeti boja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Slika na bubnjuNabijeni se bubanj vrti uz spremnik boje (praha). Zbog privlaenja razliitih naboja boje i bubnja, boja se hvata na prethodno osvijetljene dijelove bubnja.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Slika na bubnjuSlika se s bubnja prenosi na papir tako da se papir provlai ispod bubnja.Na bubnju tako nastaje slika onoga to se eli ispisati na papiru.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Slika na papiruPapir je prethodno elektrostatiki nabijen pa se, zbog razliitog naboja boje i papira, slika (boja) s bubnja prenosi na papir. Sada je na papiru preslika onoga to je bilo na bubnju, ali se boja dri na papiru samo zbog elektrostatskog privlaenja i lako se skida.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Uvrivanje bojeDa boja ne bi otpala s papira, potrebno ju je na neki nain uvrstiti, zalijepiti za papir.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*Uvrivanje bojeBoja se uvruje zagrijavanjem papira (na priblino 2000C).Na toj se temperaturi estice boje (koje u sebi imaju stanovitu koliinu veziva) rastope i ostanu trajno zalijepljene na papiru.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Spremnik boje - tonerBoja je smjetena u poseban izmjenljiv spremnik (engl. toner cartridge). Boja je kod laserskog pisaa prah (engl. toner).Boja je smjesa ugljika (ae) i veziva (plastine smole).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Naelo rada saetak:Osvjetljavanje bubnja laserskom zrakom (elektrostatsko nabijanje osvijetljenih dijelova).Privlaenje boje (praha) na nabijena mjesta zbog elektrostatskog privlaenja.Prijenos praha (slike) s bubnja na papir.Uvrivanje boje na papiru zagrijavanjem papira.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserski pisaUobiajeni izgled laserskog pisaa.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserski pisa u bojiLaserski pisa u boji ima etiri spremnika za boju.Postoje izvedbe s jednim i s etiri bubnja (za svaku od CMY boja i jedan za crnu boju).Pisa ima jedan laser, a njegova se svjetlost sloenim sustavom ogledala reflektira do bubnja (jednog ili sva etiri).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Laserski pisa u bojiPotrebno je stvoriti elektrostatsku sliku za svaku od CMYK boja.Stvara se slika po slika na istome bubnju (za izvede s jednim bubnjem) ili se stvara slika po slika za odgovarajuu boju na odgovarajuem bubnju (za izvede s etiri bubnja).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

Laserski pisa provlai papir etiri puta ispred bubnja: po jedan prolaz za svaku od CMYK boja.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Pogonski sklop pisaaPogonski sklop laserskog pisaa ima zadau protumaiti naredbe koje raunalo alje pisau i na temelju tih naredbi oblikovati izgled stranice.Izgled stranice oblikuje tako da pretvara binarne podatke u raspored toaka na papiru. Raspored toaka na papiru naziva se raster.Pogonski sklop laserskog pisaa je zapravo malo namjensko ugraeno raunalo koje se sastoji od mikroprocesora, memorije i pomonih sklopova.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Memorija laserskih pisaaVeliina rastera (broj toaka) za cijelu stranicu ovisi o veliini slike (onoga to se treba ispisati) i razluivosti pisaa.Uz razluivost 600x600 dpi za pohranu podataka o stranici A4 formata treba vie od 4MB memorije (za viebojne pisae do 64 MB).Zbog navedenog laserski pisai moraju imati memoriju velikog kapaciteta (najveu od svih pisaa).

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Postupak ispisaKorisnik na raunalu bira naredbu za ispis.Raunalo posredstvom pogonskog programa pisaa (engl. printer driver) prevodi dokument u jezik razumljiv prikljuenom laserskom pisau. Pisa prihvaa naredbe, rasterizira stranicu i pohranjuje podatke o stranici u memoriju.Na temelju tih podataka ispisuje se stranica na bubanj i zatim preslikava na papir.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*(c) S.utalo i D.Grundler, 2010. Jezik pisaa - PDLDa bi raunalo i pisa mogli komunicirati, moraju rabiti isti jezik.Laserski pisai razumiju naredbe u PDL jeziku (engl. page description language).PDL je raunalni programski jezik kojim je pisau mogue opisati to se od njega trai.Postoji vie inaica PDL jezika, ali je veina suvremenih programa i pisaa graena tako da se meusobno razumiju.

(c) S.utalo i D.Grundler, 2010.

*