0a uvod u biblijsku tipologiju

8/7/2019 0A UVOD U BIBLIJSKU TIPOLOGIJU

1/15

UVOD U BIBLIJSKU

TIPOLOGIJU

Petrovi Brankoe-mail: [email protected]


2/15

PredgovorOva knjiga je nastala kao rezultat mojih umovanja o biblijskoj tipologiji. Jo kao

beogradski student uoio sam da je mogue da postoji tipologija sedmice (mada misam pojam tipologije tada nije bio poznat). Za vrijeme dok sam radio u Sarajevuosamdesetih godina (prolog vijeka), primijetio sam biblijsku tipologiju Trojstva. Kaorezultat druenja sa psihijatrima i psiholozima u Kotoru, povezao sam biblijskutipologiju Trojstva sa Frojdovim psihoanalitikim trojstvom. Te ideje sam poeo daubacujem u kompjuter 1995 godine. Meutim, na osnovu nekih mojih konstrukcija,uoio sam da u Bibliji postoji i tipologija dualnosti, sa kojima sam se uhvatio ukotac 1998 godine i u glavnom dovrio sledee godine (nakon humanitarneintervencije NATO-a). Na osnovu rezultata do kojih sam doao prouavajuibiblijske dualnosti, prvi put u ivotu sam se oslobodio anksioznosti (ili sam se moda

toliko navikao na nju).Meutim, ti rezultati koji su kod mene imali tako blaene efekte, kod mojihpoznanika izazivaju zebnju poto se kose sa njihovim ustaljenim razumijevanjemnekih duhovnih pojmova. Izgleda, da stvarno nita ne moe toliko da nas pogodikao kad neko atakuje na ono to prikazujemo za svoja fundamentalna uvjerenja,makar se radilo o kulama od karata. Ubijeeni smo da se na tim uvjerenjima baziraitava naa linost, pa ako se poremete, a moda i srue, imamo osjeaj da epropasti sva naa linost.

Prvi put u ivotu sam se osjetio sigurnim kada sam shvatio da niega nemasigurnog,... osim Onoga to mi ne moemo nikad shvatiti.

Naravno, da ne smatram da je ovo to sam napisao amin. ak i meni disonancuunose nedoreenosti i lo stil izraavanja, ali i pored toga smatram da se trebatruditi da izraavamo svoje misli, jer jedino tako se moe doi do rjeenja problema.

U knjizi se esto citiraju stihovi iz Svetog Pisma (ili Biblije, kako se drugaijenaziva), pri emu se koriste skraenice za pojedine djelove i opteprihvaenanumeracija stihova. Pri tome treba imati u vidu da se djelovi Biblije takoe nazivajuknjigama (grka rije znai KNJIGE, ili tanije KNJIICE). Tako na primjer, 1Moj. 23:2 oznaava stih 2 u poglavlju 23 Prve knjige Mojsijeve, dok Djela 5:8,oznaava stih 8, iz poglavlja 5, knjige Djela Apostolska).

Pisac

2


3/15

KLASINA TIPOLOGIJA BIBLIJE

UvodStarogrka rije "tip" koja je ula u skoro sve svjetske jezike, oznaava grupuobjekata, bia ili ak i optih pojmova koji imaju jednu ili vie istih ili slinihkarakteristika. Ta grupa objekata, bia ili pojmova po pravilu dobija naziv poistaknutoj zajednikoj karakteristici. Tako se u biologiji za bia koja posjeduju kimukae da su kimenjaci a za ona koja je nemaju da su beskimenjaci, dok se uobinom govoru kae u stilu: "Jovan je tip jakog i mirnog ovjeka." S obzirom da sepraktino svi prirodni i socijalni fenomeni mogu klasifikovati po grupama, nije udnoto prouavanje tipova predstavlja sastavni dio prirodnih i drutvenih nauka, podakademskim nazivom "tipologija". Tako u biologiji imamo tipizaciju ivih bia,poznatiju pod nazivom taksonomija, dok u psihologiji postoji pojam "tipologijalinosti", u lingvistici tipologija jezika, u politici tipologija politikih sistema itd.

Pojam "tipa" igra znaajnu ulogu i u teologiji, tanije u hermenautici, tj. oblastiteologije koja se bavi tumaenjem i interpretacijom Svetog Pisma. Meutim, ovdjetip dobija prilino drugaije znaenje. Kao prvo, za razliku od uobiajenog pojma"tipa", grupa objekata, bia ili pojmova u teologiji po pravilu dobija naziv poistaknutom predstavniku te grupe, to je posledica injenice da su tipovi uvijek vezani za neke konkretne objekte, dogaaje ili linosti. S druge strane, ovomterminu (i njemu srodnom "antitipu" = pred-tip) se tokom proteklih vjekova

pridavalo esto nejasno "intuitivno" znaenje, koje se uglavnom svodilo na neki ododnosa prikazanih Tabeli 1. Kao takva, tipologija se koristila kao jedan od osnovnihteolokih aparata za razumijevanje Biblije i njenih kljunih istina.

U ovoj knjizi se praktino dolazi do usaglaenja izmeu uobiajenog i telokogpojma tipa. Naime, izvodi se (argumentovana) hipoteza da tipovi predstavljajufundamentalnu egzistencijalnu karakteristiku, koja proima podjednako isvakodnevni ivot i Sveto Pismo, pri emu se pojmu tipa pridaje strogo, egzaktnoznaenje. ini mi se, da se radi o odnosu koji je slian sa odnosom filozofije ipsihologije. Dok su filozofi ti koji su uoili razne psiholoke fenomene u nekom viepoetskom smislu, psiholozi su te iste fenomene konkretizovali, strogo definisali i (naalost) prozaizirali. Jedina razlika u ovom poreenju je to se ovdje stvari izlau natakav nain i u takvom duhovnom okruenju, da vie podsjeaju na smjeu naunefantastike i romantiarske poezije. Egzaktnosti tipologije doprinosi, kao to emo

3

TIP ANTITIP Stari zavjet Novi zavjetZakon EvaneljeNie, bukvalno, tjelesno vie, alegorijsko, duhovno

Tabela 1. Uobiajeno razumijevanje biblijskih tipova.


4/15

vidjeti, jaka analogija izmeu matematikog pojma fraktala i (uobiajenog iteolokog) pojma tipa.

Osnovni tipovi koji e se obraditi u ovoj knjizi su: dualnost, trojstvo i sedmica,mada postoji i poglavlje tipologija Boanskih blagdana.

U redovima koji slijede pozabaviemo se klasinim pojmom tipa u Bibliji.

Tip u BiblijiRije TIP u evropskim jezicima potie od grke rijei (tipos) koja je

prvobitno znaila "otisak, kalup i sl." (korjen je u glagolu (tipto) to znai"udariti" (tipkati), a samim tim i "napraviti otisak". U ovom znaenju se nalazi uEvanelju po Jovanu 20:25 ("otisak od klinova..."). Sledee prenosno (bolje reimetonimijsko) znaenje bi bilo "kalup", a zatim i "uzorak", "maketa", "oblik" i sl.

Tako u Djelima 7:43 ima znaenje "kipova" (koji su se pravili u kalupima), pa uDjela 7:44 "slike", "oblika", "makete" koju je Mojsije vidio u pustinji.U HERMENEUTIKOM kontekstu, meutim, rije se u Bibliji koristi samo

u Pavlovim poslanicama (1 Kor. 10:6.11, Rim. 5:14, Jevr. 8:5 = 2 Moj. 25:40 i Jevr.9:24), a jedanput i u 1 Petr. 3:21. Pojam tipa se potom izobilno koristi poev odranih crkvenih otaca pa sve do danas. Na osnovu analize navedenih stihova i uzasistenciju praktino sve poznate literature na tu temu, Riard M. Dejvidson je usvojoj doktorskoj disertaciji "Typology in Scripture" (str. 421) doao do sledeedefinicije biblijske tipologije:

"Tipologija kao hermeneuti ko sredstvo koje koriste biblijski pisci sastoji se

iz analize odre enih starozavjetnih istorijskih realnosti (li nosti, doga aja ili institucija) u svijetlu plana spasenje koje je Gospod namjerno stvorio iliuspostavio s ciljem da odgovaraju i da budu predvidljivo-prore ene predslike svojih neizbjenih (fr. devoir-etre) i apsolutno nadilaze ih eshatolokih aspekata koji se ispunjavaju (inauguriu, savravaju) u novozavjetnoj istoriji planaspasenja."

Taj novozavjetni "original" se na osnovu 1 Petr. 3:21 naziva ANTITIP( ), mada se u poslanici Jevrejima ova dva termina (tip i antitip) koristeu inverznim ulogama. Nezgodna strana ovako izabrane terminologije proizilazi izdvostrukog znaenja grkog prijedloga ANTI (pred i suprot), pa tako na primjerimamo pojam ANTIHRISTA kao protivnika Hristovog ili lanog Hrista (1 Jov. 2:22)dok je sam Gospod Isus "antitip" u odnosu na recimo Mojsija ili Josifa koji su njegov"tip". U optoj tipologiji, koja se razvija u ovoj knjizi, pojam "anti+linost" se koristiuglavnom u znaenju suprotnog, protivnog tipa navedene linosti, dok se za originalkoristi Jungov terminarhetip (termin koji koristi uveni savremenik apostola Filoniz Aleksandrije, kao i neki crkveni oci, na pr. Irinej /Protiv jeresi , 2:7:5/, KlimentAleksandrijski /Pedagog , 3:11/ itd.). U konkretnim sluajevima e znaenje ovog islinih termina najee biti jasno iz konteksta, a ukoliko bude potrebno navee sei eksplicitno.

4


5/15

PrimjeriOvdje emo ukratko i pomalo sistematski proanalizirati navedene stihove koji u

sebi sadre rije ili se ona pretpostavlja.Prva grupa stihova se odnosi na linosti. Tako iz 1 Kor. 10:1- (11, 16) -33

zakljuujemo da i Mojsije i stijena "iz koje su pili" Izrailjci predstavlja tip Hrista, damana i voda koju su pili predstavlja tip "hljeba i vina", tj. "tijela Hristovog i krvinjegove" koji se daju za nae spasenje.

U poslanici Rimljanima se navodi Adam kao tip budueg Adama - Hrista, ali usuprotnom smislu. Preko prvog Adama je uao grijeh u svijet, dok preko drugogblagodat (Rim.5:12- 14 -17). Ovakva vrsta tipa se moe nazvati "antitipom" unegativnom smislu, s tim to, kao to je ve reeno, treba voditi rauna da ne doedo zabune sa korienjem tog termina u smislu "predslike".

Druga grupa stihova se odnosi na institucije. Tako apostol u poslanici Jevrejimanavodi po prilici (tipu) koja ti je prikazana na gori (Jevr. 8:5) skiniju (Jevr. 9:24, tj."ator od sastanka" u kome se obavljalo bogosluenje u Izrailju, sve do izgradnjehrama u vrijeme Solomuna) kao "antitip" (priliku) nebeske skinije, ili tanije "tipa"koji je Mojsije vidio u viziji na Sinajskoj gori. Ovi stihovi esto uvode konfuziju kodslualaca relevantnih predavanja, jer se ovdje tip i antitip koriste praktino usuprotnom smislu od opte prihvaenog, vjerovatno zato to je u Septuaginti u 2Moj. 25:40, jevrejska rije TAVNIT ("slika" kod Daniia) prevedena sa TYPOS, paapostol nije elio da mijenja terminologiju (oteavajua okolnost je i to to se ovdjeizgleda radi o tri realnosti: prva je nebeski hram koji se svakako ne moe dokuitipogledom, druga je slika /tip, plan makete/ tog hrama koji je Mojsije vidio u viziji, atrea zemaljski hram koji je slino Adamu samo maketa nebeske realnosti).

Trei primjer se odnosi na dogaaj. U Prvoj Petrovoj poslanici (3:21) se navodisveopti Potop (u kome je izginulo kako se pretpostavlja nekoliko milijardi ljudi) kaotip krtenja vodom, koje se ovdje decidno navodi kao "antitip" (spomen), i kojespaava i nas danas u duhovnom smislu, kao to je nekada spaeno osmoro ljudi izNojeve porodice. Upravo na osnovu ovog stiha je sam pojam antitip dobio svojeznaenje u teologiji.

Iz navedenih primjera se moe primjetiti da sve ove osnovne tipoloke struktureimaju jednu zajedniku karakteristiku, a to je takozvani "hristocentrizam" (terminkoji je uveo Martin Luter). Drugim rijeima, direktno ili indirektno, u centru svih ovih

primjera se nalazi linost Isusa Hrista.

5


6/15

TipologijaInspirisani navedenim primjerima, teolozi su tokom proteklih vjekova (poev od

ranih crkvenih otaca) razvili itavu teoloku disciplinu - tipologiju, koja kaohermeneutika disciplina pronalazi primjere iz Starog zavjeta kojima se objanjavajuili nalaze ispunjenje u primjerima Novog zavjeta. I ne samo to, nego se na osnovunekih starozavjetnih tipolokih struktura objanjava sluba na nebu i zemlji danaspa i u budunosti. Tako postoje knjige i knjige koje se bave simbolikim znaenjemstarozavjetnih hramova i slube u njima; pa onda simbolikim znaenjem praznika iobreda koji su se vrili u to vrijeme, pri emu to znaenje igra svoju ulogu dodrugog Hristovog dolaska, pa i nakon njega. U sreditu svih tih struktura nalazi se,kao to je ve navedeno, linost Isusa Hrista, njegova sluba na nebu i na zemlji,nekad i sad.

Tipologija hramaTipologija hramova, poinje atorom od sastanka koji je nainjen u Mojsijevovrijeme po slici (TAVNIT na jevrejskom, odnosno PARADEIGMA ili TYPOS u grkprevodu Septuaginti) koja mu je pokazana nakon izlaska iz Misira, pa se zatimnastavlja hramom koji je sagradio Solomun prema planu (TAVNIT) koji mu jepredao njegov otac David, a koji je ovaj zapisao umudren Bojom rukom (1Dnevnika 28:11.19). Ovaj hram biva poruen za vrijeme vavilonskog caraNavukodonosora, da bi bio prepravljen 70 godina kasnije od strane Zerubabela iostalih povratnika iz ropstva i konano preureen u velelepnu graevinu u vrijeme

Irodovaca upravo pred prvi dolazak Hristov na ovu planetu. Poslednji hram koji sespominje u Bibliji prikazan je u viziji datoj proroku Jehazkelu.Ovdje se neemo baviti znaenjem slube u hramu (koja je SKIA, tj. sjen

nebeskih realnosti), i emu je posveena obimna literatura ve jedino znaenjemsamog hrama. Put do rjeenja ovog zahtjeva vodi preko knjige proroka Jehazkela:

"Poslije me odvede u crkvu ...I uh gdje mi progovori iz doma, i ovjek stajae kod mene.I ree mi: sine ovjeji, ovo je mjesto prijestola mojega i mjesto stopa nogu

mojih, gdje u nastavati usred sinova Izrailjevih dovijeka..." (Jez. 41:1/a, 43:6.7)Na drugom mjestu imamo, pak, zapisane ove rijei:

"Ovako veli Gospod: nebo je prijesto moj i zemlja podnoje nogama mojim:gdje je dom koji biste mi sazidali, i gdje je mjesto za moje poivanje? " (Is.66:1),

to je potvreno i Isusovim rijeima:"A ja vam kaem: ne kunite se nikako: ni nebom, jer je prijestol Boji;Ni zemljom, jer je podnoje nogama njegovijem; ni Jerusalimom jer je grad

velikoga cara." (Mat. 5:34.35)Rijei proroka Isaije nam jasno govore da hram ne moemo izjednaavati sa

prijestolom i podnojem Bojim, ve da Jezekielove rijei treba shvatiti duhovno, tj.simboliki. Dakle, hram simboliki predstavlja cjelokupni svemir.

No, poto duhovni hram (nebo i zemlja) predstavlja mjesto Bojeg prebivanja(prijesto i podnoje), onda on predstavlja i sliku samog Boga, jer se pretpostavlja da

6


7/15

je skrojen po mjeri. Isto kao to ovjek budui hram u kome prebiva Boji Duh (1Kor. 6:19) predstavlja sliku Boju.

Analogno, sluba u hramu s jedne strane simboliki predstavlja procesoslobaanja od grijeha u svemiru (tj. sa Bojeg prijestola i podnoja), dok ta istasluba, s druge strane, otkriva i plan spasenja, preporoenja i duhovnognapredovanja (posveenja) ovjeka kao pojedinca.

Sastavni dio ove slube, pored samog hrama, ini sistem rtava i blagdani(ovdje se rijetko koristi termin praznik zbog njegovog negativnog prizvuka).

Tipologija sistema rtavaSistemom starozavjetnih rtava se ukazuje na proces posveenja kako

pojedinca, tako i Zemlje, pa i svemira.Sistemom starozavjetnih rtava se ukazuje na opti princip funkcionisanja

svemira. rtva je jedino sredstvo i nain, za lino i opte oienje i posveenje. UBibliji se navode dvije osnovne grupe rtava. Prvu ine oni koji podupiru zlo i neredu svemiru, a drugu, svakako, oni na strani "dobra". Dakle, sav svemir je podloanrtvi, s tom razlikom to su neki silom prilika (itaj, suda ili zakona) primorani na to:

"Ti dakle sine ovjeji, ovako govori Gospod Gospod, reci pticama,svakojakim pticama i svijem zvijerima poljskim: skupite se i hodite, saberite se ssvijeh strana na RTVU MOJU, koju koljem za vas, na veliku RTVU nagorama Izrailjevijem, i jeete mesa i piete krvi." (Jezek. 39:17, vidi i Ot.19:17-21),

dok za "druge", rtva predstavlja vrhunac izraavanja ljubavi:"Od ove ljubavi NIKO VEE NEMA, da ko duu svoju poloi za prijatelje

svoje." (Jovan 15:13)Zato nije sluajno, da je Adamova ljubljenica stvorena upravo jednim vidom

njegove rtve, to, s obzirom da je Adam slika Boja, tipski ukazuje i na nainBojeg stvaranja uopte.

Do Golgote su prinoene ivotinje za rtvu, a u nekim sluajevima i sopstvenadjeca. Isus je svojim ivotom i rtvom ukazao na jedan novi elemenat, a to je daBoji narod prihvatanjem te rtve kao tipa i uzora treba, iz ljubavi prema Bogu iblinjima, da preda sebe, "tjelesa svoja u rtvu IVU, svetu ugodnu Bogu..." (Rim.12:1). S druge strane Isusova rtva, s obzirom da je Isus svojim ivotom na zemljikao "novi Adam" (1. Kor. 15:45) vjerna predstava Oca (Jov. 14:9) za razliku od

prvog koji je iznevjerio, ukazuje na vjenu arhetip rtvu Boga oca.Tako, tek od Golgote pa na ovamo imamo da Boji narod predaje sebe na"rtvu ivu, svetu ugodnu Bogu" (Ot. 2:10, 6:11, 13:15, 20:4) ne uzimajui tuekrvi i rtava. Do Golgote je Boji narod konstantno TRAIO otkrivenje Boje ljubavi panje, od Golgote Bog trai da njegov narod uzraste do nivoa PRUANJA te isteljubavi i panje.

7


8/15

Tipologija Bojih linostiVe je reeno da jednu od glavnih karakteristika klasine tipologije predstavlja

"hristocentrizam", pojam koji je skoro kao zahtjev u zapadnu teologiju uveo MartinLuter. Teolozi su se uglavnom bavili onim primjerima koje je uoio apostol Pavle.Tako se navode Mojsije i Adam kao tipovi Hrista, pa zatim svetenik sa svojomslubom u hramu i na kraju rtveno jagnje, koje neki pogreno uoptavaju i na cijelisistem rtava. Meutim, tek se tu i tamo stidljivo navode primjeri i drugih linosti,kao Isusovih tipova. Ovdje je radi primjera prikazan samo Josif, koji je po meni inajprikladniji izbor za ovu temu. Odgovarajui paralelni stihovi su smjeteni uTabeli2.

Zaprepaujua je slinost izmeu ove dvije linosti, svakako u drastinorazliitim dimenzijama. Navedene pojedinosti ivota patrijarha Josifa tolikoodgovaraju Isusovim, ne samo u vezi Isusovog ivota provedenog na Zemlji, ve i upogledu sadanje Isusove slube na nebesima, da se postavlja pitanje da li i drugepojedinosti iz Josifovog ivota imaju tipoloki znaaj. A vjerovatno da imaju.

8


9/15

"Izrailj ljubljae Josifa najvema izmeusvijeh sinova svojih. (1.Moj. 37:3)

"...i gle glas iz oblaka govorei: ovo jesin moj ljubazni koji je po mojojvolji..." (Mat. 17:5)

"Tada mu braa rekoe: da nee jobiti car nad nama..." (1Moj. 37:8)

"A Isus stade pred sudijom i zapita gasudija: ti li si car Judejski?..." (Mat.27:11)

"...i prodadoe Josifa Ismailjcima zadvadeset srebrenika..." (1Moj. 37:28)

"Tada jedan od dvanaestorice... otide kaglavarima svetenikim... A oni muobrekoe trideset srebrenika." (Mat.26:14-15)

"I Gospod bi s Josifom te bisrean..." (1Moj. 39:2)

"I Isus napredovae u premudrosti i urastu i u milosti kod Boga i kodljudi." (Lk. 2:52)

"Ona ga uhvati za haljinu... ali onostaviv joj u rukama haljinu svojupobjee..." (1Moj. 39:12)

"A kad ga razapee razdijelie haljinenjegove..." (Mat. 27:35)

"I gospodar Josifov uhvati ga i baci ga utamnicu..." (1Moj. 39:20)

"I uzevi Josif tijelo... i metnu ga u novisvoj grob..." (Mat.27: 59-60)

"I faraon se razgnjevi na dva dvoranina,na starjeinu nad peharnicima i nastarjeinu nad hljebarima; i baci ih utamnicu... gdje Josif bjeesuanj." (1.Moj. 40:2-3)

"Tada raspee s njim dvahajduka..." (Mat. 27:38)

"Jo tri dana... i opet e dodavati aukao pree dok si bio peharnik." (1Moj.40:13)

"I ree mu Isus: zaista ti kaem danas,bie sa mnom u raju." (Lk. 23:43)

"Jo tri dana, i faraon... izbacie te... iptice e jesti s tebe meso." (1Moj.40:19)

"A jedan od zloinaca huljae na njegagovorei: ako si ti Hristos pomozi sebi inama." (Lk. 23:39)

"Ali nemoj zaboraviti mene kad bude udobru..." (1Moj. 40:14)

"I ree Isusu: opomeni me se, Gospode!kad doe u carstvo svoje." (Lk. 23:42)

"I kad bi ujutru, on se zabrinu u duhu, i

poslav sazva sve gatare Misirske imudrace, i pripovjedi im ta je snio; aliniko ne moe kazati Faraonu taznai." (1Moj. 41:8)

"I ja plakah mnogo to se niko ne nae

dostojan da otvori i da proita knjigu,niti da zaviri u nju." (Ot. 5:4)

"Tada progovori starjeina nadpeharnicima... a ondje bijae s namamome Jevreje..." (1Moj. 41:9.12)

"I jedan od starjeina ree mi: ne plai,evo je nadvladao lav koji je od koljenaJudina..." (Ot. 5:5)

"...kad je tebi javio Bog sve ovo nemanikoga mudra i razumna kao to siti." (1Moj. 41:39)

"...dostojno je jagnje da primi silu ibogatsvo i premudrost i jainu i ast islavu i blagoslov." (Ot. 5:12)

"I jo ree faraon Josifu: evo postavljamte nad svom zemljom Misirskom." (1Moj.41:41)

"I pristupivi Isus ree im govorei:dademi se svaka vlast na nebu i nazemlji." (Mat. 28:18)

9


10/15

"I ree faraon Josifu... uzmite ocasvojega i eljad svoju, i doite k meni, idau vam najbolje to ima u zemljiMisirskoj..." (1Moj. 45:17-18)

"Mnogi su stanovi u kui oca mojega... Ikad otidem i pripravim vam mjesto, opetu doi, i uzeu vas k sebi da i vi budetegdje sam ja." (Jovan 14:2-3)

"I tako nijeste me vi opravili ovamonego sam Bog, koji me postavi ocemfaraonu i gospodarem od svega domanjegova i starjeinom nad svom zemljomMisirskom." (1 Moj. 45:8)

"Zato me otac ljubi, jer ja duu svojupolaem da je opet uzmem. Niko je neotima od mene, nego je ja sam od sebepolaem. Vlast imam poloiti je i vlastimam uzeti je opet. Ovu sam zapovjestprimio od oca svojega." (Jovan10:17-18)

"A Josif ree brai svojoj: ja sam Josif;je li mi otac jo u ivotu? Ali mu braane mogahu odgovoriti, jer se prepadoe

od njega." (1 Moj. 45:4)

"A kad oni ovo govorahu, i sam Isusstade meu njima, i ree im: mir vam. Aoni se uplaie, i poplaeni budui,

miljahu da vide duha." (Luka 24:36-37)"A Bog me posla pred vama, da vassauva na zemlji i da vam izbavi ivotizbavljenjem velikim." (1 Moj. 45:7)

"Josife sine Davidov! Ne boj se uzetiMarije ene svoje; jer ono to se u njojzaelo od Duha je svetoga.Pa e roditisina, i nadjeni mu ime Isus; jer e onizbaviti svoj narod od grijeha njihovijeh."(Matej 1:20/b-21)

Josif ispituje svoju brau. (1 Moj.42:18-28)

"Sud sjede i knjige se otvorie." (Dan.7:10/b)

"A tvoj se sluga podjemio za dijete ocusvojem... Zato neka sluga tvoj ostanemjesto djeteta da bude rob gospodarumojemu a dijete neka ide s braomsvojom." (1 Moj. 44:32-33)

"A sjutradan vidje Jovan Isusa gdje ide k njemu, i ree: gle jagnje Boije koje uzena se grijeh svijeta." (Jovan 1:29)

"Pa sada da otidem... ocu svojemu, aovo dijete ne bude s nama, kako je duaonoga vezana za duu ovoga, umrijeekad vidi da nema djeteta, te e slugetvoje svaliti staroga... oca tvojega s

tugom u grob. Kako bih se vratio k ocusvojemu bez djeteta da gledam jade kojibi mi oca zadesili?" (1 Moj. 44:30-31.34)

"Jer Bogu tako omilje svijet da je i sinasvojega jedinorodnoga dao, da nijedankoji ga vjeruje ne pogine, nego da imaivot vjeni." (Jovan 3:16)

Tabela 2. Prikaz paralelnih stihova koji ukazuju na Jakovljevog sina Josifa kao tipaIsusa Hrista. Uoljivo je da se njegova tipologija odnosi kako na Isusov ovozemaljskiivot, tako i na prethodni, a i buduI, tj. njegovu nebesku slubu.

10


11/15

OPTA TIPOLOGIJASada, kada smo stekli kakvu takvu predstavu o znaenju i znaaju tipologije u

Bibliji, stekli su se uslovi da preemo i na tzv. "optu tipologiju". Tipovi sa kojimasmo do sada baratali su se ograniavali praktino samo na pozitivne linostidogaaje i slino. Tu i tamo bi se pojavio Sotona kao sporedni negativac, ali jehristocentrinost ostala glavnom karakteristikom te, uslovno reeno, klasinetipologije. (Opta) tipologija koju emo razviti u redovim koji slijede, u sutini nepredstavlja nita novo. Svi tipovi razvijeni u klasinoj tipologiji i dalje zadravajusvoju vanost, dok ovdje izloena tipologija proiruje opseg svoje primjenjivosti ipoprima egzaktni karakter.

Drugim rijeima. Ta opta tipologija se proiruje praktino na cijelu Bibliju, i toje veoma vano i na svakodnevnu, ako moemo tako rei, vanbiblijsku realnost (to

je djelimino uoio jo Johannes Cocceius (1603-69) primjenjujui je i na savremenedogaaje /TS/). Njena egzaktnost potie od njenog tzv. fraktalnog karaktera.Upravo ova unutranja i spoljanja tipologija (odnosno fraktalnost) je

ono to Bibliju ini jedinstvenom knjigom. Nijedna druga knjiga u istorijiljudskog roda, bez obzira da li se smatra svetom i profanom, nema ovukarakteristiku.

Osnovni tipovi koje je pisac ovih redova uoio i obradio su: dualnost, trojstvo,sedmica i godinji praznici. Svaki od ovih tipova predstavlja temu za sebe pa e bitiobraeni u posebnim poglavljima.

U djeluTipolgija dualnosti , pokazuje se da dualnost predstavlja osnovnuegzistencijalnu kategoriju.U djeluTipologija trojstva pokazuje se da Trojstvo predstavlja osnovni tiplinosti, kako u Bibliji tako i van nje, kako u pozitivnom smislu tako i u negativnom.

U djeluTipologija sedmice pokazuje se da osnovnu Boansku aktivnost (iliodbrambeni mehanizam) predstavlja stvaranje, koje je nerazdvojno vezano zapojam Boanske sedmice, koja je s druge strane opet povezana sa Trojstvom, to jesasvim razumljivo. U est dana te sedmice Bog stvara, a u sedmom je sveoptisabor, sud ili carovanje svetih. Tu se takoe pokazuje da vrijeme u sluajuBoanskih sedmica ima tzv. eksponencijalnu dimenziju, a sve odgovarajuetipologije se nazivaju eksponencijalnim tipologijama.

U djeluTipologija bloagdana pokazuje se da je takozvana linearna dimenzijavremena vezana za Boanska stvorenja, u ta spadaju i praznici. Odgovarajuetipologije su nazvane linearnim tipologijama.

Prije nego to nastavimo sa prouavanjem, pozabaviemo se malo sa pojmomfraktala, koji vizuelizuje predstavu o tipologiji, i s obzirom da se radi omatematikom terminu, daje joj egzaktni karakter.

11


12/15

TIPOLOGIJA I FRAKTALI

Pojam fraktalaSredinom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, zahvaljujui mogunostimakoje je pruila snano ekspandirajua raunarska tehnika, zaivila je novamatematika disciplina - TEORIJA HAOSA, koja svojom primjenom obuhvatafenomene u fizici, hemiji, meteorologiji, pa ak i biologiji. Jedan od osnovnihpojmova ove teorije predstavljaju FRAKTALI. Uveo ih je ameriki matematiar,jevrejski imigrant iz poljske, Benoit Mandelbrot i definisao kao geometrijski objekatkoji pokazuje strukturu bogatu detaljima, bez obzira koliko bila uveana. Drugimrijeima, uveavanjem nekog detalja ove strukture stalno nailazimo na nove i novedetalje (zato se i naziva strukturom sa beskonano detalja). Gledano s matematiketake gledita, ove strukture nastaju preko odreenog niza transformacija poetnegeometrijske figure. Meutim, ono to je karakteristino jeste da je broj tihtransformacija fiksiran i ogranien i da se taj niz transformacija primjenjuje nasvaku novodobijenu figuru (sl. I 1). Na ovaj nain su dobijeni najraznoraznijigeometrijski oblici, npr. listovi raznoraznih biljaka, povrina planinskih lanaca, oblacii ostale zamrene, vijugave, naborane udne (prividno haotine) strukture, koje sedo tada nijesu mogle dobiti.

U zavisnosti od tipa transformacija fraktali se dijele na deterministike istohastike. Kod deterministikih fraktala je navedeni niz transformacija

nepromjenjiv, dok kod stohastikih zavisi od jednog ili vie stohastikih (tj.sluajnih, nepredvidivih) parametara. I jedni i drugi fraktali se opet dijele nalinearne i nelinearne, u zavisnosti od tipa transformacija koje se primjenjuju.

Jedna od glavnih osobina ovih struktura jestesamoslinost , tj. koja se sastojiu tome da se poevi od odreenog detalja, daljim uveanjem, nakon izvjesnogbroja koraka dolazi do istog (tanije veoma, veoma slinog) detalja (sl. I 2).

S obzirom da, za sada, fraktali predstavljaju jedine matematike objekte kojiimaju tu osobinu, i s obzirom da se ispostavlja da biblijski tipovi, takoe, imajuosobinu samoslinosti, izvodi se zakljuak da tipovi (koji, kao to emo vidjeti, imajuopti karakter) predstavljaju fraktale.

Biblija i fraktaliNa osnovu tipolokih analiza navedenih u narednim djelovima knjige, ovdje se

postavlja hipoteza da strukturu svega postojeeg (ukljuujui i duhovne realnosti)predstavlja sistem fraktala, i u pogledu vremena, i u pogledu prostora, i u pogledudogaaja, pa ak i bia. Zapravo, pojmu FRAKTALA u prirodnim naukama, po svojojformi odgovara pojam TIPA u teologiji. Na taj nain, fraktali postaju spona izmeuprirodnih nauka s jedne strane i teologije (i knjievnosti) s druge.

Poimo od prirode i prostora. Sve poznate fundamentalne strukture imaju slinucentralno rotacionu strukturu. U atomu se elektroni kreu po odreenim orbitamaoko jezgra. U Sunevom sistemu se planete kreu oko Sunca po svojim orbitama, aslino je vjerovatno i sa ostalim zvijezdama i njihovim planetama. Kod galaksija se

12


13/15

zvijezde kreu oko centra galaksije, a po (bar jednom) kreacionistikom konceptu isame galaksije krue oko centra, za koji se pretpostavlja da bi mogao biti mjestoBojeg prijestola.

to se vremena tie, prvo imamo sistem sedmica, koji na osnovu izloenog uovoj knjizi, lii na jedan pravi fraktal. Uveanje (odnosno umanjenje), kojim sedolazi do nove sedmice iznosi 360,000.

I u pogledu dogaaja se vidi podudarnost tipova dogaaja i u karakteristinimsedmicama, i u istoriji uopte.

to se stvorenja tie, i tu postoje karakteristini tipovi. Najjasniji tip su biaslina Bogu. To je s jedne strane Adam, a s druge 144,000, posmatrane kao jednacjelina. Dalje u Adamovoj sedmici imamo ivotinje "po vrstama njihovijem" (1 Moj.1:21.24), i to iste i neiste, a u ljudskoj istoriji imamo spaene "od svakoga jezika ikoljena i naroda i plemena" (Ot.7:9), kao, na alost, i one druge koji nijesu naenizapisani u knjizi ivota (Ot.20:15).

13

a b

c d

e f Slika I 1. Ilustrativan primjer dobijanja linearnog fraktala (tzv. Kohova kriva).Polazi se od dui a) na koju se primjenjuje operacija b). Potom se na svaku dusa b) primjenjuje ta ista operacija, tako da se dobija c). Postupak ide dalje(teoretski) do beskonanosti. Za ovakve fraktale je karakteristino da za svakidovoljno mali segment dobijene krive postoji isti takav segment u produetkukrive i veoma slian segment (ali umanjen) u dubini krive.


14/15

14

a b

c d

e f

g hSlika 2. primjer tzv. eksponencijalnog fraktala (Mandelbrot). Nakon uveliavanja(uokvirenih) detalja u koraku g se dolazi do poetne figure (mada u drugaijemkontekstu)


15/15

Vrste Biblijskih fraktalaSlino realnim fraktalima i biblijski fraktali bi se mogli podijeliti na dvije grupe. U

prvu spadaju jedinke iste vrste koje su sline svojom formom, i koji zbog togaodgovaraju linearnim fraktalima (odnosno tipovima). U drugu grupu spadaju jedinkekoje pripadaju razliitim formama, a sline su u metaforikom (odnosno duhovnom)smislu. Biblijska metafora nema samo literarno-estetsku vrijednost, ve i dubokusaznajno-duhovnu poruku. Ove strukture su ovdje nazvane eksponencijalnimtipovima (fraktalima).

Tako se u djelu TIPOLOGIJA TROJSTVA zakljuuje da se u svakom ovjeku krijetrojstvo, koje je po pravilu i pod Bojim i pod sotonskim uticajem. S druge straneitave zajednice ljudi mogu predstavljati, takoe, tip neke linosti trojstva, pa takoimamo jagnjetovu nevjestu kao trojstvo (Sunce, Mjesec i zvijezde), pored tri zvijeriiz Apokalipse koje predstavljaju Sotonsko trojstvo i nalaze svoje ispunjenje, kao toe se vidjeti, u monoteistikim religiozno-politikim organizacijama na Zemlji.

Kao to je Adam bio kruna stvaranja opisanog na prvim stranicama Biblije, takoimamo 144,000 kao krunu stvaranja opisanu na zadnjim stranicama Biblije.

Vezano za vrijeme, imamo obine sedmice (od sedam dana), koje sumeusobno sline, kao i karakteristine sedmice iji je odnos 1 : 360,000, koje susline u duhovnom smislu.

Linearni fraktali se mogu nazvati i kvantitativnim, a eksponencijalni -kvalitativnim. Ono to je zajedniko i za linearne i za eksponencijalne fraktale jestenjihov ARHETIP, koji moe sluiti kao spona izmeu jednih i drugih. Tako je Hristosarhetip i za Adama i za sve ljude koji ive po Bojoj volji (linearni fraktali), a i za

144,000 (koji su eksponencijalni fraktal u odnosu na Adama). Sedam Duhova Boijihsu arhetip i za sve uobiajene sedmice, svakako ukoliko su provedene po Bojoj volji(linearni fraktali), a i za prve sedmice stvaranja (eksponencijalni arhetip).

LITERATURA1. Hartmut Jrgens, Heinz-Otto Peitgen und Dietmar Saupe, Fraktale - eine

neue Sprache fr komplexe Strukturen, SPEKTRUM DER WISSENSCHAFT, sep1989, str. 52-64.2. Richard M. Davidson, 1981. TYPOLOGY IN SCRIPTURE, A study ohermeneutical TYPOS structures (Andrews University Seminary Doctoral DissertationSeries), Andrews University Press, Berrien Springs, Michigan.

15

0a uvod u biblijsku tipologiju

Documents