Nove paradigme obiteljskog odgoja

Prof. dr. sc. Dubravka MalešOdsjek za pedagogiju

Filozofski fakultet u Zagrebu

Izlaganje• Obilježja obitelji danas• Obiteljski odgoj - između poslušnosti i

odgovornosti• Odnos obitelji i knjižnice – od separacije

do suradnje i partnerstva

Obitelj se mijenja zajedno s društvom

• društveno, političko i gospodarsko okruženje i obitelj

• obitelj predstavlja sliku u malom svih proturječja kroz koje prolazi društvo (društvene krize proizvode krize u obitelji)

• doživjela promjene u strukturi, ulogama i vrijednostima, ali nije nestala (na vrhu rang-liste vrijednosti za 98% Hrvata)

• zadržala funkcije biološke i socijalne reprodukcije tj. rađanja i odgoja djece

Obitelj – rezultat emocionalnog odabira

• obitelj – prerasla iz društvene potrebe i nužnosti u emocionalni odabir pojedinca

• veća očekivanja muškaraca i žena od partnera

• krhka i podložna krizama

Obilježja obiteljskog života

• Individualizam kao životna filozofija• Pluralizam obiteljskih struktura • Nužnost društvene podrške

Individualizam kao životna filozofija

• prevladava interes za osobno dobro, a zanemaruje se opće dobro - vodi do sebičnosti i slabljenja društvenih veza

• ekonomsko blagostanje postaje važnije od obiteljskih vrijednosti, a osobno zadovoljstvo postaje važnije od obiteljske tradicije

• obitelj se temelji na partnerstvu, a ciljevi se zajednički realiziraju - u suprotnosti s težnjom za slobodom i neovisnošću (česti uzrok sukoba i razlaza među partnerima)

Individualizam• smanjio privlačnost braka i roditeljstva• članovi obitelji u procjepu između: - vlastitih potreba i želja i onih obiteljskih;- između zahtjeva posla i obitelji; - karijere i podizanja djece; - obiteljskih obaveza i mnogih drugih

zadovoljstava i sl. doveo do približavanja rodnih uloga – podjela

poslova u kući i oko odgoja djece

Dijete kao teret• većina žena želi obrazovanje i karijeru, a tek potom

dijete i obitelj (porast parova koji se odriču djece zbog karijere; odgađanje roditeljstva)

• smanjenje broja djece u obitelji (roditelji se osjećaju preopterećeno pa za više djece nemaju snage ni želje)

• dijete postaje trošak (stvarni troškovi i tzv. indirektni troškovi - različiti vidovi odricanja zbog djeteta)

• djeca žrtve – trebaju zaštitu, podršku, vođenje, granice i strukturu za osjećaj pripadanja i sigurnosti

Pluralizam obiteljskih struktura

• nuklearna obitelj sinonim za obitelj • određenje obitelji kao skupine pojedinaca

povezanih brakom i krvnom vezom danas više ne pokriva sve tipove obitelji

• raznolikost tipova obitelji čini njezino definiranje vrlo teškim odnosno nemogućim

• posljedica ekonomskog, socijalnog i moralnog konteksta zapadnog društva

Različitost obiteljskih struktura s obzirom

- na odnos roditelja i djece (npr. biološka i usvojena djeca)

- na bračni status roditelja (neoženjeni, razvedeni, odvojeni, ponovno oženjeni),

- na broj roditelja/članova u obitelji i - na seksualnu orijentaciju partnera

Neke strukturalno različite obitelji

• obitelji u kojoj su biološki otac i majka i njihovo dijete/djeca

• posvojiteljske obitelji• obitelji u kojima je samo jedan roditelj biološki• rekonstruirane obitelji tj. novi brak nakon razvoda• jednoroditeljske obitelji (kao posljedica razvoda

braka, smrti,izvanbračne zajednice, vlastite odluke da se ima dijete ali ne i partner)

• udomiteljske obitelji višegeneracijske obitelji• izvanbračne obitelji istospolne i suragat obitelji

Obitelj u RH• u usporedbi s većinom europskih zemalja, u

Hrvatskoj se obiteljska struktura relativno sporo mijenja pa stoga još zadržava dosta tradicijskih obilježja

• Iako se još uvijek približno 90 posto djece rađa u braku uočljivo je da naša zemlja polako prati trendove razvijenih zemalja svijeta. Živjeti u obitelji više nije atraktivno, a brak i obitelj postaju sve manje poželjni društveni institucijski oblici

• smanjuje se broj sklopljenih brakova, raste broj razvoda i rođenja djece izvan bračne zajednice, u porastu su brakovi bez djece te broj majki s djecom (iako se uočava i porast samohranih očeva)

• u obiteljskoj slici stanovništva Hrvatske najvećim dijelom su bračni parovi s djecom (57,9%), potom slijede jednoroditeljske obitelji koje čine majke s djecom (12,5%) i očevi s djecom (2,6%).

• 27% bračnih parova je bez djece (imati djecu više nije popularno odnosno više nije prioritetan cilj braka)

• obitelj se počela rasterećivati svoje reprodukcijske funkcije

Različite obiteljske strukture i odgoj

• je li važnija struktura ili kvaliteta odnosa između roditelja i djece

• rezultati znanstvenih istraživanja - kontradiktorni

• niti jedno dijete se ne smije loše osjećati zbog svoje obiteljske situacije

• profesionalac treba preispitati vlastito ponašanje, stavove i predrasude prema članovima različitih obitelji

Paradoks suvremene obitelji• obitelj u procjepu između tradicionalnih

obiteljskih vrijednosti i zahtjeva suvremenog društvenog razvoja

• potreba za pomoći i podrškom društvenih struktura

• roditelji su odgovorni za odgoj djeteta, ali postoji i odgovornost države koja treba roditeljima pružati podršku u obavljanju roditeljske uloge odnosno stvoriti uvjete za kvalitetno roditeljstvo

• kriza obiteljskog odgoja?

Promjene u roditeljskoj ulozi• roditeljska uloga samo je jedna od uloga, ali

najodgovornija i najteža u životu pojedinca • kratkoća vremena za odgojno djelovanje • zapošljavanjem oba roditelja izvan kuće, o

djeci brinu i druge odrasle osobe (profesionalci)

• roditelj postaje koordinator odgojnih čimbenika birajući za djecu "druge odgajatelje" u izvanobiteljskom okruženju

• roditelj postaje odgovoran za odgoj u obitelji kao i za izbor izvanobiteljskih utjecaja

Od roditelja se očekuje da• poznaje zakonitosti i obilježja dječjeg razvoja• prepozna potrebe i sposobnosti djeteta te da zna

načine njihova zadovoljavanja i poticanja • posjeduje znanja, vještine i navike potrebne za

uspješno odgojno djelovanje• je dobro informiran o postojećim društvenim

resursima (materijalnim, pravnim, socijalnim, zdravstveno-zaštitnim, odgojno-obrazovnim itd.)

• je u stanju odabrati najbolje za svoje dijete• surađuje s onima koji izvan obitelji skrbe o njegovu

djetetu

Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta

• Brižno, njegujuće ponašanje• Pružanje strukture i vođenja• Uvažavanje djeteta kao individue• Omogućavanje osnaživanja djeteta

• odgoj postao vrlo zahtjevan i traži određena znanja i vještine

Obiteljski odgoj (i roditeljski autoritet)

• se našao u procjepu između tradicionalnog nastojanja da dijete bude poslušno i da bespogovorno uvažava autoritet roditelja i drugih odraslih te novijih nastojanja koja teže razvoju samostalnosti i odgovornosti kod djeteta

Odgoj za poslušnost• polazi od slike djeteta kao ranjivog,

nekompetentnog, ovisnog i neposlušnog i kojeg samo roditeljska intervencija može učiniti kvalitetnim čovjekom

• odrasli najbolje zna što djetetu treba • danas prisutan ali nije dominantan

Odgoj za odgovornost• povjerenje u djetetove mogućnosti• u odgoju dominira praćenje djetetovih potreba te

stvaranje uvjeta za njihovo zadovoljavanje• prepuštanje inicijative djetetu, a što vodi razvoju

njegovih kompetencija• postepeni prijelaz odgovornosti s odraslog na

dijete u cilju razvoja odgovornog ponašanja prema sebi i drugima

Razvoj odgovornosti• od najranije dobi dijete učiti odgovornosti • razvoj odgovornosti usko je povezan s

mogućnostima djetetova djelovanja, izražavanja mišljenja, rješavanja problema i utjecanja na odluke koje se tiču njegova života

• sloboda donošenja odluka i mogućnost izbora mogu djetetu povećati povjerenje u vlastite sposobnosti i pridonijeti izgradnji samopouzdanja

Što je disciplina?• označava proces učenja i vođenja • nije kažnjavanje, stega odnosno pokoravanje

nekom pravilu • predstavlja skup postupaka i pravila koje roditelji

upotrebljavaju kako bi djecu naučili vrijednostima i normama ponašanja u društvu odnosno kako bi se trebala ponašati

• pomaže da djeca nauče uspostavljati kvalitetne odnose s drugima te da mijenjaju odnosno nauče kontrolirati vlastito ponašanje.

Pozitivna ili konstruktivna disciplina

• pristup nastao kao posljedica neodobravanja/zabrane upotrebe tjelesnog kažnjavanja;

• temelji se na poštivanju djetetove ličnosti, poštivanju djetetovih razvojnih potreba i motivacije, razvijanju samodiscipline i prosocijalnog ponašanja;

• je proces u kojem roditelj jasno obrazlaže zbog čega određeno ponašanje ne odobrava te kakvo ponašanje očekuje i zašto;

• proces u kojem roditelji i djeca zajednički donose odluke o pravilima ponašanja i rješenjima problema;

Bit dobrog roditeljskog postupanja

LJUBAV I PRIHVAĆANJE + VISOK STUPANJ RODITELJSKE POTPORE

+ RODITELJSKI NADZOR +POSTAVLJANJE GRANICA

Kompetentan roditelj je • roditelj koji pruža kvalitetan obiteljski odgoj,

koji zna odabrati, za svoje dijete, odgovarajuće izvanobiteljske utjecaje i koji shvaća važnost i sposoban je razvijati suradničke odnose s onima koji izvan obitelji skrbe o njegovu djetetu, odgajaju ga i obrazuju

Suradnja roditelja i drugih odraslih u ustanovama

• proces komunikacije i interakcije temeljen na informiranju, dogovaranju, savjetovanju, zajedničkom učenju, druženju i odlučivanju, a u cilju dijeljenja zajedničke odgovornosti za dječji razvoj

• Cilj - osigurati okruženje u kojem će se dijeteosjećati zadovoljno i prihvaćeno i u kojem ćese voditi briga o djetetovim potrebama i specifičnostima kao jedinke.

Paradigme suradnje

• Paradigma separacije• Paradigma korekcije• Paradigma suradnje