Statistika u prometu

*Statistika u prometu

Literatura: 1. tambuk,Lj., Devi, K. (2010) Statistika. 2. oi, I. (2004) Primijenjena statistika. kolska knjiga. Zagreb.

*

to je statistika?

Statistika na organiziran nain pristupa prikupljanju, selekciji, grupiranju, prezentaciji i analizi informacija ili podataka te interpretiranju rezultat provedene analize, a u svrhu realizacije postavljenih istraivakih ciljeva.

Primjena:promet,ekonomija,industrija,poljoprivreda,unutranja i vanjska trgovina, turizam, cijene, financijski tokovi

*

Statistika se kao znanstvena metoda dijeli na:

1. deskriptivnu (opisnu)2. inferencijalnu (induktivnu, analitiku)

*Statistiki skup je temeljni pojam u statistici.

Statistiki skup sastoji se od jedinica kojima se ispituje (mjeri) jedno svojstvo ili vie svojstava (varijabli, obiljeja) koja od jedinice do jedinice oituju statistiku promjenjivost.

Statistiki skup potrebno je odrediti:pojmovno odreivanje obiljeja koja mora imati svaki element da bi bio dio statistikog skupa. prostorno odreivanje prostora na koji se odnose ili kojem pripadaju jedinice statistikog skupavremenski - odreivanje vremenskog trenutka ili razdoblja kojim e se obuhvatiti sve jedinice statistikog skupa

1.1. Temeljni pojmovi u statistici

*PrimjerU akademskoj godini 2010./2011. na Prometni odjel Veleuilita Nikola Tesla u Gospiu upisalo se 49 studenata.

Rjeenje: Pojmovno odreenje:Prostorno odreenje:Vremensko odreenje:

Opseg skupa:

*1.2. Statistiko obiljeje ili statistika varijablaStatistiko obiljeje (varijabla) je svojstvo jedinice po kojima se lanovi statistikog skupa razlikuju ili jedni drugima nalikuju.

Statistika obiljeja (varijable) dijele se na:KVALITATIVNAKVANTITATIVNA

*KVALITATIVNA OBILJEJA izraavaju se opisno.

Dijele se na:1. nominalna oznaava svojstvo jedinice skupa koje se izraava opisno. Podvrste nominalnih obiljeja su:- atributivna - izraava se opisom svojstva (atribut) elementa statistikog skupa pr. pismenost, narodnost, vrsta proizvoda, nain plaanja rauna- geografska obiljeja - oznaava mjesto s kojim je jedinica stat. skupa u vezi pr. mjesto regulacije tvrtke, mjesto roenja, mjesto porijekla turista2. redoslijedna (ureajna) izraava stupanj (rang) nekog svojstvapr. ocjena, ostvareni bodovi na ispitu, struna sprema, stupanj zadovoljstva gostiju

*

KVANTITATIVNA ili numerika obiljeja izraavaju se brojano. Dijele se na:1. diskretna (diskontinuirana, prekidna) - ako obiljeje poprima prebrojivo mnogo vrijednosti izmeu kojih postoji neki razmak. Vrijednost diskretnog obiljeja obino se utvruje brojanjem.pr. broj uenika u razredu, broj soba u stanu, broj djece u obitelji

2. neprekidna (kontinuirana) ako obiljeje moe poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala.Vrijednost neprekidnog obiljeja obino se utvruje mjerenjem.pr. visina, teina, stopa nezaposlenosti, potronja elektrine energije

*1.3. Vrste i izvori statistikih podatakaPodaci e se smatrati statistikim ako su prikupljeni prema odreenom planu prikupljanja, odnosno poznatom nacrtu eksperimenta, ako su varijabilni i ako ih je dovoljan broj.

Izvori podataka mogu biti: primarni - primarni podaci se prikupljaju na temelju plana promatranja ili eksperimenta (reprezentativniji), a njihov opseg i struktura ovise o zadacima odreenog istraivanja (skuplji).

2. sekundarni - rezultat su djelatnosti drugih institucija, odnosno subjekata. U dananje vrijeme sve vie se koriste razliiti informacijski sustavi dostupni preko interneta zato to su jeftiniji.

*PrimjerUpitnim listom sluba za kreditiranje banke X zahtijeva od zajmotraitelja, izmeu ostalih, i ove informacije:(1) starost(7) ukupni radni sta(2) brani status(8) mjesena plaa(3) broj automobila(9) poloaj u ustanovi(4) kolska sprema(10) vrijednost dionice(5) zanimanje(11) visina postojeih kreditnih obaveza(6) prebivalite(12) iznos zatraenog kreditaKlasificirajte navedena obiljeja (varijable) s obzirom na njihova metrika svojstva.

Rjeenje: Nominalne: atributivne geografske Redoslijedne: Numerike: diskretne neprekidne (1),(2),(4)(3),(12)(5),(6)(9)(10),(7),(8),(11),

*1.4. Ureivanje i grupiranje podatakaUreivanje statistikih podataka provodi se nakon prikupljanja podataka.Da bi se mogli koristiti prikupljenim podacima potrebno ih je urediti i prikazati u odgovarajuem obliku.Ureivanje podataka provodi se na razliite naine. Podaci se navode prema nekom pravilu ili se grupiraju.

Ureivanjem podataka nastaje statistiki niz. Statistiki nizovi pregledno se prikazuju u tablicama.

*Statistika tablicaNaslov tablice:___________________

Izvor:_____________________

ZaglavljePRETSTUPACbrojani dio tabliceZBIRNISTUPACzbirni red (zbroj stupaca)

*Primjer

koleIzvanredni statusRedovni statusukupnoSrednje3108941 204Veleuilita1 0805 6416 721Fakulteti1 70917 59419 303ukupno3 09924 12927 228

*Primjerrazredi

Broj prometnih prekrajaBroj anketiranih0 2622 4954 6376 82

*Relativna frekvencija razreda je omjer apsolutne frekvencije razreda i zbroja frekvencija svih razreda i oznaava se sa

gdje je broj razreda.Relativna frekvencija u postotnom iznosu je

,

*PrimjerDistribucija broja automobila prema broju lanova u obitelji.Odredite relativne frekvencije u decimalnom i postotnom iznosu!

Broj automobila u obiteljiBroj obitelji014182274325414

*Grafiki prikaz podataka

grafiki prikaz popularizira statistike rezultate

grafiko prikazivanje je jednostavan i pregledan nain prikazivanja osnovnih karakteristika promatranih pojava pomou razliitih geometrijskih likova

svaki grafikon mora biti jasan, jednostavan i pregledan

*Razlikujemo:povrinske grafikonelinijske grafikonekartogrameVrste grafikona

*1. POVRINSKI GRAFIKONI Podaci se prikazuju povrinama geometrijskih likova.

Povrine geometrijskih likova moraju biti proporcionalne brojevima koji se tim povrinama prikazuju.

*Vrste povrinskih grafikona:1. Jednostavni stupci

Primjer Pojavljivanje 3 najea enska imena meu 1500 anketiranih osoba.Stupci mogu biti i polegnuti!!!

ImeBroj pojavljivanjaMarija83Ana 41Ivana38

*2. Viestruki stupciPrimjer 2. Inozemna izravna ulaganja u RH u milijunima eura u 2007. i 2008. godini.

Drave 2007.2008.Austrija2 078,9 1 050,7 Nizozemska264,7 275,6 Njemaka171,7 427,3 Maarska258,4 955,1 Francuska106,4 11,2 Slovenija219,7 181,8 Belgija335,1 32,0

*3. Razdijeljeni (strukturni) stupciPrimjer 3. Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema spolu i zavrenoj koli u Gospiu, popis 2001.

SpolO,1. - 3. r.O,4. - 7. r.OSVSVSSMuki1926898672 862155248enski5241 0151 1141 968279264

*4. Kruni dijagramKut koji pripada nekoj grupi rauna se po formuli:

*Primjer 4.Postignuti bodovi na pismenom ispitu.

BodoviBroj studenata0 20820 401740 602260 801680 1009Ukupno

*5. HistogramPrimjer 5. Rauni prodavaonice na malo X dana 30.09.2009. grupirani prema iznosu.

IznosBroj rauna0 501950 10016100 15015150 20013200 3009300 4007400 5004500 10002Ukupno85

*2. LINIJSKI GRAFIKONI Kod linijskog grafikona pojave se prikazuju linijama poligon frekvencija.Primjer 7.Vrijednost dionica 11.03.2010.

DionicaVrijednost (u kn)HT-R-A316,53INA-R-A1.800,00IGH-R-A2.420,00

*2.2. Empirijska funkcija distribucijeEmpirijska funkcija distribucije poznata pod nazivom kumulativni niz nastaje postupnim zbrajanjem originalnih frekvencija (apsolutnih ili relativnih) numerikog niza.

Razlikujemo: 1. kumulativni niz manje od 2. kumulativni niz vie od

Grafiki prikaz kumulativnog niza zove se kumulanta.

*Primjer 8.Djelatnici neke firme prema godinama radnog iskustva.Odredite kumulativne nizove manje od i vie od.

Godine radnog iskustvaBroj radnika0 5625 108910 1514215 208220 253225 3014Ukupno421