1. vjeŽbe za usavrŠavanje toČnosti i brzine … · vjeŽbe za usavrŠavanje toČnosti i brzine...
TRANSCRIPT
1
1. VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TOČNOSTI I BRZINE PISANJAVJEŽBE ZAHVATA
2.1.1. Prva lekcija
1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Vještine učenja su: vještina brzog i točnog čitanja s razumi-
jevanjem što podrazumijeva izdvajanje bitnih dijelova sadrža-
ja i sažimanje smislenih dijelova teksta u manji broj bitnih
rečenica.190
2. vježba zahvata - prošireni osnovni položaj (trajanje vježbe - 1 minutu)
sag jak žad dažd jahač klada fala sala Lada Čad časak žal laž
kasa fah dah žarač čas daska klada hala gas lagala čagalj gaj
jak lak sala čaj jačaj safalada lakaj jahač gaža žad dažd čak
3. zahvat u III. red tipkovnice (trajanje vježbe - 1 minutu)
rez top put tip tir topot tiše tešeš tuš šupe rute porez piše
đep pođi uzeti zađe ruši topot pir zreo šire riše zuriti tuđi
dio tupi pire tire ušiti piši riši potop teze đip tereti Đuro
4. vježba prijepisa - 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)
Učenjem učenik uči kako učiti te iskustvom formira i kumulira
određene vještine i strategije učenja. Strategija učenja je
način kojim učenik upravlja svojim učenjem, a temelji se na
njegovom poznavanju vlastitih osobina i sposobnosti, znanju o
obrazovnim zadaćama što ih mora izvršiti, vještinama stjeca-
nja, povezivanja i primjene novog znanja, nužnom predznanju i
poznavanju svrhovitosti i uporabne vrijednosti novog znanja.
Stjecanje strategija i vještina učenja je razvojni proces što
prolazi kroz tri faze: tijekom osnovne škole razvija se meta-
kognicija, sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja
obrazaca vlastitog mišljenja. U razdoblju srednjeg i visokog
obrazovanja razvijaju se vještine učenja i oblikuju stavovi
prema učenju. Tijekom odraslosti razvijaju kognitivni stilovi
u učenju koji su više ovisni o urođenim osobinama. Refleksiv-
nost – sporo, promišljeno i uporno reagiranje na problem,
svjesno različitih mogućnosti. Impulzivnost – naglo, brzople-
to, površno reagiranje na problem.1010
2
2.1.2. Druga lekcija 1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim. Nemoguće je
na nastavi zabilježiti sve što nastavnik govori! Istoga dana,
poslije nastave, dopuni bilješke koristeći se udžbenikom ili
nekim drugim priručnikom.208
2. zahvat na tipkovnicu (ei, ru, vm)
sada laska časak falda vrč marim vrisak mamurluk Lika mravi
makadam Rijeka umak virim safari čujem jurim krivim makrame
vičem rum vrijesak čarke marke varljiv marljiva ručam sijem
čim muha meljem rum mamurluk vrvi Makarska rukav vafle sami
3. zahvat na tipkovnicu (gh, c, točka i crtica)
gradski humus vlaga lihvar figura Hvar kuhar Čeh žega jahači
Dalmacija, glumica, kuharica, figa, hrid, Grič, hijerarhija,
cvrčak, dječaci, rekreacija, ulica, Jurica, mrvica, edicija,
relaksacija, kucavica, kamilica, rukavice, Ivica, smicalica,
krad-ljiv-ci, Si-ci-li-ja, si-li-cij, sed-mi-ca, ci-me-ri-ca
4. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)
Uči aktivno tj. dobro odredi svrhu i razinu do koje treba
naučiti gradivo i tome prilagodi način učenja. Ako je neku
informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino pre-
poznavanje u različitim smislenim cjelinama. Kada nešto treba
znati doslovno reproducirati ili smisleno ponoviti, ponavljaj
to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, od-
nosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja. Kad
naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati razli-
čite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo. Bolje
je odjednom proučiti sadržaj koji treba naučiti i odmah se
pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li mnogo
puta tek čitati sadržaj. Uspjeh u učenju je to veći što smo
aktivniji pri učenju. Uobičajene aktivnosti učenja, s tim u
vezi, možemo ovako poredati, od slabijih do najboljih: sluša-
nje, čitanje, podcrtavanje važnih dijelova sadržaja, bilje-
ženje sažetaka pročitanog sadržaja, izrada sažetog pregleda
cijelog sadržaja, samostalno prepričavanje i samoispitivanje
obrađenog gradiva, raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja
o problemima u gradivu, samostalno rješavanje problemskih
zadataka.
3
2.1.3. Treća lekcija
1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Spriječi zaboravljanje tako što ćeš kada završiš s učenjem
nekog poglavlja napraviti pet minutnu pauzu, zatvori oči,
miruj i razmišljaj o onome što si učio. Potom se kratko
razgibaj i nastavi s učenjem drugog sadržaja.218
2. zahvat na tipkovnicu (op, tz)
ogledalo papar oholo papagaj hrskavica prigovor čokoladica
Orahovica, vodovod, Karlovac, čuperak, Miroslav, opipljiv,
regata, teatar, turizam, izraz, rastresti, zvrk, opozvati,
daktilografi, propozicije, statistika, zoologija, telegram
fizika, magisterij, operacijski sustav, kapacitet memorije
Miroslav priprema magistarski rad iz matematike i fizike.
Miro iz Orahovice putuje svaki put u Sisak po kompjutore.
Svakako pročitaj i koristi propis i naputak iz ekologije.
Pratimo kako u jatu putuju divlje patke i guske put juga.
3. zahvat na tipkovnicu (bn, ćš)
franko stanica, šapćeš, radni dan, opće mišljenje, abeceda
neobičan, instrument, Antarktik, triješće, mirisni štapići
novčići, inćuni, svećenik, nadahnuće, neshvaćen, onečišćen
ćelija, bešćutan, blaćenje, budućnost, svijećnjak, člančić
Iz Dubrovnika je došao veliki broj ekologa u Botanički vrt.
Dao je bogatu zbirku novca visoke numizmatičke vrijednosti.
Banke ne mogu zamisliti poslovanje bez upotrebe kompjutora.
Banke klijentima omogućavaju obavljanje poslova Internetom.
Provjeru bankovnog računa, na bankomatu preuzima računalo.
Mnoge tvrtke, davatelji usluga elektroničke pošte, korisni-
cima daju mogućnost otvaranja besplatne elektroničke adrese.
Računala su omogućila da su mnogi poslovi neovisni o fizičkom
mjestu gdje se obavljaju. Tu vrstu zaposlenja zovemo rad na
daljinu. Zaposlenike koji rade na daljinu dijelimo u dvije
skupine: zaposlenici koji rade za drugog poslodavca i osobe
koje vode vlastiti posao.266
Omogućiti zaposlenicima rad na daljinu za poslodavca ima ove
prednosti: povećanu produktivnost i motiviranost zaposlenika,
manje izostanaka s posla, manje vremena na putu na posao i s
posla, bolja koncentracija, bolji radni okoliš, manji stres,
ušteda u radnom prostoru, energiji i ostalim troškovima.301
4
2.1.4. Četvrta lekcija
1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Danas naučeni sadržaj u sažetom obliku ponavljaj i slijedećih
dana, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu
ili ne. Zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenja, a
kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati na-
učeno.249
2. zahvat na tipkovnicu (žđ) zaštitnik zviježđe žešće željezničari anđeoski brežuljkast
četveronožac čađavost đumbir župljani gvožđe južnohrvatski
knjigovođa metež lađar Mađarska međaš međugradski pretežak
privrženik prerađevina nužnost najžešći hrđa Živogošće žeđ
Mandžurija džez srdžba budžet šeširdžija ćevabdžija džepni
3. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)
Životopis je kratak, precizan, dobro napisan tekst zasnovan
isključivo na istinitim činjenicama, kojim se opisuju osobna
dostignuća na obrazovnom i praktičnom planu, prethodno radno
iskustvo, specifična znanja, vještine i osobine koje su važne
prilikom natjecanja za neki posao. Osim prilikom traženja
posla, životopis se traži i u nekim drugim slučajevima, npr.
na natječaju za stipendiju ili prilikom odobravanja projekta.
Njegova je osnovna namjena da posluži za odabir kandidata
koji udovoljavaju traženim uvjetima. Kad sastavljate životo-
pis, morate imati na umu zaposlenog poslodavca koji čita niz
životopisa i molbi za posao te na temelju njih odlučuje o
kandidatima koje će pozvati na intervju. Neke životopise
možda neće ni pročitati, drugima će posvetiti puno pažnje. U
vašem je interesu da napišete životopis koji će poslodavac
zamijetiti, detaljno pročitati i po kojem će vas zapamtiti.
Nemojte misliti da ste, napisavši jednu verziju svoga živo-
topisa, riješili problem. Životopis se mora razlikovati od
posla do posla. On vas predstavlja onako kako u danom tre-
nutku želite biti predstavljeni. Bitno je da životopis
prilagodite konkretnom poslu za koji se natječete.1180
5
2.1.5. Peta lekcija
1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Velika većina tipkovnica koje se upotrebljavaju zasnovana je
na tzv. Qwerty tipkovnici. Taj naziv potječe od slova upisa-
nih na prvih 6 tipki u drugom redu odozgo na alfanumeričkom
dijelu tipkovnice. Kod nas se rabi verzija koja ima zamije-
njena slova Z i Y pa se naziva Qwertz.278
2. zahvat na tipkovnicu (wx, qy)
Query – upit, Print Prview – pregled ispisa, quickly – brzo,
Draw Table – crtanje tablice, Exit – izlaz, Window – prozor,
Web browser – Web preglednik, Windows Explorer - istraživač,
View – prikaz, keyboard – tipkovnica, worksheet – radni list
3. Vježba kraćih tekstova
World Wide Web (WWW) – sustav internetskih poslužitelja spe-
cijaliziranih za rad s posebno formatiranim dokumentima napi-
sanim u HTML-u (HyperText Markup Language) koji podržava veze
prema drugim sličnim dokumentima i datotekama.229
RSI (repetitive strain injury) ili CTD (cumulative trauma
disorders) je naziv za ozljede koje nastaju zbog prekomjernog
ponavljanja motoričkih radnji. Ona se javlja neprekidnom upo-
rabom tipkovnice ili miša. Kako bi se izbjegla, dobro je pri-
likom dugotrajnog rada na računalu praviti stanke i razgiba-
vati ruke.312
Windows Explorer ili kako mu samo ime kaže istraživač, možete
upotrebljavati za pretraživanje, kopiranje, premještanje,
kreiranje mapa i prečaca i sve ono što s mapama ili datote-
kama poželite raditi. Da biste pokrenuli Explorer, kliknite
na gumb Start, All Programs, Accessories, Windows Explorer
ili kombinacijom tipki Windows i «E», odnosno Start, Pokreni
(Run...), upišite «explorer». Nakon pokretanja Windows
Explorera, dobit ćete njegov prozor podijeljen na lijevu i
desnu stranu. Na lijevoj strani prozora prikazuje se stablo
mapa i grafički prikaz veza između svih jedinica (A:, C:,
D:,…) i mapa (foldera), dok na desnoj strani imate prikaz
svih pripadajućih mapa i datoteka odabrane mape ili jedinice
na lijevoj strani.728
6
2.1.6. Šesta lekcija
1. vježba ugrijavanja (trajanje vježbe - 1 minutu)
Membranska tipkovnica građena je kao sendvič, između dvije
međusobno odmaknute plastične membrane koje su presvučene s
unutrašnje strane vidljivim slojem, a pritiskom na gornju
membranu one se približe i tako se ostvaruje električni
kontakt.241
2. zahvat na tipkovnicu – brojevi (arapski, rimski) f6j7 mju7 8ujm num8 vfr5 vfr6 de4 ki9 sw3 xw3 lo0 aq2 1qa
Qverty tipkovnicu razvio je Amerikanac C. L. Sholes 1872.
Mijo putuje na kongres u New Jersey 7. kolovoza u 8 sati.
Pomoću tipke Shift i broja 9 dobivamo znak desne zagrade.
Broj 6 pišemo lijevim drugim prstom u 4. redu tipkovnice.
Osnovni zahvat na tipkovnici za savladavanje deseteroprstnog
slijepog pisanja je II. redu na slovima: asdf, jklč. U I. i
III. redu smještena su slova i znakovi. U IV. redu smješteni
su brojevi i znakovi, a razmaknica i prečaci nalaze se u 0.
redu.
3. zahvat na tipkovnicu – posebni znaci (Alt+, Alt Gr +)
Znak s akcentom najčešće pišemo tako što gotovi znak umećemo
preko izbornika: Umetanje – Simbol. Znak možemo pisati brže
ako znamo oznaku prečaca. Npr. znak s akcentom «á» možemo
pisati na više načina. I. Preko izbornika Umetanje – Simbol.
II. Preko numeričke tipkovnice koristeći tipku Alt + znakovni
kod 0225. III. Na tipkovnici, držeći tipku Alt Gr, otipkamo u
četvrtom redu tipku broj 9, otpustimo tipku Alt Gr i otipkamo
slovo «a». Znakove «ä, ü, ë, ö» dobivamo kombinacijom tipke
Alt Gr i znaka dvije točke u 4. redu tipkovnice iza tipke 0.
Dugosilazni naglasak u riječima: grâd, pâmtiti, pisati ćemo
kombinacijom tipki Alt Gr i brojke 3 u IV. redu tipkovnice, a
zatim otpustiti tipku Alt Gr i otipkati slovo «a». Znak «°C»
dobivamo kombinacijom tipke Alt Gr i brojke 5 u IV. redu
tipkovnice te pomakom razmaknice. Znak paragrafa «§» dobivamo
kombinacijom tipke Alt Gr i slova «m». Matematičke znakove:
množenja pišemo pomoću Alt Gr i znaka «đ», dijeljenje Alt Gr
i znak «š». Tipka Alt Gr + slovo «b» daje lijevu vitičastu
zagradu dok desnu zagradu dobivamo kombinacijom Alt Gr + «n».
7
4. prijepis – 5 minuta (očekivani rezultat - 15 redova bez pogreške)
GOSPODARSKI PROFIL HRVATSKE
Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija
na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvoj-
ne mogućnosti. U 2004. ostvareno je 6% više turističkih dola-
zaka i 2% više noćenja u odnosu na 2003., a procjenjuje se da
će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godiš-
njoj stopi od 3 do 5%. Prednosti turističkog proizvoda su
očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno
nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih trži-
šta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim de-
stinacijama. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak
turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka,
ekološki očuvana prirodna bogatstva s 8 nacionalnih parkova:
Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kor-
nati, Mljet, Brijuni i Krka i 10 parkova prirode te kulturno
i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a:
Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dubrovnik te
Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala. Blagom
mediteranskom klimom privlači turiste tijekom cijele godine.
Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautič-
kog turizma, ronilačkog, kongresnog, ekološkog, ruralnog,
kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turiz-
ma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motor-
nim jedrenjacima i izletničkog turizma. Svaka od hrvatskih
turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu
sa svjetskim trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačaj-
nije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i dubrovačko
područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska. 1621
Izvor: www.hgk.hr, 2005.
8
ELEKTRONIČKO POSLOVANJE DRŽAVE I GOSPODARSTVA
Državna uprava je s gospodarskim subjektima provela u srpnju
ove godine prve sigurnosno zaštićene transakcije elektroni-
čkog poslovanja osigurane pametnim karticama tzv. Smart Card,
naprednim elektroničkim potpisom. Sustav je izgrađen za rad
čarter kompanija i koristi se za prijave posade pri isplov-
ljenju iz luke. Ovakav način potpuno elektroničkog poslovanja
državnih i poslovnih subjekata poznat je u svijetu kao G2B
(Government-to-Business) poslovanje. Podatke iz elektroničkih
transakcija Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
prosljeđuje drugim ministarstvima sukladno Zakonu o sustavu
državne uprave. Time je realiziran i drugi suvremeni koncept
elektroničkog poslovanja: Government-to-Government (G2G).
Bitna novost je u tome da se s gospodarskim subjektom komuni-
cira elektronički, da se svi procesni koraci unutar državne
uprave obavljaju elektronički te da su procesi elektronički
povezani prema drugim ministarstvima (tzv. elektronički One-
Stop-Shop). Poslove koje su čarteraši (iznajmljivači plovila)
morali obavljati dolazeći u lučke kapetanije i lučke isposta-
ve, čekajući u redu i radeći s papirima, sada ih obavljaju iz
svog ureda, marine ili sa čarter jahte, odmah, s bilo kojeg
mjesta i u bilo koje vrijeme, jer sustav funkcionira kontinu-
irano od 0 do 24. U sustavu je trenutno aktivno 209 čarter
kompanija sa 1.957 čarter jahti, a do sada je obavljeno više
od 8.800 poslovnih transakcija. Uz gradnju autocesta, ovaj
projekt, koji pripada izgradnji «informacijskih prometnica»
e-Hrvatske, predstavlja realnu osnovicu za ubrzanje rada go-
spodarstva i državne uprave te za povećanje konkurentnosti
države.1633
Izvor: www.mmtpr.hr , srpanj 2005.
9
2.1.7. Tekst - RAČUNALNI VIRUSI
1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)
Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale
programe i podatke na računalu ili izazivaju kakvo drugo, s
gledišta korisnika neželjeno, neočekivano i štetno ponašanje
računala.192
2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)
aou, tr - autor; oiae, kprnj - kopiranje; oia, kpj – kopija;
aeia, nmtljvc – nametljivac; ouia, kmncr - komunicira; auao,
rčnl – računalo; uoae, prb - uporabe; oieo, ćšćn - oćišćeno;
3. vježba riječi (svaki red vježbe pišite 1 minutu)
računalni virusi, komunikacijski kanal, opterećenje, građa,
računalo, smještajući, neočekivano, kažnjiv čin, računalna,
zapis, makro virusi, elektronička pošta, oštećuje datoteke,
reprodukcija, neželjeno, tvrdi disk, disketa, instaliranje,
dokolica, bezazlen, razmnažati, nepouzdan, opticaj, zaslon,
4. vježba prijepisa 2×5 minuta
a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Virusnom je programu jedini cilj više ili manje ometati ko-
risnika u radu. To ometanje može biti relativno bezazleno,
npr. prikazom poruke na zaslonu ili neočekivana reprodukcija
zvučnog zapisa te vrlo opasno, primjerice brisanje svih po-
dataka s tvrdog diska računala. Na Internetu najčešća po-
sljedica virusa je slanje mnogobrojnih poruka elektroničke
pošte s računala korisnika, a da on toga nije svjestan. Važno
obilježje računalnog virusa jest da se on razmnaža stvarajući
svoje kopije i smještajući te kopije na računalo korisnika
ili na računala u računalnoj mreži. Većina virusa nastala je
iz dokolice i s namjerom autora da pokaže svoje poznavanje
građe računala. U mnogim zemljama je puštanje virusa u op-
ticaj zakonom kažnjiv čin pa su poznati slučajevi zatvorskog
kažnjavanja osoba kojima je to dokazano. Virusi se s jednog
računala na drugo šire na dva načina. Najčešće se šire uz
pomoć samog korisnika, npr. kopiranjem programa ili podataka
s jednoga računala na drugo, odnosno s medija za pohranu
(disketa, CD ROM) na računalo i otvaranjem nepouzdanih
priloga elektroničke pošte (engl. attachment).1114
10
b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Drugi način širenja virusa bez izravnog djelovanja korisnika,
primjerice u računalima koja su spojena u mrežu ili Interne-
ta. Zbog sigurnosnih propusta u programima moguće je preko
Interneta pristupiti računalu korisnika i na njegovo računalo
instalirati neki od virusa. Virusi se mogu grubo podijeliti u
3 skupine. U prvu se skupinu ubrajaju virusi koji mijenjanju
datoteke i to redovito datoteke izvršnih programa (.exe i
.com). Ti virusi promijene datoteke tako da se pokretanjem
izmijenjene datoteke aktivira i virus koji onda mijenja
datoteke drugih izvršnih programa koje pronađe. U drugu
skupinu virusa ubrajaju se tzv. makro virusi koji mogu zara-
ziti datoteke koje nastaju kao rezultat rad s programima iz
paketa Microsoft Office. Trenutno najrasprostranjenija, treća
vrsta virusa su virusi koji se šire prilogom elektroničke
pošte. Virusi se aktiviraju u trenutku kad korisnik pokrene
prilog elektroničke pošte. Nakon pokretanja virus šalje po-
ruke elektroničke pošte na sve adrese koje nađe u adresaru
programa za elektroničku poštu korisnika ili na adrese koje
skuplja s Interneta.1093
11
2.1.8. Tekst - WEB PRODAVAONICA
1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)
″Predsjednik SAD-a je elektroničkim potpisom potpisao zakon u
Philadelphiji čime je elektronički potpis postao zakonski va-
žećim. Interesantno je da je prije više od 200 godina u Phi-
ladelphiji potpisana Deklaracija o neovisnosti i to guščjim
perom.″250
2. vježba pravila pisanja
e-prodaja, on-line oblik, off-line oblik, e-plaćanje, e-mail,
mailbox ili poštanski sandučić, virtualna košarica ili mjesto
za kupnju (engl. shopping cart), Front Office, Back Office,
3. vježba riječi
informacija, komunicira, komunikacijski medij, marketing,
korisnici, promotivne svrhe, identifikacija, audiozapisi,
interaktivno komuniciranje, elektronički potpis, Internet
personalizacija, elektronički obrazac, virtualne košarice
potrošači, prodavaonice, posjetitelji, čitatelji, ažurnim
4. vježba prijepisa 2×5 minuta
a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Svaka osoba u procesu odlučivanja o kupnji putem Interneta
prolazi kroz tri načina ponašanja. Prvo se ponaša kao posje-
titelj. Posjetitelj ulazi u Web prodavaonicu i nakon kratkog
vremena iz nje izlazi bez detaljnog čitanja i pregleda ponu-
de. Poduzeće dovodi posjetitelje na Web mjesto različitim
marketinškim aktivnostima u on-line i off-line obliku. Drugi
način ponašanja je ponašanje čitatelja. Čitatelj je osoba
koja čita informacije pružene na Web mjestu i interaktivno
komunicira s Web mjestom tijekom dužeg razdoblja. Čitatelj
pronalazi informacije koje ga zanimaju, ali pronalazi i
informacije o proizvodima i uslugama. Pretvaranje posjetite-
lja u čitatelja postiže se dobro dizajniranim, bogatim, toč-
nim i ažurnim sadržajima na Web mjestu. Konačno, osoba se
ponaša kao kupac kada na temelju informacija, nađenih u Web
ponudi, kupuje proizvod ili uslugu popunjavajući elektronički
obrazac narudžbe. Temeljni zadatak Web prodavaonice jest u
što kraćem roku pretvoriti posjetitelja u čitatelja te čita-
telja u kupca. Brzim i točnim izvršenjem naloga te uslugama
nakon prodaje, kupac postaje stalni potrošač.
12
b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Poslovanje putem e-maila može biti ustrojeno na dvije razine
i to na poslovanje unutar poduzeća i poslovanje s okruženjem.
Interno poslovanje dobiva novu kvalitetu koja se ogleda u
većoj i bržoj informiranosti, izvješćivanju menadžera na svim
razinama, koordiniranost rada djelatnika, evidenciji poruka.
E-mail poruka nalazi primjenu u svim aktivnostima poduzeća,
posebno u okviru nacionalnog tržišta, ali i na međunarodnom
tržištu. Osnovne aktivnosti putem e-maila jesu: upiti, pro-
mocija proizvoda ili usluga, naručivanje roba ili usluga te
prigodne poruke. E-mail je idealni način za prikupljanje
informacija putem upita. Na svoj upit kupac dobiva pozitivan
ili negativan odgovor proizvođača. Pozitivan odgovor je
ponuda roba ili usluga, a negativan odgovor je otklon. Na
upite kupca treba uvijek odgovoriti jer se tako proširuje
krug poslovnih partnera. Ponuda je kreativan rad tima ili
pojedinca. E-mail ponuda treba imati šarma. Kad ju primatelj
otvori, svojim vanjskim izgledom treba pobuditi pozornost.
Jedan od načina unapređenja prodaje pomoću e-maila jest i
primjena prigodnih komunikacija.
13
2.1.9. Tekst - PROBLEMI SU ZNAK ŽIVOTA
1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 1 minuti)
Kad čovjek spozna korijene svojeg problema, time je već uči-
nio velik pomak prema njegovu rješenju. Ne gubite vjeru u
sebe, sačuvajte samopouzdanje. Um je vaše moćno oruđe. Ljudi
su rođeni da uspiju, ne da promaše u životu.223
2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)
aio, pnčn – panično; eui, mđtm – međutim; uoe, bg – uboge;
eoa, nrvzn – nervozan; oeui, krnt – okrenuti; oei, prblm –
problemi; eoai, vjrvt – vjerovati; oia, lgčn – logičan;
3. vježba riječi (svaki red vježbe pišite 1 minutu)
otići ću, moćno, živci, reagirajući, osjećati, noći, reći,
podražaj, muški, osjećajući, vrućina, život, baš, međutim,
žilav, življi, težak, želudac, mišljenje, odašilje, oruđe,
komponente, apatične, sirote, uboge, naizmjence, nikakvih,
4. vježba prijepisa 2×5 minuta
a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Iz toga, dakle, logično slijedi da problemi tvore znak živo-
ta. I doista, otići ću tako daleko pa reći da je čovjek, što
ima više problema, utoliko življi. Čovjek koji ima recimo
deset dobrih, starih, žilavih, pravih muških problema na
temelju je toga dvaput življi od sirote i uboge, apatične
spodobe koje posjeduje samo pet problema. A ako nemate baš
nikakvih problema, onda vas upozoravam: u velikoj ste pogi-
belji. Za uspješno savladavanje problema potrebne su vam
barem tri prijeko potrebne komponente: znanje, mišljenje i
vjera ili da to izrazimo na drugi način, potrebno je znati,
misliti i vjerovati. Kad čovjek spozna korijene svojeg pro-
blema, time je već učinio velik pomak prema njegovu rješenju.
Gotovo će svaki problem popustiti pred tehnikom rada, znanjem
i razumijevanjem. Problem, međutim, ako ga ne ispitate, po-
staje tako težak da to više ne stoji ni u kakvom razmjeru s
činjenicama koje iza njega stoje.
14
b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Um je vaše moćno oruđe. Um vam daje moć nad svim uvjetima i
okolnostima i nad svakim problemom, bez obzira na to kako on
bio težak. Možete ako mislite da možete - ako mislite na
ispravan način. Obično, međutim, kad se suočimo s problemom,
skloni smo, prije nego misliti, reagirati emotivno. Um nad
kojim nemamo hladnu i logičnu kontrolu odašilje živcima
emotivne podražaje čak i do želuca koji se, panično reagi-
rajući, počinje osjećati bolesno. Tako čovjek postaje ner-
vozan, budi se usred noći osjećajući po čitavu tijelu na-
izmjence studen i vrućinu, usta su mu suha, a srce mu
treperi. Slijedi pitanje: zašto baš ja? Odgovor, naravno
glasi da je potrebno okrenuti se valjanom i zdravom umu -
početi misliti. Ne gubite vjeru u sebe - sačuvajte samopo-
uzdanje. Ljudi su rođeni da uspiju, ne da promaše u životu.
15
2.1.10. Tekst - ZRAK
1. vježba ugrijavanja (cilj je vježbu prepisati bez pogreške u 2 minute)
Prosječan Hrvat dnevno proizvede 0,7 kg smeća, godišnje u
Hrvatskoj nastane 1,2 milijuna tona smeća, 300 tisuća tona
smeća završi na nelegalnim odlagalištima, postoji 126 legal-
nih odlagališta smeća u Hrvatskoj, niklo je i 3.000 ilegalnih
odlagališta, 40% legalnih odlagališta je ograđeno, 50% legal-
nih odlagališta nije čuvano.328
Večernji list, travanj 2004.
2. vježba zahvata (svaki red vježbe pišite 1 minutu)
eoeo, npsrdn - neposredno; euaoi, mđnrdn - međunarodnih;
aeia, gncj - agencija; uoae, spstvljnj - uspostavljanje;
3. vježba riječi i pojmovno vezanih cjelina (svaki red vježbe pišite 1 minutu) emisija onečišćujućih tvari, međunarodnih obveza, podatak,
kvantitativnih, urbana područja, prekograničnog prijenosa,
oštećenje ozonskog omotača, kvalitativnih, stanje okoliša,
European Environment Information and Observation Network,
4. vježba prijepisa 2×5 minuta
a) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
Posljedica emisije onečišćujućih tvari u zrak nije samo pro-
mjena kakvoće zraka, nego neposredno i promjena klime i ošte-
ćenje ozonskog omotača. Agencija za zaštitu okoliša prikuplja
podatke o emisijama u zrak, te ih koristi za organizaciju
Jedinstvenog informatičkog sustava zaštite okoliša u Republi-
ci Hrvatskoj. Prikupljene i obrađene podatke Agencija koristi
za izvješća i smjernice strategije zaštite zraka i okoliša,
kao i za ispunjenje međunarodnih obveza Republike Hrvatske iz
područja zraka i okoliša. Osnovne smjernice za izradu strate-
gije zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao i provođenja
mjera zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Repu-
blike Hrvatske čine podaci dobiveni praćenjem kakvoće zraka i
izvora emisija u zrak. Zakonom o zaštiti zraka (N.N. 48/95)
propisano je uspostavljanje mreža za praćenje kakvoće zraka:
1. državne mreže za praćenje kakvoće zraka pozadinskog, re-
gionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa, te mjerenja
u okviru međunarodnih obveza države, kao i mjerenja kakvoće
zraka u zaštićenim područjima i u urbanim opterećenim podru-
čjima, 2. područne mreže za praćenje kakvoće zraka u naselje-
nim i industrijskim područjima.1179
16
b) (očekivani rezultat – minimum 15 redova za redom bez pogreške)
U mjerenja su uključene različite znanstvene i državne in-
stitucije, svatko u okviru svojih nadležnosti. Agencija za
zaštitu okoliša (AZO) koordinira suradnju institucija na
prikupljanju podataka o kakvoći zraka. Prikupljene podatke
AZO objedinjuje u jedinstveni Informatički sustav zaštite
okoliša (ISZO). Također, Agencija stručno obrađuje prikup-
ljene podatke te utvrđuje postojanje ili nedostatak kvali-
tativnih i kvantitativnih pokazatelja o povezanosti ljudske
aktivnosti i stanja okoliša, tzv. indikatora, koji predstav-
ljaju temelj u procesu utvrđivanja mjera zaštite zraka i
okoliša općenito. Agencija dobivene podatke o kakvoći zraka
koristi za izradu izvješća i smjernica o stanju okoliša i
zraka za potrebe Vlade Republike Hrvatske i njezinih tijela,
te razmjenjuje podatke u okviru međunarodnih obveza Republike
Hrvatske s provedbenim agencijama UN, kao i s Europskom agen-
cijom za zaštitu okoliša European Environment Agency i njenom
mrežom European Environment Information and Observation Net-
work. Koristeći prikupljena saznanja o kakvoći zraka u Repub-
lici Hrvatskoj, Agencija sudjeluje u provedbi domaćih i među-
narodnih projekata iz područja kakvoće zraka i klimatskih
promjena, kojima je cilj suradnja na smanjenju onečišćujućih
emisija u zrak.1264
Preuzeto: www.azo.hr
17
2.1.11. Zadatak – za utvrđivanje brojeva i znakova na tipkovnici
ZADATAK – primjena specijalnih znakova pomoću prečaca (AltGr+znak)
a) Prepišite tekst STATISTIČKI PODACI
o Otvorite novi prazan dokument
- podesite uobičajene margine (3, 3, 3 i desno 2,5);
- odaberite Font - Arial, veličine 11;
- zadani pomak tabulatora postavite na 1,5 cm;
o Dokument imenujte: Utvrđivanje znakova_obl - spremite u mapu
o Enter koristite samo na mjestu znaka ¶
o Iza znaka stavite Shift + Enter
b) Oblikujte tekst prema sljedećim uputama:
1. Podebljane dijelove teksta u predlošku istaknite verzalom
2. Podatke za svaki grad odvojite dvostrukim Enterom
3. Upišite naslov teksta Gradovi Hrvatske – statistički podaci i istaknite
podebljano
4. Unutar teksta za svaki pojedini grad stavite grafičke oznake na lijevoj
margini, a položaj teksta započnite 0,5 cm od grafičke oznake
5. U odlomku - Kratice upotrijebljene u tekstu primijenite tabulatore 6. U zaglavlju na lijevoj strani napišite verzalom: Utvrđivanje brojeva i
znakova na tipkovnici slovima Arial 10, ispod teksta zaglavlja stavite crtu
7. U podnožju na lijevoj strani stavite datum izrade, a na 9 cm se potpišite
Napomena:
a) Trajanje prijepisa do 25 min.
b) Očekivano vrijeme za oblikovanje teksta je cca. 15 minuta.
18
STATISTIČKI PODACI
Osijek [15-16, B2]¶ g. š. 45°33´09˝N, g. d. 18°40´37˝E; n. v.
94 m;¶ županijsko središte Osječko-baranjske županije.
Smješten na desnoj obali rijeke Drave, u mikroregiji Dravsko-
dunavske nizine Istočnohrvatske ravnice, 276 km istočno od
grada Zagreba;¶ 90 411 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -
1,46% (1991. - 2001.), površina 56,74 km2, prosj. gustoća
naseljenosti 1593 st./km2;¶
Pula (tal. Pola) [17-18, B3]¶ g. š. 44°52´20˝N, g. d.
13°50´55˝E; n. v. 2 m;¶ Grad i županijsko središte Istarske
županije. Smještena u unutrašnjem dijelu prostranoga dobro
zaštićenoga istoimenoga zaljeva, u mikroregiji Zapadne Istre
Sjevernohrvatskoga primorja, 288 km jugozapadno od grada
Zagreba;¶ 58 594 st. (2001.), prosj. god. stopa pada - 0,62%
(1991. - 2001.), površina 53,55 km2, prosj. gustoća
naseljenosti 1049 st./km2; ¶
Split [39-40, C1]¶ g. š. 43°30´29˝N, g. d. 16°26´40˝E; n. v.
9 m;¶ Grad i županijsko središte Splitsko-dalmatinske
županije. Smješten na istoimenom poluotoku između
Kaštelanskoga zaljeva na sjeverozapadu, Splitskoga kanala na
jugu, Marijana na zapadu, a Splitskoga polja na istoku u
srednjoj Dalmaciji, u mikroregiji Trogirsko-splitskoga
primorja Južnohrvatskoga primorja, 394 km južno od grada
Zagreba;¶ 175 140 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,78%
(1991.- 2001.), površina 21,83 km2, prosj. gustoća
naseljenosti 8023 st./km2; ¶
Varaždin [3-4, B2]¶ g. š. 46°18´22˝N, g. d. 16°25´55˝E; n. v.
173 m;¶ Grad i županijsko središte Varaždinske županije.
Smješten na desnoj obali rijeke Drave u Varaždinskome polju u
sjevernome dijelu Hrvatskoga zagorja, u mikroregiji
Varaždinsko-Ludbreškoga polja Središnje Hrvatske, 66 km
sjeverno od grada Zagreba;¶ 41 434 st. (2001.), prosj. god.
stopa pada -0,10% (1991. - 2001.), površina 32,42 km2, prosj.
gustoća naseljenosti 1278 st./km2;¶
Vis [39-40, B3]¶ g. š. 43°03´28˝N, g. d. 16°l1´43˝E; n. v. 2
m;¶ naselje u istoimenom Gradu u općini Splitsko-dalmatinske
županije. Smješten u istoimenome zaljevu na sjeveroistočnoj
obali istoimenoga otoka srednje Dalmacije, u mikroregiji
Srednjodalmatinskih otoka Južnohrvatskoga primorja;¶ 1 776
st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,84% (1991. - 2001.),
površina 27,16 km2, prosj. gustoća naseljenosti 65 st./km
2;¶
19
Kratice upotrijebljene u tekstu
E - istok - ° - stupanj
N - sjever - ´ - minuta
g. d. - geografska dužina - ˝ - sekunda
g. š. - geografska širina - st.- stanovništvo
n. v. - nadmorska visina
PREČACI NA TIPKOVNICI
° stupanj = Alt Gr + 5 + razmaknica
´ minuta = Alt Gr + 9 + razmaknica
˝ sekunda = Alt Gr + 0 + razmaknica
m2
= zatamnimo samo broj - Shift + strelica i zatim Ctrl+znak plus
(Važno: ako nam je kursor ostao u poziciji eksponenta dovoljno je radnju ponoviti)
20
GRADOVI HRVATSKE - STATISTIČKI PODACI OSIJEK [15-16, B2] g. š. 45°33´09˝N, g. d. 18°40´37˝E; n. v. 94 m; županijsko središte Osječko-baranjske županije.
Smješten na desnoj obali rijeke Drave, u mikroregiji Dravsko-dunavske nizine Istočnohrvatske ravnice, 276 km istočno od grada Zagreba;
90 411 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -1,46% (1991. - 2001.), površina 56,74 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.593 st./km2;
PULA (tal. Pola) [17-18, B3] g. š. 44°52´20˝N, g. d. 13°50´55˝E; n. v. 2 m; Grad i županijsko središte Istarske županije.
Smještena u unutrašnjem dijelu prostranoga dobro zaštićenoga istoimenoga zaljeva, u mikroregiji Zapadne Istre Sjevernohrvatskoga primorja, 288 km jugozapadno od grada Zagreba;
58 594 st. (2001.), prosj. god. stopa pada - 0,62% (1991. - 2001.), površina 53,55 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.049 st./km2;
SPLIT [39-40, C1] g. š. 43°30´29˝N, g. d. 16°26´40˝E; n. v. 9 m; Grad i županijsko središte Splitsko-dalmatinske županije. Smješten na istoimenom
poluotoku između Kaštelanskoga zaljeva na sjeverozapadu, Splitskoga kanala na jugu, Marijana na zapadu, a Splitskoga polja na istoku u srednjoj Dalmaciji, u mikroregiji Trogirsko-splitskoga primorja Južnohrvatskoga primorja, 394 km južno od grada Zagreba;
175 140 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,78% (1991.- 2001.), površina 21,83 km2, prosj. gustoća naseljenosti 8.023 st./km2;
VARAŽDIN [3-4, B2] g. š. 46°18´22˝N, g. d. 16°25´55˝E; n. v. 173 m; Grad i županijsko središte Varaždinske županije.
Smješten na desnoj obali rijeke Drave u Varaždinskome polju u sjevernome dijelu Hrvatskoga zagorja, u mikroregiji Varaždinsko-Ludbreškoga polja Središnje Hrvatske, 66 km sjeverno od grada Zagreba;
41 434 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,10% (1991. - 2001.), površina 32,42 km2, prosj. gustoća naseljenosti 1.278 st./km2;
VIS [39-40, B3] g. š. 43°03´28˝N, g. d. 16°l1´43˝E; n. v. 2 m; naselje u istoimenom Gradu u općini Splitsko-dalmatinske županije.
Smješten u istoimenome zaljevu na sjeveroistočnoj obali istoimenoga otoka srednje Dalmacije, u mikroregiji Srednjodalmatinskih otoka Južnohrvatskoga primorja;
1 776 st. (2001.), prosj. god. stopa pada -0,84% (1991. - 2001.), površina 27,16 km2, prosj. gustoća naseljenosti 65 st./km2;
KRATICE UPOTRIJEBLJENE U TEKSTU E - istok - ° - stupanj N - sjever - ´ - minuta g. d. - geografska dužina - ˝ - sekunda g. š. - geografska širina - st. - stanovništvo n. v. - nadmorska visina