PROGRAM KULTURE U TRAVNJU 2018.

11. travnja 2018. u okviru projekta „Putujuća knjižnica“ naša Martina Domaćinović,

bibliotekarka iz Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Vladimira Nazora pročitala je

učenicima Škole u bolnici zanimljivu i poučnu knjigu Ane Đokić Pongrašić i Dubravke

Kolanović: „Tibor, paun bez repa“. Učenici su sa zanimanjem pratili glavni lik ove tople

priče. Tibor je bio paun bez repa i živio sretnim bezbrižnim životom u zoološkom vrtu.

Nedostatak repa nije doživljavao kao neki problem sve dok se nije susreo s paunovima koji su

imali prekrasne kitnjaste repove i nisu se htjeli družiti s njim zbog njegovog nedostatka. To ga

je jako rastužilo, postao je nesretan i povukao se u osamu. Životinje iz zoološkog vrta odlučile

su mu pomoći i napravile su mu prekrasan šareni rep. Svi su mu se divili i Tibor je opet bio

sretan i svakodnevno pjevao. Uslijedila je kreativna radionica na kojoj smo od kolaž papira

izrađivali paunove s prekrasnim repovima.

18. travnja 2018. održana je edukativno kreativna radionica pod vodstvom Marije Starčević,

edukatorice iz Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba.

Kao i svaki put kada dođe razveseli nas zanimljivim pričama i zanimljivostima iz životinjskog

svijeta. Svoju priču započela je nekim činjenicama o Zoološkom vrtu. Zoološki vrt grada

Zagreba je jedan od 3 zoološka vrta u Hrvatskoj. Prostire se na površini od 7 hektara, a

smješten je u južnom dijelu parka Maksimira. Ima 275 vrsta životinja i 2 225 jedinki iz svih

dijelova svijeta. Zastupljeni su sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe i beskralježnjaci.

Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 27. lipnja 1925. godine i najstariji je

zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su bile samo 3 lisice i 2 sove.

Priču smo nastavili o raznim vrstama životinja koje su nastanjene u našem zoološkom vrtu. Za

svaku od tih vrsta Marija nam je ispričala neku zanimljivost. Sudionici radionice pažljivo su

slušali i upijali sve što se govorilo. Saznali smo da morski pas ima ljuske po tijelu na koje se

možeš porezati, da lav najviše spava od svih životinja, žirafa spava najmanje, zašto su neke

životinje zaštićene, a druge ne, koliko je još jedinki ponekih životinja ostalo na svijetu, zašto

je bitno da zoološki vrtovi postoje u svijetu i još puno drugih zanimljivosti.

Koliko je Marija bila zanimljiva, ne samo djeci već i drugima, govori činjenica da su se

radionici na samom kraju pridružili i radni terapeut Mihael i psiholog Ozren. Uvijek je lijepo

kada možeš naučiti neku novu zanimljivost bez obzira koliko godina imao.

25. travnja 2018. učenici Škole u bolnici zabavili su se uz pjevanje, sviranje, plesanje i

slušanje glazbe sudjelujući u još jednom susretu s Brankom Šulc, voditeljicom projekta

„Glazbene minute“. Naučili su brojalicu „Sunce sije, kiša će“, a najveselije im je bilo pjevati

i plesati uz „Hoki poki“.

MALI KREATIVCI U TRAVNJU 2018.

4. travnja 2018. – 2. travnja obilježio se Međunarodni dan dječje knjige. Povodom tog

događaja Mali kreativci su današnju radionicu posvetili dječjim piscima, hrvatskim i stranim,

i najljepšim dječjim knjigama.

Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children’s Book Day) obilježava se

svake godine kako bi se ukazalo na važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema

čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena – 2.

travnja. Radionicu smo započeli igrom asocijacije u kojoj smo pogađali naslove poznatih

dječjih knjiga (Šegrt Hlapić, Maca Papučarica, Ježeva kućica, Priče iz davnine, Trnoružica,

Snjeguljica i sedam patuljaka,...). Nastavili smo razgovorom o tome vole li djeca čitati, što

najviše čitaju, koje knjige su im najdraže, koji likovi iz knjiga su zaokupili njihovu pažnju,...

Prisjetili smo se tko nam je od dječjih pisaca gostovao u bolnici (Sanja Pilić, Mladen Kušec,

Željka Horvat Vukelja i mnogi drugi). Na kraju današnje radionice svatko od nas je pokušao

napraviti ilustraciju naslovnice njegove najdraže dječje knjige. Zaključili smo kako bez

knjiga, a posebno dječjih knjiga svijet ne bi bio isti.

11. travnja 2018. – kako nam je proljeće u jeku i sve oko nas cvate i budi se, sve je prepuno

šarenih boja, cvjetova, kukaca,... današnja radionica posvećena je Leptirima. Tko ne voli

leptire? Na samom početku smo se malo upoznali s njima. Leptiri spadaju u red kukaca, imaju

dva para krila, tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a

često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka. Mužjaci su

obično šarenijih i življih boja. Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko

peludom, a nekima je probavilo zakržljalo pa se i ne hrane.

Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između ličinačkog stadija

i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice. Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na

zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu

kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, međutim u unutrašnjosti se odvijaju velike promjene,

organi gusjenice se razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira. Kad se odrasli leptir

izvuče iz zapretka, najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno

razvijeni leptiri obično žive samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti.

Poznato je više od 150 000 vrsta, a u Hrvatskoj je zabilježeno oko 3 000 vrsta leptira, od kojih

je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto

jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika

prelijevalica (Apatura iris), mala prelijevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis

populi).

Na kraju same radionce koja je bila jako zanimljiva odlučili smo se likovno poigrati bojama

na papiru i ukrasiti nekoliko leptira kao što smo se ohrabrili i napravili origami leptire.

18. travnja 2018. – danas nam je u Veselu srijedu došla Marija iz Zoološkog vrta. Kao i

uvijek, ispričala nam je zanimljivosti iz životinjskog svijeta. Jedan dio bio je posvećen

pticama i njihovom lijepom pjevu. Naši Mali kreativci danas su se posvetili Pticama

pjevicama. Na samom početku pogledali smo video u kojemu su navedene hrvatske ptice

pjevice i njihov pjev (https://www.youtube.com/watch?v=ngg7874zAuw). Gledali smo

fotografije hrvatskih ptica pjevica, opisivali ih i pokušali imitirati njihov pjev. Ovo zadnje je

bilo pomalo neuspješno, vrlo zabavno i smiješno.

Kraj radionice bio nam je u znaku kratke likovne radionice gdje smo iskoristili materijale koje

nam je donijela naša draga Marija. Tko je želio mogao je nacrtati sliku njemu najdraže ili

najljepše ptice pjevice ili nacrtati pticu pjevicu iz mašte.

25. travnja 2018. – na današnjoj radionici Malih kreativaca odlučili smo biti tajnoviti. Što bi

to značilo? Sporazumijevati ćemo se drugačijim načinom. Da bismo to mogli moramo naučiti

kako. 27. travnja 1791. godine rođen je američki slikar i izumitelj Samuel Finley Breese

Morse. Poznat je po abecedi koja je po njemu dobila ime Morseova abeceda. Upravo ona je

tema naše današnje radionice.

Morseov kod, šifra ili abeceda, koju je izmislio Samuel Morse, jedan je od najpoznatijih

brzojavnih (telegrafskih) kodova. Kod je sustav međunarodno usvojene simbolične abecede,

kojim se u žičnoj i radijskoj telegrafiji označavaju slova, brojevi, znaci interpunkcije i ine

službene kratice. Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih

impulsa – kraćih i dugih crtica, i rastavnih, pretežno bestrujnih impulsa, koji služe kao razmak

između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem,

koji ove crtice ispisuje na vrpcu. U komunikaciji Morseovom abecedom uglavnom se koriste

slova engleskog alfabeta. Izviđači se također služe Morseovim kodom. Postoji i disciplina

slanja i primanja poruke na natjecanjima. Postoji i mnogo načina za lakše pamćenje.

Mali kreativci odlučili su se malo poigrati Morseovim kodom. Uzeli smo male baterije,

pogasili svjetla na odjelu i počeli pisati. Jedan je pisao, a drugi su pogađali što je napisao. I

tako nekoliko kandidata. Svi smo se na kraju složili kako je današnja radionica bila vrlo

zanimljiva i kako bi ju trebalo ponoviti još koji put.