s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2016. Godina LIV. Cijena: 7 kn

12(585)

PROSINAC

ISSN 1331 - 1476

Bez milosrđa - nemogućeIako je Godina milosrđa završila, milosrđe Božje je vječno. Izvanredni jubilej milosrđa htio je i nas potaknuti da nam ”nadolazeće godine budu pro-žete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost” (Lice milosrđa, 5). Život bez milosrđa je nezamisliv, a milosrđa bez žrtve nema. Međutim, bez žrtve nema ni ljudskog života na zemlji. Bog, naime, ni svoga Jedinorođenca nije poštedio žrtve križa, pa neće ni nas. Uz sitne radosti, i naš je život tako protkan tjeskoba-ma, bolima i patnjama. Stoga se mora-mo pomiriti s činjenicom da oko nas žive drugi ljudi koji su, kao i mi, potrebni milosrđa. Poput nas, i oni priželjkuju biti više voljeni negoli pre-zreni, prihvaćeni negoli odbačeni, poštovani negoli omalovažavani, hva-ljeni negoli kuđeni... Drago im je čuti lijepu riječ, vidjeti vedar pogled, osjeti-ti ljubav i prihvaćenost, naići na osmi-jeh... I nakon Godine milosrđa nastav-ljamo živjeti u istoj sredini u kojoj smo i dosad živjeli, s istim ljudima među kojima smo se i dosad kretali. Da nas Bog na tom mjestu nije htio, ne bi nas ni postavio! Život može biti jednostavan i lijep, ali ga mi nerijetko

jedni drugima otežavamo. On se doduše sastoji od sitnica, koje uslijed različitih okolnosti znaju prerasti u danosti od presudne važnosti za zadovoljstvo. Bez milosrđa, one su nesavladive. Dok nas zlatno pravilo za život uči da drugima činimo ono što bismo željeli da oni čine nama (usp. Mt 7, 12), Apostol nam savjetuje kako drugima iskazivati milosrđe: ”Ako se tko i zatekne u kakvu prijestu-pu, vi, duhovni, takva ispravljajte u duhu blagosti... Nosite jedni bremena drugih i tako ćete ispuniti zakon Kristov! Jer misli li tko da jest štogod, a nije ništa, sam sebe vara. Svatko neka ispita sam svoje djelo pa će onda u samom sebi imati čime se dičiti, a ne u usporedbi s drugim. Ta svatko će nositi svoj teret” (Gal 6, 1-5). Bog je veći od našega srca. Njegovo milosrđe nikad nas ne napušta. Krist Isus, koji je kao dijete u božićnoj noći došao među nas, postao je vidljivo milosrđe Boga nevidljivoga. Majka Milosrđa, koja nam ga je rodila, na poseban način iskusila je Božje milo-srđe te naučila kako ga postići i drugi-ma iskazivati. Ona se svojom majčin-skom ljubavlju za sve nas brine i nad nama bdije. Gospodinovo Rođenje neka nam donese istinsko preobraže-nje, unutarnje svjetlo koje nas ima snagu ojačati i pravo usmjeriti.U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

362 - ”MARIJA” 12/2016.

Poljsko veliko kajanjeU Gospinu svetištu na Jasnoj Gori, sudjelovalo je preko 100 tisuća polj-skih katolika 15. listopada na obredu ”Velikoga kajanja” za oproštenje grije-ha i milosrđe za Poljsku. Dan je posve-ćen molitvi, zahvalnosti za sve što se u povijesti zemlje dogodilo, s pokornič-kim dijelom svjedočanstava i euhari-stijskim klanjanjem, i na kraju misnim slavljem. Predvodio ga je nadb. S. Godecki, predsjednik Poljske BK. ”Veliko kajanje” nadasve je osobno kajanje za grijehe svoje i grijehe naro-da, među kojima, posebno, ubojstvo nerođenih, ovisnosti, zavisti i podjele. Sve to nastalo je na poticaj vjernika svjetovnjaka u suradnji sa svećenici-ma, a bilo je ispovijest vjere i potvrda uvjerenja da je obnova moguća u Bogu i Mariji. (Z)

Ekumenski susret zborovaU zemunskoj župnoj crkvi Uznesenja Marijina 23. listopada upriličen je V. ekumenski susret zborova crkvenog pjevanja. Nazočili su predstavnici kato-lika, pravoslavnih i evangelika. (IKA)

Lurd je baština čovječanstva”Posljednjih su godina kriza i terori-zam učinili da se smanjio broj hodoča-snika u Lurd, ali moramo biti svjesni i da je to mjesto, njegova povijest satka-na od vjere, nade i ozdravljenjâ istin-ska i prava baština čovječanstva koja ne smije biti izgubljena i, naprotiv, mora biti podržano.” To je izjavio Antonio Diella, nacionalni predsjed-nik UNITALSI-ja (Talijanskoga nacio-nalnog saveza za prijevoz bolesnika u Lurd i međunarodna svetišta) i dodao: ”Vjerujem da je prije svega potreban pravi savez za Lurd koji smjera na tri središnje teme: pravo na kretanje europskih građana posebno ako su krhki, na uvođenje mladih naraštaja

50 godina od Gospina uhićenjaPrije 50 godina Poljaci su slavili tisućlje-

će pokrštenja (966.-1966.). Kardinal S. Wyszynski, varšavski nadbiskup i polj-

ski primas, dao je napraviti preslik Gospe Jasnogorske. Zbog bezbožnih vla-sti, brojni nisu uspijevali doći u njezino svetište pa je htio da ona dođe k njima. Preslik je napravio Leonard Torwirt, a 26. kolovoza 1957. započelo je njegovo hodočašće, a 20. lipnja 1966. bio je na

putu za Varšavu u kardinalovoj pratnji. Budući da se vlastima njega nije ponov-no uhićivalo, odrede uhititi - Gospu. I

zaustave ih milicajci i približe se kombi-ju sa svetom slikom okruženom svećeni-cima. Iznad helikopter, a ispred milica-

jac i pravo prema katedrali. Zatvore sliku u sakristiju ispred prozora s metal-nim rešetkama, pa se izvana činilo kao

da je u zatvoru. Vjernici pod prozor donosili cvijeće i svijeće... Kard. S.

Wyszinski nije se dao. Dva tjedna kasni-je htio je da Gospinu sliku prevezu na slavlje u Katowicama, ali ju je uhitilo 50-ak agenata i zatvorilo u kapelu sv. Pavla na Jasnoj Gori te postavilo dva stražara na ulazu u samostan. (MdD)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 12/2016. - 363

pretvarajući hodočašće u prigodu za ljudsku i profesionalnu formaciju i najzad, ali ne po važnosti, na činjenicu da treba lansirati novu ideju religio-znog turizma ne više niza B, nego kao izvanrednu prigodu za skrb i promoci-ju naše povijesti i našega vjerskog i kulturalnog identiteta. Usprkos svemu, Lurd je mjesto u koje gledaju, iz čitavo-ga svijeta, tolike žene i muškarci često krhki i u patnji. Ne možemo ih razoča-rati. To je velika odgovornost koja pri-tišće naša leđa.” (Z)

50 godina Djela Marijina16. listopada 1966. stigao je u alžirski grad Tlemcen citrën 2 CV, a u njemu troje fokolarina, S. Strippoli i U. Caglioni Talijani i P. Le Vaslot, Francuz. Bio je to početak pustolovine koja je ovih dana proslavila svoju 50. obljetni-cu nazočnosti i života, koji se proširio iz Alžira pomalo posvuda po sjeveru Afrike i na Srednjem Istoku. (Z)

Bog milosrđa u Marije”Od koljena do koljena dobrota je nje-gova” (Lk 1, 50). Bog milosrđa u Marijinu hvalospjevu. To je tema mari-janskog simpozija koji je održan na Marijanskom cenakulu 12. studenoga u Borgonuovu nedaleko od Bologne i 19. studenoga u Orestanu u Italiji. Uklapa se u Papine planove za Godinu milosrđa, a nadahnjuje se na Gospinim riječima. Nastupili su s pre-davanjima M. Settembrini, M. M. Morfino, L. Maggi, E. Green. Rad obaju simpozija završen je plesom milosrđa u surječju molitve. (Z)

Godina krunjenja Gospe JasnogorskeGodina 2017. bit će Godina krunjenja Gospe Jasnogorske, Kraljice Poljske. U povodu 300. obljetnice toga događaja izglasao je to 4. studenoga Poljski sabor sa 74 od 86 glasova. Senatori isti-

ču da je obred krunjenja Gospine slike 8. rujna 1717. bio vrsta dopune čina Ivana Kazimira, koji je nakon čudesne obrane Jasne Gore g. 1655. za navale Šveđana izabrao Gospu kao Kraljicu Poljske. Krunjenje je odobrio i darovao dragocjene krune papa Klement XI. Poglavar jasnogorskog samostana vidi saborsku odluku kao ”bez presedana u povijesti Jasne Gore, veliku radost i velik izazov”. (Z)

Pozzobon-duhovne vježbeU brazilskoj Schönstattskoj obitelji već deveti put održane su Pozzobon-duhovne vježbe, koje su započele g. 2014. i u kojima je u međuvremenu sudjelovalo oko 300 osoba. Prvi sudio-nici bili su paragvajski voditelji Hodočasničke Gospe. Dosad su obra-dili tri nastavka. Svaka cjelina obojena je osobnom pozzobonskom životnom poteškoćom, kako ih je on s milošću svetišta svladavao. Radi se uglavnom o schönstattskoj duhovnosti svetosti Joaoa Luiza Pozzobona. U tim duhov-nim vježbama uči se upoznavanje nje-gove duše i daju prigodu za rješavanje vlastitih duhovnih problema. Događa se to u vrijeme duše i molitve počet-kom studenoga i pred slikom Majke i Kraljice. Osim Paragvajaca, dosad su sudjelovali laici iz Svete Marije, schön-stattski oci i Marijine sestre iz Brazila, koji se zanimaju za vezu Pozzobona i njihova utemeljitelja. (WS)

Simpozij za ispovjednikeU taijanskomu nacionalnom Gospinu svetištu u Loretu 23. i 24. siječnja održava se VIII. simpozij za ispovjednike na temu ”Ekološka odgovornost i kršćanska savjest. ‘Laudato s ’ za skrb za zajedničku kuću”. S predavanjima će nastupiti G. Barzaghi, G. Bellia, P. Carlotti, M. Sodi, P. Sorci i S. Tavella. (WL)

p a p a o m a r i j i

Poruka blagdana Bezgrješnog začeća bl. Djevice Marije može se sažeti u riječi: sve je milost, sve je besplatan dar Boga i njegove ljubavi prema nama. Anđeo Gabrijel naziva Mariju “milosti puna” (Lk 1, 28): u njoj nema prostora za grijeh, jer ju je Bog predo-dredio od vječnosti za Isusovu majku i očuvao je od iskonskoga grijeha. A Marija odgovara na milosti i prepušta joj se govoreći anđelu: “Neka mi bude po tvojoj riječi” (r. 38). Ne kaže: “Učinit ću po tvojoj volji”, nego: “Neka mi bude…” I Božja riječ utjelovila se u njezinu krilu. Od nas se također traži da slušamo Boga koji nam govori i da prihvaćamo njegovu volju; prema evanđeoskoj logici, nema ništa učin-kovitije i plodonosnije od slušanja i prihvaćanja Gospodinove riječi, koja dolazi iz evanđelja, iz Biblije. Gospodin nam uvijek govori. Stav Marije iz Nazareta pokazuje nam da biti dolazi prije činiti, i da treba pustiti Bogu da čini kako bismo doista bili onakvi kakvima nas želi. On čini u nama mnoga čuda. Marija nije pasivna primateljica. Kao što na tjelesnoj razini prima snagu Duha Svetoga ali zatim daje tijelo i krv Sinu Božjem koji se oblikuje u njoj, tako, na duhovnom planu, prima milost i odgovara na nju vjerom. Zbog toga sv. Augustin kaže da je Djevica “prije začela u srcu nego u krilu” (Govori, 215, 4). Najprije je začela vjeru, a zatim Gospodina. To otajstvo prihva-ćanja milosti, koje je u Mariji, po jedinstvenoj povlastici, bilo bez pre-

preke grijeha, mogućnost je koja se pruža svima. Sv. Pavao započinje Poslanicu Efežanima riječima hvale: “Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas bla-goslovi svakim blagoslovom duhov-nim u nebesima, u Kristu” (1,3). Kao što sv. Elizabeta pozdravlja Mariju kao “blagoslovljenu među ženama” (Lk 1, 42), tako smo i mi oduvijek “blagoslovljeni”, tj. ljubljeni, i stoga “izabra[ni] prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane” (Ef 1, 4). Marija je unaprijed očuvana, dok smo mi spašeni zahvaljujući krštenju i vjeri. Međutim, svi – kako ona tako i mi - po Kristu, “na hvalu Slave svoje milosti” (r. 6), one milosti kojom je Bezgrješna bila potpuno ispunjena.Kada su posrijedi ljubav, milosrđe, Božja milost izliveni u našim srcima, nameće se jedna jedina posljedica: besplatnost. Nitko od nas ne može kupiti spasenje! Ono je besplatan Gospodinov dar, besplatan dar Boga koji dolazi u nas i prebiva u nama. Kao što smo besplatno primili, tako smo pozvani besplatno davati (usp. Mt 10, 8); po uzoru na Mariju, koja, netom što je prihvatila anđelov navje-štaj, ide dijeliti dar plodnosti s rođaki-njom Elizabetom. Jer, ako je sve daro-vano, sve se mora zauzvrat darovati drugima. Na koji način? Puštajući Duhu Svetom da učini od nas dar za druge. Duh je dar za nas i mi, sna-gom Duha Svetoga, moramo biti dar za druge i pustiti da nas Duh Sveti učini oruđima prihvaćanja, pomire-nja i opraštanja...Papa FRANJO(Uz Anđeosko pozdravljanje, 8. prosinca 2014.)

Besplatan dar

364 - ”MARIJA” 12/2016.

Majka iščekivanjaMajka iščekivanjaMajko Marijo, ti dobro poznaješ Majko Marijo, ti dobro poznaješ tjeskobu i ljepotu iščekivanja.tjeskobu i ljepotu iščekivanja.Iščekivala si rođenjeIščekivala si rođenjeSina Božjega, koji je izabrao tebeSina Božjega, koji je izabrao tebekao zipku Skrovitosti.kao zipku Skrovitosti.Osjećala si otkucaj njegova čovječjega i Božjeg srcaOsjećala si otkucaj njegova čovječjega i Božjeg srcai s veseljem si čekala, da vidiš njegovo lice.i s veseljem si čekala, da vidiš njegovo lice.

Iščekivala si Isusov odlučan čas i vidjela,Iščekivala si Isusov odlučan čas i vidjela,kako je otišao od kuće,kako je otišao od kuće,da pripravi Kuću svem čovječanstvu.da pripravi Kuću svem čovječanstvu.Čekala si svaki dan:Čekala si svaki dan:u najavljeno vrijemeu najavljeno vrijemedošao je dan Križa.došao je dan Križa.Ustrajno si čekalaUstrajno si čekalasav dugi subotni dansav dugi subotni dani vidjela si svjetlo Uskrsnuća.i vidjela si svjetlo Uskrsnuća.

Sada iščekuješ u naše ime.Sada iščekuješ u naše ime.Ti si Majka iščekivanja!Ti si Majka iščekivanja!Ulij ulja u naše uboge svjetiljkeUlij ulja u naše uboge svjetiljkei nauči nas dan za danomi nauči nas dan za danomiščekivati Isusov novi dolazakiščekivati Isusov novi dolazakveselo, svjesno i ustrajno.veselo, svjesno i ustrajno.Angelo COMASTRIAngelo COMASTRI

k r o z o v a j m j e s e c

366 - ”MARIJA” 12/2016.

Stvarajući čovjeka, Bog je u njega usa-dio želju za neograničenošću, to jest da probija ograničenja svoga zemalj-skog okruženja. Čovjek je tako stvoren da bude okrenut prema svome Stvoritelju, a da nadilazi materijalni svijet koji mu je podložen. No taj isti prostorno-vremenski svijet dan mu je kao prigoda u kojoj se može ostvariti nadilazeći ga i probijajući granice na način da se nikad ne zadovolji ljud-skom i zemaljskom stvarnošću, nego da neprekidno teži za onom Božjom koja je po sebi neizmjerna i doista neograničena. Čovjek je trebao težiti za tim da svome biću dadne takvu neizmjernost života koji više ne bi bio sputan okvirima prostora i vremena, nego bi bio izgrađen do krajnjih mogućnosti kao Bogu suobličen.

OGRANIČENJE GRIJEHANo na žalost, Sveto pismo izvješćuje nas o činjenici da je prvi čovjek, našavši se pred izazovom neograniče-noga, krenuo krivim smjerom. On je htio prekrojiti granice, to jest sam postaviti granicu koju bi slijedio i prema kojoj bi se ravnao. Htio je na kriv način postati gospodarem granica kako bi bio onaj koji će određivati što je dobro, a što zlo, umjesto da ide putem dobra do Božjeg beskraja. Umjesto da jede hranu života i da živi od posluha Bogu, sam je htio određi-vati s kojega stabla jesti, a s kojega ne, te je time uskratio povjerenje Bogu kao onome koji je sve što je učinio,

učinio kao dobro za čovjeka. Grijehom je krenuo stvarati neki svoj svijet bez Boga, uvjeren da će granice koje su zadane samom prirodom, kako njegovom tako i prirodom stvo-renoga svijeta, nestati ukoliko ih on proglasi nepostojećima. Bio je uvjeren da će ući u prostor neograničene slo-bode u trenutku kad Bogu otkaže posluh, umjesto da vjernošću stječe novu kvalitetu života koja ga je jedina mogla dovesti, kako je i sam Bog htio, do željenoga rezultata, to jest do nadi-laženja granica.

Umjesto neograničena življenja, koje bi nadišlo i granice vremena, te prešlo u vječnost, kao što bi nadišlo granice zemlje i prešlo u nebo, čovjek je degradirao svoj život, ponizio ga, i postao žrtva vlastitih prikraćenih i ograničenih izbora. Grijeh ga je ne samo ograničio nego i sputao. Onemogućio mu je da na sasvim nara-van i ugodan način dođe do životnog cilja i smisla. Tek s grijehom je iskusio što je patnja i muka, što je život sve-den u okvire zemaljskoga.

MARIJA PROBIJA GRANICENo ono što nije ostvario zajedno sa svojom ženom prvi čovjek, Bog je ostvario s Novim Adamom i Novom Ženom koja je prihvatila biti vjerna suradnica Božjemu planu, to jest vjer-na pomoćnica Kristu Gospodinu koji je do punine ostvarenja imao dovesti sve Božje naume. Marija je bila stoga dio toga velikoga Božjeg otajstva već od samoga začeća, kako bi Sinu Božjemu mogla pružiti ljudski život bez spornih spona grijeha i zla. Zato je Bog nju već od začeća obdario milošću bezgrješna života, pa i onda

Bezgrješna kao bezgranična

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 12/2016. - 367

kad je nije odmah lišio svih ograniče-nja vremena i prostora. No ona je, živeći vjerno njemu, znala da će uz njegovu pomoć, kad dođe vrijeme, raskinuti i takva ograničenja. Međutim, ono glavno, prvenstveno bilo je raskinuti okove zla i grijeha, okove neposluha i nezdravih želja samodostatnosti i oholosti.

Bezgrješna je mogla biti neograniče-na, jer nije Boga doživljavala kao onoga koji sputava njezin život, nego mu daje smisao i smjer. Slušajući njega, znala je da će doći do potpuna oslobođenja i od svih ostalih spona, za što nije držala da se mora dogoditi trenutačno, nego prolazeći kroz sve životne izazove. Znala je da može nadići granice ljudskoga i zemaljskoga jedino ako sluša Božju riječ, ako zadr-ži dar iskonske nevinosti kojim je bila obdarena. Zato nikada nije ni pomi-šljala da je on pokušava sputati, nego se naprotiv osjećala slobodnom od onih spona koje čovjeku onemoguću-ju dolazak do bitnog cilja života.

Prianjajući uz Boga, doživjela je da je Bog bio taj koji briše granice između ograničenoga i neograničenoga, izme-đu smrtnoga i životnoga, između zla i dobra od trenutka kad čovjek živi vjer-no, kad se ne okreće prema samovolji, zlu i grijehu. Vjerujući neograničeno-me Bogu da je želi obdariti neograni-čenošću, prihvatila je put bezgrješnosti kao jedini ispravan, kojem je rezultat onda mogao biti i kidanje granica koji-ma je bio uokviren ljudski život. Zato Marija, Bezgrješna Djevica, ostaje neponovljiv primjer služenja Bogu koji je ušao u ljudski ograničeni svijet, da bi ga oslobodio granica zla i okova gri-jeha. Čuvajući dar bezgrješnosti, dala je Sinu Božjemu prikladno i dostojno tijelo, a on ju je, za uzvrat, do kraja oslobodio svih okova, ne oslobađajući je toga istog tijela koje je moglo sputa-vati i njezin i njegov život, nego je zauzvrat proslavljujući u tom istom tije-lu vječnom nebeskom slavom.

Ivan BODROŽIĆ

m i d a n a s i o v d j e

368 - ”MARIJA” 12/2016.

Pri kraju godine mnogi ljudi, ne samo „poslovni“, vrše inventure poslovanja, učinaka i (financijskog) stanja, a većina nas osjetimo poticaj ili izazov osvrnuti se na prijeđeni put u svome osobnom i(li) obiteljskom životu, pretresti ladice i ormare, riješiti se suvišnih stvari, papira, odjeće… I to je svojevrsno čišćenje prošlosti. Ali postoji i jedno drugo, zahtjevnije i osjetljivije čišćenje: svijesti i savjesti te podsvijesti, osobito njihovih rana, trauma i ožiljaka…

Od evanđelista posebnim nam se pokazuje Luka: i zbog njegovih mno-gih osobitosti: npr. da je „evanđelist Božje blagosti”, ”evanđelist žena“, da su mu u njegovim tekstovima izbrojili čak do dvije stotine medicinskih poj-mova, a posebno smo mu zahvalni za dragocjenu knjigu Djela apostolskih…. Ipak, Luka mi je naročito mio zbog zabilježbi, dragih i dragocjenih, doga-đaja navještaja i rođenja Isusova i zbog „fusnota“, bilješki: kako je Marija čuva-la u pamćenju sve te događaje prebiru-ći ih u svome srcu (usp Lk 2, 19 i 51).

Umjesto osude Drugi vatikanski sabor htio je uspostaviti dijalog, razgovor sa svijetom: s odijeljenim kršćanima, s pripadnicima drugih religija i onima koji ne vjeruju, sa svim ljudima dobre volje. Tome je posvećen i jedan cijeli, vrlo važan i pomno sastavljen, sabor-ski dokument, cijela saborska isprava: Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama „Nostra aeta-te“. Tom su se dijalogu, ali čini se znat-no više onom između samih kršćana

međusobno odijeljenih u povijesnim raskolima, ispriječile velike i neočeki-vane zaprjeke, prvenstveno one koje su dolazile iz dubina prošlosti, gdje nas je pamćenje povijesnih sukoba uvijek iznovice podsjećalo na prijašnja zla, onemogućujući tako svaki iskren dijalog u suvremenosti.

Uostalom, ta pojava, može se reći i već kronična bolest oštre polarizacije, ili jednostavnije rečeno oprečnosti, teško opterećuje i naše nacionalno biće, gotovo cjelokupno hrvatsko društvo, a svi dobronamjerni pokušaji mirenja i pomirenja „sinova partizana i ustaša“, već od poticaja pokojnog predsjedni-ka Franje Tuđmana, do dana današnje-ga nisu baš uspjeli. Zašto?

Pamćenje prošlosti često je bilo jače i presudnije od dobrih nakana sadašnjih naraštaja, a mnogi su današnji prijepori pa i ratovi posljedice nepreboljenih uspomena i pamćenja zla iz prošlosti. Stoga to zlo pamćenje valja liječiti… Otud nastojanje pape Ivana Pavla II. da se suoči s pogrješkama prošlosti, želeći ih ispraviti - čišćenjem pamćenja i otpuštanjem vlastitih dugova.

Time se nastoji osloboditi osobna savjest i kolektivna, skupna svijest od svih obli-ka mržnje ili nasilja, naslijeđa pogrješaka iz prošlosti. To se »čišćenje pamćenja« izvodi povijesnim i teološkim promišlja-njem prošlih događaja i zla što su ga vjernici počinili u ime Crkve. Samo takvo čišćenje pamćenja otvara istinski i djelotvoran put pomirenja.

ZABORAVITI ZNAČI OPROSTITI„Opraštam, ali ne zaboravljam!“ – često izgovaraju i kršćani, čak s pono-som kao mudru izreku ili kao svoje

Čišćenje pamćenja…i korijena

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 12/2016. - 369

iskrenosti i hrabrosti. To nam pak pomaže učvrstiti svoju vjeru” (br. 33).

I nije samo potrebno i važno očistiti pamćenje od zla koje je (ili makar mislimo da je) u dalekoj ili bližoj proš-losti učinjeno nama ili zajednici kojoj pripadamo, nego jednako i od zla koje smo mi ili ljudi i naraštaji zajednice kojoj pripadamo nanijeli drugima.

POTREBA ČIŠĆENJAZa higijenu, čistoću duše neophodno je porebno pravo čišćenje svijesti i savjesti od otpadnih materijala. Stalno čeprka-nje po uvrjedama i bolnim ranama - vri-jeme ih ne može izliječiti ako stalno po njima čačkamo! - prečitavanje opakih anonimnih poruka… sve nam takve izmetne tvari skraćuju život, i tjelesni, a tek dušu! Zamislite, ako uopće možete, kako bi nam bilo da se ne možemo prati, tuširati, prati rublje, tanjure, odba-citi iz kuhinje i kuće otpatke… Kako je onima koji su prisiljeni prekapati po smećnjacima u potrazi za otpatcima! A mnogi ljudi takvim „zanimanjem“ opte-rećuju i zagađuju svoju dušu.

Krasno to iskazuje Jorge Luis Borges u jednoj svojoj legendi:

Abel i Kain susretaše se nakon Abelove smrti. Putovahu pustinjom i prepozna-doše se izdaleka jer obojica bijahu vrlo visoki. Braća posjedaše na zemlju, zapališe vatru i večeraše, šutjeli su poput umornih ljudi na izmaku dana. Na nebu se ukaza poneka zvijezda, koja još nije bila dobila svojega imena. U svjetlosti koja je dolazila od plamena Kain zamijeti na Abelovu čelu znak od kamena; pade mu na to iz ruku zalogaj kruha što ga je prinosio ustima i zamo-li da mu zločin bude oprošten.

geslo i životno načelo. Međutim, to je vrlo opasna izjava. Ma koliko se oprav-davala opširnim tumačenjima i (ne)uvjerljivim obrazloženjima. U tom omotu „nezaboravljanja“, naime, vrlo često se krije i neopraštanje. Isus nas je pozvao: „Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!” (Mt 5, 48). Opravdava to time što ”on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobri-ma i da kiša pada pravednicima i nepravednicima“ (Mt 5, 46). Umjesto da se poigravamo nastranim pitanjem „Može li Bog stvoriti kamen tako velik da ga ni On ne može dignuti?!“, puno je zanimljivije pitanje: „Može li Bog zaboravljati?“ I gle čuda: može! Božje opraštanje grijeha uključuje i potpun zaborav: „Za leđa ću baciti sve grijehe vaše… ni spominjati ih se više neću!“

U svojemu apostolskom pismu „Ulaskom u novo tisućljeće“ Ivan Pavao II. izrijekom potiče sinove Katoličke crkve da se u “pokori čiste od grešaka, nevjernosti, nedosljednosti, zakašnje-nja. Priznati jučerašnje propuste, čin je

Sretan Božić Sretan Božić želi vamželi vam

Uredništvo Uredništvo »Marije«»Marije«

m i d a n a s i o v d j e

370 - ”MARIJA” 12/2016.

Abel odgovori:

- Jesi li ti mene ubio ili ja tebe? Ne sjećam se više; ovdje smo zajedno kao nekoć.

- Sada znam da si mi uistinu oprostio, jer zaboraviti znači oprostiti. I ja ću nastojati zaboraviti, - reče Kain.

Abel zatim reče polako:

- Tako je. Dok traje grizodušje, traje i grijeh.

* * *

“Oprost čisti uvrijeđenoga, a na vrije-đaoca, kojega se to gotovo i ne tiče.” (Jorge L. Borges)

ZBRINJAVANJE OTPADA(amphora oprosta)

Gospodine,

pomozi narodu mome da oprosti!

Ne prvenstveno radi njih.

Ili – ne oupće radi njih!

Neka Te oni sami mole za oprost.

Ako to doista hoće. I – ako umeju!

Opraštanje je Tvoja specijalnost,

i tko sam ja da bih Te tome učio!

Podari im ga po svojoj procjeni,

ako su sposobni za njim pružiti ruku.

Ili im ga uskrati. Budi volja Tvoja!

Sad od Tebe molim, Bože,

dar praštanja za svoj narod

milost da do kraja oprosti,

kako bi napokon mogao

otpatke svoje prošlosti

odložiti na smetlište zanavijek ih zakopati

da ga ne truju više, da se ne zlopati.

Podaj, o Gospode, narodu mome dar

potrebniji od kruha pročistiti dušu i srce nebeskim vjetrom i ognjem Duha.

Stanko JERČIĆ

f i l a t e l i j a

Gospa s Djetetom U došašću često u liturgijskom životu Crkve susrećemo bl. Djevicu Mariju. To je prilika da upoznamo vrlo zanimljivo izdanje poštanskih maraka njemačke savezne države Saar, koju 64 % katoličkog stanovništva čini naj-katoličkijom saveznom državom. To je niska od tri marke izdane 14. kolovoza 1954. u povodu Marijanske godine, a tiskana je u nakladi od milijun primjeraka, s vrijednostima od 5, 10 i 15 frana-ka, jer je u ono vrijeme Saar bio pod francuskom upravom.Na prvoj marki je “Gospa basel-skog gradonačelnika Jacoba Meyera” Hansa Holbeina, na dru-goj Rafaellova “Gospa Sikstinska”, a na trećoj detalj “Gospe s kruš-kom” Albrechta Dürera. Sve tri su vrhunska umjetnička djela koja stoljećima pobuđuju na pobož-nost. Izdanju osobitu ljepotu daju boje u kojima su marke otisnute - crvena, zelena i plava, boje svje-dočanstva, nade i pobožnosti. Neka nas Bezgrješna zagovara da živimo životom u njihovu ozračju.Robert PERIŠIĆ

”MARIJA” 12/2016. - 371

s v j e d o Ë a n s t v o

što te drugo ne molim nego da me oslobodi trajne vrećice!Vrećicu je ipak dobila, ali samo pri-vremeno. Nastale su neke kompli-kacije. Crijeva nisu proradila. Nastupile su teški bolovi i povraća-nja. Trebalo je ponovno na oprera-ciju. Iako joj je bilo zabranjeno piti vodu, onog dana kada je popila bla-goslovljene vode koja je donesena iz Tabora, crijeva su joj proradila, a i patološki nalaz bio je uredan. Operirana je na dan Gospe brze Pomoći. I vrećica je uklonjena. - Sve je čudesno završilo. Hvala i slava Gospodinu Isusu i majci Mariji! Gospa je Majka koja nas izvodi iz svih nevolja i kušnji ovoga svijeta i života. S njome sve izlazi na dobro. To su iskusili mnogi Gospini molitelji i poštovatelji, pa tako i ja! - zračeći osobitom radošću i zahval-nošću svjedočila je Nada.Nedjeljka ANDRIĆ-NOVINC

Sve izvodi na dobroVeć 11 godina Nada Glick članica je molitvene zajednice „S Marijom za život“ u požeškoj crkvi sv. Lovre. Vjerna je Gospina hodočasnica i češća voditeljica hodočasnika. Kad joj je otkriven zloćudan tumor na crijevima, koji je bio veoma nisko, doznala je da će vjerojatno morati nositi trajnu vrećicu. Nakon kolo-noskopije, veoma ju je zabolio mišić na lijevoj nozi na koju je ostala nepokretna. Nije mogla nikamo bez štaka. Liječnici su bili uvjereni da su to već metastaze. Njihov konzilij odlučio je da se naj-prije krene s kemoterapijom. Veoma teško ju je podnosila i odlu-čila je prekinuti već nakon 20 tableta, a trebala ih je uzeti 120. Na blagdan Bezgrješnog začeća Marijina primila je bolesničko pomazanje. Već istog dana osjetila je da joj je prestala bol u nozi i osta-vila je štake. U zahvalu Gospi išla je 11 dana na zornice sa svojim mužem, koji dotada nikada na njih nije išao. I to je za nju bila velika milost. Na ponovnom pregledu, na čuđenje liječnika ustanovljeno je da joj je tumor vidljivo smanjen i da se začahurio. Na to je onkologinji rekla: „Vi liječite, ali Isus ozdravlja!“ Prije operacije išla je u Međugorje i vapila: - Gospo, pomozi mi! Molim te i za liječnike koji će na meni izvesti ope-rativni zahvat. Ja znam da Gospodin ima svoj plan za svako stvorenje, pa tako i za mene, ali te molim za tvoj majčinski zagovor kod Isusa. Ni za

372 - ”MARIJA” 12/2016.

Vjersku istinu o Marijinu bezgrješnom začeću dogmom Katoličke Crkve pro-glasio je 8. prosinca 1854. papa Pio IX., kojega drže najdugovječnijim nasljednikom sv. Petra (1846.-1878.). Papinsku službu vršio je u veoma zamršenim povijesnim prilikama. U to doba, među ostalim, nestala je Papinska država, sazvan je i prekinut I. vatikanski sabor, on sam je morao bje-žati iz Rima... Povijesne okolnosti prisi-lile su ga djelovati uglavnom obram-beno, što često znači jednostrano. I to je primjetno u brojnim njegovim ispravama, osobito u poznatom Syllabusu, dodatku okružnici Quanta cura iz g. 1864., a koji donosi osudu 80 teza, tj. krivih mišljenja, zastranje-nja, struja, poput panteizma, naturaliz-ma, modernizma, socijalizma, komu-nizma, racionalizma... Prije Quanta cura, objavo je g. 1844. Quia pluribus, okružnicu o temeljnom suodnosu vjere i razuma, a između njih bulu, svečano pismo, Ineffabilis Deus, kojom je proglasio istinu Marijina bez-grješnog začeća dogmom. I SVEČANO PISMO IMA POVIJESTI ta bula, odnosno proglašenje dogme ima svoju povijest. Nije bilo motivirano doktrinarnim zastranje-njem u nauku, nego povijesnim okol-nostima, odnosno kulturnim surječ-jem koje je Papa doživio kao škodlji-vo i opasno za vjerski život. Ono je bilo obilježeno snažnim suprotstav-

Pio IX. i Marijino bezgrješno začeće

π t o v j e r u j e m o o m a r i j i

ljenim strujanjima. S jedne strane romantizam s liberalnim usmjere-njem i usredotočen na čovjeka koji otkriva povijest kao novu kategoriju koja mu pomaže sve protumačiti i shvatiti, a s druge političko-kulturalni pokret obnove započet poslije Bečkog kongresa (1814.-1815.), koji je stavljao naglasak na osjećaj nasuprot dogmatskom i demitizirajućem racio-nalizmu prethodnog stoljeća. Dakle, u nevjernu svijetu koji čovjeka stavlja kao mjeru svega te stoga sumnja u sve što nadilazi ljudski razum, Pio IX. ističe lik bl. Djevice Marije i istinu koja se jedino vjerom može prihvatiti. Ubrzo nakon okružnice Quia pluri-bus, najprije je ispitao teologe o istini Marijina bezgrješnog začeća, a potom g. 1849. svim biskupima poslao okružnicu Ubi primum u kojoj ih pita o suglasju s istinom Marijina bezgr-ješnog začeća i poziva se na želju tri-dentskih otaca da se taj nauk produ-bi. Odgovorila su 603 biskupa, 546 izjasnilo ih se za proglašenje nove dogme, 24 bila su protiv iz razloga prikladnosti, a četiri ili pet bili su pro-tiv. Pozitivan odgovor potaknuo je Pija IX. na proglašenja nove dogme. Stoga je 12. travnja 1850. isusovcu Giovanniju Perroneu (1794.-1876.) povjerio da napravi nacrt teksta. Njega su proučili savjetnici Kardinalskog zbora i s njime se složi-li. Potom je izrađen drugi, pa treći nacrt koji je predan posebnoj komisi-ji da ga prouči te ispita biblijske temelje, svjedočanstvo Tradicije, dokaz iz prikladnosti, trajnost liturgij-skih slavlja, teološko utemeljenje i sensus fidelium (vjernički osjećaj).

”MARIJA” 12/2016. - 373

TEKST KOJI SVE SPAJAPoslije pripreme, bulom Ineffabilis Deus proglasio je 8. prosinca 1854. Pio IX. dogmu Marijina bezgrješnog zače-ća. Tekst bule prilično je zanimljiv s epistemološkog zrenika. Skladno spaja nauk crkvenog učiteljstva, dopri-nos teologa, posebno crkvenih otaca, i ulogu vjerničkog osjećaja; ukazuje na trajnost liturgijskih slavlja Bezgrješnog začeća i na njegove biblijske temelje; tumači izraze „Zdravo Marijo“ i „Veliča“ te paralelizam Eve i Marije; ističe jednodušan pristanak biskupa i molbe za proglašenje dogme; upozo-rava na pripravni rad i napokon dono-si svečanu definiciju: „Autoritetom Gospodina našega Isusa Krista, blaže-nih apostola Petra i Pavla i našim, izjavljujemo, izgovaramo i definiramo

da je učenje koje drži da je bl. Djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milosti i povlastici svemogu-ćega Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Otkupitelja ljudskoga roda, bila očuvana neokaljanom od svake ljage istočnoga grijeha, od Boga objavljeno, te zbog toga svi vjernici moraju čvrsto i postojano u njega vjerovati.“

PREDODREĐENOST KAO POLAZIŠTETeološko je polazište sadržaja bule nauk o predodređenosti: „Neizrecivi Bog… je, dakle, nju od početka i prije vjekova izabrao i odredio za majku svom jedinorođenom Sinu, od koje će postati tijelo i roditi se u blaženoj punini vremena…“ Neizrecivi Bog je izabrao i odredio Mariju za buduću majku svoga Sina. Time se povijesnos-pasenjski događaj uzdiže u imanentno Trojstvo: izabranje je djelo Oca za Sina u Duhu Svetom, koji se spominje u dijelu dogme koji govori o Božjem djelovanju ad extra. Izraz „u prvom času svoga začeća“ ušao je u definiciju u zadnji čas te je njime izmijenjen izraz koji je papa Aleksandar VII. donio g. 1661. u apostolskoj uredbi Sollicitudo, gdje se govori o očuvanju Marijine duše „u prvom času njezina stvaranja i ulijevanja u tijelo“. Očuvanost od grijeha Marijina je povlastica, a papa Pio XII., u okružnici Fulgens corona g. 1953., dodat će kako je riječ o jedinstvenoj Marijinoj povla-stici. Ona je duguje Kristovim otkupi-teljskim zaslugama, a to je primjena načela tridentskog sabora o opravda-nju, tj. o prijelazu iz stanja grješnika u stanje pravednika, što se događa isključivo po Kristovim zaslugama.

Mladen PARLOV

VjeraDok pokušavam zamisliti kako je blaženo bilo bitiMarijinom susjedomi prijateljicom, biti u društvu uživos presvetom Djevicom,na um mi padne misaou kojoj nalazimsvoga života smisao:- Povjerovao si jer si vidio,blago onima koji ne vidješe, a vjeruju, i po svojoj vjeridjeluju!Vinka TOKIĆ BUROLO

π t o v j e r u j e m o o m a r i j i

l i k o v n a k u l t u r a

374 - ”MARIJA” 12/2016.

U povijesti spasenja Crkva bira nadahnu-te riječi Svetoga pisma kako bi nadomje-stila nedostatak u tumačenju milosti koju je Neizrecivi Bog, čiji su putovi milosrđe i istina, htio objaviti svojim vjernicima. Tako je svečanim pismom ”Neizrecivi Bog” bl. papa Pio IX. (†1878.) proglasio dogmom 8. prosinca 1854. istinu katolič-ke vjere, kojom je dobri Bog zamilovao svoju službenicu Mariju, Majku svoga Sina, da je začeta bez istočnoga grijeha.

Slijedeći nauk Crkve, u povijesti sakral-ne umjetnosti kršćanski su umjetnici, koristeći likovne stvaralačke mogućno-sti, umjeli vidljivo uprizoriti objavljene vjerske istine. Tako i dogmu o Bezgrješ-nom začeću. Nakon što ju je objavio, papa je odlučio da Francesco Podesti (†1895.), tadašnji najpoznatiji talijanski slikar, uprizori svečani čin proglašenja. Prema savjetima tajnika Svete Stolice kardinala Giacoma Antonellija (†1876.) za to je odabrana Soba Jana Sobjeskoga, između ulaza u kulu pape Aleksandra IV. (†1503.) i Vatikanskih soba, danas u sklopu Vatikanskih muzeja.

GLAVNI PRIZORPodesti je dobio zadatak u fresko tehni-ci oslikati tri zidne površine i svod. Nakon pripremnih studija, na svodu je prikazao šest medaljona, na ulazu Raspravu o Bezgrješnom začeću, nasu-prot ulazu Gospino krunjenje, na sje-vernom zidu alegorijske figure, a na južnom središnji prizor Proglašenje dogme Bezgrješnoga začeća.

Mi ćemo opisati glavni prizor. Podesti se odlučio što vjerodostojnije oslikati

čin proglašenja dogme portretirajući gotovo fotografski sudionike u arhitek-tonskom interijeru. Lijevo na prijestolju sjedi papa, a ispred njega, kružno, sjede sudionici. S neba se u dvoranu spušta oblak na kojemu lebdi Gospa. Iz oblaka od Gospe prodire sunčana zraka i obasjava papu.

Nakon savjeta kardinala Antonellija, Podesti je promijenio prvotnu zamisao i sudionike postavio u prostor bez arhi-tektonskih ukrasa. Pomiče prijestolje prema sredini, a sudionike prema papi. S neba se, u pratnji Presv. Trojstva i Gospe, spuštaju anđeli, apostoli i kršćanski sveci, starozavjetne osobe, sveti oci, alegorijske i personificirane osobe. U toj studiji Presv. Trojstvo pri-kazao je trima ljudskim likovima, tako da je Duh Sveti sjedio uz Gospu, kao i Isus, a Bog otac lebdio je iznad svjetlo-kruga dok mu se iz dlana spušta svje-tlosna zraka na papino čelo.

U trećoj studiji Podesti prikazuje Duha Svetoga u obliku goluba, stavlja prije-stolje nasred dvorane, papu podiže na noge, kardinalima i biskupima skida mitre s glava, a svjetlosna zraka do pape dolazi s desne strane s križa.

U konačnoj izradi središnjega motiva na južnom zidu, od g. 1856. do 1865., Podesti se držao treće pripremne stu-dije, koju je odobrio kardinal Antonelli, samo što je izostavio svjetlo-snu zraku koja mu je dijagonalno pre-sijecala dva prizora.

Motiv Proglašenja dogme Bezgrješnoga začeća postavio je u blago polukružnu okviru i podijelio na dva prizora. U gornjem, u nebu, prikazao je Proslavljenu Crkva s Gospom, a u donjem, na zemlji, Putujuću Crkvu s

Gospa Milosnica

”MARIJA” 12/2016. - 375

papom. Okružen kardinalskim zborom i biskupima, teolozima, redovničkim poglavarima, savjetnicima i prigodnim gostima, u misnom ruhu s mitrom na glavi, uzdignutih ruku, papa čita sveča-no pismo. Postavljeni polukružno oko prijestolja s nebesnicima koji stoje i kleče, sudionici svečanoga čina izgle-daju kao da dobrovoljno prilaze papi, što prizoru daje posebnu tajanstvenost. Među njima posebno se ističe slikar Podesti, kardinal Antonelli i arhitekt Luigi Poletti, autor Stupa Bezgrješne, Colonna dell’Immacolata, na Španjolskom trgu u Rimu.

Usred gornjeg prizora, u bijeloj haljini s plavim plaštem, Gospa stoji na polu-mjesecu raširenih ruku i prihvaća papin proglas. Uza nju sjedi Isus i pokazuje na nju. S druge strane Bog Otac, s kuglom zemaljskom i žezlom blagoslivlje papinu odluku. Ponad Gospe lebdi Duh Sveti u liku goluba. Kao nebeska straža, ispred Gospe stoje sveci Petar s mačem i Pavao, Josip i Ivan Krstitelj. Oko njih su, lijevo i desno, proroci i evanđelisti, patrijarsi,

l i k o v n a k u l t u r a

sveci kao Jeronim, Augustin, Grgur Veliki, Benedikt, Franjo Asiški te različi-te personifikacije i alegorije koje figu-rativno prikazuju teološke istine.

ROMANTIČKA UZVIŠENOSTUsred dvorane, koja se otada zove Soba Bezgrješne, papa je g. 1877. postavio Knjižnicu Bezgrješne, kao Kovčeg Zavjetni, koji je dizajnirao pariški umjet-nik Émile-Auguste Reiber (†1893.), a izradila francuska tvrtka Charles i Paul Christofle. U njoj je 110 svezaka apo-stolske poslanice na različitim jezicima.Podesti je bio svjestan da se upušta u opasnost da mu se djelo izgubi u deko-riranim i oslikanim vatikanskim sobama i prizorima u susjednoj Sikstinskoj kape-li. Zato nije oponašao Michelangelovu ekspresivnost i energičnost, nego se u oslikavanju svetih likova približio instan-čanoj Raffaellovoj nježnosti. Tako je u teškim danima za Katoličku Crkvu, koja je izabrala Gospu za zaštitnicu od slobo-darskih prevrata, oslikao u romantičkoj uzvišenosti Ženu i Roditeljku, Majku i Vjernicu, Bezgrješnu Mariju. Ante Branko PERIŠA

m a r i j a n s k a d u h o v n o s t

376 - ”MARIJA” 12/2016.

Čovjek se ima mogućnost izbora za dobro ili zlo, mora se boriti protiv požuda i grijeha ili pristati na njih. Povijest nas uči i iskustvo pokazuje da ima velikodušnih i plemenitih koji se trude za dobro ljudi i porast kraljev-stva Božjega na zemlji, a s druge stra-ne osoba duboko označenih zlom, požudom i grijehom. Čovjek je sposo-ban za velika dijela ljubavi, ali i za veli-ka zlodjela. Tu temeljnu podvojenost svaki čovjek nosi u sebi i svoj život izgrađuje u svakodnevici opredjeljuju-ći se uz velike napore za dobro ili se prepuštajući zlu i grijehu. Isus poziva: Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko (Mt 4,17).

ŠTO ZNAČI OBRAĆENJEObratiti se znači spremna srca prihvatiti vjeru u Krista i njegovu ljubav. To podrazumijeva djetinje povjerenje i pot-puno pristajanje uz njega, njegovu osobu i njegov nauk te nasljedovanje Isusa u životu. Kad govori o obraćenju, osim vjere u njega, Isus podrazumijeva i traži da netko ima dobru volju, da ponizno i u kajanju iskreno priznaje svoje grijehe, da je spreman prihvatiti borbu za oslobađanje od duha ovoga svijeta i svjedočenje za Boga u tom istom svijetu. Obraćenje je istovremeno djelo Božje milosti u nama koju dobiva-mo po vjeri u Krista i njezinu življenju u svakodnevici koje se očituje u molitvi i sakramentalnom životu, te plod našeg napora u borbi protiv požuda, grijeha i

duha ovoga svijeta koji ponekad zahti-jevaju velik napor i snagu.

Obraćenje nije stvar trenutka ili čina. Ono počinje svjesnim opredjeljenjem za Isusa i osobnim prihvaćenjem kato-ličke vjere koja se živi u Crkvi, a traje cijeli život. Treba prihvatiti put sazrije-vanja u vjeri i rast koji može biti popra-ćen naporima i kušnjama u oslobađa-nju od duha svijeta dok se ne dođe do vedra i radosna življenja vjere. Na putu ostaje sigurnost Isusova obećanja: To vam rekoh da u meni imate mir. U svi-jetu ćete imati muku, ali hrabri budite ja sam pobijedio svijet (Iv 16, 33).

Posveta Isusu po Mariji duhovnost je koja se odnosi na cijeli život i na cjelo-kupno iskustvo života, te se ne može zaživjeti bez odgovarajućih stavova. Jedan od njih je oslobađanje od duha ovoga svijeta, što je proces koji traje cijeli život.

MAJČINSKA POMOĆNa putu obraćenja, sv. Ljudevit nudi nam pomoć: za život u vjeri i ljubavi najprije treba iskrena borba protiv gri-jeha i želja za izmjenom svoga života. Tko ljubi Boga, nastoji ga ne vrijeđati ili se barem ozbiljno bori oko toga. U toj duhovnoj borbi za istinski kršćan-ski život, Marijin majčinski zagovor može nam puno pomoći.

“Priznajem da nije neophodno nužno, ako hoćemo biti pravi Gospini štovate-lji, da smo tako sveti te ne upadnemo u nijedan grijeh, ako to i jest poželjno; ali - pazite dobro što kažem - treba nam barem: Prvo, imati tvrdu odluku da će mo izbjegavati bar svaki smrtni grijeh, koji vrijeđa Majku ništa manje nego Sina; drugo, nastojati ne počinjati

Oslobađanje obraćenjem

”MARIJA” 12/2016. - 377

Eva svojom nevjernošću. Ona postiže vjernost Bogu i ustrajnost u dobru svima koji se nje drže. Stoga neki sve-tac uspoređuje Gospu s jakim sidrom, koje njezine štovatelje drži i priječi im da ne bi doživjeli brodolom na uzbur-kanom moru ovoga svijeta, gdje toliko osoba propada upravo stoga što se nisu privezale uz ovo jako sidro: ‘Mi privezujemo’ - veli taj svetac – ‘svoje duše uz nadu u te, kao, uz čvrsto sidro.’

Svi sveci koji su se spasili, držali su se Marije što su mogli više, da uzmognu ustrajati u krjeposti, a na to su poticali i druge. Blago, dakle, kršćanima, tisuću puta blago koji je se sada drže vjerno i potpuno, kao jakoga sidra. Sav ršum ovoga svijeta neće ih potopiti niti im upropastiti njihovo nebesko blago. Blago svima koji uđu u tu pravu Noinu korablju! Ne će im naškoditi potopne vode grijeha, koje utapaju toliko svije-ta, jer: ‘Tko sa mnom radi, taj ne grije-ši’, (Sir 24,22) veli Marija s Božanskom Mudrošću. Blago nevjernoj djeci nesretne Eve, ako se drže Majke i Djevice vjerne, koja ‘ostaje vjerna, jer ne može sebe zanijekati’ (usp. 2 Tim 2,13) i koja uvijek ljubi one koji nju ljube. Ljubi ih ne samo čuvstvenom nego i stvarnom i uspješnom ljubavlju, te im velikim obiljem milosti priječi da bi nazadovali u krjeposti ili pali na putu gubeći milost njezina Sina” (Rasprava o pravoj pobožnosti, 175).

Za razmišljanje: Što za mene znači obraćenje? Koliko se trudim uistinu u životu vršiti volju Božju? Jesam li svjestan da se moram cijeli život sva-kodnevno obraćati i računam li na Gospinu pomoć na tom putu?Miljenko SUŠAC

m a r i j a n s k a d u h o v n o s t

nikakva grijeha; treće, upisati se u bra-tovštine, moliti krunicu, sveti ružarij ili druge molitve, postiti subotom, itd.

Ta su dobra djela izvanredno korisna za obraćenje i najokorjelijega grješni-ka; pa ako je moj čitatelj takav, sve da je jednom nogom nad ponorom, ja mu savjetujem da ih vrši, ali, dakako, s nakanom da po zagovoru Presvete Djevice dobije od Boga milost savrše-nog pokajanja i oproštenja grijeha, i da svladava svoje zle navike, a nikako neka ih ne vrši zato da mirno ostane u stanju grijeha, uza svu grižnju svoje savjesti, protivno primjerima Isusa Krista i svetaca i usprkos načelima sve-toga Evanđelja” (Rasprava o pravoj pobožnosti, 99-100).

DRŽATI SE MAJKE ISUSOVE”Presveta Djevica je Djevica vjerna koja, svojom vjernošću Bogu, popravlja štete što ih je prouzrokovala nevjerna

æ i v i m o u o b i t e l j i

378 - ”MARIJA” 12/2016.

Pred više od dvije tisuće godina živje-la je u Nazaretu jedna čista i ponizna djevica. Život u čistoći i predanosti Bogu bilo je njezino životno opredje-ljenje. No, osim njezine želje postojao je i Božji naum za njezin život i za naše spasenje. Marija je bila poslušna. Sva se predala Gospodinu.

SLOBODA VOLJEBl. Djevica Marija, jedina od ljudskih stvorenja bez grijeha začeta, nije ni naslutiti mogla koji je važan zadatak čeka u povijesti spasenja. Svatko je od nas ljudi dragocjen u očima Gospod-njim i za svakog od nas Gospodin ima svoj plan. Hoćemo li mu odgovoriti i kako, pitanje je naše slobodne volje i životne nevolje koja nas vodi Gospodinu ili nas od njega udaljava.

Mnoge djevojke maštaju o mladiću i budućem mužu. Tko ih priprema za majčinstvo? Postoje li za to pripreme, za djevojke škole, za buduće majke neke pouke? Možda u nekoj devetnici ili u sklopu priprave za koje obiteljsko slavlje i postoje. No postoje li sustavne pripra-ve obvezatne za svaku mladu djevojku?

Sjetili su se oni koji se brinu o javnom zdravlju ovih dana ponuditi cjepivo protiv HPV-a djevojčicama starijima od devet godina. Ono je besplatno, a nikada se ne zna u kojoj prilici može djevojčici zatrebati zaštita od virusa i mogućeg oboljenja od raka. Jesu li se oni koji vode brigu o djevojčicama i djevojkama zapitali želi li koja od njih živjeti u djevičanskoj čistoći i ne upu-

štati se u intimne, spolne odnose, kako nas uostalom i uči katolička vjera?! Takvim življenjem nijedna nije izložena zarazi HPV-a, pa joj cjepivo i ne treba. Kada izabere svoga životnog suptnika i odluči se s njime stupiti u brak, iz obiteljske anamneze može doznati spada li u rizičnu skupinu i je li joj cjepivo potrebno. Kako se nikada ne zna što sa sobom donosi novi dan i koliko prigode utječu i na promjenu pojedinih odluka, zaštitimo se, čuvaj-mo zdravlje i cijepimo djevojčice.

Dok se mnogi pitaju je li to neophod-no, neki idu u drugu krajnost pa svoju malu djecu ne žele cijepiti već provje-renim obvezatnim cjepivima jer se boje njihovih posljedica. Zna se dobro da je cijepljenje jedna od važnih teko-vina moderne medicine kojom su isko-rijenjene neke smrtonosne zarazne bolesti i kojom je učinjeno mnogo

Vrijeme priprave

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 12/2016. - 379

dobra. Oni koji ne vjeruju u njegovu dobrobit, neka se raspitaju i provjere što je veći rizik i koja je dobrobit zašti-titi sebe, a time i druge.

VRIJEME PRIPRAVEŠto sve to ima veze s došašćem u kojem se nalazimo i Božićem na koji se pripre-mamo? Ima, jer svako razmišljanje o zaštiti zdravlja i života u sebi sadrži vri-jeme priprave. Od djece očekujemo da odrastu i da kao odrasla budu zdrava. Od odraslih da rade i skrbe se o djeci. Zaposleni očekuju umirovljenje. Kad navečer legnemo, očekujemo novi dan. Što nam donosi to čekanje? Božić.

Mali Božić došao je pred više od dvije tisuće godina. Odavno je narastao i ostavio nas u iščekivanju njegova dru-gog dolaska. Na nama je da se za nj pri-premamo. Cjepivom ne samo protiv virusa, bakterija i opakih, smrtonosnih, zaraznih bolesti nego i protiv smrtono-snih grijeha zavisti, oholosti, lijenosti, škrtosti, srditosti, bludnosti, neumjere-nosti u jelu i piću, strančarenja, pijanče-vanja, tračanja, ogovaranja, krađe vreme-na i prostora koji su nam darovani da na ovom svijetu proslavimo Gospodina.

POZIV NA ŽIVOTSvakome od nas dolazi anđeo Gabrijel. Kuca na vrata te poziva na prihvaćanje i življenje Radosti života kojom Bog progovara u svakomu novom djetetu. Umijeće ga je prepo-znati. A koliko ima zbunjenih, nespre-mnih, iznenađenih i nepripremljenih?!

Majka Isusova najbolji je primjer pre-danja i povjerenja. U došašću nas dva njezina blagdana upućuju na poseban odnos prema životu od začeća. O

blagdanu Bezgrješnog začeća razmi-šljamo o Marijinu začeću i o početku njezina života. Majka Sina Božjega začeta je bez grijeha i od samog tre-nutka začeća pripremana za Majku Gospodinovu. Njezino tijelo hram je Duha Svetoga u kojem je Isus živio prije rođenja. Drugi Marijin blagdan u došašću je blagdan Gospe Guadalupske. Marija trudnica, zaogr-nuta plaštem na kojem je oslikano zvjezdano nebo, pod svojim srcem nosi Krista Spasitelja. Premda skrovit, život u majčinoj utrobi nije nevidljiv i zanemariv. Isus je proživio i prenatal-nu fazu života od zigote, embrija do fetusa, da bi kao novorođeni ugledao ovaj svijet. Rekli bismo danas da mu je bilo stresno razdoblje prije rođenja. I ne samo njemu nego i njegovim ovo-zemaljskim roditeljima.

Marija je kao trudnica bila na putu. Nije naišla na gostoljubivost. Gospodin se uvijek pobrine za svoje, pa tako i za nju. Kada nam se čini da je nemoguće, da smo na rubu i toliko jadni, nismo ni svjesni koliko puta zatvaramo vrata Gospodinu. No, on nas i dalje voli: pronalazi skrovite i zapuštene predjele našeg srca i naše duše, da se u njima rodi. U prostore svoga srca i duše pri-mili smo neke druge sadržaje pa nema prostora za njega. Ne bojmo se optere-ćenosti brigama, zagađenosti kojeka-kvim sadržajima ni teškoća pred poslo-vima. Stavimo to pred Gospodina ovog Božića i predajmo mu svoju nemoć. On će pronaći načina da se rodi u skrovitoj pećini naše duše. Samo mu priznajmo svoju slabost i otvorimo mu svoje srce.

Danijela DE MICHELI VITTURI

380 - ”MARIJA” 12/2016.

Povijest iščekivanja Spasiteljeva dolaska veoma je duga. U nju spa-daju Abraham i Mojsije, David i sva Izraelova povijest. Iako Ivan Krstitelj posljednji upire pogled u skori Spasiteljev dolazak, Majka Gospodinova više je od svih pove-zana uz došašće. Ono što se s njom dogodilo, predstavlja jedin-stven, neponovljiv događaj. Ona je jedinstvena osoba, prva među onima koji su primili obećanje i iščekuju Gospodinov dolazak.

NAVJEŠTENJE „Bog posla anđela Gabrijela … k dje-vici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip, a djevica se zvala Marija“ (Lk 1, 26-27). Činjenica da se pojavljuje anđeo, značajka je biblijskih doga-đaja. Bog saobraća s ljudima na neposredan način. Gdje se pojav-ljuje anđeo Gospodnji, na djelu je Bog. Među biblijskim osobama i Marija je u nizu svjedoka kojima se ukazuju anđeli i primaju blagoslov nade i radost iščekivanja. Čini se da je anđelov susret s Marijom jed-nostavniji i manje upadljiv od onoga sa Zaharijom. Zbiva se u kući. Izvanredno se događa na nepredviđenu mjestu i osobi koja nema nikakav povlašten položaj. Jedino činjenica da je Josip pred-stavljen kao potomak iz Davidova roda podsjeća da se radi o jedin-stvu Božje objave. Započinje nešto posve novo, ali na neobičan i tajan-stven način. Odvija se u običnoj kući, u neznatnu Nazaretu u kojem pogani žive pomiješani sa Židovima. Bog se obraća ljudima i izvan svetih mjesta.

ANĐELOV POZDRAV„Anđeo uđe k Mariji i reče: ‘Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom!’“ (Lk 1, 28). U ozračju iščekivanja, u nadi da će se ispuniti obećanje, Mariji je upravljen Božji pozdrav. Više negoli pozdrav: blagoslovljena si Božjom milošću, blagoslovljena si jer se Bog prignuo k tebi. Preko anđela Bog se obraća Mariji, svjetlost je Božja obasja-va, prosvjetljuje i podržava. Ne radi se o Mariji, o onom što ona jest ili ima, nego o Božjem daru. Bog djeluje u tebi i po tebi nastaje nešto novo. Odsad između tebe i Boga postoji prisan odnos. Nisi više mala kap u moru, izgubljeno stvorenje u siromaštvu i skrovitosti: „Gospodin je s tobom!“ Pripada ti sve dobro, novo si stvore-nje, biće s kojim je Bog. U tom jedin-stvenu događaju u Božjoj i ljudskoj povijesti čovjek ne postaje Bog, nego više nije bez Boga. To je učinak Božje milosti. Marija pripada Bogu. Mlada žena izabrana je između svih drugih, s njome Bog planira i ostvaruje izvan-redno djelo. Ono što čini Mariji, jedin-stven je čin koji se nije dogodio nikad ranije niti će se dogoditi ikad kasnije.

BOŽJA PORUKA„Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadje-nut ćeš mu ime Isus“ (Lk 1, 30-31). Marijin strah znak je da je u Božjoj bli-zini, da je s njim sjedinjena. I ona se, možda, pita zašto baš ona, zašto Bog poziva nju, zašto je treba. Marija se nije ponizila, ona je ponizna, prigiba se pred Bogom i njegovom riječju. Milost se ne može tražiti, nego jedino naći. Milost je kad Bog nalazi osobu koja ga nije tražila. Mariji je rečeno da će roditi

Došašće neznatne Na

”MARIJA” 12/2016. - 381

sina. Rodit će ljudsko biće, jednostav-no i stvarno, u neizmjernoj otajstve-nosti i u isto vrijeme u svoj važnosti. „Rodit ćeš sina i nadjenut ćeš mu ime Isus“ (Lk 1, 31), što znači Spasitelj i Otkupitelj. Izgubljen čovjek ne može se otkupiti sam od sebe. Potreban mu je spasitelj za kojega je rečeno: „Začet ćeš i roditi sina“ (Lk 1, 31). Marija će mu biti majka, nadjenut će mu ime i ispuniti volju Božju.

MARIJIN ODGOVOR„Nato će Marija anđelu: ‘Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?’“ (Lk 1, 34). Tim pitanjem Marija kao pra-lik predvodi zajednicu Crkve. Ne znamo kako će se to dogoditi. Anđeo ne govori Mariji o njezinu zaručniku. U središte njezina života stupa netko posve drukčiji, neshvat-ljiva stvarnost Božja. Marijino pita-nje ne nalazi odgovor ni objašnje-nje. Jedini je odgovor sâm Bog. Kad Sveto pismo govori o Duhu, riječ je o Bogu. Najskrivenija tajna Božja jest tajna njegove ljubavi prema nama. Bog će omogućiti da se to dogodi, jer je njemu sve moguće.„Nato Marija reče: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!’“ (Lk 1, 38). Božja svemoguć-nost očituje se u njegovoj riječi. Po njoj smo stvoreni, ona nas upravlja i podržava. Postajemo svjesni Božje svemogućnosti kad, poput Marije, pristajemo: „Neka mi bude po tvojoj riječi!“ (Lk 1, 38). Time se priznaje da će se i ostvariti ono što je Bog obećao. Tako Marija ulazi u opću povijest došašća. Mate ARDINIĆ

Nazaretske Djevice

r a z g o v a r a l i s m o

382 - ”MARIJA” 12/2016.

Iako je Godina milosrđa došla kraju, djela milosrđa ostaju naš kršćanski zadatak. Kako to ostvaruju sestre Služavke Maloga Isusa, izvorna hrvat-ska družba, razgovaramo sa s. Antoniom Čobanov.- Koji je povod nastanku Vaše družbe?- Dolaskom u Sarajevo nakon što je g. 1881. imenovan prvim vrhbosanskim nadbiskupom, dr. Josip Stadler susreo se s mnogim problemima. Siromašan mate-rijalnim dobrima, ali bogat vjerom i nadom u Boga, materijalno je i duhovno izgrađivao svoju nadbiskupiju. Spoznaja da je svemogući Bog htio postati nemoć-no dijete ovisno o čovjeku, duboko ga je dirnula. Razmatranje o otajstvu Betlehema i jaslica vodilo ga je brojnim siromasima. Kupio je g. 1890. kuću za njihovo zbrinjavanje za koju reče da ”bijaše početak, kako nadbiskupske ubožnice, tako i Družbe Služavki Maloga Isusa”. Brigu za siromašne povjerio je skupini djevojaka koje su postale prve članice družbe nakon što su g. 1893. položile prve zavjete. Za njih je napisao prva pravila prema kojima je svrha druž-be ”u siromašnim, bolesnim i slabim slu-žiti samom Isusu, jer je siromaštvo sa zimom bilo prvo što je Utjelovljeni Sin Božji trpio kada se je od Bl. Djevice Marije rodio.”

SESTRE SU NASTAVILE- Kako su sestre nastavile?- Vođene životnim geslom svoga Utemeljitelja “Imaj srce djetinje prema Bogu, majčinsko prema bližnjem, sudač-

ko prema sebi”, sestre su nastavile služi-ti Malom Isusu u malenoj, siromašnoj braći. Ubožnice su ustanovljene samo za krajnje siromahe i djecu. Zavod i sve brojniju djecu sestre su uzdržavale ruč-nim radom, pranjem tuđeg rublja i poljodjelstvom. Neke su završile učitelj-ske škole i već g. 1904. otvorile školu “Betlehem” za zavodsku djecu, a uskoro i za izvanjske učenike. Služenje sestara o. Utemeljitelj je povezao s molitvom, da se prožimlju. Tako rad postaje moli-tva, a molitva zahvaljivanje Isusu na nje-govoj prisutnosti u siromasima, bolesni-ma, gladnima, nezbrinutoj djeci, kao i onoj s posebnim potrebama, kojima smiju svagdano služiti.

- Kako to čine danas?- U našim konstitucijama stoji da se “sestre Služavke Maloga Isusa zauzima-ju u izgradnji i rastu cijeloga Otajstvenog Tijela Kristova te sudjeluju u životu i poslanju mjesnih Crkava: molitvom, djelima pokore, djelotvor-nom ljubavlju i primjerom vlastitog života” (I, 3). Tako i danas, po Isusovu primjeru, služe najmanjima radom u sirotištu, dječjim vrtićima, školama, na fakultetu, u sjemeništu, bogosloviji, domovima za osobe s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju, mirovnim domovima, župama, misij-skim područjima, svojim zajednicama i kamo god ih Mali Isus vodi.

UVIJEK SUVREMENO POSLANJE- A kad je pala Vaša odluka za samostan?- U mojoj se župi, poslije sv. mise, molilo za nova duhovna zvanja. To me taknulo pa sam razmišljala da bi moj život mogao ići tim putem. No kako sam bila “prezauzeta” obrazovanjem i

Betlehem vodi k siromasima

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 12/2016. - 383

izgrađivanjem karijere, to se nije ukla-palo u “moje planove”. Završila sam preddiplomski, radila u struci i obitelj-skom poslu, nadograđivala znanje seminarima i razmišljala o budućnosti u tom smjeru. U to mi se ukazala prili-ka volontirati u Rimu mjesec i pol dana. To iskustvo zajedništva i nese-bična davanja napravilo je zaokret u mom životu. Ništa me nije ispunjalo kao zajedništvo s Gospodinom, pa sam njemu željela posvetiti svoj život. I s 25 godina došla sam u samostan.

- Zašto baš u tu zajednicu?- Redovnice sam poznavala tek iz viđenja, i to iz susjedne župe. Prilika mi se pružila provesti vikend sa Služavkama Maloga Isusa, za koje dotada nisam ni čula. S tim iskustvom odlučila sam se za tu zajednicu, svje-sna da Gospodin zna što čini.

- U čemu Vam je Majka Isusova uzor?- U našim konstitucijama stoji da je “lju-bav prema Bogu naše osnovno raspolo-ženje i po njoj služimo nejakoj i zapu-štenoj siročadi, nevoljnicima i patnici-ma. U njima gledamo Maloga Isusa koji je radi nas bio malen i koji je za nas

trpio. U tom služenju slijedimo primjer Presvete Djevice Marije” (I, 2). O. Utemeljitelj molio je sestre da budu svjesne kako svaka ovisi o Gospi kao dobra kći o svojoj majci te da joj se svaki dan posvećuje jer je pobožnost njoj nužna za spasenje svakoga čovjeka. Po njegovu uzoru i želji, Majku Isusovu držimo svojom nebeskom Majkom, uzorom, prijateljicom, suputnicom...

TRUD NAGRAĐEN MILOSTIMA- Što bi još zavrijedilo istaknuti?- Do nedavno sam bila u samostanu u Solinu, gdje imamo dom za osobe s posebnim potrebama. U njemu je 20 korisnika. Istaknula bih da je Gospodinova milost koju nam daje po radu s njima preobilna. Svagdano u nji-hovoj nemoći, nevinosti, radosti i jedno-stavnosti susrećemo lice Isusa Krista, Malog Isusa koji nam dopušta da mu služimo. I kada više nisam s njima, sama pomisao na njih pobuđuje na zahval-nost Gospodinu na prilici za takav način davanja sebe drugima, a još i više za sve ono što sam od njih primila.

- Što biste poručili djevojkama kojima pada na pamet duhovni poziv?- Najprije neka preispitaju svoju ljubav prema Kristu. Ako ga ljube svim svojim bićem, bespridržajno, imaju sve, a ostalo dolazi na drugo mjesto... Neka budu svjesne slobode koju imaju po milosnom daru djece Božje. Strahove i brige neka pobijede otvorenošću i vjernošću Bogu. Znam da imaju mnogo pitanja, pa neka budu slobod-ne i traže, pitaju i trude se oko prona-laženja odgovora i smjernica. Onima koji ga ljube, Gospodin se objavljuje kao Put, Istina i Život.

Razgovarao: P. LUBINA

m o j a d j e c a i j a

384 - ”MARIJA” 12/2016.

- Što si to kupila? - viri u vrećicu moja druga draga polovica. - Čokolade, što drugo odnijeti djeci!?- Ti si luda što išta kupuješ. Što će im to? Imaju oni svega!- Neka imaju. Red je donijeti nešto kad se dolazi u posjet. Odavno se nismo vidjeli. Djeca su tu!- Učinila si što si naumila. Ne želim više slušati!Tako to u nas ide. Njemu se više ne sluša i - gotovo. Više ni riječi nisam progovori-la dok se pred nama nisu otvorila vrata. Izgrlili smo se s domaćinima, izljubili krasnih troje dječice, predali čokolade...Djeca su čokolade šutnula na stol, poju-rila po kući, mahnula rukom, prva se čokolada u trenu našla na podu. Kako se nitko nije sagnuo da je podigne, uči-nila sam to ja. Zdrava, nestašna i brza dječica jurila su oko mojih nogu, provla-čila se ispod sjedalice. Majka im je bila mrtva hladna na njihovu jurnjavu, dera-nje i bacanje stvari, među kojima su se našle i moje tri čokolade. Romeo je na početku podvikivao: ”Smiri se, polako, čekaj, stani razbiti ćeš glavu!” Troje malenih je poput strijele prolijetalo pro-storom, prevrtalo se rušilo stvari sa stola. Obratio se na to roditeljima neka ih smire, da možemo koju riječ progo-voriti. Otac im je rekao da se smire. Mati se nije ni obazrela. Djeca su nastavila po svoju. Romeo je zato zagrmio:- Dosta je! Sjedni!Djeca su ga gledala u čudu, ali su sjela. - Sada da vidim tko će od vas praviti nered!U jedan glas su povikali:

- Ja ne ću! Ja ne ću! Ja ne ću!Roditelji su odobravali:- Tako tako, smiri ih! Ne možemo s njima izići na kraj!Držao ih je tako neko vrijeme, a onda ih pustio da se idu igrati u njihovu sobu. Iza njih je ostala hrpa polomlje-nih igračaka i jastuci razbacani po podu. Nered samo takav. - U, koliko stvari! - uzviknula sam. - Stalno lome igračke. Što mogu? Nema veze, kupit će mo druge.Mama se potužila kako je teta u vrtiću svaki dan dočekuje s pričom da s njima ne može izići na kraj. Kako joj je neu-godno dolaziti po njih i svaki dan slu-šati prodike. Otac se na to nasmijao:- Što se na to osvrćeš, neka zaradi plaću!Zakolutala sam očima. Romeo je ustao da idemo kući jer se ono troje nestaša-ka vratilo u rušilački pohod. Romeu je gorjelo pod nogama. - Što ti je, smiri se! - dreknula sam na njega čim su se vrata za nama zatvorila.- Idu mi na živce!- Jesu nemirni!- Ne djeca. Nego oni! Vidjela si što rade. Nije ono odgoj! Sve imaju, sve im je dopušteno! Nisu rekli ni hvala!- A, za čokoladu! - sinulo mi je. - Kako će kad sam ispod kauča vidjela dvije napola izgrižene, a u hladnjaku kad nas je mama ponudila sokom, bila je hrpa čokolada. Razmeću se. Može im biti!- Ti to odobravaš! - obrušio se na mene. Održao je lekciju kako je to žalosno. Kako mi nije pametno što kupujem i donosim. Kako ne će više ni čuti za njih, a tek da sam im nešto odnijela... Koliko svijeta gladuje!Koliko je djece željno čokolade?! Ljutit kao ris, velikim koracima grabi preda

Ni hvala

mnom kao da se hoće što prije odma-knuti od toga.Kod kuće nas dočekuje kćerka s unu-kom u osnovnoj školi. Kuka, jadikuje kako imaju lošu učiteljicu, kakve zadatke zadaje, jadno njezino dijete što sve mora raditi i učiti. Traži od Romea pomoć. On odgovara da je jedini problem što je unuk lijen, ne će da uči. Ona se ljuti, nje-zino dijete je super kriva je učiteljica.- Tako je. Trebalo bi promijeniti sve tete u vrtiću, sve učiteljice, sve profesore i dati vama po izboru tko će vam raditi s djecom! Djecu ne odgajate! U tome je problem. Previše ih štitite! Puno im dajete. Djeca su pametna, umjesto da slušaju, ona upravljaju vama! Zadatak je riješen, kćerka odlazi.Pred nama su dani darivanja. Razmišljam čime koga obradovati. Oni što su siromašniji, njima je dobro što god im donijela. Biti će sretni i zado-voljni. Oni srednje stojeći već su zahtjevniji. Oni bi skupe darove - apa-rate, igrice, najnovije, sve najnovije od elektronike. A one što već imaju sve, čim njih obradovati?!- Povedi ih na Mjesec! Njima bi i tamo bilo slabo. Ne daj nikome ništa! To ti je najbolje! A novac koji si ostavila sa stra-ne, podaj siromasima. Daj nekome tko će se zaista obradovati! Žalosno je da bi ovoga Božića, uz naše dobro, netko tre-bao biti gladan! - drži predavanje Romeo.Otvori se, zemljo mila,da iz plodna tvoga krilau taj sretan, blažen čassvemu svijetu nikne spas!Gospe moja, pomozi nam da ovoga Božića budemo jedni drugima zaista prava braća i sestre, kršćani!R. T.

m o j a d j e c a i j a

Božićna noćMarijo,noćas je Tvome Sinurođendanovdje na Zemljiveliki blagdan!U slavu Njemu,sve je u sjajuk’o u Betlehemu.Slavite li gai vi u Raju?Zdravko ŠILIĆ

z a m l a e i s t a r i j e

386 - ”MARIJA” 12/2016.

Marija i Josip primijetiše da je Betlehem, kao i Nazaret, grad s malim kućama i tijesnim ulicama. Ali kamo se obratiti za smještaj? Dođoše do nekoga gostinjca. Ni najmanje sobice nije bilo slobodne.„Moramo do sljedećega gostinjca“, reče Josip. „Žena mi je umorna, dijete se može roditi svaki trenutak. Imate li sobu za nas?“, govorio bi svaki put Josip.No odgovor je uvijek bivao isti: „Nema više mjesta, pokušajte negdje drugdje.“Kod druge kuće dogodilo se isto, i kod sljedeće i kod još jedne. Mnoštvo svije-ta slilo se u Betlehem po naredbi moćna cara.„Kad bi magare imalo još snage, bilo bi najbolje da se vratimo k pastirima“, razmišljao je Josip.„Bog će nam pomoći“, tješila ga Marija.No anđeo je znao što treba učiniti. Najednom malo magare podiže uši. Došle su nazaretske ptice. A što su pje-vale?„Dođi, dođi, magarčiću! Ovdje ima toplo mjesto za sve vas.“Kada magare ugleda anđela, uputi se u tom smjeru.„Magare je pronašlo put“, uzradova se Marija. „Gledaj kako žuri.“Magare je kaskalo tako da je Josip morao trčati za njim. Iznad grada poja-vila se velika zvijezda. Kad je magare zašlo za ugao, nađoše se pred kućom u sjajnoj bjelini. Na

ulazu je mahao anđeo smiješeći se, dok su u vrtu cvrkutale nazaretske ptice. Josip i Marija čuli su ptičji pjev i ugledali kuću, ali anđela nisu vidjeli. „Koja li je to palača?“, upita začuđen Josip. „Sja i blista na sve strane. Mora da je kuća silno bogata čovjeka.“„To znači da u njoj nema mjesta za siromašne kao što smo mi“, reče Marija zabrinuto. „No čini se da nas malo magare upravo onamo vodi.“Josip je pokušao zadržati magare, ali je ono bilo tvrdoglavo.„Dragi Josipe”, reče Marija, „možda se magare ne vara, moje ptice pjevaju u vrtu te kuće.“„Stvarno? Stvarno?“, pitao se Josip začuđen.Kad su došli malo bliže, Josip i Marija opaziše da kuća nije velika ni raskošna kao što su u prvi mah pomislili. Bila je to jednostavna, stara štala nakrivljenih zidova. Svjetlo koje je ižaravala zvijez-da učinilo ju je, kao nekom čarolijom, blistavom i veličanstvenom.„Ah!“, uzviknu Marija radosno. „To je ipak samo štala. U njoj se sigurno možemo smjestiti. Nikada ne bih ni pomislila stanovati u kakvoj gospod-skoj kući, jer smo previše prašnjavi i prljavi.“ „Dobro“, reče Josip s olakšanjem. „U njoj ćemo odsjesti, mjesto mi se čini prikladno. Upitat ću starca na vratima za dopuštenje.“Pred vratima je stajao star i poguren čovjek. Usred mrkle noći čuo je neobi-čan ptičji pjev te je izišao vidjeti što se događa. Ugledao je zvijezdu blistavu od sjaja. Kako je stajao pred štalom, nije ni opazio kako ju je zvjezdana svjetlost učinila blistavom. Međutim,

Gunhild Sehlin, Marijino malo magare i bijeg u Egipat

U Betlehemu

”MARIJA” 12/2016. - 387

vidio je magare s Marijom i Josipom kako se putem približavaju. Iznad put-nika bila je zvjezdana svjetlost toliko jaka da je starac mislio, kako mu u susret dolaze neki kralj i kraljica.„Eto kralja o kojem sam sanjao“, pomi-slio je. „S njime je i njegova kraljica. Kako su raskošno odjeveni, kao da su im odijela tkana od srebrnih niti. A tko je ikada vidio tako veličanstveno magare! Njegov ogrtač sjaji se poput najskupocjenije svile, a njegova kopita sjaju kao čisto zlato. Kako ih se mogu osuditi pozvati u svoju kuću?“ Starac je drhtao od uzbuđenja, ali se umiri kad se putnici približiše. I oni su bili siromašni: na običnu magaretu sjedi siromašna mlada žena, a i muška-rac koji vodi magare u jednostavnu je i prašnjavu odijelu.Dok je starac stajao zapanjen, Josip se pred njim duboko nakloni i reče: „Dobri čovječje, primite nas noćas na konači-

šte. Veoma smo umorni. Moja žena i naše magare moraju se odmoriti.“Starac je otvorio vrata: „Imam samo ovu staru štalu. Kraj mojih dviju ovaca i krave ima dovoljno mjesta, ako se time želite zadovoljiti.“ „I te kako da želimo!“, reče Josip.„Čudno“, pripovijedao je starac. „Prošle noći sanjao sam da trebam ure-diti svoju štalu i u nju donijeti sijeno s livade, jer bi me trebao posjetiti neki kralj. Kad sam se probudio, sve sam to učinio iako sam se samu sebi čudio. Što bi radio neki kralj u štali? I zašto bi trebalo toliko sijena? Zatim naiđoste vi, blistavi kao kralj Salomon i kraljica iz Šebe. A sada vidim da ste siromašni putnici. To mi je puno draže, jer bih pred kraljem bio veoma zbunjen. Naprotiv, stojim ovdje i mirno brbljam. Samo naprijed! Uđite!“„Znaš li što, dobri čovječe“, reče Marija. „U početku smo mislili da je tvoja kuća, veličanstvena palača. Zatim smo vidjeli da ju je zvijezda učinila blistavom.” „Neobična noć“, primijeti starac. „Ta velika zvijezda kakve se dosad nije vidjelo… i pjev ptica usred zimske noći. Sve me to izmamilo vani.“„To su moje ptice“, reče Marija. „Prate nas sve od Nazareta. Sigurno su one magare dovele ovamo.“ „Tajanstveni su putovi Gospodnji“, reče starac. „Želite li sa mnom podijeliti skromnu večeru i zatim odmarati? Srećom sam danas donio sve sijeno, na kojemu možete ležati.“„Kako nam je ovdje lijepo“, reče Marija.„Kralju ni kraljici ne bi bilo ljepše“, dobaci Josip smiješeći se.Prijevod: D. ARAČIĆ

z a m l a e i s t a r i j e

p r i g o d e

388 - ”MARIJA” 12/2016.

O. Jordan Kuničić rođen je 21. srpnja 1908. u Dolu na Hvaru, gdje pohađa osnovnu školu. Po završetku gimnazi-je u Starom Gradu i Dubrovniku ulazi u dominikanski novicijat, a filozof-sko-teološke studije završava u Rimu. Za svećenika je zaređen 28. lipnja 1931., a nakon doktorata iz bogoslov-lja profesor je i 9 godina rektor domi-nikanske Visoke bogoslovne škole u Dubrovniku. Od g. 1936. do 1944. kateheta je na državnoj gimnaziji i Učiteljskoj školi u Dubrovniku.

VRSTAN STRUČNJAKUz intelektualno-nastavnički rad Kuničić je obavljao službe poglavara samostana u Dubrovniku, 10 godina rektor je crkve u Gružu, predsjednik Komisije za crkvenu glazbu biskupije sv. Vlaha, orguljaš i drugi dirigent zbora dubrovačke katedrale. Od g. 1955. u Zagrebu je profesor moralne teologije, katoličkoga društvenog nauka i pedagogije na KBF-u, a od g. 1963. do 1970. je dekan Fakulteta. Osim na Fakultetu, profesor je na Katehetskom institutu i na Institutu za teološku kulturu laika, od g. 1963. do 1971. glavni urednik Bogoslovske smotre, jedan od organizatora Teološko-pastoralnog tjedna i sudac Nadbiskupskoga ženidbenog suda u Zagrebu. Preminuo je 17. veljače 1974. u Zagrebu.

Objavio je više od 240 radova s područja različitih teoloških discipli-

Dominikanac o Bezgrješnoj

na. Javlja se u 26 glasila znanstvenim i popularnim prilozima na hrvatskom i stranim jezicima. Na II. vatikanskom saboru sudjeluje kao stručnjak u izra-di uredbe o Crkvi u suvremenom svi-jetu Radost i nada. U knjizi Propovijedi za nedjelje i blagdane (Split, 1960., 196) njegovi su govori za blagdane Uznesenja (str. 182-184), sv. Krunice (188-190) i Bezgrješne (191-193). Plodan je skladatelj. Sačuvano je 75 njegovih skladbi za zborove, od kojih je 14 posvećeno Gospi: Litanije (6), Magnificat (1), Gaudeamus (3), Ave Maria (3) Zdravo Marijo (1), Kraljice svete krunice (1), In festo Assumptionis (1).

O BEZGRJEŠNOM ZAČEĆUIako mu je moralna tematika glavni predmet, Kuničić u nekoliko priloga razlaže Marijinu ulogu u povijesti spa-

p r i g o d e

”MARIJA” 12/2016. - 389

senja i potiče na njezino štovanje. U članku Otkupljena na izvrsniji način pozabavio se pitanjem Marijina bezgr-ješnog začeća. Nakon uvoda, osvrće se na glavne doktrinalne misli okruž-nice, tumači značenje izraza ”contra-here” i ”debitum”, razlaže zašto i kako je Marija bila izuzeta od grijeha izvor-noga, piše o razlici između riječi ”post” natura et tempora, obrazlaže na koji je način Marija bila otkupljena i sažimlje nauk Tome Akvinskoga o njezinu začeću. Ističe da je već od prvog trenutka zemaljskog postojanja bila slobodna od izvornoga grijeha. Iako je proces rađanja od Adama išao redovito i na Marijine roditelje, pa je tako i na nju trebala prijeći ljaga izvor-noga grijeha, u ovom se slučaju to ipak nije dogodilo radi posebnog zahvata Božje milosti po kojoj je Marija bila puna milosti, pobjednica nad đavlom i dostojno prebivalište Sina Božjega. Bila je izuzeta od općeg zakona grijeha te stoga i na poseban način otkupljena i ”predotkupljena”. Tu povlasticu primila je kao poseban dar te je zato osobno i bila predotku-pljena. Zato se može, premda samo hipotetski i nestvarno, kazati da Bog u svojoj neizrecivoj milosti nije upra-vo tako postupio, Marija bi kao i svi drugi ljudi bila podvrgnuta ljazi izvor-noga grijeha.

POBUDIO ZANIMANJE DRUGIHPrikazom Otkupljena na izvrsniji način Kuničić je pobudio zanimanje bogoslovaca. Svoje neslaganje s njime najopširnije je i najpreciznije iznio G. F. Rossi. Ubrzo mu je uslijedio Kuničićev odgovor člankom Što se misli da kod sv. Tome znače riječi: ”Bl.

Djevica bila je slobodna od izvornoga grijeha” i ”nije bila pogođena od izvornoga grijeha” u kojem ukratko izlaže Tomine misli o Marijinu začeću. Prema sv. Tomi, bl. Djevica bila je i osobno zahvaćena izvornim grijehom od kojega je bila očišćena prije negoli se rodila. A kada je bila očišćena po (izljevu) milosti? Nije poznato vrijeme, a sigurno nije bila očišćena prije zače-ća, ni prije oživljavanja, ni u trenutku samog oživljavanja, ni u samom ulije-vanju duše u tijelo. Bila je očišćena brzo iza primanja ljudske naravi. Izraz ”brzo iza” označuje neko vrijeme kojem se trajanje ne može odrediti. Marija je, dakle, bila oslobođena izvor-noga grijeha odmah nakon stvaranja osobe, iza kako je kao subjekt primila ljudsku prirodu. Bila je ispunjena čistoćom koja priječi mogućnost grije-šenja u odnosu prema svemogućem Bogu, ali i čistoćom koju je u odnosu na Krista ipak trebalo otkupiti. Da bi stvarno bila i da bi se mogla prozvati otkupljenom, nužno se mora reći da je neko vrijeme bila podložna izvorno-me grijehu. Potreba otkupljenja je, naime, opći zakon, a pojam ”predot-kupljenja” bio je sv. Tomi nepoznat. Danas je vjerska istina, nastavlja Kuničić, jasno i precizno izložena. Očuvanje od grijeha zbiva se u prvom času, prema učenju okružnice Ineffabilis Deus tijek prirode bio je, čini se, i prije vremena začeća pod posebnom brigom Providnosti. Stoga, zaključuje, s pravom se može kazati da bl. Djevica, budući da je već od prvo-ga časa svojeg postojanja bila bez gri-jeha, nije bila vezana ni na osobnu zadovoljštinu za grijeh.

Marijan BIŠKUP

2. POHOĐENJE ELIZABETITih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. (Lk 1, 39-41)

Nakon što je pod srce primila Sina Božjega, Majka Isusova hita rodici Elizabeti biti pri ruci u poodmakloj trudnoći. Često se pozivamo na svoju prošlost, svjesni da nas je održala vjera u Boga i osobita ljubav prema Majci Isusovoj, busajući se u prsa pri-tom kako su vjernici bili naši stari, pa ćemo tako nastaviti i mi... Koliko smo svjesni da je vjera zapravo naš život, naše misli, riječi i djela?Dok razmatramo o Marijinu pohođe-nju Elizabeti, molimo za sve vjernike, da budu svjesni kako vjera nisu samo riječi i običaji, nego djela svakidašnje-ga života koja iz vjere izviru i po koji-ma nas drugi prepoznaju.

Očenaš, 10 Zdravomarija i Slavaocu

3. ISUSOVO ROĐENJEI dok su bili ondje, navršilo se Mariji vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.(Lk 2, 6-7)

Za Sina Božjega nije se našlo mjesta u svratištu, pa se rodio u špilji koja je služila kao štala. U našu Domovinu dolaze radnici iz tuđine i u njoj mogu živjeti, a mi kukamo radi siromaštva. Toliki, osobito školovani mladići i dje-vojke, pa i čitave mlade obitelji napu-štaju rodnu grudu jer nemaju od čega u njoj živjeti, nemaju posla, ne naziru bolje budućnosti...Dok razmatramo o Isusovu rođenju, molimo za sve ljude, osobito za naše

390 - ”MARIJA” 12/2016.

Majka Isusova najljepši je uzor iščekiva-nja Božića. Bogoslužje nam tijekom došašća često doziva u svijest njezin lik. Proživljavajući duh došašća s bogosluž-jem i otajstvima iz Marijina života, raz-matrajući ljubav kojom je ona iščekiva-la Isusovo rođenje, osjetit ćemo se pota-knutima nju uzeti za uzor. I ova razma-tranja mogu nam u tome pomoći.

1. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJIAnđeo odgovori Mariji: »Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!« (Lk 1, 35-37)

Bogu je sve moguće. Usprkos tome, Božić brojni među nama iščekuju sa zebnjom u srcu. Zabrinuti su za svoju budućnost, a mladi kao da je za sebe i ne naziru. Poradi svega toga mnogima se teško odlučiti na zasnivanje obitelji, a oni koji su već u braku gube hra-brost za rađanje novih života. Međutim, prije 25 godina svi smo sanjali zemlju sreće i blagostanja...

Dok razmatramo o anđelovu navješta-ju Mariji, molimo za one koji kažu da su vjernici, da se ovih svetih dana pri-prave za Božić i njegova slavlja više približe Bogu i osjete njegovu ljubav te se uvjere kako s Bogom ništa nije nemoguće.

Očenaš, 10 Zdravomarija i Slavaocu

Čekajmo bdijući s Marijom

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 12/2016. - 391

Oduševljena Božjim darom izabranja i rođenjem prvorođenca, mlada majka Marija hita 40 dana nakon poroda u Hram prikazati ga Bogu. Što imamo, a da od Boga nismo primili, i to nezaslu-ženo? Koliko nam puta padne na pamet Bogu zahvaliti za toliko toga što jesmo i što imamo, a tako i njemu pri-kazati sebe i sve svoje?!

Dok razmatramo o prikazanju Isusa u Hramu, molimo da i mi, poput Majke Isusove, svjesni dara života i svega što imamo i jesmo, dan započi-njemo prikazujući Bogu sebe i svoj rad, a na kraju mu velikodušno na svemu zahvalimo.

Očenaš, 10 Zdravomarija i Slavaocu

5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMUNakon tri dana nađoše Isusa u Hramu gdje sjedi posred učiteljâ, sluša ih i pita. Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim. (Lk 2, 46-47)

Bog nas je ostavio na zemlji, da u znoju lica svoga privrjeđujemo kruh svagdašnji za sebe i one koji su povje-reni našoj skrbi. Uslijed svagdanje trke, ranjenja i kašnjenja, toliko puta zaboravimo i na sebe, i na druge oko sebe, pa i na Gospodina Boga. A izgu-biti Boga u životu zapravo je najveća tragedija koja vjernika može zadesiti.

Dok razmatramo o našašću Isusa u Hramu, molimo, dok svagdano trčimo kako bismo sebi i svojima priskrbili dovoljno kruha i ruha, da ne izgubimo Boga, jer bez njega život nema ni smi-sla niti budućnosti.

Očenaš, 10 Zdravomarija i SlavaocuKAJO

mlade i sunarodnjake koji razmišljaju o napuštanju Domovine, da shvate kako života nema bez žrtve, koja niko-ga nije mimoišla.

Očenaš, 10 Zdravomarija i Slavaocu

4. PRIKAZANJE ISUSA U HRAMUKad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, ponije-še Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu ... i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. (Lk 2, 22-24)

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

n a m a r i j i n u v r u t k u

392 - ”MARIJA” 12/2016.

Crkva se diljem svijeta 8. prosinca okuplja kako bi u molitvi i hvali odala počast bezgrješno začetoj Djevici Mariji, Majci našega Spasitelja. Neka nas svetkovina Bezgrješnog začeća podsjeti kako se u povijesti spasenja Bogu, našem Stvoritelju i nebeskom Ocu svidjelo da po zaslugama svoga Sina, unaprijed nagradi čovječanstvo.Slaveći blagdan Bezgrješnog začeća spominjemo se kako je Bog Mariju pri začeću u utrobi njezine majke oslobo-dio od istočnoga grijeha, pripravljaju-ći je na taj način za dostojan stan svome Sinu, Kristu Gospodinu. U Mariji je bila punina povlaštene milo-sti koja isključuje svaku ljagu, svaku moralnu sjenu. Utjelovljena Riječ mogla je u nju zračiti sav svoj sjaj, bez ikakve zapreke. Bila je sva sveta, neo-kaljana, bezgrješna, što duguje posre-dovanju svoga božanskog Sina. „Tijekom vjekova Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Božjom milošću (usp. Lk 1,28), bila otkupljena već od svoga začeća. Tako dogma o Bezgrješnom Začeću, progla-šena od pape Pija IX. 1854. godine, izjavljuje: Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku svoga začeća, jedin-stvenom je milošću i povlasticom sve-mogućega Boga, u predviđanju zaslu-ga Isusa Krista Spasitelja ljudskoga roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha” (KKC 491). I II. vatikanski sabor u svojoj dogmatskoj uredbi o Crkvi Svjetlo narodâ potvr-đuje „da je Bezgrješna Djevica, saču-

vana čista, od svage ljage istočnoga grijeha“ (LG 59). Sv. Bernardin Sijenski kaže da je „Marija bila ureše-na puninom nedužnosti, milosti i sve-tosti od koje se veća ne da ni zamisliti i koje dubine, osim jedinoga Boga, nijedan um nije kadar shvatiti“ (Govor 61, 1, 12: Opera omnia II 581).Te riječi u svoj svojoj izričnosti otkri-vaju kako je bl. Djevica Marija i za nas ljude milost bez koje ne bismo mogli shvatiti što se to s njom dogodilo. Znamo da je Bog u njoj pripremio Kristu dostojno prebivalište, pa je s pravom nazivamo „milosti punom“. Ona je od prvoga trenutka svoga zače-ća čista i divna te je stoga Crkva u molitvi pozdravlja anđeoskim riječi-ma Zdravo, Marijo, milosti puna, a u Lauretanskim litanijama je zaziva: Majko neoskvrnjena, moli za nas!

Četiri godine nakon proglašenja dogme o Marijinu bezgrješnom zače-ću, u francuskom gradiću Lurdu g. 1858. ukazala se bl. Djevica Marija i očitovala se sv. Bernardici riječima: Ja sam Bezgrješno Začeće. Lurd je nakon toga postao jedno od najvećih mjesta općekršćanskog štovanja, sve do danas.Marija kao Kristova majka, majka je svih kršćana. Poziva i nas da iziđemo iz sjene grijeha. Pred njom su stali gri-jeh i krivica. Prekinut je lanac neprija-teljstva s Bogom. Očuvana od svake ljage grijeha, bila je sposobna da se kroz nju Bog spusti među nas kako bi posto čovjeku prijateljem, suradni-kom, još više: bratom. Kroz njezino Bezgrješno začeče Bog je u Kristu Isusu pružio ruku – meni i tebi.p. Mario

Bezgrješno začeta

Bog dolaziJednog dana stari židovski rabi Baalsem upita svoje učenike:- Recite mi, gdje prebiva Bog?- Ali kako sada najednom tako, uvijek si nas poučavao da je Bog posvuda, da ga nebesa nad nebesima ne mogu obuhvatiti, da je na nebu, na zemlji i na svakom mjestu?! - odgovoriše iznenađeni učenici kad su čuli jedno tako lagano pitanje.Na to učitelj Baalsem odgovori:- Ne, Bog nije posvuda, Bog pre-biva jedino tamo gdje ga puste da uđe!Isus dolazi u Betlehem, a Betlehem nije tek neko mjesto na zemlji, neko povijesno odre-dište, nego - čovjekovo srce. Ja smo i ti taj sveti grad, mi smo Betlehem. Gospodin dolazi k nama i u nas. Ja i ti možemo postati za svoje mjesto, za svoju obitelj, za one koji su nam povjereni, mjesto u koje Isus dolazi. Mi možemo postati otvorenim vratima Bogu da uđe u našu ljudsku povijest.

NapokonUz sva naša nastojanjačovjeka je shrvalo vrijemei nikako da prohodi put prema svetosti i svjetlosti

i bijaše tako neko mutno dobaneugodno i nepodnošljivo

a onda iznenada jedne prosinačke noćiprimjetiše pastiri na nebu čudesnu svjetlosti pomisliše da se nešto važno negdje događa

i zaistaNebo i Zemlju zablistaMarija Svjetloroditeljica rodi nam Kralja Krista

udahnu duboko zrakzemlja i voda tog sjaja

tog sjaja što u čovjeku izbrisan lik svetosti oživišto Božju dobrotu proslavlja

Nada nam se rodii put Ljubavi ukazaodahnu čovjek

pa iako nije nestalo klanjaubijanja, ratovanjanasilja i robovanjani gorčine ni varanja

ni suše, ni tučeni potresa zemlje ni riganja vulkana

ipak otad znamo da smonadomak nebeskog zavičaja

Danica BARTULOVIĆ

”MARIJA” 12/2016. - 393

n a m a r i j i n u v r u t k u

394 - ”MARIJA” 12/2016.

Fatimski kip u HrvatskojNa povratku iz Slovenije u Fatimu preko Hrvatske, kip Gospe Fatimske hodočasnice zaustavio se 16. listopada u Mariji Bistrici i u kapeli Corpus Domini u Zagrebu, gdje je svečano dočekan, zadržan i ispraćen. (GK)

Književni četvrtak o GospiU Zagrebu je 20. listopada P. Jurinić održala predavanje ”Štovanje crne Gospe i Majke Božje Čenstohovske u Sloveniji, Hrvatskoj i Bačkoj”. (IKA)

Susret štovatelja Božjeg milosrđaU svetištu Majke Božje Bistričke 22. listopada održan je III. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrđa, a misno slavlje predvodio je biskup M. Gorski. (IKA)

Blagoslov temelja nove crkveU trogirskoj župi Gospe od Anđela nadb. M. Barišić blagoslovio je 22. listopada gradilište i temeljni kamen nove crkve koja će biti posvećena sv. Ivanu Pavlu II. (IKA)

Nosač zvuka ”Molitva Gospi”Solinski Papa band predstavio je 23. listopada u crkvi Gospe od Otoka svoj nosač zvuka ”Molitva Gospi” s 11 pjesa-ma Gospi u modernu aranžmanu. (IKA)

Kip Marije naših danaU crkvi bl. A. Kažotića na zagrebačkoj Pešćenici 23. listopada novi kip Gospe s Djetetom akad. kipara K. Kovačića u drvu blagoslovio je dominikanski pro-vincijal o. S. Slišković, a govorio je i auktor. (GK)

20 godina ”Magnificata”Zbor mladih ”Magnificat” iz župe sv. Roka u Bibinjama proslavio je 25 godi-na djelovanja duhovnim koncertom 27. listopada u Zadru. (IKA)

Jubilej samostana sv. MarijeSamostan zadarskih benediktinki sv. Marije od 27. do 29. listopada slavio je 950. obljetnicu darovnice kralja Petra Krešimira IV. kojom je na Božić g. 1066. u Šibeniku svojoj sestri Čiki darovao posjede u Zadru i okolici, a samostan uzeo pod svoju zaštitu. Upriličen je 27. listopada i znanstveni kolokvij na kojem su izlagali T. Galović, M. Ančić, T. Vedriša, M. Lončar, M. Matijević Sokol, V. Jakić Cestarić, P. Vežić i N. Jakšić, a misno slavlje predvodio je 28. listopada nadb. Ž. Puljić. (IKA)

Smotra dječjih zborovaU sklopu proslave 300. obljetnice oslo-bođenja Imotske krajine od Osmanlija, u Imotskom je 29. listopa-da održana smotra dječjih zborova imotskih župa. Nakon prigode za ispo-vijed i misnog slavlja, otpjevali su Gospi u čast po jednu pjesmu. (WF)

50. obljetnica župeU crkvi Gospe od Pomišljaja u Bilicama proslavljena je 29. listopada 50. obljetnica župe, a misno slavlje predvodio je biskup T. Rogić. (WF)

Posveta oltara na KondžiluZa listopadskog hodočašća Gospi Kondžilskoj, na brdu Kondžilu, kardi-nal V. Puljić posvetio je 29. listopada novi izvanjski oltar i u nj ugradio moći sv. Ivana Pavla II. Oltar je daro-vala Hrvatska dominikanska provin-cija Navještenja BDM i obitelj G. Bule. (KT)

Dan Salezijanske obiteljiGlavne grane don Boskove obitelji sla-vile su u zagrebačkoj crkvi Sv. Mati Slobode na Jarunu 29. listopada Dan Salezijanske obitelji. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 12/2016. - 395

Nacionalni susret mladežiU Zagrebu i Lužnici održan je 29. listo-pada nacionalni susret Marijanske vin-kovske mladeži i njihovih sestara savjetnica. (IKA)

Desetljeće ”Langova doma”U Maloj Gorici kraj Petrinje biskup V. Košić predvodio je 29. listopada slav-lje 10. obljetnice ”Langova doma” i bla-goslovio Gospin kip. (IKA)

Stopama pobijenihNa Širokom Brijegu održan je 30. listo-pada VIII. simpozij Stopama pobije-nih, na kojem su, nakon misnog slav-lja, govorili s. Natalija Palac, Ivan Kozlica i Željko Raguž. (VW)

Blagoslov obnovljene crkveNadb. M. Barišić blagoslovio je 30. listo-pada obnovljenu crkvu Bezgrješnog Začeća u Gornjoj Podstrani. Obnova je počela g. 2013., a crkva je njome vraće-na u izvorno stanje. (IKA)

Završila hodočasnička godinaU trsatskom svetištu euharistijskim slav-lje koje je 30. listopada predvodio E. Svažić, završila je hodočanskička godi-na, tijekom koje je svetište pohodilo više od 100 tisuća hodočasnika iz cije-loga svijeta i 367 hrvatskih župa. (Z)

150. obljetnica dolaska sestaraU crkvi Uznesenja Marijina u Zlataru kardinal J. Bozanić predvodio je 30. listopada misno slavlje kojim je obilje-žena 150. obljetnica dolaska sestara milosrdnica u Zlatar. (IKA)

Festival ”Jubilate Deo”U drniškoj crkvi Gospe od Ružarija održan je 31. listopada IV. Festival zborske duhovne glazbe ”Jubilate Deo”, na kojem je sudjelovalo 6 ama-terskih pjevačkih zborova. (MSD)

Splitski tradicionalni koncertZbor i orkestar HNK Split održali su u splitskoj crkvi Gospe od Zdravlja 31. listopada svoj tradicionalni koncert uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana. (IKA)

Za djecu i roditelje korisnikeU splitskom svetištu Gospe od Pojišana 5. studenoga upriličeno je misno slav-lje za djecu i roditelje korisnike Carita-sa, a predvodio ga je fra D. Runje. (IKA)

Susret predstavnika udrugaU pazinskom franjevačkom samostanu Pohođenja Marijina 6. studenoga odr-žan je III. susret predstavnika katolič-kih udruga, pokreta i zajednica koje s područja Porečke i Pulske biskupije.

Kod Gospe brze PomoćiPod geslom ”O vodi, Majko, u raj nas svome Sinu uskrslom!” proslavljen je hodočasnički dan 8. studenoga u sve-tištu Gospe brze Pomoći, a slavlje je predvodio fra Ivica Jagodić. (IKA)

Vraćen stari oltar u katedraluU dubrovačku katedralu Velike Gospe vraćeni su stari barokni oltar, retabl i prijašnja biskupska katedra, a radovi su predstavljeni na konferenciji za tisak 16. studenoga. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

a f o r i z m i π a l e

396 - ”MARIJA” 12/2016.

Kad u kući živi pijanac, kuća mu gori.

Tko ima dulji jezik nego ruke, čekaju ga teške muke.

Ako si se jedanput preplašio, svug-dje vidiš opasnost.

Kod ljudi ne traži pravdu, jer nitko ne može dati ono što nema.

Želiš li da bude pošteno, neka prije bude blagoslovljeno.

Želiš li da ti povijest i dalje bude uči-teljica, ako je napisana - čitaj je.

Ljubav ljudska - pravda božanska.Manjkava je pouka: ”Jačega udari

šakom, a nejačega kapom” - ne udaraj nikoga!

Biser možeš uprljati, ali ne i u blato pretvoriti.

Blaga riječ melem je za - kruto srce.”Sretna zvijezda” sigurno ne dono-

si sreću.Tvrdiš da ti je poštenje draže od

novca - ne prodaji ga za bilo koji novac.

Budući da se magarci ne mogu mutirati u konja, mnogi magarci nose - sedla.

Mnoge je zaokupila politika, a bolje bi im pristajala motika.

Kad veliki pogriješe, i pogrješke su velike.

Druge obaraš - sebe umaraš.Začudo: kućni ljubimac tek okoćen

svinjčić kupi ispod stola, dok ga konačno ne pokupe - na stolu.

Ni sretan što imaš, ni nesretan što nemaš!

Ne hvali se onim što si učio, nego onim što si - naučio.

Stanko RADIĆ

BOŽIĆNA MOLITVAMali Mario glasno je molio:

- Molim te, dragi Bože, daj da i ja za Božić dobijem kompjuter!

- Zašto tako vičeš?! Dragi Bog dobro čuje! - upozorava ga mama.

- Je dragi Bog, ali nije djed!

MOLITVAIšla starica s magaretom na pašu s kru-nicom u ruci. Kad su naišli na nekog bezbošca, magare zareve.

- Slušaj, stara, kako magare odgovara na tvoje molitve! - reče podrugljivo namjernik.

- Rugaj se ti, sinko, rugaj! Ti znaš dobro da magare ne zna moliti, nego se raduje kad je vidjelo nekoga iz svoga društva! - snašla se starica.

- Ako se mi na Zapadu rađamo s istoč-nim grijehom, s kakvim se onda rađa-ju ljudi na Istoku?- Nisu valjda sa zapadnim?!

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 12/2016. - 397

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik za vjernike svih uzrasta i svećenike, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, ispo-vijed... prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVATSKOM - Kroz hrvatska Gospina svetišta - 140 kn.D. Aračić - MARIJA U SREDNJOVJEKOVNOJ LITERATURI - Bogoslovci i pisci - 232 str. - 90 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Duhovni vodič Svetom Zemljom - 50 kn.P. Lubina - BLAŽENOJ SVI NARAŠTAJI - Luksuzna antoligija marijanskih molitava - 180 kn.”MARIJA”, VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTO-VATELJE - BIBLIOGRAFIJA (1963.-2012.) - 200 kn.D. Aračić - TAJNA BOŽIĆA - Razmišljanja uz blagdan Božića - Ilustrirano - 60 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Tumač najpoznatijih marijanskih molitava - 40 kn.I. Bodrožić - NAZARETSKA DJEVICA UZOR KRŠĆANSKOGA ŽIVOTA - Razmišljanja - 50 kn.D. Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆANSKOJ LITERATURI - Crkveni oci i pisci - 232 str. - 70 kn.P. Lubina - MARIJA, MAJKA ISUSOVA I NAŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - 40 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Poznatije žene u Starom i Novom zavjetu - 40 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINO-LOGIJA - Kršć. nazivlje s tumačenjem - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Povijest i uzorci molitve krunice, džepno izd. - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Povijest i uzorci molitve krunice - 30 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Misli uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli uz marij. blagdane - 40 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31 raz-matranje o Gospi. Svježe i živo - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvremena razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabrane marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mari-janske molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Izabrane marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

n o v i j a i z d a n j a

MARIJINO MALO MAGARE

I BIJEG U EGIPAT

Gunhild Sehlin

NOVO!I ZA STARIJE I ZA MLAĐENAJLJEPŠI DAR ZA BOŽIĆ

Gunhild Sehlin MARIJINO MALE MAGARE I BIJEG U EGIPAT

To je božićni događaj ispripovijedan sa zreni-ka lijena i tvrdoglava magareta iz Nazareta, koje drvodjelac Josip nabavlja trudnoj supru-zi Mariji. Njih dvoje ubrzo shvaćaju da je malo magare pametna životinja. Kad po naredbi rimskoga cara idu na popis u Betlehem, ono im je od velike pomoći, kao i u izbjeglištvu u Egiptu i pri povratku u Nazaret. Knjigu je napi-sala švedska književnica, koja je nakon peda-goške diplome radila kao učiteljica u šved-skom gradiću Vittsjö, a kasnije, u ime švedske čovjekoljubne udruge, kao pedagog za djecu s poteškoćama u razvoju u Jeruzalemu i Amanu. Pročula se po knjizi za djecu Marijino malo magare i njezinim nastavkom Bijeg u Egipat, koja je objedinjena i prevede-na na mnoge jezike. U Njemačkoj je doživjela 34 izdanja. Dijelovi su objavljivani u ”Mariji”, a sada se pojavljuje kao knjiga s ilustracijama u boji. Cijena: 60 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel/faks (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr

MARIJA JURJEVIĆ pok. Šime(28. IX. 1929. - Kruševo - 15. X. 2005.)

Obitelj pok. Marije(Dar za ”Mariju”)

28. studenoga navršile su se četiri godine otkako je Gospodin pozvao iz ovoga života u drugi našega dragog

MARINKA BABIĆA KAVIĆAGospodine, koji upravljaš životom i vremenom svih ljudi, dok ti zahvaljujemo za našega dragog pokojnika što ga oplakujemo zbog prerane smrti, molimo te da ga primiš

u svoje okrilje, u kojem se i mi jednom nadamo naći!Supruga i djeca(Dar za ”Mariju”)

10. prosinca navršavaju se tri godine otkako je ovaj svijet zamijenio drugim naš dragi

IVAN VUČIĆ Dok ga oplakujemo, Gospodine, što si nam ga nenadno

uzeo iz naše sredine, preporučujemo ga tvojem milosrđu, da ga smjestiš kod sebe u prostranstva

svjetlosti i mira.Supruga Božana sa svojima

(Dar za ”Mariju”)

10. prosinca navršava se 17 godina otkako je Gospodin pozvao k sebidr. FRANJU TUĐMANA

utemeljitelja i prvoga predsjednika slobodne, neovisne i suverene države Republike Hrvatske. Gospodine,

budi mu dobrostiv!

12. prosinca tri su godine otkako je ovaj život zamijenio drugim naš dragiIVAN BULJUBAŠIĆ

Gospodin ti bio milosrdan i milostiv, pridružio te zboru svojih svetih i vjernih, a nama pomogao da se jednom

s tobom i s njime nađemo u društvu tvojih izabranih!Djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

16. prosinca navršavaju se četiri godine otkako se u kuću Očevu preselila naša najmilija

ANA MAREVIĆUdijeli joj, Gospodine, radost života vječnoga, a nama budi utjeha i nada da se ponovno

susretnemo pred licem Tvojim.Tvoji najmiliji

21. prosinca navršava se 7 godina otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi našu dragu

MARIJU ĆOSIĆHvala za svaki pripravljen zalogaj, za svaku kaplju

znoja i nabijeni žulj, za svaku dobru riječ... U sjećanju i molitvi iščekuju ponovni susret pred licem Očevim

Kćeri Nevenka i Nedjeljka s obiteljima

U spomen na moje drage pokojnike, osobito na moga tatu, šaljem novčani dar za sv. misu za duše u čistilištu.

Š. Matković, Osijek

398 - ”MARIJA” 12/2016.

s p o m e nz a h v a l e

Snježana Ježina, Murter: Gospi zahvaljujem na ljubavi koju pokazuje prema meni i mojoj obitelji, pa joj i dalje preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Ljubica Jukić, Osijek: Nebeskoj Majci zahvaljujem za dobrotu koju mi je iskazivala i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Ante Prpa, Drniš: Gospe moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje i unaprijed, uz dar; - Radislav Marević, Kula Norinska: Zahvaljujem nebeskoj Majci na svim milosti-ma i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Ana Buzasy, Lund: Nebeska Majko, ti znadeš najbolje mene i sve moje nevolje, pa ti zahvaljujem na dosadašnjoj zaštiti i pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, osobito djecu i unuke, uz dar; - Marija Ćapin, Zmijavci: Gospi zahvaljujem na iskaza-noj ljubavi i udijeljenoj milosti te pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, osobito zdravlje svoga muža, da nas čuva od svakoga zla, uz dar; - Mate Milardović, Kitchener: Zahvaljujem Gospi na svim dobrima koja je iskazala meni i mojoj obitelji te pod njezinu zaštitu stavljam najprije svoje drage dobre nevjeste i zeta, a onda svoje unuke i djecu, da ih čuva i vodi da se ne izgube u današnjem svijetu, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeska Majko, zahvaljujem ti za svu ljubav koju si iskazivala mojoj obitelji te ti i nada-lje preporučujem sve svoje, osobito moju Tonku, da uvijek ostane Isusu vjerna, uz dar; - Nada Luburić, Bregenz: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milosti-ma i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje koji su mi srcu blizi, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt/M: Gospe od Zdravlja, treba nam zdravlja, treba nam snaga! Tebi se molimo, uz djecu vjernu ti si trajno bila, slava ti budi. Pred nama idi, obasjavaj nam pute, kle-tvu i mržnju dobrtom slomi, da se vratimo na ognjišta svoja, svima nam krepost podari, ražari vjeru, ljubav i nadu, da zapjevamo sretno, kličemo žarko, molimo te, od Zdravlja Majko. Nek ljubav Božja u nama vlada, hvala ti, hvala, Gospe od Zdravlja, uz dar; - Štefica Matković, Osijek: Nebeska Majko, na svemu ti hvala što si meni u životu dala. Čuvaj i brani i dalje mene i sve moje najmilije, da Bogu uvijek ostanemo vjenri, uz dar; - Zdenka Stojić, Stari Mikanovci: Nebeskoj Majci zahvaljujem za ljubav koju iskazuje meni i mojoj obitelji i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje, osobito djecu i unuke, da nas štiti i brani od svakoga zla, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Zahvaljujem Gospi što bdije nada mnom u ovoj tuđini i pokazuje mi svoju ljubav te pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Ivica Sučić, Berlin: Gospe moja, na svemu ti hvala što si meni i mojima dala! Čuvaj i brani mene i sve moje, osobito naše najmlađe, da uvijek ostanu Isusu vjerni, uz dar; - Ljubica Marijanović, Berlin: Gospe moja, tebi zahvaljujem na ljubavi koju mi poka-zuješ u tuđini i pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i srcu bliske, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 20 eura ili 25 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 35 USD i Australija 45 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) IBAN HR 7623300033200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 12/2016. - 399

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili i siromašnijima primati ”Mariju”: Ana Buzasy, Lund; Olga Bašković, Makarska; Rosanda Žarnić, Makarska; Gordana Babić, Runovići; Marija Štefec, Bisag; Marijo Pribisalić, Split; Ana Lukačević, Frankfurt/M.; Maja Vranješ, Dubrovnik; Ružica Barbarić, VukovarMARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Ana Sučić, Berlin: Gospe moja, tebi pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, osobito unučad, da nas čuvaš od svih zala duše i tijela, uz dar; - Mira Marević Matijaševa, Staševica: U čast Gospe od Zdravlja šaljem mali dar i preporučujem joj svoju obitelj, posebno sina Matijasa; - Marija Sovulj, Kučiće: Nebeska Majko, tebi povjeravam svoje molitve i potrebe, ti ih sve dobro znadeš, da ih pri-kažeš svome Sinu, uz dar; - Marica Bulić, Split: Gospe moja draga, tebi pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj kao i sve one koji su mom srcu bliski, da nas čuvaš od svih zala duše i tijela, uz dar; - Ljilja Marević Natkova, Staševica: Gospi od Zdravlja preporučujem zdravlje svoje obitelji, osobito svoje djece, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Preporučujem nebeskoj Majci sve svoje potrebe i želje, osobito svoju djecu, da ih ona upravi u pravom smjeru, kako se nikad ne bismo izgubili, uz dar; - Obitelj Milardović, Kitchener: Gospi u zaštitu preporučujemo sebe i svoju obitelj, da bdije nad nama i čuva nas oda zla, uz dar; - Ružica Kulić, Zagreb: Gospi preporučuje-mo sebe i svoje potrebe, osobito svoju djecu, da nas čuva od svakoga zla duše i tijela, uz dar; - Dragica Jakelić, Zagreb: Majci Mariji pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uzdar; - Angelina Stazić, Kirchheim: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i sve svoje mile i drage, da nad nama i dalje bdije i čuva nas, uz dar; - Mirjana Komljenović, Split: Nebeskoj Majci preporučujem zdravlje duše i tijela svoje i svoje obitelji, da nam bude u pomoći u našim nevoljama i tjeskoba-ma, uz dar; - Anđelka Dinarina, Glavice: Gospi Sinjskoj pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj kao i sve svoje mile i drage, da nas čuva i brani od svakoga zla duše i tijela, uz dar; - Brigita Maračić, Rijeka: Nebeskoj Majci izručujemo sebe i svoju obitelj, osobito našu djecu i zdravlje svih, da nas čuva i brani od svakoga zla, uz dar; - Monika Badžin, Šibenik: Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, osobito svoju dragu djecu, da nas čuvaš od svakoga zla duše i tijela, uz dar; - Dragica Mirković, Split: Gospi od Zdravlja preporučujem zdravlje duše i tijela svoje i svoje obitelji, osobito svoje djece, da ih čuva da se od Isusa ne izgu-be, uz dar; - Tomislava Grković, Virovitica: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani od svakoga zla, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRETPLATA ZA 2017.- tuzemstvo - 70 kn

- inozemstvo - 20 eura ili 25 USD- zračnom poštom: Amerika i Kanada 35 USD,

Australija 45 AUDAko netko ne želi više primati ”Mariju”,

nek je ne vraća nego nam to javi!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”.- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.

Sluπajte Radio Mariju!Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz

Split 97,2 MHzRijeka i Opatija 88,8 Mhz

Virovitica 88,3 MhzSatelit EUTELSAT 16E, 11.595 H

(Modulacija: DVB-S2 8PSK; Frekvencija: 11595 Mhz; FEC: 3/4; Symbol rate:

30000 Msym/s; Polarizacija: horizontalna).Internet: www.radiomarija.hr

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 18. STUDENOGA 2016.

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

400 - ”MARIJA” 12/2016.

Marija Barhanović (†17. IX. 2016. - Bol); - Enio Grdović (†26. IX. 2016. u 55. g. - Zadar); - Tomo Golik (†4. X. 2016. u 84. g. - Belišće); - Đuro Frković (†9. X. 2016. - Pečuh); - Milan Blašković (†12. X. 2016. - Ogulin); - Jure Stanić (†18. X. 2016. u 89. g. - Zvečanje); - Dragan Jurić (†18. X. 2016. - Baška Voda); - Slavija Žamić (†19. X. 2016. u 67. g. - Brela); - Ivan Buljan Đivić (†20. X. 2016. - Podbablje Gornje); - Ana Bazo r. Brčić, sestra č. s. Protazije (†21. X. 2016. - Otok); - Nada Mikulić (†21. X. 2016. - Šibenik); - Ante Baćko Cvitković, brat č. s. Marije Sofije (†22. X. 2016. u 80. g. - Hrvace); - Ante Galić (†22. X. 2016. u 80. g. - Vrgorac); - Mirko Žigmeštar (†26. X. 2016. - Marija Gorica); - O. Mate Markota, OFM (†27. X. 2016. u 80. g. - Knin); - Vlč. Darko Horvat (†28. X. 2016. u 62. g. - Ivanec Bistranski-Zagreb); - Mons. Ivan Bartolić (†29. X. 2016. u 96. g. - Pula-Karojba); - Milan Karoglan Mikić (†29. X. 2016. - Zmijavci); - Anka Batarelo, majka č. s. Rebeke (†30. X. 2016. - Krušvar); - Vlč. Marko Šmuc (†30. X. 2016. u 68. g. - Lepoglava); - Šime Benković (†30. X. 2016. u 83. g. - Drinovci); - Nikola Šimičić (†30. X. 2016. u 93. g. - Šibenik); - Ante Bolanča Velin (†30. X. 2016. u 85. g. - Prhovo); - Šima Lagator (†30. X. 2016. u 95. g. - Grab); - Dr. Zlatko Tomašić (†30. X. 2016. u 55. g. - Rijeka); - Miljenka Marić (†1. XI. 2016. - Velić, Grab); - Preč. Nikica Mihaljević, župnik (†2. XI. 2016. u 63. g. - Donji Andrijevci-Đakovo); - Petar Topić (†3. XI. 2016. - Vinjani Donji); - Frane Tolić (†3 XI. 2016. u 66. g. - Vrgorac); - Damir Sulić Dado (†4. XI. 2016. - Runovići); - Ivanka Abram Vuletić (†4. XI. 2016. - Sinj); - Jelena Mica Kujundžić (†4. XI. 2016. - Kamenmost); - Ante Grgat, sinovac č. s. Bernardine i Mihaele (†5. XI. 2016. u 71. g. - Otok); - Jakov Grgat, brat č. s. Bernardine i Mihaele (†5. XI. 2016. u 89. g. - Otok); - Ivka Baće (†5. XI. 2016. u 99. g. - Metković); - Rosa Šunjić (†5. XI. 2016. u 86. g. - Nova Brista, Spilice); - O. Albert Thielemeler, CSSp (†9. XI. 2016. - Neuss-Knechsteden); - Stjepan Čarić, otac fra Borisov (†10. XI. 2016. u 67. g. - Brnaze, Sinj); - Č. s. Jelena Štrbac, ŠSF (†13. XI. 2016. u 85. g. - Zagreb-Split); - Željko Kotlarić (†14. XI. 2016. u 67. g. - Split); - Stipe Gaćina (†15. XI. 2016. - Široke); - O. Željko Cestar, OFMCap (†16. XI. 2016. - Varaždin).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

Bez milosrđa - nemoguće (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361Besplatan dar (Papa Franjo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364Bezgrješna kao bezgranična (I. Bodrožić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366Čišćenje pamćenja... i korijena (S. Jerčić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368Sve izvodi na dobro (N. Andrić-Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371Pio IX. i Marijino bezgrješno začeće (M. Parlov) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372Gospa Milosnica (A. B. Periša) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374Oholost života (M. Sušac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376Vrijeme priprave (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378Došašće neznatne Nazaretske Djevice (M. Ardinić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380Betlehem vodi k siromasima (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382Ni hvala (R. T.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384U Betlehemu (G. Sehlin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386Dominikanac o Bezgrješnoj (M. Biškup) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388Bezgrješno začeta (p. Mario) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392

S A D R Ž A J