16-versic.pdf

IzvornilanakUDK165.212:114Florenskij,P.Primljeno2.7.2012.

Sanja VeriUlicagradaChicaga2,HR10000Zagreb

[email protected]

Energijsko i simboliko u koncepciji prostora Pavla Florenskoga*

Saetak

U radu se propituje simbolizacija prostora i njezina veza s energijnou svega to postoji, a ona se temelji na antinomiji unutarnje/vanjsko kao jednoj od temeljnih antinomija u Florenskijevu razumijevanju prostorne organizacije i naina ovjekova postojanja u svijetu. Funkcionalnost simbola Florenskij objanjava i opravdava energijom simbola, a energijnost se podjednako oituje i u jezinoj djelatnosti (rijei, imenu Bojem), ikoni i umjetnikim djelima. S druge strane, znanost i filozofija opisi stvarnosti objanjavaju se kao simboliki modeli stvarnosti.

Kljune rijei

PavelAleksandroviFlorenskij,prostor,simbol,energija,jezik,rije,ikona,unutarnje/vanjsko

PojamsimbolajedanjeodsredinjihpojmovaufilozofijiPavlaAleksandroviaFlorenskoga, aprostor je simbolika formakulture.Svojpoglednasvijetongradinaosnovisrednjovjekovnogamodelakulturemiljenjejeusrednjovjekovnomesvijetusimboliko,doslovnoseivikrozsimbole(Nikitina2001).Simboliki (ilisemantiki) tipkulture (kao jedanodetirijuosnovnihmodelasvijeta),onakokakoegadefiniratiLotman,nepodlijeezakonitostimapovijesnogavremena.Onjebezvremen,unjemujediohomeomorfancjelini,tojestnjezinajekopija,sobziromdajuzastupa;umjetnikneotkrivanovovevjeno.Simbolkaotakavudvajasenaunutarnji(smisao,znaenje)ivanjski(predmet,gesta,likovniprikaz,dogaajisl.).UnutarnjiaspektsimbolaonakokakogainterpretiraFlorenskij,otkrivaidubinuivisinu.Vertikalnost znaenja, odnosnomnogoslojevitost simbola svojevrsni jevieslojanprostorukojemuznaenjaimplodirajuonjeunutarnjebogat,imeFlorenskijopravdavapojamuvrtanja u sebe.

O naravi simbola

Dvojnoststvarnostimanifestiraseuovomeionomesvijetu,asamsvijetje istvarani iluzoran.PostojatiusvijetuzaFlorenskogaznaipostojatinagranicinoumenalnogaifenomenalnoga.FilozofskisimbolizamFlorenskoga

*Povodomobiljeavanja130.obljetniceroenja i 75. obljetnice smrti PavlaAleksandroviaFlorenskoga(18821937),filozofa,ma

tematiara i religijskogamislitelja ruskogakozmizma.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA131God.33(2013)Sv.3(551565)

S. Veri, Energijsko i simboliko u koncepcijiprostoraPavlaFlorenskoga552

jeuniverzalan, istieHoruij; simboliunjega jesuuniverzalnestrukturneparadigmeiligenerativnimodelisimbolikestvarnosti.Stoga,poHoruiju,uslicisimbolikestvarnostiFlorenskoga,gdjesesusreuspoznajaifenomen,duhovnoiosjetilno,nemamjestanitiposebnompredmetufilozofijenitiposebnojfilozofskojmetodi(2001:527).DvojedinstvosvijetauFlorenskogasvojupomirbuostvarujeusimbolu(gr.syns;bllobaciti:stavitizajedno,spojiti).Cassirer,naprimjer,usimboluvidiuniverzalnukategorijusveformekultureinehijerarhijusimbolikih formi.Spengler skreepanjunaprasimbole.Upsihoanalizi simboljeproizvodindividualnoganesvjesnogauFreuda,ikolektivnoganesvjes-noga (arhetipska slika)u Junga.U interpretacijiEliadea simbolotkrivanajdubljeaspektestvarnostikojiprkosesvakomdrugomsredstvuspoznaje;simbolisutvorevinepsihe,anjihova je funkcijarazotkritinajskrovitijemodalitetebitka(Eliade2006:1819).Strukturalnalingvistikaoperirapojmomznakakaopredodbe,oznaenika,iglasovnepojavnosti,oznaitelja.UPierceovojodredbisvakiznakseodnosipremaneemutonijeonsm.Takojeznakljudskiproizvod(artefakt,pojam,svojstvo,pojava)kojioznaujenetodrugonegoto jeonsam.Usemiotikojklasifikacijiznakovisedijelenasignal,ikonikiznak,indeksisimbol.UFlorenskogajeprisutnonaelo(vertikalnoga)naslojavanjaunutar simbola,za razlikuodnaela lananoga(horizontalnoga) referiranja na druge znakove. Zbog svoje kompleksnosti,simbolusemiotikojteorijiimaposebanstatus,aprimjericeLotmannaroitupanjupridajevertikalnomizomorfizmu,1kojiujednakojmjeridijeleovjek, tekst i kultura.Mehanizam pamenja (sposobnost prisjeanja),zajednikitimtrimaobjektimasemiotiketeorije,uLotmanasestjeeukolektivnomepamenju(usp.Lepik2008).SimboluLotmanovojsemiotikojkoncepcijikultureimaulogusemiotikogakondenzatora,posrednikjeizmeurazliitihsferasemioze,kao i izmeusemiotike iizvansemiotikerealnosti.FlorenskijevakoncepcijasimbolaprisutnajeiuLosevljevojtipologijisimbol.2

Simbolisu,premaFlorenskom,opeljudski,stogajeopravdanoreidaobjektivno postoje.Jednaodnjegovihdefinicijasimbolajestdajeonrealnostkoja u sebi nosi energiju druge, vie realnosti koja [] samapo sebi nijeoitovana,onjepostojanjekojejeveeodsebesamoga(2000e:2.predavanje).Simbolisutakoerorganinaihodnosasrealnou,3otvoriprobijeniunaojsubjektivnosti4(2008n),vezavanjskogaizrazaiunutarnjegasadrajakaostvar ikoa stvari (2008c).Florenskijponekaddajekratke izagonetnedefinicijesimbola,natoskreepanjuGenisaretskij.Naprimjer,simboljejednakcjelini,priemucjelinanijejednakadijeluilitojenetotonijeonsm,alisekrozanjobjavljuje(v.Florenskij2000einavedeno).Govoreiopronicanjuusimbole,Florenskijotkrivakakopostojecijelinizovisimbol,snopovisimbol,mreastaorganizacijasimbol.Zapravojerijeogradbimisli,umreavanjumislikojeseostvarujeupneumatosferi:

Vezepojedinihmislijesuorganskeistvarne.[]Gradba[]misaonogatkivanijelinearna,nije lanana,vemreasta, s bezbrojnimvorovimapojedinanihmisli uparovima, takodase,polazeiizbilokojetokenamrei[]zahvativiputembilokojudrugukombinacijutopripadadrugimmislima,vraamoopetnanju.(2008a:15)

Pored vertikalne (slojevite) i mreaste gradbe simbol, u kojoj je prostorsvojevrsniPan-Simbol,moeseuFlorenskogaizdvojitijojednoshvaanjestvarnostitokastagradba(struktura)kulturnogaprostora,kojasevezujeuznjegovuinterpretacijudiskretnostiprostora(Asojan,Malafeev).



Kaoivaduhovnatvorba,simbolFlorenskogavrstojezbijeniutojzbijenostiPoepcovvidinjegovomaterijalnoobiljeje.5Takvogamaterijalnogaspektasimbolanema,naprimjer,udeSaussurea:

FlorenskijnebimogaonakondeSaussureaponovitidajezaigranjeahasvejednoodegasunapravljeneahovske figure.Onupravooivljavasm tajmaterijalniaspekt, zanjegaonprestajebitisluajnimiuodreenojmjeripostajestalnimobiljejem.(Poepcov1998)

1

Moemo samo pretpostavljati da Lotmanvertikalni izomorfizam temelji na slojevitome (zgusnutome) shvaanju simbola Florenskoga. Simbol, prema Lotmanu, uvijekprethoditekstuipronievertikalno,izdubinapamenjautekst;usebitaloi(nakaplivaet)znaenja,nesamoonaizvlastitetradicijenegoi izdrugihkultura.Utomejesmislusimbolnadvremeni tekst:dolazi izprolosti iodlazi u budunost.OsnovnoobiljejeLotmanova simbola unutar vertikalnih odnosa jestponovljivost njegove invarijantne biti.Unutarhorizontalnihodnosasimbolkoreliraskulturnimkontekstom,transformirasepodnjegovim utjecajem i sm ga transformira.Njegovase invarijantnabitostvarujeuvarijantama(Lotman1992:192).Primjeujemoda su odredbe tartuskoga semiotiara vrlobliske onima Florenskoga. Specifinost jeLotmanovasimboladajezatvorenusebe:njegovagranicajejasnoocrtana,tomudoputaautonomnost;on jepoputklupka:unjemu su klupasto pohranjeni (kulturi)vanitekstovi;prirodasimbolajearhaina:on jeprisutanusvimslojevimakulture inepripadaiskljuivonitijednomsloju;simboljemehanizamjedinstvaipamenjakulture.KaoiuFlorenskoga,uLotmanajesimboldvojan,onjeiergon i energeia.Simbolkaomnemonikiznaknaplanuizrazapripadaprofanoj,otvorenoj sferi kulture, a na planu sadrajaukazuje na sakralnu, ezoterinu, tajnu iliromantinu potrebu da izrazi neizrazivo(1992:192193).Meutim,dokjeuFlorenskogaosnovasimbolautranscendentnome,uLotmanajeonauarhaici.

2

Losev razlikuje nekoliko tipova simbola:znanstvene simbole; filozofske; umjetnike;religijske; grupu simbola koje ine priroda,drutvoiitavsvijetkaocarstvosimbol;simbolekojeovjekizraavafiziki,tj.tjelesnesimbole(vidljivo)kaooitovanjaemocija (nevidljivo); ideoloke i podstrekakesimbole;tehnikesimbole(v.Losev1995).

3

Za Cassirera simboli su posrednici izmeupuketvarisvijesti injenogduhovnogoblika(1985:54).Njemakifilozofdridanetrebapostavljatipitanjeprethodiliosjetilnoduhovnomilijeonodrugotnouodnosunaduhovno, sobziromda seduhovne funkcije

manifestirajuuosjetilnomepatimeiezava privid prvobitne razdvojenosti inteligibilnogaiulnoga,idejeipojave.Jer[]ne radi se o slikamakoje projektirajunekakav,po sebipostojei svijet stvari, negoosvjetovimaslikaijeprincipeiporijeklotreba traitiuautonomnomstvaralatvusamogduha(1985:5556).

4

I u Eliadea nalazimo interpretaciju slika isimbola kaootvora,meutimunjegaoniiomoguujuotvaranjeprematranscendentnomivrefunkcijupropusnihgranicakulturputemkojihone(kulture)ostvarujukomunikaciju: Slike predstavljaju otvaranjepremanekomtranspovijesnomsvijetu.Toimnijenajmanjazasluga:zahvaljujuinjima,raz-ne povijestimogumeusobnokomunicirati(2006:210).Eliadetakoershvaasimbolkao neto vie, ali on nije, kao u Florenskoga, sredstvo spoznaje: Simbol nemoebiti odraz kozmikih ritmova kao prirodnih fenomena, jer simbol uvijek otkriva netovie od aspekta kozmikog ivota to bi gatrebaopredstavljati; simbol seodpoetkapojavljujekaotvorevinapsihe.Topostajejooitijepodsjetimo li seda je funkcijanekogsimbolaupravootkritinekutotalnustvarnostnedostupnudrugimnainimaspoznaje:podudarnostopreka,naprimjer,kojutakoizdanoi tako jednostavno izraavaju simboli, nijedananigdjeukozmosuinijedostupnanineposrednuovjekovuiskustvu,nidiskurzivnumiljenju(2006:213).

5

Florenskiju interpretacijisimbolizmaslijediGoethea i Schellinga, a njegova konkretna metafizika nalazi snaan poticaj upravo uGoetheovoj fenomenologiji (Asojan, Malafeev).Drugimrijeima,njegovjesimbolkonkretankaoiuGoethea,nakojegaseizravnopozivauraduDijalektika:Promatrajuiprirodu,morateuvijekpojedinanosmatratikaosve; nemaniegaunutra, nemaniegavani,jeronotojeunutra, to je ivani.Neoklijevajte, tako, u razumijevanju svete otkrivenetajne(Florenskij2008e:126).



Simboliki opis

U rijei kao takvoj postojiantinomija unutarnjega i vanjskoga.

P.A.Florenskij

Svakisimbol,kolikogodonbiosloen,ulaziuopissvijetakaorije,izgovarase,tvrdiFlorenskij.Rijeisenadaljerastvarajujerslikeseopisuju,matematikisimboliobjanjavajuilinudekaodefinicije:

umjestoslikaisimbolamogustajatinjihoviopisi,tosasvojestraneusebisadreslikeisimbole,akoji[opisi]seopetmogurastvaratipomounjimaodgovarajuihopisatoestajatiumjestonjih.Itakotoidedalje.Svakisimbolisvakaslikaviegaredamogubitizamijenjeninjihovimopisom,prekoslikaisimbolaniegareda,itakosvedoosnovnihopisareenica.(2008d:99)

PozivasenaG.L.Hertza,premakojemuovjekspoznajeprirodunanaindastvaraunutarnjeslikeilisimbolevidljivihpredmeta[]takodalogikinuneposljedicetihslikauvijekbuduslikeprirodnonunihposljedicapredmetatosuunjimaprikazani,apretpostavkadasetoiostvarijestodreenausklaenostizmeuprirodeinaegaduha(2008d:88).Teslike(opisi)jesupredodbeostvarimaikadajeonjimarijemorapostojatinekikonsenzus.6SvisuopisipremaFlorenskomrelativni,sobziromdamoguproturjeitijednidrugima;oni su teksimbolikimodeli tozamjenjujupojavekojeopisuju.Drugimrijeima,tisumodeliusvojojnaravihipotetini,dokjeobjanjenjeapodiktino,preciznoznanje.Znanostje,driFlorenskij,samosimboliki opis,7nepotpuna,necjelovitapercepcijastvarnosti,kojudeterminiraduhodreenavremena.Onajenestalna(nudinestalneslikestvarnosti),iakoteiapsolutnomznanju(v.2008e).Opisse,kaoigovor,sastojiodrijei:fizika,preciziraFlorenskij,stvarnostopisujediferencijalnimjednadbamaidrugimslinimformulamaisveonemoguseprepriati.Prostorrijeije,premamiljenjuFlorenskoga,istotoiprostor svijesti:Sve to svijestmoe razloiti,pretvara seu rije.StogaFlorenskijnaprimjerufizikezakljuuje:fizika jestopis ifizika jest je-zik.Natojosnoviizvodizakljuakdajesvakaznanostjezikisamojezik(2008d:100,101).Organiziranjestvarnostiovisioodabirumodelastvarnosti,znanstvenoga,umjetnikogailinekogadrugogmodela.Nositeljistvarnostijesuilistvariiliprostor.Stavilisenaglasaknastvari,tadasedobivajuizdvojeniizatvoreniprostori.U sluaju da se svojstva stvarnosti temelje na prostoru, spoznajasekreepremaumjetnikomdoivljajusvijeta.Tomoe,driFlorenskij,do-vestiukrajnostidotakvogastvaranja(organiziranja)stvarnostikojebigotovoupotpunostipoistovjetilostvarnostsprostorom,ukojemubistvaripotpunoizgubilesvojuformu.Odeliseudrugukrajnostistaviteitenastvari,tadaseprenaglaavajunjihovaobiljeja,imeseosiromaujeprostor,odnosnoprostor tada gubi unutarnju povezanost i cjelovitost. Takav je doivljajsvijetakarakteristianzanaturalizamuumjetnosti ipozitivizamuznanosti(2008d:pogl.VIII).Florenskijistiedasesvojstvastvarnostikodracionalnespoznajemorajusmjestitiumodel,bio toprostor,stvari iliokolina,priemuodabirmodelaovisimnogovieostilumiljenjanegoo samomeiskustvu.Nakontoseodabraojedanmodelstvarnosti,njegasevaljadrati,adruge trebaodbaciti (2000a:pogl. II).inisedavrloslinoFlorenskomrazmiljaCassirer:onotojeuFlorenskogamodel stvarnosti,uCassirerajemodalitet svijesti.8



Filozofija, za razlikuodsvojeglaveznanosti (sobziromdanaginjenepokretnojmisli),pokazujedaopismoebitiivotan:onajemisaokojabjei(filozofskumisaoFlorenskijusporeujesDedalovimkipovimakojisuizgledalitakoivokaodaesvakitrenpobjei):

Ifilozofijajejezik,alinijesamojedanopis,vemnotvoopisakojisepretaujedniudruge.Onajedramajersunjezinisimbolipokretnisimboli.(2008e:107)

Florenskij filozofiju usporeuje s dijalektikom, pozivajui se na Platona injegovuformudijaloga.Nemirnafilozofskamisaoritmikisekreeizmeupitanjaiodgovora,tezaiantiteza;miljenjejerazgovorkojiduavodisamasasobom(2008e:109).9

SamudijalektikuFlorenskij odreujekaoorganizirano uenje.Filozofskamisao(miljenje)idijalektika(govor)otkrivajumisliteljudvijedimenzijeprostoraunutarnji i vanjski.Objanjenjepostojanjavidiujezikukaoprvobitnojdvojnojdanosti:injenica(postojanja)jezikajestinjenica(postojanja)filozofije,jerjejezikusvojojbitidijalektian.Jezikznanostijeegzaktan,zbogegaznanostpretendiranaapsolutnuistinitostiznanje,natopoFlorenskomimapravojedinoCrkva.Filozofijasestoga,zahvaljujuidijaloginosti,odlikujepunoomidosljednou(2008e:127,128);akojeznanosttekopis,filozofijajezanaegaautoraspecifian opis.

Sveti prostor i ikona

Prostor je,premaFlorenskom,samostalnastvarnostkojaposjedujevlastituorganizacijuitakvimgatrebaipredoavati.Ikonajespecifinalikovnaformatopovezujeosjetilnuimislenustvarnost,fizikoitranscendentno.Kaomjestosusretazemaljskogainebeskoga,onajesvojevrsnigraniniprostorutjelovljenuliku,odnosnoslici(Bogorodica,Krist,sveci),kojasimbolizirapralik, prasliku (Trubaev1998).Njezina je funkcija dabudemostiliprozoruonostrano (u tom je smisluaktivna iudotvorna),anema litu funkciju, ne slui nebeskom vienju, ostajui obinom daskom (usp.Florenskij2008a).

6

Njemaki fiziar Hertz, dobitnik Nobelovenagradezafiziku1925.g.,razlikujetrirazliitasustavaslikakojenazivatrimaslikamasvijeta.Oneseravnajupremanaelimaprihvatljivosti,pravilnostiisvrsishosnosti(Florenskij2008d).

7

UFlorenskijevushvaanjuznanostikaosimbolikogaopisa,odnosnoupojmusimboliki modeli prepoznaje se kasniji semiotiki pojamdrugotni modelativni sustavi.Anticipira-nje pojma modela jedan od razloga zbogkojihPoepcovFlorenskogasvrstavausvojuPovijest ruske semiotike.

8

PremaCassireru,utrenutkuukojemiskoraujemoizvanoblastifizike,ukojemnemijenjamosredstvonegosamociljspoznaje,dobivajusamimtimisviposebnipojmovinovoshvaanjeiuoblienje.Svakiodtihpojmovaznainetodrugo,vepremaopemmoda

litetusvijestiispoznajeunutarkojihstojiiizkojihbivapromatran.Mit i znanstvenaspoznaja, logika i estetika svijest primjeri sutakvihrazliitihmodaliteta(1998:123).

9

Prostorfilozofskemisli jestprostoruenja,naglaava Florenskij: dok se filozof uvijekiznova iuuje, znanstvenik se povodiHoracijevimNil admirari(Niemuseneuditi).FlorenskijsepozivainaGoetheakoji jerekaodaistinskimudrac []prestaje tobitikadizgubisposobnostuenja,aistujeplatonovskumisao, istie,njegovao iSchopen-hauer o uenju kao poetku filozofije. IDescartes,raspravljajuiostrastimadue,naprvomjestostavljauenje.UKantaje,premaFlorenskom,najdubljepoimanjeuenja:izvoruenjaonvidiupromatranjuobjektivne svrhovitosti. Tu se, prema njegovumiljenju,Kantnajvieudaljavaodtranscendentalnogaidealizmaipribliavakonkretnojmetafizici(v.2008e:110116).



Kao simbol, ikona je neodvojiva od vie realnosti koju oituje: postojiontolokavezaizmeuonogatko(to)seprikazujeinjegovaprikaza.Stogaikonu, istieFlorenskij,nijepotrebnoanalizirationakokaotoseanaliziraumjetnikodjelonitiunjojtraitinekopsiholokoznaenje.Ikonajeenergija,svjetlost,oitovanjeodreeneduhovnebiti.Samebojeuikonografskomeprikazu jesubojeduhovnoga svijeta.Naglaeno isticanjekombinacijabojajedan jeodpromiljenihpostupakanaglaavanjaprikazadrugogasvijeta(2008c). Svjetlost je vaan element i ikonografskih prikaza i umjetnikihslika i skulptura.Ona,meutim,kodprvih ima specifinuulogu.Svjetlostjekontekstikone,svojevrstannjezinproduetak,objanjavaFlorenskij(Hramski in kao sinteza umjetnosti),izatoikonaimanajviesmislausvojojprirodnoj okolini hramu, crkvi, pri crkvenoj rasvjeti (njezino je najboljeosvjetljenjetreperaviplamensvijee).10SuprotnoFedorovu,kojimuzejevidikaomjesta u kojima se uva duhovna kultura predaka, Florenskij kritiziramuzejski prostor u kojemu ikona tretirana kao umjetniki predmet gubisvojuivotnost:

Uhramustojimolicemulicepredplatonovskimsvijetomideja,aumuzejunegledamoikonenegoteknjihovekarikature.(1985:50)

Utomjesmisluprostorhramaorganskojedinstvoduhovnostiiumjetnosti:hramskominukaoumjetnikojcjelinipridonoseizaboravljeneumjetnostplamena,umjetnostmirisa,umjetnostdima,zvuka,akiodjee11(usp.1985:53).Pitanjemosvetomeprostoru,uloziikoneisimbolakaotakvoga,Florenskijdotiepitanjeizgubljeneduhovnostiiovjekovevezesizvorompostojanja.DapotujeplatonikutradicijurazvidnojenamnogomjestauIkonostasu(kaoiucjelokupnojnjegovojmisli):naprimjer,uobjanjenjudajeikonapodsjeanjenagornjuprasliku(pervoobraz)(2008o:365)iliushvaanjuda

tojevieontolokoduhovnopostignue,toseneupitnijeonoprihvaakaonetoodavnopoznato,netotojeljudskasvijestodavnoekala.[]onojeradosnavijestiz[]dubinabia,kojajebilazaboravljena(2008o:365)

S druge strane, Florenskij zastupa neoplatonike ideje prisutne u srednjovjekovnojestetici islikarstvu:prikazati izvornuljepotuisjajsvihaspekataobjektaiizsvihperspektiva.PremaPlotinu,ciljlikovneumjetnostinijeimitiranjevanjskeprirodeveunutarnjeforme,eidosa,stogaskladupredmetimanijeobiljejepredmetakaotakvih,negojeodraznjihovaboanskogaizvora(usp.Nikitina2001:161162).Florenskijusvomevremenuaktualiziraintereszaikonu(usp.2000a;2007a;1985;2008c;2008o),12uemuE.Trubeckojvidinjegovvelikidoprinosikonologiji,itonesamobuenjemestetskogainteresanegoiprodubljivanjemreligijskogaifilozofskogashvaanjavjere(2001:292).13UAnalizi prostornosti Florenskij se bavi ikonomu okviru analize portreta, skreui panjunaonostranispokojsvetakogalica.Osobituvrstuportretaineikonekojeprikazujuivotsvetaca(ikony s itiem)(usp.2000a:pogl.LXXXIII).UStupuFlorenskijizdvajatriikonografskatumaenjaidejeSofije,triaspektaSofije:kaoanelanovgorodskaSofija (16. st.),kaoCrkve jaroslavskaverzijaSofije(razdoblje16.18.st.) ikaoBogorodicekijevskaSofija(18.st.).14UIkonostasuFlorenskijpolaziodfunkcionalneopravdanosti (svrhovitosti)ikone,aliiikonostasakaosimbola.Kadabiseikonostasfizikiuklonio,oltarbi,kaotakav,driFlorenskij,ieznuoizsvijestivjernika.Fizikiikonostas,granicaizmeusvijetavidljivogaisvijetanevidljivoga,pomaevjernicima



dasvojupanjuusmjerenaivesvjedokeinezamjenjujeih,vejenjegovafunkcijadananjihukazuje(2008o:348,347).Ikonajeduhovna slika,meutimonajetosamopoduvjetomdavrifunkcijudanudidrugustvarnost.Tadajeonasredstvonadosjetilnespoznaje.Primijetimodatounaegakonkretnogametafiziaravrijedizasvakisimbol:

Akosimbol,kaosvrhovit,postiesvojusvrhu,tadajerealnoneodvojivodsvrheviereal-nostikojaseunjemuoituje;aakoneoitujerealnost,znaidanepostiesvrhui,prematome,unjemuuopenetrebavidjetisvrhovituorganizaciju,formu,paprematome[]onnijesimbol,nijeorueduhavesamoosjetilnipredmet.(2008o:349350)15

TrebaistaknutikakoFlorenskijfunkcionalnostsimbolaobjanjava(iopravdava)energijomsimbola.ovjek,premaFlorenskom,uvijekdolaziudodirsenergijombiti(alineineposrednosasamombiti).16Sveikoneusebiskrivajumogunostduhovnogaotkrovenja(jednimodremek-djelaocjenjujeTrojstvoA.Rubleva,aliivladimirskuMajku Bojuiz12.stoljea).Bezobziranatoukojojjemjerimajstorskioslikana,osnovuikoneiniizvornidoivljajonostranoga,izvornoduhovnoiskustvo.

10

Florenskij u razmatranje uvijek ukljuuje iestetsku percepciju djela (ikone, slike, kipa,glazbeisl.):medijarhitekturejeprostor;pred-uvjetzaglazbu,tj.njezinmedijjetiinaitd.(1985).

11

Odjeasvetihjeidiotijelainainnakojisetijelooituje.Simbolizirarazvijenesvjetlosneorgane, predstavlja svjetlosno tijelo (usp.Florenskij2008o:393394).

12

Imajuiuvidunjezinenergijskiaspekt,Floren-skijikonipristupalikovnoteorijski,aduhovnapitanjapotkrepljujematematikiilogiki.OinteresuFlorenskogazaikonuLosevkae:Florenskijdolazidoistogauniverzalizmaisintezekojisupostojaliuantici(usamogaPlatona),alinanovimosnovama,najnovijimmatematikim dostignuima. [] materija,izraenaubroju[]OdatlevezaFlorenskoga sa znanou o umjetnosti, njegovo zanimanjezaikonografiju.Upravoseuikonidaje[]onotojeusvojojbitimatematiko,alisezapravouprikazanomedajekaoivobie.Beskonanost kao ivo bie koje se moeosjetilnopercipirati evouemu jenovinaFlorenskoga(2001:181).

13

E.Trubeckoj, sasvojestrane, takoerpridonosi ikonografskoj analizi, ponajvie tumaenjem ikoneuokvirusimbolikeboja ipropitivanjemodnosaikoneihramakaonjezinakonteksta.Unasljeeostavljaradovebrojneanalizestaroruskogareligijskogslikarstva,nudeikrozbojecjelovitoestetsko,filozofskoiteolokotumaenjestaroruskeikone(Umozrenie v kraskah, 1915.; Dva mira v drevnerusskoj ikonopisi, 1916.; Rossija v ee ikone,1918., idr.).IkonopisnamistikauTrubeckogaprije svega je solarnamistika u viem, duhovnomznaenjuterijei(Poepcov1998).

14

FlorenskijistiekakoSofijaumnogihprikazujemistinuCrkvu:uFedorova,Buhareva,F.M.Dostoevskoga,V. S. Soloveva, neokrana,katolikihmodernistaitd.(2007a:315).LjudskajesvijestfragmentiralaSofijuunjezinutrojnomaspektu(vjere,ufanjailjubavi)naodvojeneaspekteivotapaonajedinouTjeiteljupostiesvoje jedinstvo(2007a:316).IupraktinomesmisluSofijaseinterpretirarazliitoislavisenarazliitedatume:uKijevu,npr.,obiljeavasenadan8. rujna(dan roenjaBogorodice),auNovgorodu15.kolovoza,nablagdannjezinaUznesenja.

15

NasliannainFlorenskijshvaaiumjetnikodjelo;onomoebitimnogovieilimnogomanjeodonogatoprikazuje.Svrhajeumjetnosti(kaoiuKandinskoga)dagledateljaodvedesonustranuosjetilnopercipiranihbojanaplatnu,udrugustvarnost.Tadaslikarskodjelosasimbolimadijelitemeljnoontolokoobiljeje:dajestonotosimbolizira.Takojei svrha ikoneodvesti svijest u drugi svijet ipokazationostranoili,premaodredbisv.DionizijaAreopagita,bitividljivomslikomtajnihinadnaravnihprizora(Florenskij2008o:350).

16

Ikonaprizivanjemusjeanjeodreeneprasli-kebudiusvijestiduhovnivid(2008o:354).FlorenskijseuIkonostasunanekinainobraunavas ikonoklastima,kojiuikonineprepoznajuontolokuvezuspraslikama,njezinuenergijskubt,ismatrajudajevezavjernikasikonomsubjektivnenaravi.Datonijetako,odnosno da ta veza objektivno postoji, Florenskijopravdavamnogimpojedinanimsluajevimavizija i otkrovenja, veinommeuasketima.



Premdaistiedauosnoviikoneleiduhovnoiskustvo(2008o:357),vanojenapomenutikakoFlorenskijsmatradaonoovisiioduhovnojsnazisamogavjernika(drugimrijeima,nemoesvatkoosjetitienergijuikone).Uvezistimenijedosljedanizatonijedokrajajasnodrilidaikonaposjedujevlastituenergiju,neovisnoovjerniku,ilijepotrebanpromatradaaktiviraenergijuikone,ilipakpromatra(vjernik)posredstvomikoneaktiviravlastitoduhovnoiskustvo.Aakosveipakovisiopredispozicijamapromatraa(tosesuvremenomgledituiniprihvatljivijim),ondanestojiFlorenskijevakritikareligijskogaslikarstvaZapadastavda,zarazlikuodikone,religijskaslikanemoebitiizvorommistinihuvida,sobziromdanedoseeonustvarnostkojulikovnoprikazuje.17

OvdjetrebanapomenutikakonatraguFlorenskijevemisli,navrlosliannainrazmiljaB.A.Uspenskij,jedanodznaajnihpredstavnikaruskesemi-otikekolekojise,uzlingvistike,slavistike,povijesneikulturoloketeme,baviisemiotikomumjetnosti.18Uspenskijtakoersmatradapostojiposebnavezaizmeuikonopiscaiikoneidajetajodnosmnogovieobvezujuinegoodnosizmeuslikaraislikereligijskogasadraja.19Dritakoerdasasemiotikogagleditavelikuvanostimaivezaizmeuikonografskogaprikazaivjernikakojisnjimeostvarujekontakt(usp.1995:240243).Kada usporeuje jezik i likovnost,Uspenskij na neizravan nain govori oFlorenskijevupojmuenergijnostikojisetiesvihaspekatakulture:

Moesereidajerazinalikovnogadjela,kojauzimauobziropenitepostupkeprikazivanjaprostornihivremenskihodnosaudjelu[]usporedivasfonolokomrazinomuprirodnomejeziku[];sustavprikazivanjakojiseneposrednovezujeuzspecifinostprikazasamih[]objekatamoeseusporeditisasemantikomrazinomprirodnogajezika[];razinakojaistrauje ideografske znakove jezika slikarstvausporediva je sgramatikom razinomprirodnogajezika[]nakraju,simbolikarazinalikovnogadjela[]moeseusporeditis[]frazeolokomrazinomprirodnogajezika.(1995:243)20

Idejasvetogaprostora,podsjetniknasvijet transcendencijeili,drugimrijeima,ovjekovaprimarnapotrebadasakraliziraprostor,postoji,premaEliadeovojodredbi,zbogtogadaseovjekneosjealiensvogaontikogastatusa:

UtojreligioznojnostalgijiizraavaseeljadaseiviuistomisvetomKozmosu,kakavjebionapoetku,kadajeiziaoizrukusvogaTvorca.(Eliade2002:41)

ZarazlikuodFlorenskoga,kojioekujedaponovnozaivisrednjovjekovnimodel svijetaukojemubi religijskaaksiologija trebalabitinaprvomemjestu,Eliadepretpostavljapojavunovoganereligioznogaovjeka.Vrijemeizmeu,okojemugovoriEliade,svojevrsnijevakuumukojemuprebivasuvremeniovjek,jerse,prezrevistaro,jonijeuvrstiounovome:nereligiozniovjek

danaspreuzimanovuegzistencijalnusituaciju:sebevidisamokaosubjektaipokretaaPovijesti,aklonisetranscendentnoga.[]ovjeksamsebeostvaruje,asebeupotpunostimoeostvaritisamoakosebeisvijetdesakralizira.Svetojepar excellancezaprekanjegovojslobodi.Onedostiiosobniidentitetsamoakosekorjenitodemistificira,bitezaistaslobodantekutrenutkukadubijeiposljednjegboga.(2002:124)21

Sveto iprofanodvasunainapostojanjausvijetu, tvrdiEliade.Dok jezaprofanoiskustvoprostorneutralan,nemakvalitativnediferencijacije(usporedivjesgeometrijskimprostorom),svetijeprostorstrukturiran,imasreditevrstutokuokokojeovjekorganizirasvojepostojanje.Prelazakizjednogaprostoraudrugisimboliziraju,premaEliadeu,prag i vrata(usp.



2002).UFlorenskogatufunkcijuimaprozor(kaomostkojipovezujesonostranim),asvetiprostorjeikona.Svetiprostorikone(dimenzijaslike),kaoiImeBoje(dimenzijajezika),djelatnisu,djeluju,premaAristotelovuen rg einai (djelovati)(usp.Horuij2007).Utomesmisluikonaisvetarijeinesvojevrsnimagijskiinstrumentarij.

Energijnost postojanja

Ucjelokupnojfilozofsko-znanstveno-teolokojmisliFlorenskogaprisutanjeenergijskiaspekt.Onjeutkan,provlaisekrozasvetemeruskogakozmikogmislitelja:temuprostora,simbolizma,kulta,jezika.ZaFlorenskoganesamopredmeti(objektipostojanja)negoiosobitisvjetoviimajuvlastitiivoti jedni s drugima izmjenjuju energije (Nikitina 1998).U raduOpeljudski korijeni idealizma(1909)Florenskijizraavaidejuenergijskejedinstvenostiprostora:

Svaprirodaivi,svajeivaucjeliniiudijelovima.Svejemeusobnopovezanotajanstvenimsponama,svezajednojednosdrugimdie.Nitanijepasivno,meutimsvakodjelovanjeimeudjelovanjestvari-bia-duatemeljisenanekojtelepatiji,naunutarnjedjelatnojsimpatikojsrodnosti.Energijestvariproimajudrugestvariisvakaiviusvimaisveusvakoj(2007b:13)

17

Takoer nije jasno smatra li Florenskij dajeslikanjeikonaduhovnapotrebaili jeono,prvobitno, crkvena dunost (usp. 2008o:370372).

18

Uspenskij se u analizi ikonografskoga prikaza bavi pitanjem lijevoga i desnoga,zamjenu kojih odreuje promjena poloajapromatraa.Tazamjenastranauvjetovanaje kanoninou ikone i maksimalnomsemiotikom optereenou kompozicijskestrukture. Prostorna je orijentacija na ikonografskomeprikazuobrnuta:desnastrana(suvremenom gledatelju lijeva) vezuje seuzprednjiplanprikazaiodnosisenasadanjost,alijevastrana(suvremenomgledateljudesna)odnosisenabudunost.Taobrnutaprostornaorijentacijaodraavaseinasmjer vremenavrijemeseunutarikonografskogaprikaza kree u obrnutome smjeru, zdesnanalijevo.Obrnutaorijentacija,istieUspen-skij, nije iskljuivo vezana uz bizantsku istarorusku umjetnost, ve se moe iitati,npr.inazapadnjakimprikazimaSudnjega dana.Tazrcalnazamjenalijevogaidesnoganaikoniuvjetovanaje,nesumnjivo,zahtjevom za prikazivanjem drugaijega prostora,onostranerealnosti(Uspenskij1973).

19

Slika religijskoga sadraja (prema, ini se,ustaljenommiljenjupoznavateljaikone)sla-bijajeodikonenepodrazumijevamogunostjakeenergijskepovezanostispromatraem (vjernikom) kao ni njezinim autorom(ikonopiscem).Utomepogledumoezbunjivatipozicijapromatraakada je rijeo ikoni koja jemnogo zahtjevnija (u zapadnome

religijskom prikazu promatra je uglavnomvanjski) i koja udvaja poziciju promatraa. Na problem udvojene pozicije u analizimotritUspenskoga,odnosnopitanjeimanentnogaempirijskogapromatraaukazujeUarevi(v.1999:126128).

20

Usp.radGradba rijei,ukojemuFlorenskij(2008h)uokvirutvorberijeifonemusporeujesvanjskomformom,tijelomorganizma,morfem sazakonompostojanja,dokje semem unutarnja forma rijei ili duarijei.

21

Eliade problematizira traginost egzistencijesuvremenoganereligioznogovjekakojijouvijekuvatragoveponaanjareligioznogovjeka,alilienereligioznogznaenja(2002:124).To(Eliadeovo)vrijemeizmeudvijuparadigmiispunjenoje,rijeimamislitelja,magijsko-religioznimpredodbamaiskrivljenimadokarikaturalnosti,hibridnimoblicimaplitke magije, rudimentarnom religioznou(usp.slinumisaou:Florenskij2008n:322),pseudokultnim,neospiritualistikimcrkvama,sektamaikolama,komunizmomsasvojommitolokomstrukturomitd.(2002:125126).PremaEliadeu,moderniovjek (kakoganaziva), desakraliziravi prostor jo uvijek nijeiznjedrio nove vrijednosti, dok istinski reli-gioznisvijetonvienemoevidjetinidoivjeti(2002:129).KategorijasvetogauEliadea,primjeuje Solar, nije samo apriorni uvjetmitskog miljenja kao u Cassirera, nego jenetopoputnainaljudskogopstanka,kojisenikadanegubi,negosejedinotransformiraupovijesnimpromjenama(2002:137).



Trebareikakosepojamenergijeuklasinojeuropskojmetafizici,ukojojseprvobitnovezujeuzAristotela iPlotina, razlikujeodpojmaenergije nakojemupoivahezihazam,mistinouenjeunutarpravoslavlja.Taduhovnapraksaod14.stoljeapostojiuredovimamonaha-asketa,kojisesjedinjujusBogomneprekobiti,negoprekoenergije.RijejeospecifinomeaspektuuokviruistoneCrkveipravoslavneduhovnostipraksimeta-antropolokoga transcendiranja pravoslavnome energetizmu (Horuij 2007: 145).Florenskij u svojim radovima teolokoga karaktera fenomenu energetizmapristupaizmnogoireperspektive(zbogegagadijelomkritizirajunjegovi suvremenici teolozi i religijskimislitelji).On ga vezuje uz folklorne, aprvobitnoarhaineelemente,iuzplatonizam.Smatradaisamplatonizam,uokriljukojegaseformirajuopeljudskavjerovanja,proistjeeizarhainoga,magijskogasvjetonazoraneposrednesvijesti.Tuvezupokuavadokazatinaprimjerimaizruskogafolklora,aPlatona,OcanaeAkademije,kojijetajsvjetonazoruobliio,nazivacvjetiemnarodnedue(2007b).PremaFlorenskom,postoji

funkcionalnopodudaranjeizmeuidejaiunutarnjegaivotaizmeusvjetonazoraidoivljajasvijeta.Zato,dabiseshvatiounutarnjiivotdrevnogaovjeka,dabiseproniknulouneposredansvjetonazorseljaka,trebaseosloboditisvihintelektualnihgledita[]Zaonogatkoneiviilinemoeivjetitajcjelovitivot,kljuzanarodnisvjetonazorzauvijekjeizgubljen.(2007b:910)

Florenskijgovorioduevnomesvijetukojemjenajbliajojedinopjesnikailuminacija,sobziromdajeidealcjelovitogaznanjakojijeponudioPlatonrascjepkalaznanost.Tajjeideal(organinostivota)sauvanufolklornojsvijestiimagijskojpraksi.22Toznaidasveimasvojeskrivenoznaenje,dvojakopostojanjeibtkojajesonustranuempirijskoga.Sveistovremenopostojiudrugomesvijetuiusvemutajdrugi(paralelni)svijetostavljasvojetragove.UtomekontekstuvaljapristupitiisvjetonazoruFlorenskogakojidolaziusuprotnostsnaukomCrkvekadacjelovitostduetumainjezinomsposobnoukomuniciranjasnevidljivimsilamaprirode.23

PotrebnojenapomenutidaFlorenskijpotujetajnarodnisenzibilitet,osjetljivostna ljudekojivideikojiznaju(onisudioprirodeiona jedionjih),kaoinanevidljivedvojnikeprirodnihpojavaibia,bezobziranatojelirijeogolubovima,anelimaBojim,bubamari,Bojojovici,pelikaoBojojljubimici(kakojojodmiljatepanarod)iliodobrimizlimdusima,nedobronamjernimbiima i sl. (usp.2007b:1621).Takosu,zakljuujeFlorenskij, moni svi oni koji su povezani s prirodom. Simbolike radnjerasprostranjeneunarodusvjedoeonekadirokoprakticiranimradnjamakojesuzasuvremenogaovjekaizgubileznaenje.24Utomejesmislusmjezikmoaninstrumentarij,arijejemnogovieodusputizreenerijei,onanijetekflatus vocis25(usp.Florenskij2007b;2008e;2008i).

Energijnost rijei

Pokretakasnagarijei,enrgeia,omoguujekontaktsprostoromkojijesonustranuizravnogaiskustvaipercepcije;rijepritom,premaFlorenskom,negubisvojukonkretnost,veupravouspostavljaodnosizmeuvidljivogainevidljivoga.Osvruiseizteperspektivenajezikpjesnikafuturista,Florenskijuzaumu,transmentalnome,translogikomejezikuvidinjihovo(pjesnikafuturista)nepriznavanjeinepoznavanjeizvornenaravijezika:

Nemoesereidaunjihnemalogosa,alionsenevidi,abuduidasenevidi,isametvorbeizlazeizvangranicavrednovanja.(2008f:162)



Toneznaidafuturistinisuuspjeni,kaeFlorenskij,ali,eleibitipotpunosubjektivnima,oniipostajusubjektivnima,zbogegajetekoobjektivnoprocijenitijesuliilinisuuspjenenjihovepjesniketvorbe.Pjesnikfuturist,primjeujeFlorenskij,usvomeizbjegavanjuznaenjanismneznatosemorautjelovitiunjegovuglasupazatoninemoereijelisetoutjelovilo(162).26

Na tendenciju samoga jezika koja se otkriva u njegovu djelovanju (enrgeia)prviukazujeW.VonHumboldt,nanjegasenadovezujeH.Steinthal,auruskojlingvisticiA.A.PotebnjaiHarkovskalingvistikakola.FlorenskijnaHumboldtovojfilozofijijezika27ujezikusveivi,svetee,svesekree(2008f:137)izgraujevrloslinuvlastitufilozofijujezika,kojamuomoguujedaraspravljaonaelnimrazlikamaizmeuznanostiifilozofije.Antinomijajezika,premaHumboldtu,leiumisaonoj(unutarnjoj,duhovnoj)

22

Ovdje treba napomenuti kako se Florenskijnaneobian,ioriginalan,nainsuprotstavljaopoj atmosferi svoga vremena razdobljuzanoenja revolucijom, anarhistikih ideja,hvalospjevabrziniisilovitostiivota,futuris-tikihpostupaka,neologizama,barbarizama,dokidanjaestetskihnorma,naputanjasmisla,rascjepkanosti,razlomljenostisvijeta,kakotovrijemenazivamislitelj, revolucije1905.g.,Prvogasvjetskograta,Oktobarskerevolucije,raspada starih vrijednosti. Dui se, k tomu,negira supstancijalnost: znanstvena psihologijajestbezdunapsihologija[]ljudiunaevrijemenemajuduunego,umjestonje,samo tok svijesti, povezivanje asocijacija,psihikuprainu.Promiedanzadanom[]smjenjujusepsihika stanja,alinemacjelovitoga ivota (2007b: 1011). Protuteunalaziunarodnomeivotu,narodnojsvijesti,jer jeznanjenarodnogaovjekaokruenogaprirodom cjelovito, organsko, onodolaziizdue.Pritomvaljaimatinaumudapojammagijskoga u Florenskoga oznaava ivotnost,izravnu,ivu,praiskonskukomunikacijusprirodom(usp.Losev2008).UtomsmisluvaljashvaatiiglediteFlorenskoga(2007b)daplatonizamproizlaziizmagije.

23

U suprotnosti je s crkvenim naukom kakopanteistikamisaoFlorenskoga,premakojojje u univerzumu sve povezano nevidljivomenergijom,takoiovjekovoarobnodjelovanjenaprirodu(gr.mageoupotrijebitiaroliju).

24

Eliadedrikakojepotrebnopoznavatifolkloreuropskihnarodavjerovanjaiobiajeukojimasusesauvalemnogearhainereligioznesituacije,kakobisemogaorazumjetiduhovniuniverzumovjekakojijehomo religiosus(uFlorenskogaanimal religiosus; 2007b):Umnogimsluajevimaobiajiivjerovanjaeuropskihseljakapredstavljajuarhainijistupanjkultureodonogakojisezrcaliuklasinojgrkojmitologiji.Tonojeda jenajveidio toga europskoga seoskog puanstva bio

pokrten jo prije tisuu godina, ali on je usvojekranstvouspiouklopitivelikdiosvojepretkranske religioznebatinepradavnestarine.[]trebapriznatidasenjihovareli-gioznost ne ograniava na povijesne oblikekranstva,negodajeouvalaodreenukozmikustrukturu,gotovoposveizgubljenjuzaiskustvourbanekranskepopulacije.Moe-motonazvatipraiskonskimnepovijesnimkr-anstvom(Eliade:2002:100).

25

Trebaovdje istaknutida,doksuvremeniovjek 20. st. ostatke folklornoga miljenjaestooitujeverbalnoiligestomnesvjes-no (naneki nainnepromiljajui ono toizgovarailiini),Florenskijukazujenatodasenesmijegubitiizvidastvarnoznaenjerijeikojimasesluimo.Ustavudarijenijeflatus vocisiitavasepozivnaosvjeivanjeotuenostiodvlastitaverbalnogizraavanja.

26

Florenskij je u kritici pjesnikoga stvaranjafuturistvrloprecizan:Neznamoto je toto jepjesnikelioutjeloviti, anjegovopusne daje nikakvo to. Je li izvorno i akojestizvornojeliuspjenonjegovokako?Prvonijepoznatonikomu,osimautora,iostajenjemunasavjesti,adrugonijepoznatoni samomautoru,ak i ako jeistanjegovasavjest to se tie za-uma. Nesumnjivo, tovienijepoezijaakoprvotrebapitatiautoraoemugovori(2008f:162).

27

Cassirer (1985) dri da Humboldtov pojamjezinoga organizma nijedovoljandaodgovori napitanjeukojojmjeri u tvorbi jezikasudjelujusvjesni inesvjesniprocesi.Dok jeuHumboldtovojodredbijezikposrednikiizmeubeskonane i konane prirode imeusamim pojedincima, odnosno nacijama, uCassirerovojodredbijezikjeusvimsvojimpostignuima i u svakojpojedinoj fazi svognapretkaujednoiulniiintelektualniizraajnioblik(1985:244).



djelatnosti,jezinomestvaralatvukaonarodnomeblaguimonumentalnostijezikakaopovijesneinjenice.Pojedinacsesluijezikomkoji jedobrocijeloganaroda.Stoga je jezikstvaralakodjelovanjeduhaproizvod ipojedinacaiitavihnaroda(kultura).Potebnjarazvijauenjepremakojemuje smnarod tvorac jezika, a duh naroda najbolje se oituje u njegovojtradicijifolkloruimitu.DrugajepostavkaharkovskogalingvistadaseusamomejezikuizvornootkrivaBoanskonaelo.TojejeziknakojemujeAdamimenovaocijelisvijet(usp.Potebnja2010:10,11).28AntinomijekojeizdvajaFlorenskijtiusedvojnenaravisamerijei,kojuusporeujesorganizmom.Unutarnjaformajeduatogaorganizma(rijei),avanjskanjezinotijelo(2008h).Dokseu18. stoljeusmatraloda je jezikrgon,gotovBojidar, istieFlorenskij,zaslugomHumboldtapostavljenajetezaojezikukaoenergiji.TrebaovdjeprimijetitidaFlorenskijuHumboldtanalaziplodnotlonakojesemoenadovezatiiusvojimpromiljanjimaoznaenjuimenaiImenaBojeg.ImejeuodredbiFlorenskogamaterijalizacija,zgusnutaformablagotvornihiliokultnihsila;onoizraavaprirodustvari;spoznajaimenaomoguujespoznajustvari;ononosiusebimistineenergije;tabuiziranjeimenazapravoukazujenazabranudasenekaimenaizgovaraju(2007b).29Florenskijnaglaavarazliku izmeu opih imenica gramatikih bti, i vlastitih imena, kojasemogurazumijevatiikaoopeimenice,alisvelikimpoetnimslovom.30Sememi vlastitih imena jesu beskonanopotpuno-sadrajni (beskoneno polno-soderatelnye).Vlastitojeimeitavjedansvijetzasebe;onoraskrivasvijetuonogakojispoznajeiistovremenojesmtajspoznavatelj.Urijeisekaotakvoj,premaFlorenskom,isprepleuenergijespoznavateljaispoznatogaobjekta;utomejesmislurijemostizmeujaine-ja(2008l).Uprostoruimenovanogasnanojeprisutnaantinomijaunutarnje/vanjsko.UFlorenskogatojebtiliousaidjelatnostilienrgeia.31Njihovasinergijadajenetotree,novuenergiju.Tojesinergijagramatike biti imena (sveukup-nostinjegovihobiljeja) injegovemetafizike biti (stvariposebi) (2008l).U procesu spoznaje bitak ostvaruje odnos s drugim bitkomupravo putemunutarnje,nevidljiveenergije,aliseisamospoznajenaistinainnakojisemiljenje samoutvruje u terminu. Florenskij naglaava ontoloku formu simbolakaobitikojausebinosienergijudrugebititojesnjomesrasla(2008l:269).32

Izmeudvajubitaka,odnosnonjihovihenergija,postojirezonancijakojasenajboljeoitujeusimbolu,postojanjuveemodsamogasebe.Kaotojesimbolsredstvospoznaje,iimeje,odnosnoimenovanjespoznavanje,aliipamenje.Pamenjese,meutim,podrazumijeva,ono je imanentno imenu(rijei,jeziku).33

Konkretna metafizikaFlorenskogaoitujeseiukonkretnostiImenaBojega,shvaenogakaoorua.InstrumentalizacijaBojegaImenajestuprizivanjuBojegaImena,priemuBoguFlorenskogastojizaenergiju Boju.34Njimeovjekmoeblagoslivljatiiliproklinjati:

premabiblijskimpojmovimatoznaidaImesmoblagoslivljeiliproklinje,amismotekoruezanjegovodjelovanje[]Imeupravljamnome,iakojezatopotrebnomojedoputenje(2008m:307)

InstrumentalizacijaBojegaimenaprepoznajeseuFlorenskogaiuinuspoznaje:

prizivajui ImeBoje izlazimo izpodruja imanentnoga, slinokao to,otvarajuiprozor,putamosvjetlostusobu.Prozorjenetotopripadakuiiotvorkojiomoguujedaue



izvanjskasvjetlost.Zaprozorsemoerei:Evosunca;takoizaenergijuBoju:EvoBoga.(2008m:307308)

Ikona(vizualnaslika)iIme Boje(objektivacijaizgovaranjemrijei)dvasu,inise,najvanijasimbolaiusimbolikojhijerarhijiFlorenskogazauzimajunajznaajnijemjesto.Energijnost postojanja,shvaenauprostornimkategorijama, ienergijnost rijei (odnosno jezinedjelatnosti), smoartikuliranjerijei,potvrujudajeantinomija unutarnjega i vanjskogajednaodtemeljnihantinomijauFlorenskijevurazumijevanjuprostorneorganizacijeinainaovjekovapostojanjausvijetu.35

28

SlinorazmiljaiFlorenskij.Kadajerijeoduhunarodnogajezika,temeljnomdrisnagunarodnemagijskerijei.Upogledugubitkajedinstvajezikadvamisliteljarazmiljajurazliito.Potebnjasmatradasesmobrkanje jezika s gledita povijesti jezika nemoenazvati padom;ononijepogubnovekorisno, zato to, ne liavajui mogunostiuzajamna razumijevanja, prua raznolikostopeljudskemisli(2010:1112).

29

Izove(iovakve)perspektivepromatrano,miljenjeFlorenskogamoe se okarakteriziratikaomitopoetsko(toposebicevrijediupogledu Stupa). Cassirer, koji drugaije pristupasimbolikimformamaprepoznajuiunjimaprvobitne,mitske,nakojese,kaonatemeljnisloj razumijevanja svijeta, nadograuju onevie i sofisticiranije kulturne forme, izraava sljedei stav: Mitsko promatranje jezika,kojesvudaprethodifilozofskom,uopesekarakterizira[]nerazlikovanjemrijeiistvari.Zanjegajeuimenusvakestvarisadrananjenabt.Zarijeinjenoposjedovanjevezuju se neposredno magijska djelovanja(1985: 62). Dok se u Florenskoga pravastvarnostskrivaizasimbola,odnosnoraz-otkrivakrozsimbol,zaCassirerajepitanjepostojilistvarnostodvojenoodsimbolafilozofskineumjesnoimistino:Rjeavanjeproblemkultureiljudskogapostojanjasvodisenapronalaenjeoblikotvorbenoganaela,anenaotkrivanjesadraja,kojibisemogaoskrivati iza simbolikih forma (Filosofskij slovar:236).

30

Npr.,napominjeFlorenskij,lingvistikiRuajest rua,Verav(j)era,Petarpetar, stijena, ali ime je imnogovie, jer se, postavivlastitim imenom, poistovjeuje s njegovimnositeljem.OFlorenskijevoj filozofiji imenav.detaljnijeuradovimaImeslavie kak filosofskaja pretposylka,Ob imeni Boiem, Imena.DjeloImena(sastojiseizdvadijela:Onomatologija i Rjenik imen)objavljenoje2010.g.nahrvatskomeuprijevoduA.Kneevia.

31

Ovakvo shvaanje, prisutno u neoplatonizmu, najbolje odgovara, prema Florenskom,

potrebamafilozofskogamiljenja.Florenskijsepozivanasrednjovjekovnemisliteljepremakojimasvetopostojiimasvojuenergiju(jedinone-bitakneposjedujeenergiju),imese emanacija ivota i energija bia izjednauju. U ruskih semiotiara ta se unutarnjadjelatnost rijei tie knjievnih tekstova u Lotmana je enrgeia temeljno obiljejeumjetnikoga teksta kao samoreproducirajuegaoblika.

32

Misaoo sadranosti jedneenergijeudrugoj(bilo da je rije o objanjenju simbola ilistvarnosti ili rijei) esto susreemo u Flo-renskoga, izravno ili neizravno (usp. 2008l,2000e,2008f,2008h,2008i).Moemojushva-titikaoleitmotivcjelokupnaopusa.

33

CitiramoFlorenskoga:(G)nominibus (g)nosci-mus (znamo/spoznajemo preko imen i(spo)znajuiimenujemo).Ulazeiuetimologijurijeiime,naautorupozoravakakonamjestugdjeuslavenskojBiblijistojiimja,uhebrejskojBiblijistojedvijerijei(izsemitskegrupejezika):em i zeher.Dokemznaibiti vidljiv izvana, upadati u oi, zeherseneodnosiizravnonaime,veupuujenapamenje, Andenken (uspomena, podsjetnik), odnosno sjeanje, prisjeanje, Erinnerung, Gedchtnis,spominjanje,recordatio(v.2008l:284,285idalje).

34

Unutar Pravoslavne crkve ovo je uenje imeslaviesporno,asporokoImenaBojeganidodanasnijerijeen.PremaIlarionu(11.st.),urijeiBojojprisutanjesmBogsvimsvojim suem i svim svojim beskonanimsvojstvima(Russkaja filosofija: Slovar).

35

ZnatanjeprinosFlorenskoga,natraguHumboldta i Potebnje, lingvistikim istraivanjimakojaprodubljujerasvjetljavanjemodnosamiljenja i jezika, problematiziranjem u jezikuontolokoga,gnoseolokoga(paifenomenolokoga).Taj seprinos,kada je rijeopitanjima prostornosti u Florenskoga, moeanaliziratiuokviruantropoloko-organicisti-kogaaspektaprostora.



Literatura

Asojan,Ju.,Malafeev,A.(2001)tkrytie idei kultury.Moskva:OGI.

Cassirer,E. (1985)Filozofija simbolikih oblika. Prvi deo: Jezik.NoviSad:DnevnikKnjievnazajednicaNovogSada.Prev.O.Kostreevi.

Cassirer,E.(1998)Uz Einsteinovu teoriju relativnosti.Zagreb:Demetra.Prev.D.karica.

Eliade,M.(2002)Sveto i profano.Zagreb:AGM.Prev.B.Petra.

Eliade,M.(2006)Slike i simboli.Zagreb:Fabulanova.Prev.I.Kova.

Filosofskij slovar(2001).Gl.ur.I.T.Frolov.Moskva:Respublika.

Florenskij,P.A.(1985)Hramovoe dejstvo kak sintez iskusstva.U:Sobranie soinenij. I. Stati po iskusstvu.(Podredakc.N.A.Struve).Paris:Ymca-Press,str.4155.

Florenskij, P. A. (2000a) Analiz prostranstvennosti i vremeni v hudoestvenno-izobrazitelnyh proizvedenijah.U:Svja.PavelFlorenskij.Stati i issledovanija po istorii i filosofii iskusstva i arheologii.Moskva:Mysl,str.79421.Dostupnona:http://philologoz.narod.ru/florensky/fl_space.htm,pristup:30.12.2007.

Florenskij,P.A.(2000e)Priloenie 1. Lekcii P. Florenskoga. Analiz perspektivy.U:Svja.PavelFlorenskij.Stati i issledovanija po istorii i filosofii iskusstva i arheologii.Moskva:Mysl, str. 79421.Dostupnona: http://philologoz.narod.ru/florensky/fl_space.htm, pristup:30.12.2007.

Florenskij,P.A.(2007a)Stolp i utverdenie istiny. U:Stolp i utverdenie istiny: Opyt pravoslavnoj teodicei.Moskva:OOOIzdatelstvoAST,str.31634.

Florenskij,P.A.(2007b)Obeeloveeskie korni idealizma.U:Stolp i utverdenie istiny: Opyt pravoslavnoj teodicei.Moskva:OOOIzdatelstvoAST,str.729.

Florenskij,P.A.(2008a)Puti i sredotoija(U vodorazdelov mysli).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.1421.

Florenskij,P.A.(2008c)Obratnaja perspektiva(U vodorazdelov mysli).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.2885.

Florenskij,P.A.(2008d)Nauka kak simvolieskoe opisanie (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.86101.

Florenskij,P.A.(2008e)Dialektika (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.102128.

Florenskij,P.A.(2008f)Antinomija jazyka (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.129178.

Florenskij,P.A.(2008h)Stroenie slova (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.210229.

Florenskij,P.A.(2008i)Maginost slova (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.230250.

Florenskij,P.A. (2008l)Imeslavie kak filosofskaja predposylka (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.257297.

Florenskij,P.A.(2008m)Priloenie 1. Ob imeni Boiem (U vodorazdelov mysli: Mysl i jazyk).U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.298308.

Florenskij,P.A. (2008n) Itogi (U vodorazdelov mysli).U: Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.313322.

Florenskij,P.A.(2008o)Ikonostas.U:Imena: Soinenija.Moskva:ksmo,str.323432.

Horuij,S.S.(2001)Filosofskij simvolism P. A. Florenskogo i ego iznennye istoki.U:P. A. Florenskij: pro et contra.Sost.K.G.Ispugov.S-Pb:Russkijhristianskijgumanitarnyjinstitut,str.521553.

Horuij,S.S.(2007)Sinergijnaja antropologija: koncepcija i metod. U:Antropologieskie matricy XX veka. L. S. Vygotskij P. A. Florenskij.Sost.A.A.Andrjukova,O.I.Glazunovoj,Ju.V.Gromyko,A.I.Oleksenko.Moskva:Progress-Tradicija,str.136164.



Lepik,P.(2008)Universals in the Context of Juri Lotman Semiotics.Tartu:UniversityofTartu.

Losev,A.F.(1995)Problema simvola i realistieskoe iskusstvo.Moskva:Iskusstvo.Dostupnona:http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/Culture/Los_PrSimv/index.php.

Losev,A.F.(2001)P. A. Florenskij po vospominanijam Alekseja Loseva.U:P. A. Florenskij: pro et contra.Sost.K.G.Ispugov.S-Pb:Russkijhristianskijgumanitarnyjinstitut,str.173195.

Lotman,Ju.M.(1992)Simvol v sisteme kultury.U:Izbrannye stati.T.I.Gl.ur.N.Abaina.Tallinn:Aleksandra,str.191199.

Nikitina,I.P.(2001)Prostranstvo mira i prostranstvo iskusstva.Moskva:RGGU.

Poepcov,G.(1998)Istorija russkoj semiotiki do i posle 1917 goda.Moskva:Labirint.Dostupnona:http://lib.ru/CULTURE/SEMIOTIKA/semiotika.txt.

Potebnja,A.A.(2010) Mysl i jazyk.Moskva:Labirint.

Russkaja filosofija: Slovar(1995).Gl.ur.M.A.Maslin.Moskva:Respublika.

Solar,M.(2002)Pogovor.U:M.Eliade. Sveto i profano.Zagreb:AGM.Prev.B.Petra,str.135138.

Trubaev,A.(1998)Teodiceja i antropodiceja v tvorestve svjaennika Pavla Florenskogo.Tomsk:Vodolej,IzdanijeA.Sotnikova.

Trubeckoj,E.N. (2001)Svet Favorskij i preobraenie uma.U:P. A. Florenskij: pro et contra.Sost.K.G.Ispugov.S-Pb:Russkijhristianskijgumanitarnyjinstitut,str.283313.

Uspenskij,B.(1973)Pravoe i levoe v ikonopisnom izobraenii.Dostupnona:http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/Culture/usp/prav_lev.php.

Uspenskij,B.A.(1995)Semiotika ikony. U:Semiotika iskusstva.Moskva:kolaJazykirusskojkultury,str.221294.

Uarevi,J.(1999)Obratnaja perspektiva.U:Russianliterature,XLV.NorthHolland,ElsevierScienceB.V.,str.115129.

Sanja Veri

Energy and Symbolic in Pavel Florenskys Conception of Space

Abstract

The paper examines symbolization of space and its link with the energy of everything that exists, based on the internal/external antinomy as one of the basic antinomies in Florenskys understanding of spatial organization and mode of the mans existence in the world. Functionality of symbol is explained and justified by Florensky by means of energy of symbols, while energy is also equally manifested in the language activity (words, Gods name), icon and works of art. On the other hand, science and philosophy descriptions of reality are explained as symbolic models of reality.

Key words

PavelAlexandrovichFlorensky,space,symbol,energy,language,word,icon,internal/external

16-versic.pdf

Documents