174

narodna umjetnost 23 (1986)

klora vezanog uz obicaje i na taj nacinnastoje dati mogucnost promatranju opeihi etnickih karakteristika, te odrediti ilokalne komplckse. Rad je veorna sloienjer je metoda kartografiranja u grana rnakao sto je etnologija i folkloristika joSpremalo razradena.

TANJA PERIC-POLDNIJO

Pietro Clemente, Roberto Ferre-tti, Giancarlo Francini, MarianoFresta, l'atl"izia Vanini, Vccchicscgate ed alber! di Maggio. Pcr-corsi nel teatro popolare toscanoa cura dl Mariano Fresta. Editori delGrifo, Montepulciano 1983, 238 slr. + 8tabla.

••••••••••••••••••

Knjiga jc zbirka radova 0"rilualima-prcdstavama s kolcklom" u juz-noj Toskani, a rczullat je suradnjeSveucilista u Sicni, lokalnih vlasti iprivatnog izdavaca. ISlraiivanja su zapo-cela 1974. godinc proucavanjem dvajuoblika folklornog tcatra [Bruscello iVecchia], a pose ban cilj istraiivanja biloje izucavanje komunikacijskih aspckatafolklomog kazalista koji su do tada bilincdovoljno uoceni i ncadckvalno vrcdno-vani. Uvod [M. Frcsta] daje saict preglcdpristupa folklornom kazalistu u Italiji, odprvobitnih filoloskih intercsa [O'Anco-na], prcko nagluSavanja ritualnc funkcijc[P. Toschi], pa do suvrcmcnih istraiivanjakoja uzimaju u obzir drustveno znacenjc ifunkciju prcdstavljanja. Ne istraiuju seviSe toliko izvorl, tekstovi i vari-jante koliko nacini predstavljanja znace-nja unutar zajcdnice, drustvena i politickavrijcdnost tradicijskih izvedbi. Rczullalitakvih istraiivanja objavljeni su u ovojknjizi, a sama istraiivanja provco jeInsegnamento di Lcttcratura delleTradizloni popolari u Sicni, uz po-moe suradnika i sludcnala, pod vodstvom

P. Clcmentea. CIanci se bave ccrcmoni-jalnirn predstavljanjcm i prikazivanjemunutar spccificnih kullurnih horizonata.

Prvi dio zbomika preteino jeetnografski koncipiran i sadrii detaljneopise Scst "putujuCih predstava s kolck-tom" u juinoj Toskani, uz uvodne napome-ne 0 dru.stvcno-ekonomskom ambijcntutradicijskog folklornog tcatra i uz zakJju-cne misli 0 obnovi folklornog kazalistaposljednjih godina u Toskani.

U drugom dijelu zbornikagrupirani su pokusaji shvacanja i tumacc-nja nckih aspckala folklornog teatra. Prviclanak u toj grupi nastoji konstruiratinacine grafickog prikazivanja i predlaicmodele za pjcsmc vezanc uz ko1cktu,uzimajuci u obzir radove Van Gcnnepa iMcsnila i nc zapostavljajuCi pravnc,ceremonijalne i ckonomske aspekte dara.Drugi rad u ovoj grupi vraca se tekstu ,ali tu tekst sluii kao ilustracija "idcolo-gija" prepoznatljivih u tradicijskim prcd-stavama, s ciljem da sc pokaic da je upovijcsnim zbivanjima dcvctnacslog idvadcsctog sLOljcea u Toskani "narod"igrao aktivnu ulogu u kulturi, uz razvi-janje dru.slvcne i klasne svijcsli. U trcccmsc prilogu opet pokazujc kako pisanalradicija prcrasta u sadriaje folklornogteatra, uz odbacivanjc ncgativnog prcdzna-ka koji se obicno vczujc uz "mijc.sane"oblikc transmisijc u [olkloru, tamo gdjcsc javlja iii gdje prctcie pisana rijcc.Posljcdnji prilog u grupi uvodi noveinstrumcnte u izucavanje maggiolalapsiholoski i ctoloski pristup, cirne scprosinlje inlcrdisciplinarnost u uovijimkrctanjirna talijanske ctnologijc [kojuTalijani zovu derrwlogijal .

Trcci dio zbornika dokaz jc datalijanski dcmolozi, napustajuci filoloskipristu p, ipak n isu zancmarili literarncaspcktc pro matran ih ophoda - knjigadonosi pct dramskih tckslova. Jcdan je odnjih prcuzct iz ranijcg manuskripta [autorjc poznal], a oSlali su transkripcijc i zapi-si suvrcmcnih izvcdbi.

Bib1iografija sadrii popis djclao poljoprivrcdi i druSlvcnirn odnosima uToskani u ovom i proslom stoljecu, popis

175

prikazi

djela opecg karaklera 0 folkJoru i folkJor-nom kazalistu, te popis djcla 0 posebnimoblicima folkJornog kazalista, a zbornikima i inclcks imcna.

Knjiga Vecchic scgatc edalbcri di Maggio pokazuje zanimljivuorijcntaciju unutar talijanske dcmologije,struju koja uspijeva intcrdisciplinarno obu-hvatili svoj prcdmet istraiivanja, ploclnoujcdinjujuci suvrcmeni konteks-tualnipristup i novc trcndovc svjetskc ctnolo-gijc s ranijom [naroCito lijcvom] tali-janskom tradicijom.

IVAN LOZICA

Split<;kl karnevall, prircdiollaras, logos, Split 1984, 104 str.

Frano

••••••••••••••••••

Split, koji visc ocma karncva-la, izdao je knjigu 0 svojim kamcvalima.Uz odabrane tckstove 1. Kovaciea, V.Mihaljcvica [Ncurastenicusa], I. Raosa iM. Uvodica, te uz pokladnc brojcve humo-ristickih listova ["Duje Balavac" 1908,1922, 1923; "Grom" 1922; "Slandarac"1936 -1941) objavljcn jc i prcdgovor pri-rcdivaca F. Barasa, kralak ali infor-malivan. Baras jc svoj prcdgovor tcmcljiona ranijim radovima 0 kullurnoj povijCSliSplila [radovi D. Boiic-Duzancic, C.Fiskovica i H. Morovica], ali jos nmogovisc pomogli su mu stari brojcvi novina imala privalna izdanja od 1865. do 1941.

IZlIzmcmo li prcdgovor, Daraso-va knjiga zapravo je reprint starihkarncvalskih publikacija - zabavno popu-larno slivo kojc se ni dalumom izdanja[tiskano 1I veljaCi 1984] nc razlikujc odsvojih originala. Ipalc SlO govore i komesluzc slari karncvalski tckst.ovi, koji seobjavljuju u ugaslom kamcvalskom zari-slu? Pisac ovog prikaza zna, ali citaoci tonc moraju. znati: u isto vrijcmc dok naSplilskoj Pjaci INarodni trg 4) u "l..ogosu"izlaze Splilski karncvali, u Donjim KaSlc-lima splitski opeinari jcdva uspijcvaju

iznuditi pomilovanje za osudcnu krnjuSuDujku, gigantsku figuru trudnice kojaprcdstavlja splitsku opCinu, nesudenu maj-ku "male KaStelanke"... Sarno joS nekoli-ko kilomctara dalje, joS uvijek u istojsplitskoj opcini, arhaicne maSkare izRadoSica na pokladnu nedjelju izvodesvoju prcdstavu borbe Turako. i Tala, ukojoj sudjcluju i prastari tradicijski likovidida j babe... Cini se da Split joS nijekarnevalski mrtav - na Pjaci i na RividcsclljeCima vee nema maSkara, vlada zat-isje, ali na peri fcriji karneval bukti idalje. Slicnosti su slucajne: 1940. godi-ne krnje u Splitu nije spaljen "radi opeeintemacionalne silUacije", a 1984. god inckrnjuSa Dujka u KaSlcl-Starom nije spa-ljena zbog unulraSnje situacije u opeini.Danas viSe ne izgleda moguce ponovnoozivljavanje maSkarada u samom graduSplitu, u tome sc Velo Misto ne razlikujeod oSUtlih naSih ccntara, prcmda se go to-vo svakc god inc bezuspjeSno javljaju no-ve inicijalive. Karncvali su prognani izvccih gradova, gdje su ncslali uvjeti zanjihovo odrlavanje: cini se da karnevalipak traii homogcnu, zatvorenu zajednicu.Splilski karnevali zato su danas dragocjc-no svjcdocansLvo 0 nekad snainom urba-nom karnevalu, izbor iz gradc koji mozebiti korislan ~.a usporcdbu sa suvrcmcnimkarncvalskim zbivanjima danas. Barasovaknjiga puna je zanimljivih dctalja. Iz njcsaznajcmo da su nmogi znamcnili Splica-ni sudjclovaJi u maSkarama [don FrancBulie, na primjcr], saznajcmo 0 pojcdinimmaskama, 0 krabuljnim plcsovima po pa-lacama, privalnim kucama, citaonicama iu kaza!islu. Doznajcmo 0 polilickim inci-dcntima i 0 zabranama. lcdna narcdba iz1835. godim! zabranjuje rakcte i vatrome-te, ncpristojne aluzije na racun vlasti,vjcrc i morala, ali istodobno stili i maska-rc - "policija cc primijcniti strogc mjere iuhapsiti svakoga tko se usudi vrijcdatikrabllljc i uzncmirivali ih na bilo kojina(:in". Ista narcdba zabranjuje tako obra-zine kojc "prctjcranim oblicima pobudlljuncugodne osjceajc, a ne radosti i vcscljakojc krabuljc trcbaju pobudivati".

Doznajcmo cia je npr. za ludi