God. IV.

- .Jd!uja ptdplata ĐlD 30.-

z. laoa:mltvo dvostruko.~ Adresa UredniUva l p u v e: ~enik. p. p. 17

k" ldul avakl tjcdm.

I u Nitko nije tcliko škodio katolitkoj

Crkvi koliko protesfantizam s Lu terom ll XVI. stoljeć u. Ssm se Luter tužio, da su pod njeg ovim ut teC<:Jem ljudi postali .sebifniji, nu ten. ji i ma oje milosrdni negoli što su bili pod Pa pinstvom·.

Protesta ntizam uspio je, da mno­ge milijune vjern 'ka pov u če u svoje mreže. Ćinilo se, lj ll d ki govoreti, da je :katolička Crkva izgubljena i da za nju oema više opsta oka na svij~tu. No Isus, njezin božanski osni­vač, nije došao na ma oje svome obe­t .aoju Crkvi: .Ja sam s vama do lonca svijeta! . •. Vrata paklrna ne ce 1e nadvlsdatW U tim tdkim časovima

Božja Providnost je d č la Crkvi umne ~ape, vel1ke crkven e red ve i svt:ce neprocjeoive veličine. Ovi su napravili bko moćni štit obrane, ela su zsusta· vili prodirFnje prctestantizrra.

Tko treba NAOČALA nfka se obrati optičaru

Vinku Vufiti1 - šib~nik lJiica Kralja Tomislava

(DROGERIJA)

Jedan između ovih velikih svetaca, što ih je Providnost p slala Crkvi, je Jgnacije iz Lojole, utemeljitelj Draibe Isusove (Jezuita), koja je veliki i mc. ćni crkveni red, dika i poncs katoličke

-Crkve. Ignacije je bio španjolski ple­mić, koji se posvetio vojništvu. Ranjen kod Pamplone obratio se Bogu či­

tajući životopise svetaca. Kad je oz­.dravio, poklonio je Ocspi svoj viteški mač i povukao se u špilju Manrezu, gdje je oapi .. ao onu divnu knjigu , koja se zove .Duhovne vježbe·. U Pi!rizu je dovršio svoju vjersku naobrazbu, 11

JHi o:. o litvi u ks p eli Mon t matra odlučio je da ustanovi Družbu Isusovu god. 1534. Napokon g. 1540. dobio je Đd Pape Pavla IJI. odobrenje novoga nds, kojemu je glavna svrha, da

Sibenik, 26. veljače 1933.

CI rr di na svijetu za sve veću slavu Božju Isusovci rade oko spasli svoga bližn jega prcpovtjedaojem, mi ijama, katekizacijrm ispovijedanJem, duhov­nim vježbama, ali osobito oduojem mladeži, a nastoje i ok o vlastitog po­s ećeo ja ra zmatranjem i ispitivanjem savJesti, n olitvom i čitanj u:"l p,... božo ih knjiga.

Družba Isusova zaczimiJ e zname­nito mjesto u modernoj povije H i .maaana je cd svih povje ničda kao naJjača obrana, što ju je Crkva imala prctiv širenja protestantizme. Brit anska erciklcpfdija, ogror; no moder no an­gle-protestantsko djelo, p1še, da su .Ist sovci za m2lne tri stolJeća dr žani u EHopi kao najbolji na~tav ni ci

a školi • • • Oni su uveli novi oblik nastave i to tako, kao što je Fricl tik Veliki uveo mc dernu vojničku taktiku, pa su se zato Isusovci pokazali kao predstraža ljudskoga napretka. •

K~ o što su se Jed n oć farizeji po­digli proti Isusu , što je šibao njihovu pokvaren st i zl bu, tako su i pre te­stanti zamrzili Družbu Isusot•u te na nju nabacili svakojake l;tt:vt:te i sva­kojako blato. Progonili su jf', gdjegod su mogli. Tu mržnju, tu borbu pr tiv lsusovaca, kao najboljih i učePih bra­oil~ca katoličke Crkve, naslijedili su kasnije francuski enciblopedisti, frama­sunerija te bezvjerci i liberalci u svim državama po svijetu. Zalo nije čudo,

što nijedan red u povijesti Kristove Crkve nije tohko progona pretrpio, kohko Isusovci. No zato nijedan red nije doživio ni toliko sjajnih pobjeda, toliko slave i toliko ogromnih zasluga za Crkvu, narode, znanost i odgoj mladeži!

U svim progonstvima, što ih je pretrpjela Crkva u pojedinim državama zadnjih stoljeća tako n. pr. u Južnoj Americi, Francuskoj, Italiji, Spanjol­skoj, Njemačkoj, Portugalu Isusovci su imali čast, da su bili uvijek prvi pro­gonjeni. No zato su se i časno vraćali, fim bi progonstva svršila pobjedom

Br. ·L Cijena 1. Dio

VIa nlk l odgovorni ured lo<; · S već. Joso F e li e i n o , ~

Šibenik ulica s 1. Mar.ioa

štampa: P o~ tk a Ti s k ar l (Br~ća ~1atačić pk. Petra) Pred.ta\'mk \'jek. Matačlć .

O .asi po naročitOJ tarifi.

Crkve, k0ja jE' uvijek p-ogonjena, a mknd ~ o oi eđe .. l

Zato se k-ž", da su I·u ovci :a ji­čari Papini, jer SJ oni od XVI. viJ KB

dalje napravili bronča 11 zid, prt:d ._o: jim su pri·e li po Jiie razbili svJje glave svi pr ...ti n· ci k- toličke Cr ·v e. Oni mir;Jo ., d1ose va ta p o~oost a i z~ d ovoljo1 su ŠIO se mogu ponositi, da su vjerne sluge pr& 'e i isti 'ile Kr i to1 e Cr k v e

U naše tC cl ke kr;!''!Ve do~li U

o dm~ h ori osnutku Družbe i to O. Bobadilija, r1rug sv lJ~; lg fCi a. Ou. brovački senat zamulio je ~ocl. 1560. sv Stolicu, da im o .. t 1 i O Bobad11ija i pošalje jcš r ekolttw ret'ov'lika. Si­novi najodl. nijih dubrovačkih porodica odoše u Dr žbu, IH'i je dala hrva t­skom flarođu ne s .. mu o. K aš1ća ,

pisca prve hrvatske slo 11ce, v ć sto· ti u odličnih pisac<~, po je-ničara i lj •di 7.0fno·fi

U prije~ tolni cu dr ata, u Zagreb, dcšli su Isu ovc1 god. 1606 na molbu najodličnijih građana, baš u času, kad su neki počeli pria njati cz protestanti­zam. Oni su osoovc:li u Zag rebu p1vu gimnaziju god. · 07 ., a kasnij e su Isu­sovci još otvorili gimnazije na Rijeci, u Varaždinu, Ostjek u, Požeg. Isusovci su god. 1669. osnovali kcd na u Za· grebu i na1višu šl<olu pod imen.1rn .Akademija•, iz !.toj~> su izašli naj 1d­lič niji hrvatski odoljubi i preporoditelji ns~ega narođa. Veliki preporoditelj Herceg-Bcsne, nadbiskup Stadler, pre ­dao je Isusovcima odgoj svujib budu­ćih svećenika. Predao je naime D;užbi vodstyo i upra •u bogoslovije u Sara­jevu i gimnazije u Travniku , za koju su pravoslavni Srbi, delegati \inista rs tva Prosvjete, rekli, .đa, ako .travn ička

isusovačka gimnazija nije prva u J u g o s l a v i j i, n i j e z a t a l n o n i dr u ga •. Za sav· svoj rad Isusovci su jako obljubljeni i popularni kod nas H n ata. Za našu bi torij u i kultu ru su stekli n e p r o e j e o i v e i v j e č n e z a­s l u g e. Njihovo zaarebačko svetište Presv. Srca je zato osobito milo svahom hrvatskom srcu.

Isusovci su, i ako siromašni, na glasu radi učenosti i sveto ti svojih

atru.a t.

članova, kojin ima sada po cijelom svijetu 22.936. Sami poganski veli­kaši tako cijene I msovce, da je ja­panski car Mikado zamolio sv. Sto­licu , da im pošalje lsusovce za višu eaobrazbu toga naroda. Papa Pio X. poslao mu je njemačke lsusovce, koji su g. 1912. u Tokiju otvorili sveučili·

šte .jock/ Daig aku", a god. 1903. oh·arili su Isusovci za Kitajce iz svih i'Okrsjioa sveučilište .Aurora• u Chang Hai· ju sa filozofskim, medicin­skim, pravničkim i tehničkim fakulte-

tima, s u Zi-Ka· Vei veliki meteorolo·

ški institut, koji javlja mornarima vri­

jeme u tim pogibeljnim krajevima.

Laička fran c uska vlada, koja je do rata progonila Crkvu i tjerala redov­Bike, ne samo se nije usudila di­rati, već je u Beirutu u Siriji poma­magala lsusovce i još danas ih pomaže radi glasovite isusovačke ,. Unlverslte St. Joseph• sa svim fakultetima , osno­vane god. 1875. To je jedno od bo­ljih sveučilišta na svijetu. U Austriji imadu Isusovci teološki fakultet u Inns­brucku, a u R1mu imaju sveučilište

." Gregorijanu•, koja slovi kao najbo· !ja katolička bogoslovija na svijetu. U Rimu Isusovci imadu u svojim rukama još "Biblijski" i .Istočni institut•, kao što i .Russicum•.

Patriotizam hrvatskoga svačenstva (Nastavak)

Sveć e n ici su uveli hrvats 1 Jezik i u sv jetovnu književnost i služili se Ja­timcom. Dr V od n i k veli , da je sve­ćen ik Mavro 'vetran ić (1482.-1576 ) "najpl odn iji dubrovački pjesnik 16. sto· ljeća, i to lirik, e pik i dramatik•. V e· tran ić je bio začetnik svakoga knji· ževnoga pokreta u o no doba. Tko hoće da dobro shvati G 1 od tl ića i ci­jeli slo vi :Jski pokret u d u brovačkoj

književnosti XVI. vijeka, treba da s~ osvrn~ i na pr~teče toga pokreta : Zoranića i Burakovića. Prvi je bio fra njevac, a dru(i;i svjetovni svećenik. U drugoj polov ici 16. vijl!ka svećenici su se uvijek: isticali kao pisc1 i izdavači kn jiga : Kon zul, Dalmatin, Cvrt!ić, ju­ričić, Bučić i t. d .

Kad je Outtemberg god 1455. izu. mio tisak za štampanjt knji~a. prvi, .koji su se kod nas posllltili tim ko• nsJim izumom, bili su brvataki sve­ćenic i , i to ~od. 1483., 14!3., 1507. i t. d. Dakle svećenici su bili prvi pio-

Slobodne Sjeveroo-Amerićk:e Fe­deralne ~epu blike tako cijene l nnovce, da su im dozvoiUe otvoriti mnogd viših zavoda i sveučilišta sa svim fa. kultetima. Tako u Omllhi (Nebraska) Isusovci imadu Creighton University, osnovan g. 1878.; 11 Detroitu (Mibigan) Detroit Univ. od g. 1877.; u New­York City: Fordkam Univ. od god. 1841. sa 140 profesora i 10.000 sveu· čilištaraca; Georgetown Univ. u Wa· shingtonu od g. 1789. sa okolo 3500 sv~nćilištaraca i 261 profesorom; u Spo· kani (Washington) Gonzaf!-a Univ. od g . 1887.; u Toledu (Onio) St. fohn's Univ. od g. 1898.; !l SL Louis-u (Mis­souri) St. Louis Univ. od g, 1818. sa 245 profesora i 4000 sveućilištaraca;

u Chicagu (Illinois) Lojola Univ. od g . 1870. sa 250 profesora i okolo 5000 5veučilištaraca; u New-Oileans u (Louisiana) Lojola Univ. od g. 1911 .; u Milwaukee (Wiscousin) Marquette Univ. od g. 1855.; u St. Clari (Kali­fornija) Sta Clara Univ. od g. 1851. Sva ova sveučili§ta za pravo, diplo­maciju, ekonomiju, medicinu, zubar­stvo i t. d . smatrana su najboljima a mocnoj zvijezdanoj republici Sjeverne Amerike.

Družba je dala nebu brojne i ve­like svece: kao sv. Ignacija, utemelji­telja D I.; sv. Franu K:>averskoga, a-

niri prosvjete i sa štampanim knjiga­ma. Prvu hrvatsku glagolsl<u tiskaru u­veo je u Senju g. 1494. biskup Simua Kožićić uz pomoć dvaju kanonika. G lagolski mi3al, štampan u Mlecima god. 1483. , prva je štampana knjiga na slavenskom juga. U Bosni su Fra­njevci oni, koji donose vjersku i knji­žev nu prosvjetu našem hrvatskom narođu .• Upravo oai- piš! Vodnik - stvorili su najljepiu i naJvažniju nabožoo · poućnu književnost na br­valnom jeziku •. Istakli su se fratri: Divković, Posllović, Papić, Ančić. l u drugim našim krajevima sinovi su sv. F rane nosioci katoličk.e prosvjete kao što u prošlosti, tako i danas.

Svećenik Bartol K ašić (1575.-1650.) oa hrvatski jezik preveo je cijelo sv. Phmo .• on je prvi na§ gramatik i poluetač misli o jedinstvenom knji­fevnom jeziku• - pi!e Vodnik. Prvi rječnik ndega jezika napiiao je i izdao ( 164~.) isusovac Mihalja. Najpo• pularniji hrvatski pjesnik jejra Andrija Kači e Miočić ( 1696.-1760.) i njegova

pO!tota Indije i Japana~ sv. f'rancr Borgija, koji je ostavio svijet i postao jednom ođ napjajnijib ,;rijeda D. J.; oa liljane čistoće i uzor mlađefi sv-. Stanka Kostku, sv. Ivana Bercbmans-ar. sv. Vjekoslava Oonzsgu, itd., p11 preko 800 mučenika sv. katolićke vfere i 2000 mućenika, koji su žrtvovali život n djelima ljubavi naprama bližnjemiL Iz D. l. su glasoviti učenjaci teolcui SV'.

8etlarmin i O. Suarez; propovjednici (). Segneri i O. Abel; astronomi O. BG­škavić i još glasovitiji O. Srccbi; s~ ciolozi O. Cattuein i O. 1-'escb; povje· snićar O. Orizar; prirodoslovac G. Wasmann i t. d. lsaso'{Ci su D!l.pisali više od 25 000 znallstveoilt djela, da­paće svjetska monumentalna bollan­dislička djela: Acta Sanctomnt i Alft!­lecta Bollandiana izdanja su Družbe Isusove u Belgiji. Kod nas Isusovci izdavaju uvažena reviju .livo!«, a za vjernike .. G!asnik Pres v. Srca•, najr~r­

šireniji vjerski glasnik kod Hrvata, te misijski list .Katotifke Misije• i jot tolika druga izdanja.

Evo, zašto svi mi katolici Hrvati sa svim poštenim ljudima želimo, da s~ ovaj red množi, cvate i širi za đo­brob it i napredak ndega hrvatskoga naroda i naše katoličke vjere.

fojt!-''

pjesmarica je postala prva brvatskll opće · narodna k !ljiga. Najslavniji hrvatski zvj~zdoznanac i fizićar je hu­sovac Ruđer Boš"-ović, koji se prosili­vio i preko granica naše domovine.

Hrvatska je književnost osobito 11

osamnaestom i devet!laestom stoljećtt

dosta bogata, a sva je ta književno~

djel o hrvatskoga svećenstva. Pavi ina. Isusovac&, Franjevaca i t. d.

P rv i naš historiograf je svećenik: \lramec sa .Povjesaicom hrvatskog kraljevstva•. Inače svi samostani ima­du lijepi običaj: popisivati zgode svn­jih samostana i okolice. Tko je po­dig a o hrvatsku povijest na visinu m~ derne krltićke nauke? Opet svetea· dr Fra n jo R af k i. Poznati sm pak kat. povjesničari Ljubić i Tkalfić, a. svećenik MatiJa M e s i t ~ prvi u hrvatskom svečilištm predavao povijest. Po cijelom zaaostver:toiD svijetu pel%od. je dika svećenstva dr Frimo 8 ul i(. arbeolo2, čije će itoe ostati vje(no vtuoo sa iskopinama SoHn.

(NastaYife sel

b. l; ~ .

BroJ 4 .

Zahvala nadbiskupa dra A. Bauera

Prigodom 78. mojeg rođendana pri­mio sam bezbroj pismenih i brzojav· wh čestiW!:a. "Hrvatski Katolički Na­rodni Savez" pred&o mi je spomen­koji~a s čestitkom, koju je potpisalo preko 200.000 svećenika i vjernika ne samo iz zagrebačke nadbiskupije, ne­go s područja cijele države. Kraj togl me se i posebice iz svib krajeva sje­tiše molitvama i dobrim željama ne samo moji davni prijatelji, znanci i -svećenici, n~o i mnogi u~tedni pred· stavnici sviju svjetovnih staleža od najvi§lh do najnižih.

Ja sam ovim iskrenim !eljama i izrazima orijsteljske odanosti i sinov­ske privrženosti duboko dirnut ne sa­-mo zato, !to n njima gledam poštiva­aje prema mojoj osobi, nego još višt i .u prvom redu zato, što se kroz sve 1e čestitke odrazuje ljubav prema sve­toj katoličkoj Crkvi, za koju evo vi­dim, da je hko nježno srasla • da­šam i osjećajem hrvatskoga naroda.

Budući da mi nije moguće da se posebice zahvalim svakom pojedincu i ~ruštvu na podastrtim željama i čestit kama, ja se evo ovim putem svesrdi­ce zahveljujem svima: katoličkim i hrvatskim udruženjima i iu:;t itucijam a, pojedincima i širokim slojevima hrvat­s ·oga. puka.

Svima topla h vala, a dobri Bog neka dade, da se pie nenite nakane, misli i želje sviju ostvare u tom smje · :rn, đa sve bude na slavu Božju i na pravu korist j sreću brvatsko~a naroda.

U Zagrebu, doe 16 . veljače l 933. Dr A. Bauer, v. r.

nadbiskup Z82febački

Za~to su sva sokolska dru~tv a urotestiralal

( .. Katolić!..i List• - Zagreb, 10. II. 1933. Br. 6.)

Sav~z Kraljevine J J goslavij~ izdao je ovo naređenje: "Liubljana, ll. ja nuara 1933. Broj 23. 33. Dva velika događaja uznemiruju ovih dana natu sokolsku porodicu i čitavu ju~oslaven-

ku javnost: poznate punktlcije se­paratističkih i razornih politil!kih elem•· IJat. i poslanica kttolitkog episkopata protiv sokol1tv1. Zadržavajući pravo i dužnoat da spram jedn02 i drngo& p.ojava Savez Sokola K. J. zaume

stanov~te na vanrtdnoj sjedo ;e i d ne 16. o. mj., smatram pre kom potrtb om da svaka nda jed inica podigo~ glas ogorčenja i spon taor g protesta. Ovo neka se u č ini odmah po prijemu ovog pisma i to na taj način da pošaljete protestni telegram: a) Gospodinu Predsednikikn kr. vlade Dru Milanu Srškiću u Beograd; b) telegram jed­nake sadržine Savezu Sokola Kralje­vine Jug oslavije Beograd. Telegram neka bude izraz Vašega ogorčenja

protiv nameravanoga rušenja narodnog i državnog jeJinsiva i protiv nap adaja katoličkog episkopata protiv Soko ls/va. Zaključite telegram usklikom: Živeo KraJjl Živela Jugoslavija l - Požurite otpremom telegrama, da oba stignu najdocnije do 16. ov. na gore spo­menute adrese. Ovo je od preke po­trebe za na! daljni postupak . Zdravo ! l Zamenik Starešine Gang! s. r. (Pe­čat: .savez &>kola Kraljev1ne Jago­slavije• .)

sveta stollu1 i lmJIJ Boris 12. oktobra l 93(1. lrneginja [van a

Savoja, kći talijanskoga kralja, vlasta­ručnom molbom obratila se sv. Ocu, da joj dozvoli ženidba sa Borisom, kraljem Bugarske, pravoslavne vjere . Da dobi je dozvolu, obećala je. da će se potpuno podvrći dvama zahtjevima

1061. kan. prava, t. j. da će JOj pravoslavni suprug pustiti potpunu sl obodu n ispoVIJ eda o ju svoje vj ere i d11 će sva djeca biti 1 krsteoa i od­gojena katolički. 05tm toga vl astorač­o o je još obećala po §. l 063. kao. prava, da te se vjenčati u katoličkoj

crkvi i aa neće obnoviti pristanak pred oekatoličkim svećenikcm. Sam kralj Boris je vlastoručno sapotpisao molbL1. KardinaJ državni taJntk 1.9. oktobra l 930. odgovorio je knegtnJi l vani, da je sv. Otac obaziruć• se n .a obećanje, da če izvršjti sve za h ­tjeve katoličke Crkve .te imajući obzira, da se isti kralj Boris Ul. su­potpisujući se na molba Nj. V. Kne­ginje Ivane podvrgao istim obećanji·

ma•, uvatio njihov u molbu i dozvolio v Je ota o je.

13. siječnja ove godine kraljica Jvana rodila je djevojčicu, koja je 15. istoga mjeseca bila krš tena po pravo­aJavnom obredu od metropolite Stje­pana. Apostolski delegat Mons. Roo­~aUi bio je zato prisiljen, da .protestira,

•traaa. ito visoki roditelji nijeSil izvršili obe-­ćanja, daoa prije ženidbe, eda dobija dozvola 21 njtt radi mje!ovite vjerr.. Radi ovog teškog prekršaja zada­nog obećanja sv. Stalka je naložila. da se u bugarskim katoličkim crkvama ima izostaviti uobičajena molitva za. glavu drfave i izostaviti svi crkveni obredi pri li kom rođendana članova. kraljevske obitelji, koja je radi ovog prekdaja pala pod ekS:Comunikaciju .. što je najteža crkvena kuna.

Tak o katolička Crkva bezodvlačno primjenjuje crkvene propise i na kra­ljevsku bugarsku porodicu, kao Mo bi istom kaznom udarila i posljednjega svog vjernika. Time katolička Crkva još jedn om dokazuje, da je iznad svih obrira, kad se radi o načelnim pia­njima i o svetosti ugovora.

75. godišnjica lurdskih ukaz ja Ove godine katolici po svemu svijeta

slave sedamdeset j petu godi§njiro akazanja Bezgrješne Djevice Bernarcftci Sub ir u.

Žel j a je sv. Oca Pape Pija Xl ., da ove jnbil arne večanosti buda što veli­čajnije i da im prisustvuje što više revnih i pobožnih hodočasnika za ka­tolička obnovu drustva, jer su bolesni na duši i tijelu ne samo mnogi ljudi. već je cijelo moderno nemirno dr o · t vo b olesno i treba ozdravljenja.

Zato i mi s naše strane preporu­čujemo, da se sv1, kojima ~ to ibko mogutf. prik ljuče brva skom hodoča­šcu za Lur<l, i poau poklo niti se draaoj nebeskoj MajcL lz Zagreba hodoća­

smci polaze 10. srpnja. Cijena u pa­tovanje, t. j. s tan i branu od Zagreba aa Zagreba, razgledavanj e gTBdova 11.

autu i zaJe<lnička putnica, IZnosi Din. 2500.

t Don Stjepan Banov 6. t. mj. preseJio se u vječnost u­

mirovlJeni i slijepi žup nik preč. &­nov, dotivjevši neooic!ou starost ođ 88 godina. U T koou je bio župnik 5 7 godi na. Oprosno slovo održao mu je vlč. doa Ante Per~. Na sproro­du je bilo devet svećenika , a bila je je zastupana i biog radska općina. Preč. konsultor Basioli i vlč. don A. Sob dopratili su mrtve ostanke do co đnog~ Jela Vrgade, gdje je bio pokopa Da

.Pokojni je imao mnoge usla&e .z~

napredak sva&a Tk ona. P. u miruJ

lltrana 4. ltA~OLDt r J 4

• z a g l

Svečana proslava Papinog dana

DJEČJA ZABAVA OKRUŽJA HKN-­SAVEZA U nPdjelju 26 . t. mj. prire­đuje Okružje HKNSaveza u dvorani .Kat. Doma• d j ečju zabavu. Uz tri dtklamacJjP na pre gramu •u i dva igrokaza: .Ljubll v i zloba" i ~ M a li pf­čari• s pjevanjem. Preporučamo našim građaninw , da u što vt ćen 1 broju po­sjete ovu dječ j u zabavL i tim raz~ eseJe naše najm lađe . Za djtcu st: daje zaba­va u 2 sata popodne, a samo za sta­rije u 6.30 sati navečer.

Hrvati kate lici Krešimirova grada

nijesu ni ovom proslavom zaostali za

mnogobrojnom svojom br&ćom širom

katoličkoga s' ijeta. I oni su 12.1. mj.

V{ ličajno proslavili ll. obl jetmcu kru­

nisanja sv. Oca Pape Pija XI.

Rano ujutro svi su se Kr ižari i Križa·

rice skupa sa članovima i članicama

ostalih naših katoličkih društava u ve­

likom broju skupili u ste !Loj bazilici

sv. Jakova, da zajed nički pr1stupe k

Stolu Gospodnjemu i od Euharistijsko­

ga Spasitelja isprose obilje m1losti za

svoga dragog Oca. Sv. Ml5u je odslu~ žio prepozit kaptola preč. don Ivo

Iv a n o v ić, koji je preko nje održao

-veoma lijepu i zanimljivu prigodnu

propovijed o Papinstvu, Osobito je

preporučio tri bijela simbola: bijelu

Hostiju, bijelu Djevicu i bijeloga Pa­

pu, koji su međusobno u najužcj ve · zi. Križarska omladi na preko sv. Mi

se odušEvljeno je pjevala.

Usprkos lošega vremena na sveča­

noj portifil1alnoj sv. Misi, koju je ot­

pjevao naš preuzv. biskup dr Jerolim

M i l t tr, u l{atedrali je bi! o mnogo

vjernike. Mj t š ov iti zbor • Cecilija nsko­

ga Zb ra• pod vrsnim vodstvom svog

ufitelja g. A. Sentinella sldadno je

izveo li jepu Misu cd Foerstera i kra­

snu Pa r insku himnu od Rosatti· a.

Po J; O dn e u 5 sati hrlili su vjernici

ponovno u k P. tedralu. Prije svečanog

,. Tebe Boga b v alimo• i blagoslova sa

SvetotaJstvom vatreno je progovorio

vjernicima Isusovac mp. o. Matija R a­

badjija. Njegov jedivni govorefekt­

no djelovao na sve prisutne vjernike

te u njihovim srcima usplamtio još

veću ljubav prema sv. Ocu.

I ako je n eočeldvano sniježno vri·

jeme mnoge vje rnike zadržalo u kući,

ipalt je na večer dvo rana "Kat. Doma•

bila pu n a svijeta te je svečana akade­

mija, ko ju su priredili naši Križari i

Križari ce u svakom pogledu sjajno

uspjl'la i bila novim doltazom stoljetne

vjern osti i odanosti nas Hrvata kato

Jika Sv. Stolici. Uz brojne istaknute

.katoličke ličnosti i brojno građanstvo

.akademiji je prisustvovao i preuzv. bi­

skup dr Jerolim Mileta. Al{ ad( miju je otvorio mjl'šoviti zbor

.Cecilijanskoga Zbora•, koji je pod di-

rigovanjem svoga vrijednog i zauzet­

nog uč 1 t e lja g. A. Sentinella zanosno

ispjevao • Paninsku hi mnu• od Rosatti- a.

Zbor je te večeri vrlo efektno otpjevao

još dva ke ma da: m e še viti zbor kom­

poziciju .Evo svećen ik veliki• od svog

učitelja , a ženski zbor s puno ugođaja

lijepu pjesmu "BožJi svijet•. Iza .Papine him ne- slijedio je veo­

ms interesantni prigcdni pr slov, ko­

ji je bio baš na svojoj visini. Učeni i

odlični naš predavač uspio je, da nam

vjerno i vrlo zgodno izaese sva djela

današnjega Sv. Oca Pape Pija Xl, te

ram je te ko odskočila u pravom svijetlu

njegova genijalna ličnost, kojoj se

danas divi čitav kulturni svijet. Buran

pljesak bio je zaslužena nagrada ve­

leuč. g. predavaču.

Salonski orbestar pod vcdstv'om

svega rohtvovnrg učitelja g. A.

A n ić a u više navrata lijepo je i us­

pjelo otsvirso molitvu .Dobri Oče

od F. Schuberta, • TaJ skJ ma1š" cd

A. Mozarta i • Vijen2c hrva ts~ ih

narodnih pjesama• od M. pl. Farkaša.

Križ~: rica gdica D. J ur i š ić s puno

osjeća j a 1zvela je cleklamllciju "Petru

u Piju" od Fra S. Milanova. Akacle·

mija se završila histori j:. kom dramom

u 4 čina "Flavije Konstantin", koju

su Križari lijepo odigrali. Nakon ovalw uspjele akademije

i velebne msnifesh!cije publika se za

dovoljna razišla svojim kućama uz

oduševljEn o klicanje Sv. Ocu, hrvat·

sl10m Episkopatu, dru Baueru, rreuzv.

M1leti i t. d.

OBLJETNICA IMENOVANJA PRE·

UZV. BISKUP(\. Naš preuzv. biskup

dr Jerolim M1letu 14. t. mj. navršio je

ll. obljetnicu svog imenovanja za ŠI­

benskoga biskupa. Tom prilikem je u

9.30 sali ujutro bila u katedrali sveča­

na sv. Misa, nakon koje je preuzv.

svečar primio čestitke svoga svećenstva

odaslanika katoličkih društava.

POKLADNA Z. BAVA OKRUŽJA HKNSAVEZA. Okruž je HKNSaveza priređuje u utornk 28. t. mj . u dvo­rani ~Kat. Doma~ svoju poklaclnu za­bavu. Na programu je iše šaljivih komada, pjevan1c:, svirll nje al r; nskog

orbestra, šaljiva pošta, šaljivi zatvor,

šaljiva lutrija i druge atrakcije . Poče­

tak u 8 sati na\·ečer . Ulaznica Din 5

po osobi. Molimo, da se na ovu

zabavu ne vode djeca.

jedino

S IBENIK

l ROBTI!!

•

OIPBLB Jer Vam neće b!U oezahvalne.

Solžeoe djene svim clpelamal Naročito ženskim l dječflml

ŠIBENlK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva 7.

l

P~VA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH·

SVIJEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK b-radujem crkvene voAtane svijeće svake veličine.

Specijalna izradba svijeća sa nakitima iz najbolje vrsti ,.pa§arina•.