RAZVOJ LUKE PLOČE

Marina BrodarićBrodospas d.d. Split

Jelena KrčumPomorska škola Split

Varija Bolanča

1. UVOD

Luka Ploče nalazi se na južnom dijelu Jadranske obale na lokaciji 43° 03' S i1T" 26' I, te je odlukom Vlade RH proglašena teretnom lukom od posebnogznačaja za Republiku Hrvatsku. Zbog svoje lokacije ova luka je od izuzetnevažnosti za gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine a također i za partnereiz Srbije i Crne Gore, Mađarske i drugih zemalja Srednje Europe. Smještena jeu zaljevu koji s južne i jugozapadne strane zatvara poluotok Pelješac pred-stavljajući time prirodni lukobran. Luka Ploče ima neposrednu povezanost upogledu zračnog, cestovnog željezničkog i pomorskog prometa:

• CESTOVNI PROMET - Okosnicu cestovnih veza čini Jadranska magis-trala, te Magistralni put Mađarska - Osijek - B.Šamac - Zenica - Sarajevo- Mostar - Metković - Ploče.

• ŽELJEZNIČKI PROMET -U pravcu sjever-jug pruža se željeznička prugaSarajevo - Ploče (195 km), koja predstavlja dio željezničkog ogranka PetogPaneuropskog koridora.

• POMORSKI PROMET - Pozicija luke Ploče omogućava pomorskupovezanost kako s gradovima na jadranskoj obali Hrvatske i Italije tako is lukama čitavog svijeta. Posebna kvaliteta postignuta je uspostavljanjemtjedne feeder linije, koja luku Ploče povezuje s Maltom i talijanskim lukamaTaranto i Gioa Taurom.

• ZRAČNI PROMET - Zračne luke u Splitu (l27km) i Dubrovniku(120 km) omogućuju veze sa svim zračnim lukama u svijetu.

Tablica 1 prikazuje povijesni razvoj luke Ploče. Odluka o izgradnji te lukedonesena je 1936. godine, a do sredine 1943. godine izgrađeno je 410 m obalei postavljena jedna dizalica. Luka Ploče i željeznica prema unutrašnjosti puštenisu u rad sredinom srpnja 1945. godine. Očito je da Luka Ploče bila značajna prijedrugog svjetskog rata a svojim razvojem je i potvrdila da je prema namjeni luka

135

otvorena za međunarodni javni promet, a prema veličini i značaju predstavljaluku od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku.

GOD. DOGAĐAJI1936. ODLUKA O IZGRADNJI LUKE PLO( E1939. POCETAK GRADNJE1945. POCETAK RADA LUKE1952. POCETAK RADA "LUKA I SKLADISTE"1970. UPLOVIO PRVI TANKER U LUKU1973. NAPRA VLJENA PRVA PLOVNA DIZALICA NOSIVOSTI 100 t

1976. IZGRAĐEN TERMINAL ZA PREVOZ ZIVE STOKE, SILOS ZAPRIJEM I PRETOV AR GLINICE

1979. IZGRAĐEN JE TERMINAL ZA DRVO1980. IZGRAĐEN JE TERMINAL ZA PETROKOKS

1981. INTEGRACIJA LUKE METKOVIC U USTROJSTVO LUKEPLOČE

2001. DOVRŠENA OBNOVA PORUŠENIH DIJELOVA

2005. INTEZIVIRAJU SE AKTIVNOSTI OKO PLANIRANJA IPROJEKTIRANJA LUČKIH TERMINALA

Tablica 1. Razvoj luke Ploče

Slika 1. Prikaz grupacije Luka Ploče d.d.

Grupu Luka Ploče čini matično društvo Luka Ploče d.d. i nekoliko povezanihdruštava sa sjedištem u Pločama (Slika 1). U ostale aktivnosti Grupe spadajugrađevinske usluge, održavanje, brodarske usluge, trgovina i druge. Luka Ploče jeprema namjeni luka otvorena za međunarodni promet. Lučkim područjem oveluke od 1999. godine upravlja Lučka uprava Ploče, neprofitna javna ustanova, a

136

gospodarske lučke djelatnosti obavlja Luka Ploče d.d. bivše društveno poduzeće.Luka Ploče d.d. je dioničko društvo, osnovano prema propisima RepublikeHrvatske. Društvo je smješteno u Pločama, a njegova osnovna djelatnost jeobavljanje lučkih djelatnosti, te usluge veleprodaje i maloprodaje u unutarnjoji vanjskoj trgovini.

2. RAZVOJNI PROJEKTI NA LUČKOM PODRUČJU U PLOČAMA

U 2005. godini započele su aktivnosti na Projektu integracije trgovine itransporta na temelju sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i SvjetskeBanke čiji je cilj povećati kapacitet, učinkovitost i kvalitetu usluga uz južnidio Koridora Vc, s naglaskom na luku Ploče kao njegovom polaznom točkom.Projekt integracije transporta i trgovine obuhvaća:

a) Izgradnju novog terminala za rasute terete novog višenamjenskogkontejnerskog terminala

b) Integriranje sa drugim sudionicima u procesu (npr. modernizacijuželjeznice) u cilju povećanja konkurentnosti transportnog pravca prekoPloča

c) Razvoj lučkog informacijskog sustava - trenutno je u fazi implernentacijasustava upravljanja kontejnerskim poslovanjem a u budućnosti infor-matizacija cjelokupnog lučkog sustava.

Vrijednost ovog projekta je 91 milijun eura, isključujući ulaganja u opremu, anamjerava se financirati sljedećim sredstvima:

a) Zajmovima međunarodnih financijskih institucija u visini 70 milijunaeura

b) Sredstvima RH u iznosu 20,94 milijuna eura

c) Sredstvima Lučke uprave Ploče u vrijednosti 600 tisuća eura.

Luka Ploče d.d. namjerava ulagati na cjelokupnom području i u terminaleza sve vrste tereta, što je u skladu sa vrstom usluga koje pruža i sveukupnimtehničkim kapacitetima te ljudskim potencijalima koje za takva ulaganjaposjeduje.

137

2.1. Investicijske aktivnosti u tvrtki Luka Ploče d.d.

Luka Ploče d.d. dobila je prvenstvenu koncesiju na 12 godina 13. kolovoza2005. godine na djelatnost na cijelom lučkom području (izgrađenom i neizgrađenom) i koncesiju na korištenje izgrađenih objekata i infrastrukture.Kako su izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućileproduljenje koncesije i do 50 godina uz suglasnost Vlade RH uz uvjet ulaganjau luke, tako je Luka Ploče d.d. to pravo iskoristila.

U razvoju lučkog područja u Pločama Luka Ploče d.d. planira uložiti 198,30milijuna EUR-a. Navedeni iznos će se gotovo u Cijelosti uložiti u narednih10 godina, osim dijela sredstava za obnovu starih kapaciteta koja će se ulagatigodišnje ovisno o istrošenosti postojećih sredstava u cijelom vremenu trajanjakoncesije.

Proces strategijskog menadžmenta unutar poduzeća započinje definiranjemmisije, zatim ciljeva, strategije i poslovne politike, ne može se kvalitetno r.aditina ostvarivanju planiranih projekata a da se ne vodi računa o utjecaju okoline.Obzirom na događanja u poslovnoj okolini, tvrtka Luka Ploče d.d. odučila jeinvestirati u dva nova terminala, i to kontejnerski terminal i terminal za rasuteterete.

2.1.1. Projekt izgradnje terminala za tekuće tereteLuka Ploče Trgovina u periodu od 2001. godine do danas uspješno se bavidjelatnošću skladištenja i manipulacije tekućih tereta (naftnih derivata). Uskladu a kontinuiranim povećanjem prometa i izraženim interesom partnerai potencijalnih korisnika terminala za tekuće terete, Luka Ploče d.d., odnosnotvrtka kćer Luka Ploče - Trgovina d.o.o. namjerava realizirati investicijskiprogram koji sadržava 4 odvojena projekta, a svaki kao zajedničko ulaganje spojedinim partnerom.

Zajednički cilj partnera i društva Luka Ploče Trgovina su proširivanjekapaciteta i nadogradnja postojećih instalacija u svrhu skladištenja tereta,rasta prometa i čuvanja obveznih zaliha. U svrhu realizacije ovih investicijskihprojekata, potpisana su pisma namjere, imenovani projektni timovi, a neke odpripremnih radnji već su izvršene. Ulaganja bi se realizirala prema sljedećemnačelu: nositelj investicije, tj. LPT zajednički ulaže sa svojim partneromu suvlasničkom odnosu 50:50, formirajući na taj način tzv. Joint-Venture.Ukupno ulaganje bi se realiziralo u više faza na površini od približno 150.000rrr'. Vrijednost ulaganja iznosi 96.866.000 eura, neki od planiranih ulaganja su:

138

vertikalni cilindrični rezervoari za tekuća goriva, pumpne stanice i strojarskotehnološke instalacije za rezervoare, elektro energetika, zaštita od požara,rezervoar za vodu, vanjsko uređenje. Ulaganja bi se odvijala u dvije faze, prvafaza traje 5 godina i trebala bi biti završena 2013. godine, druga faza bi trebalatrajati od 2014. godine do 2018. godine.

Luka Ploče Trgovina d.o.o. u okviru planirane investicije poseban naglasakstavlja na mjere zaštite okoliša. Cilj je očuvanje ekosustava mora i kopna užegi šireg područja planiranog zahvata. U svrhu ostvarenja tog cilja provest će seugradnja kvalitetnih materijala i opreme, izvedba i ugradnja sustava čišćenjaotpadnih voda, preventivno sprječavanje mogućeg onečišćenja, i mnoge drugeradnje kako se biološka raznolikost i ekološka stabilnost ne bi dovela u pitanje.

2.1.2. Analiza tržištaCiljnu skupinu je veoma laku identificirati, a predstavljaju je sve vodeće tvrtkekoje se bave proizvodnjom, preradom, distribucijom i trgovinom nafte i naftnihderivata.

U prvom redu ističe se tvrtka Petrol d.d.- Ljubljana s kojom se godinamaostvaruje veoma uspješna suradnja te koja je putem pisma namjere iskazala svojinteres za daljnju suradnju i zajednička ulaganja. Krajem srpnja 2008. godineu sklopu tvrtke bilo je 415 benzinskih postaja, od čega 310 u Sloveniji, 61 uHrvatskoj, 39 u BIH, 3 u Srbiji i 2 na Kosovu.

Grupa OMV vodeća je naftna tvrtka u središnjoj Europi u područjuprerade i trgovine naftom. S više od 2500 benzinskih postaja prisutna je u 13srednjoeuropskih država. U Hrvatskoj je trenutno u funkciji s6 benzinskihpostaja.

Zračna luka Zagreb je također tvrtka koj aje pismom namjere iskazala potrebuza skladišnim kapacitetima i spremnost na zajednička ulaganja. Zračni prometubrzano se razvija u čitavoj regiji pa tako i u Hrvatskoj, a Zračna luka Zagrebposljednjih nekoliko godina bilježi znatan porast u zračnom prijevozu putnika.U budućnosti se očekuje da će Zračna luka Zagreb postati glavno regionalnočvorište zračnog prometa.

Handa Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata jesamostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova osnovana Zakonom o tržištunafte i naftnih derivata. Zakonom se uređuje pitanje obveznih zaliha nafte inaftnih derivata kao mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu Republike Hrvatskenaftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države.

139

Prednosti• Povoljan zemljopisni i geopolitički položaj• Blizina tržišta BIH, Crne Gore, Albanije,

Italije, Mađarske• Ostvarenje ciljeva strategije energetskog

razvitka RH ( skladištenje obveznih zaliha)• Slobodna zona Luke Ploče• Ljudski potencijal - iskusna radna snaga,

veliki udio mladih visokoobrazovanih ljudirazličitih profila

• Visoka potražnja za skladišnim prostoromza tekuće terete

Nedostaci• Nerazvijene transportne usluge i

logistika• Sporo provođenje razvojnih planova i

programa• Ograničena transportna infrastruktura

u zaleđu• Nedovršena privatizacija• Niska sposobnost financiranja

dodatnih koncesijskih plaćanja ilinove oprema

• Nedostatna podrška lokalne uprave urazvoju investicijskih projekata

Prilike• Ograničeni kapaciteti za prihvat i

manipulaciju tekućih tereta u ostalimjadranskim lukama

• Razvojem paneuropskog koridora Vc(B udimpešta-Osijek -Sarajevo-Ploče) lukaPloče postat će prometno još važnija

• Poboljšanje među-državne suradnje sazemljama u okružju

• Pozitivne mjere ( fiskalne i dr.)• Daljnja modernizacija i uvođenje visokih

sigurnosnih mjera zaštite okoliša

Prijetnje• Planirani investicijski projekti u

drugim lukama• Visoki troškovi kapitala• Razvoj riječnih luka i transporta• Neusklađenost zakonskih propisa• Administrativne prepreke• Politička nestabilnost regije

Tablica 2. SWOT analiza

Iz SWOT analize može se zaključiti da Luka Ploče posjeduje velikekonkurentske prednosti te da na tržištu postoje velike mogućnosti za dodatnaulaganja.

3. VIŠENAMJENSKI KONTEJNERSKI TERMINAL

3.1. Organizacijska shema

Matica Luka Ploče d.d. danas ima oko 600 zaposlenika, od kojih će 50 prijeći nanovi višenamjenski kontejnerski terminal. Novi terminal će se u okviru ukupneorganizacijske sheme razdvojiti u zasebne poslovne jedinice. Tih 50 zaposlenikakoji će nositi poslove na novim terminalima obučit će se dodatno kako bi mogliudovoljavati tehničkim zahtjevima koji proizlaze iz tehnoloških elaborata.

Terminal VSS VSS SSS-KV NSS-PK-NK UkupnoKontejnerski terminal 1 5 34 10 50

Postotak 2,0 10,0 68,0 20,0 100

Tablica 3: Kvalifikacijska struktura zaposlenih

140

Tablica 3 i organizacijska struktura upućuju na zaključke:

• Da 4/5 zaposlenih u Luka Ploče d.d. predstavlja srednje, više i visokokvalificirana radna snaga;

• Da 4/5 zaposlenih posjeduje veliko iskustvo u radu na lučkim poslovima(više od 10 godina radnog staža);

• Da projicirani broj od 50 zaposlenih predstavlja optimalni nivo koji upotpunosti zadovoljava očekivane potrebe za radnom snagom sukladnoočekivanom rastu prometa.

3.2.1. Lokacija budućeg višenamjenskog kontejnerskog terminalaNovo izgrađeni kontejnerski terminal će zauzimati površinu od ukupno154.000 m2 na kopnu (lučko operativne površine 86.000m2, obala sa zaobalnompovršinom 17.000m2, prometnice i objekti infrastrukture 24.000m2

, zatvorenaskladišta 12.000m2, pomoćni objekti 15.0001112) i 53.000 rrr' na moru, odnosnosveukupno 209.000 m",

Slika 2. Lokacija novog kontejnerskog terminalaIzvor: Poslovna dokumentacija tvrtke Luka Ploče d.d.

Oprema koju će koncesionar nabaviti i ugraditi na novom kontejnerskomterminalu može se svrstati u sljedeće osnovne skupine:

• Kontejnerske dizalice

Mobilne dizalice

Ostala oprema (vezana za kontejnerske i mobilne dizalice)

Otvoreno skladište.

•••Izgradnja pristaništa predviđena je u dvije faze, a u skladu s potrebama

luke. Nabavka oprema se odvija u tri faze (2009., 2011., i 2015.). U prvoj fazise nabavljaju dvije mobilne dizalice s pripadajućom opremom, a u drugoj fazi

141

se graditi otvoreno skladište i u trećoj fazi komejnerska dizalica zajedno spripadajućom opremom.

Redni broj Naziv opreme Količina1 Kontejnerska dizalica 12 Mobilna dizalica 23 Ostala oprema Paušal4 Otvoreno skladište Paušal

Tablica 4. Dinamički prikaz ulaganja u kontejnerski terminal

3.2. Terminal za rasute terete

Lokacija na kojoj bi se gradio novi terminal za rasute terete, nalazi se nanekoliko kilometara sjeverozapadno od ušća rijeke Neretve, u zaljevu kojis južne i jugozapadne strane zatvara poluotok Pelješac predstavljajući timeprirodni lukobran. Najvažnija karakteristika lokacije je da se nalazi na ishodištuvišesroljetnog prirodnog puta dolinom Neretve, koja povezuje središnje prostoresusjedne republike Bosne i Hercegovine sJadranskim morem.

Što se pak tiče utjecaja na okoliš, izgradnje ovog terminala, temeljni zaključakstudije utjecaja na okoliš zahvata izgradnje terminala za skladištenje i pretovartekućih tereta je da je potencijalni utjecaj na okoliš doveden u prihvatljivegranice izborom lokacije terminala, te ispravnim izborom tehnološkog rješenjagradnje terminala te posebnim mjerama zaštite okoliša tijekom planiranja,izgradnje i korištenja i provedbe programa praćenja stanja okoliša koji uključujeutvrđivanje postojećeg stanja okoliš, praćenje stanja okoliša tijekom izgradnje itijekom korištenja.

Prema rroškovniku, ukupna ulaganja u 1. fazi, a koja bi trebala osigurati180.000,00 rrr' novog skladišnog prostora, a iznose približno 105 mu €. Dakle,ova ulaganja se namjeravaju financirati dijelom iz vlastitih, a dijelom iz drugihizvora financiranja, bankarskih zajmova, i to u omjeru:

- 25% - vlastita sredstva

- 75% - druga sredstva.

142

4. EKOLOŠKI ASPEKTI

Pri analizi utjecaja zahvata na okoliš razmatrali su se sljedeći utjecaji: utjecaj nazrak, tlo, vodu, biljni i životinjski svijet, utjecaj buke, zahvata na kraj obraz, otpad,izvanredni događaji, te da li realizacija zahvata zahtjeva prenamjenu pojedinihelemenata u prostoru. Mogući utjecaj na okoliš vremenski se može podijeliti nautjecaje tijekom izgradnje zahvata, tijekom korištenja zahvata i utjecaj nakonprestanka korištenja zahvata.

Slika 3. Baćinska jezera

Potencijalni utjecaj na okoliš novogvišenamjenskogkontejnerskog terminaladoveden je u prihvatljive granice izborom lokacije terminala, ispravnim izboromtehnološkog rješenja gradnje terminala i posebnim mjerama koje su diostandardnog projekta za ovakve objekte. U zaštitu okoliša dodatno će se uložiti3% vrijednosti investicije tijekom cjelokupnog trajanja koncesije. Naglasak jestavljen na Baćinska jezera - prirodni fenomen u podnožju planinskog masivaBiokovo koja se u potpunosti moraju očuvati. Dodatnim ulaganjem u Eko brod(slika 4), koji predstavlja novu investiciju tvrtke Pomorski servis Luke Pločed.o.o., znatno se doprinosi zaštiti okoliša.

Slika 4. Eko brod Slika 5. Plivajuća zaštitna brana

Pliuajuća zaštitna brana (Slika 5) je opremljena ventilirna za punjenjei pražnjenje zraka, elementima za spajanje brane, lancem za opterećenje isistemorn za sidrenje.

143

5. ZAKLJUČAK

Interna stopa profitabilnosti je stopa pri kojoj je neto sadašnja vrijednostprojekta jednaka nuli. Kao i neto sadašnja vrijednost, i ova metoda uzima uobzir vremensku dimenziju novca i čitav vijek trajanja, a prag prihvatljivosti jevrijednost interne stope viša od troška kapitala. Trošak kapitala iznosi 7,54%,a interna stopa profitabilnosti 12,91%, pa se može zaključiti da je projekt natemelju ove metode prihvatljiv.

LITERATURA

1. Dundović, Č.: Prekrcaj na sredstva prekidnog transporta, Rijeka,Pomorski fakultet u Rijeci, 2005.

2. Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, 2003.

3. Dundović, Č., B.Kesić: Tehnologija i organizacija luka, Rijeka, Pomorskifakultet u Rijeci, 2001.

4. http://www.luka-ploce.hr/5. http://w~.1.nacional.hr/danak/39118/krecemo-u-gradnju-nove-luke-ploce6. http://metro-portal.hrlluka-ploce-ima-novi-kontejnerski-terminal/4637S7. http://www.worldbank.hr/WBSITE/EXTERNALlCOUNTRIES/

ECAEXT ICROATIAEXTN 10"contentMD K:206718S9~ menuPK: 50003484~pagePK:286S066~piPK:286S079~theSitePK:30124S,OO.html

8. http://~.mmpi.hr/userdocsimages/2007/061120-dt-Bacic.pdf

144