2. predavanje randjelovic ii deo
TRANSCRIPT
DEJSTVO FIZIČKIH I HEMIJSKIH AGENASA NA
MIKROORGANIZME
Prof.dr Gordana Ranđelović
DEJSTVO FIZIČKIH I HEMIJSKIH AGENASA NA
MIKROORGANIZME
Prof.dr Gordana Ranđelović
DEFINICIJE
Sterilizacija je metod kojim se ubijaju ili uklanjaju svi živi mikroorganizmi, vegetativni i sporogeni oblici bakterija, virusi i gljive.
Dezinfekcija je metod kojim se smanjuje broj živih mikroorganizama, njihovim uklanjanjem ili ubijanjem.
DEFINICIJE
Sterilizacija je metod kojim se ubijaju ili uklanjaju svi živi mikroorganizmi, vegetativni i sporogeni oblici bakterija, virusi i gljive.
Dezinfekcija je metod kojim se smanjuje broj živih mikroorganizama, njihovim uklanjanjem ili ubijanjem.
METODE STERILIZACIJE
Fizičke metode• toplota• ultraljubičasti zraci• jonizujući zraci• supersonične vibracije• osmotski pritisak• filtracija
Hemijske metodeo etilen oksido formaldehido glutaraldehid
METODE STERILIZACIJE
Fizičke metode• toplota• ultraljubičasti zraci• jonizujući zraci• supersonične vibracije• osmotski pritisak• filtracija
Hemijske metodeo etilen oksido formaldehido glutaraldehid
STERILIZACIJA TOPLOTOM
Vlažna toplota uništava mikroorganizme ireverzibilnom denaturacijom enzima i strukturnih proteina i promenama na nivou nukleinskih kiselina i membrana ćelija.
Temperatura denaturacije je obrnuto proporcionalna količini prisutne vode.
Suva toplota vrši oksidaciju gradivnih elemenata
STERILIZACIJA TOPLOTOM
Vlažna toplota uništava mikroorganizme ireverzibilnom denaturacijom enzima i strukturnih proteina i promenama na nivou nukleinskih kiselina i membrana ćelija.
Temperatura denaturacije je obrnuto proporcionalna količini prisutne vode.
Suva toplota vrši oksidaciju gradivnih elemenata
Suva toplota
o spaljivanjeo žarenjeo flambažao suvi sterilizator
Vlažna toplota
o tindalizacijao pasterizacijao kuvanjeo kohov lonaco autoklav
Suva toplota
o spaljivanjeo žarenjeo flambažao suvi sterilizator
Vlažna toplota
o tindalizacijao pasterizacijao kuvanjeo kohov lonaco autoklav
kontrola sterilizacije
o fizičke metodeo hemijske metodeo biološke metode
spore Bacillus subtilisaspore Bacillus stearothermophilusa
kontrola sterilizacije
o fizičke metodeo hemijske metodeo biološke metode
spore Bacillus subtilisaspore Bacillus stearothermophilusa
FAKTORI KOJI UTIČU NA EFIKASNOST DEZINFEKCIJE
o Priroda predmeta koji treba da se dezinfikuju(fizičko stanje, vrsta materijala, površina, oblik)
o Vrsta i koncentracija dezinficijensao Dužina delovanja dezinficijensao Temperaturao Prisustvo organskih materijao Vrsta i broj mikroorganizama (spore, mikobakterije, virusi bez omotača,gljive, vegetativni oblici bakterija, virusi sa omotačem)
FAKTORI KOJI UTIČU NA EFIKASNOST DEZINFEKCIJE
o Priroda predmeta koji treba da se dezinfikuju(fizičko stanje, vrsta materijala, površina, oblik)
o Vrsta i koncentracija dezinficijensao Dužina delovanja dezinficijensao Temperaturao Prisustvo organskih materijao Vrsta i broj mikroorganizama (spore, mikobakterije, virusi bez omotača,gljive, vegetativni oblici bakterija, virusi sa omotačem)
METODE DEZINFEKCIJE
o Hemijske metode (primena dezinficijenasa i antiseptika)
o Fizičke metode (primena toplote i radijacije)
Hemijski dezinficijensi:
o oštećuju proteine koagulacijom i denaturacijomo menjaju integritet i funkcije ćelijskih ovojnicao reaguju sa reaktivnim grupama proteina enzima
METODE DEZINFEKCIJE
o Hemijske metode (primena dezinficijenasa i antiseptika)
o Fizičke metode (primena toplote i radijacije)
Hemijski dezinficijensi:
o oštećuju proteine koagulacijom i denaturacijomo menjaju integritet i funkcije ćelijskih ovojnicao reaguju sa reaktivnim grupama proteina enzima
o aldehidi (formaldehid, glutaraldehid)o oksidansi (vodonik peroksid)o halogeni elementi (jod, hor)o fenoli (fenol, bifenoli)o površinski aktivna jedinjenja (nejonski, katjonski i
anjonski deterdženti)o alkoholi (etanol, izopropanol)o antiseptičke boje (akriflavin, kristal violet)o teški metali (srebro, bakar, živa)o kiseline (persirćetna, mandelična,mlečna kiselina)
o aldehidi (formaldehid, glutaraldehid)o oksidansi (vodonik peroksid)o halogeni elementi (jod, hor)o fenoli (fenol, bifenoli)o površinski aktivna jedinjenja (nejonski, katjonski i
anjonski deterdženti)o alkoholi (etanol, izopropanol)o antiseptičke boje (akriflavin, kristal violet)o teški metali (srebro, bakar, živa)o kiseline (persirćetna, mandelična,mlečna kiselina)
IZBOR METODE STERILIZACIJE I DEZINFEKCIJE
o kritični materijali i instrumenti (direktno dolaze u kontakt sa primarno sterilnim regijama organizma)sterilišu se u autoklavu, suvom sterilizatoru, jonizujućim zračenjem, filtracijom, hemijskim metodama
o polukritični materijali i instrumenti (dolaze u kontakt sa kožom i sluzokožama) zahtevaju visok nivo dezinfekcije koji se postiže glutaraldehidom, vodonik peroksidom, persrćetnom kiselinom, jedinjenjima hlora
o nekritični materijali i instrumenti (dolaze u kontakt sa intaktnom kožom) zahtevaju srednji, umereni ili nizak nivo dezinfekcije
IZBOR METODE STERILIZACIJE I DEZINFEKCIJE
o kritični materijali i instrumenti (direktno dolaze u kontakt sa primarno sterilnim regijama organizma)sterilišu se u autoklavu, suvom sterilizatoru, jonizujućim zračenjem, filtracijom, hemijskim metodama
o polukritični materijali i instrumenti (dolaze u kontakt sa kožom i sluzokožama) zahtevaju visok nivo dezinfekcije koji se postiže glutaraldehidom, vodonik peroksidom, persrćetnom kiselinom, jedinjenjima hlora
o nekritični materijali i instrumenti (dolaze u kontakt sa intaktnom kožom) zahtevaju srednji, umereni ili nizak nivo dezinfekcije
ANTIBAKTERIJSKILEKOVI
Prof.dr Gordana Ranđelović
ANTIBAKTERIJSKILEKOVI
Prof.dr Gordana Ranđelović
Supstance koje ubijaju mikroorganizme ili sprečavaju njihovo razmnožavanje u živom organizmu nazivaju se antibiotici i hemiotera-peutici ili zajedničkim imenom antimikrobni lekovi.
Antibakterijski lekovi mogu delovati baktericidno ili bakteriostatski, a koriste se za lečenje ili prevenciju bakterijskih oboljenja ljudi.
Antibiotici su prirodni produkti različitih gljivica, dok su hemioterapeutici produkti hemijske sinteze.
Supstance koje ubijaju mikroorganizme ili sprečavaju njihovo razmnožavanje u živom organizmu nazivaju se antibiotici i hemiotera-peutici ili zajedničkim imenom antimikrobni lekovi.
Antibakterijski lekovi mogu delovati baktericidno ili bakteriostatski, a koriste se za lečenje ili prevenciju bakterijskih oboljenja ljudi.
Antibiotici su prirodni produkti različitih gljivica, dok su hemioterapeutici produkti hemijske sinteze.
MEHANIZAM DELOVANJA ANTIBAKTERIJSKIH LEKOVA:
o Inhibicija sinteze ćelijskog zida bakterija
o Inhibicija funkcije citoplazmatske membrane
o Inhibicija sinteze proteina
o Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina
o Inhibicija metabolizma folata
MEHANIZAM DELOVANJA ANTIBAKTERIJSKIH LEKOVA:
o Inhibicija sinteze ćelijskog zida bakterija
o Inhibicija funkcije citoplazmatske membrane
o Inhibicija sinteze proteina
o Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina
o Inhibicija metabolizma folata
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU ĆELIJSKOG ZIDA BAKTERIJA:
• beta-laktami (penicilini, cefalosporini, karbapenemi, monobaktami)
• glikopeptidi (vankomicin)
• fosfomicin i cikloserin
Inhibitori beta-laktamaza
klavulanska kiselina
sulbaktam
tazobaktam
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU ĆELIJSKOG ZIDA BAKTERIJA:
• beta-laktami (penicilini, cefalosporini, karbapenemi, monobaktami)
• glikopeptidi (vankomicin)
• fosfomicin i cikloserin
Inhibitori beta-laktamaza
klavulanska kiselina
sulbaktam
tazobaktam
LEKOVI KOJI INHIBIŠU FUNKCIJE CITOPLAZMATSKE MEMBRANEPolimiksin i ColistinPolienski antibioticiImidazoli
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU PROTEINA
INHIBITORI RIBOZOMSKIH PODJEDINICA 30 SAminoglikozidiTetraciklini
INHIBITORI RIBOZOMSKIH PODJEDINICA 50 SHloramfenikolMakrolidiLinkomicini
LEKOVI KOJI INHIBIŠU FUNKCIJE CITOPLAZMATSKE MEMBRANEPolimiksin i ColistinPolienski antibioticiImidazoli
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU PROTEINA
INHIBITORI RIBOZOMSKIH PODJEDINICA 30 SAminoglikozidiTetraciklini
INHIBITORI RIBOZOMSKIH PODJEDINICA 50 SHloramfenikolMakrolidiLinkomicini
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU NUKLEINSKIH KISELINA
INHIBITORI SINTEZE DNKHinoloniFluorohinoloni
INHIBITORI SINTEZE RNKRifampicin
LEKOVI KOJI INHIBIŠU METABOLIZAM FOLATASulfonamidiTrimetoprimParaaminosalicilna kiselinaIzoniazidEtambutolMetronidazol
LEKOVI KOJI INHIBIŠU SINTEZU NUKLEINSKIH KISELINA
INHIBITORI SINTEZE DNKHinoloniFluorohinoloni
INHIBITORI SINTEZE RNKRifampicin
LEKOVI KOJI INHIBIŠU METABOLIZAM FOLATASulfonamidiTrimetoprimParaaminosalicilna kiselinaIzoniazidEtambutolMetronidazol
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA LEKOVE
infektivna multiplaunakrsna
MEHANIZMI REZISTENCIJE
Enzimska destrukcija ili inaktivacija lekaIzmena ciljnog enzimaIzmena propustljivosti ćelijskih ovojnicaIzmena strukture ribozomaIzmena metaboličkog puta
Geni plazmida i transpozona su najznačajniji za razvoj i širenje rezistencije na AML.
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA LEKOVE
infektivna multiplaunakrsna
MEHANIZMI REZISTENCIJE
Enzimska destrukcija ili inaktivacija lekaIzmena ciljnog enzimaIzmena propustljivosti ćelijskih ovojnicaIzmena strukture ribozomaIzmena metaboličkog puta
Geni plazmida i transpozona su najznačajniji za razvoj i širenje rezistencije na AML.
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA LEKOVE JE POSLEDICA NEKRITIČKE I NERACIONALNE UPOTREBE ANTIBAKTERIJSKIH LEKOVA U
TERAPIJSKE I PROFILAKTIČKE SVRHE, ALI I SPOSOBNOSTI BAKTERIJA DA RELATIVNO BRZO RAZVIJU MEHANIZME OTPORNOSTI
NA SVAKI NOVI LEK.
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA LEKOVE JE POSLEDICA NEKRITIČKE I NERACIONALNE UPOTREBE ANTIBAKTERIJSKIH LEKOVA U
TERAPIJSKE I PROFILAKTIČKE SVRHE, ALI I SPOSOBNOSTI BAKTERIJA DA RELATIVNO BRZO RAZVIJU MEHANIZME OTPORNOSTI
NA SVAKI NOVI LEK.
PATOGENOST I VIRULENCIJA
Prof.dr Gordana Ranđelović
PATOGENOST I VIRULENCIJA
Prof.dr Gordana Ranđelović
INFEKCIJA
Razmnožavanje infektivnog agensa u organizmu domaćina. Razmnožavanje bakterija koje su deo normalne flore obično se ne smatra infekcijom. Razmnožavanje patogenih bakterija čak i kad je infekcija asimptomatska, predstavlja infekciju.
INFEKCIJA
Razmnožavanje infektivnog agensa u organizmu domaćina. Razmnožavanje bakterija koje su deo normalne flore obično se ne smatra infekcijom. Razmnožavanje patogenih bakterija čak i kad je infekcija asimptomatska, predstavlja infekciju.
PATOGENOST
Sposobnost infektivnog agensa da izazove oboljenje.
VIRULENCIJA
Stepen patogenosti. Virulentni agensi izazivaju bolest i kad se u organizam domaćina unesu u malom broju.
Putevi prenosa:
• kontaminirana voda, hrana
• kapljični put, aersoli
• direktni kontakt
Mesta ulaska patogenih bakterija:
• respiratorni trakt
• gastrointestinalni trakt
• genitalni trakt
• urinarni trakt
• oštećena koža i sluzokože
Faktori virulencije su pojedine strukture bakterijske ćelije ili njeni ekstracelularni produkti koji su odgovorni za nastanak oboljenja.
Faktori virulencije obuhvataju
o faktore adherencije
o faktore invazivnosti
o toksine
Faktori virulencije su pojedine strukture bakterijske ćelije ili njeni ekstracelularni produkti koji su odgovorni za nastanak oboljenja.
Faktori virulencije obuhvataju
o faktore adherencije
o faktore invazivnosti
o toksine
Faktori adherencije mikroorganizama su:
o pili (fimbrije)
o lipoteihoinska kiselina
o kapsula i sluzavi omotač-glikokaliks
o površinski proteini
Mogućnost mikroorganizama da penetriraju kroz subepitelni sloj naziva se invazivnost.
Faktori invazivnosti
o koagulazao streptokinaza o hijaluronidazao citolizini: hemolizini i leukocidini o lecitinazao kolagenaza
Mogućnost mikroorganizama da penetriraju kroz subepitelni sloj naziva se invazivnost.
Faktori invazivnosti
o koagulazao streptokinaza o hijaluronidazao citolizini: hemolizini i leukocidini o lecitinazao kolagenaza
TOKSINI
EGZOTOKSINI
o izlučuju ih i Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije
o proteinske građeo kodiraju ih geni locirani na plazmidima i
bakteriofagimao veoma su toksični o dobri su antigenio mogu se prevesti u anatoksine (toksoide)o subjedinica B (binding) i subjedinica A (active)
TOKSINI
EGZOTOKSINI
o izlučuju ih i Gram-pozitivne i Gram-negativne bakterije
o proteinske građeo kodiraju ih geni locirani na plazmidima i
bakteriofagimao veoma su toksični o dobri su antigenio mogu se prevesti u anatoksine (toksoide)o subjedinica B (binding) i subjedinica A (active)
Mehanizmi dejstva egzotoksina
1.Toksini koji deluju na nivu ćelijske membrane2.Toksini koji inhibiraju sintezu proteina
(C.diphtheriae i P.aeruginosa)3.Toksini koji povećavaju koncentraciju c AMP
(V.cholerae i ETEC)4.Toksini koji blokiraju funkciju nervnog sistema5.Toksini kao superantigeni (eritrogeni toksin S.pyogenesa, enterotoksin i toksin TŠS S.aureusa)
Mehanizmi dejstva egzotoksina
1.Toksini koji deluju na nivu ćelijske membrane2.Toksini koji inhibiraju sintezu proteina
(C.diphtheriae i P.aeruginosa)3.Toksini koji povećavaju koncentraciju c AMP
(V.cholerae i ETEC)4.Toksini koji blokiraju funkciju nervnog sistema5.Toksini kao superantigeni (eritrogeni toksin S.pyogenesa, enterotoksin i toksin TŠS S.aureusa)
ENDOTOKSINI
o sastavni deo ćelijskog zida Gram-negativnih bakterija
o lipopolisaharid (lipid A)o kodiraju ih geni bakterijskog hromozomao slabo su toksični o slabi su antigenio dovodi do groznice i endotoksičnog šoka
ENDOTOKSINI
o sastavni deo ćelijskog zida Gram-negativnih bakterija
o lipopolisaharid (lipid A)o kodiraju ih geni bakterijskog hromozomao slabo su toksični o slabi su antigenio dovodi do groznice i endotoksičnog šoka
Biološki efekti endotoksina su:
o povišena temperatura (aktivirani makrofagi oslobađaju IL-1 i TNF
o hipotenzija, šok i poremećaj perfuzije vitalnih organa
o diseminovana intravaskularna koagulacija (DIK)o aktivacija sistema komplementa alternativnim
putem (zapaljenje i oštećenje tkiva) o aktivacija fagocitne aktivnosti makrofaga i
aktivacija B limfocita (poliklonska)
Biološki efekti endotoksina su:
o povišena temperatura (aktivirani makrofagi oslobađaju IL-1 i TNF
o hipotenzija, šok i poremećaj perfuzije vitalnih organa
o diseminovana intravaskularna koagulacija (DIK)o aktivacija sistema komplementa alternativnim
putem (zapaljenje i oštećenje tkiva) o aktivacija fagocitne aktivnosti makrofaga i
aktivacija B limfocita (poliklonska)