2. radionica - 01 - obrazovna politika i hrvatski kvalifikacijski okvir

Obrazovna politika i Hrvatski kvalifikacijski

okvir

mr.sc. Slavko Petrinšak

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Svrha predavanja

2

Upoznati sudionike projekta s promjenama u planiranju

obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Sadržaj:

3

I. Uvod u problematiku

II. Hrvatski kvalifikacijski okvir - HKO

4

• objasniti pojam i ulogu kvalifikacijskog okvira

• raspravljati o ulozi usporedivosti nacionalnih kvalifikacijskih okvira – NKO

• nabrojati i opisati osnovna polazišta u izradi HKO

Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:

Očekivani ishodi učenja predavanja

I. Uvod u problematiku

5

Dosadašnje planiranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj

6

Polazište

Nastavni planovi i programi usmjereni na:

• sadržaje• transfer znanja• usvajanje i reprodukciju činjeničnog

znanja

Sadašnje planiranja obrazovanja u Republici Hrvatskoj

7

Polazište

Hrvatski kvalifikacijski okvir - HKO

Nacionalni okvirni kurikulum - NOK

• temeljna znanja• vještine i kompetencije• moralne vrijednosti

CILJ

Usporedivost s obrazovnim sustavima i tržištem rada drugih zemalja

Globalizacija obrazovanja - obrazovne politike

• Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike.

• Osnovna značajka je proces prijenosa nadležnosti obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela.

• Europska unija primjer:• Europski kvalifikacijski okvir• Bolonjskog procesa

Standardizacija obrazovanja

Standardizacija obrazovanja

PODRAZUMIJEVA:

• usporedivost obrazovnih sustava različitih zemalja

• definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi učenja

• mjerenje kompetencije koje je učenik stekao putem testiranja i vanjskog vrednovanja

Krajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetu pojedine ustanove na razini države i šireg

okruženja.

Usporedivost obrazovnih sustava

Definirana Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) kojemu je cilj:

1. Razvoj kvalitete i efikasnosti obrazovnog sustava

2. Povećanje prohodnosti obrazovnoga sustava

EKO je polazište za usporedbu Nacionalnih kvalifikacijski okvira temeljenih na ishodima učenja i kompetencijama.

EKO se formalno primjenjuje od 23. travnja 2008.

EQF

EKO – Europski kvalifikacijski okvir

Usp

ore

div

ost

razi

ne

kvalifi

kacija

1. Osmogodišnja škola

2. Osmogodišnja škola + stručna osposobljenost

3. Program za stjecanje niže stručne spreme

4.1. Trogodišnje srednje strukovno obrazovanje+završni ispit

4.2. Četverogodišnje obrazovanje+državna matura

5.1. Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja

8.2. Poslijediplomski doktorski studij

6. Preddiplomski studij

7.1. Diplomski studij / specijalistički diplomski stručni studij

7.2. Poslijediplomski specijalistički studij8.1. Dosadašnji poslijediplomski magistarski studij

5.2. Stručni studij


II. Hrvatski kvalifikacijski okvir - HKO

HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR – HKO (engl. Croatian Qualifications Framework–

CROQF)

2006. godine započeo je rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO)

2007. godine Vlada RH usvojila je Polazne osnove HKO-a

2007. ustrojeno Povjerenstvo za izradu HKO-a

2008. godine Povjerenstvo usvaja Plan i program rada na izradi HKO-a

za 5-godišnje razdoblje

FAZE izrade HKO:

Razin

e k

valifi

kacija H

KO

Nacionalne i međunarodne aktivnosti u izradi HKO

• Bolonjska deklaracija – visoko obrazovanje

• Lisabonska strategija – konkurentnost EU na svjetskom tržištu

• Kopenhaška deklaracija – suradnje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

• Instrument pretpristupne pomoći (IPA) – oblik pomoći Europske unije Republici Hrvatskoj (2007. – 2013.)

• Europski kvalifikacijski okvir (EKO) – instrument uspoređivanja razina kvalifikacija nacionalnih kvalifikacijskih okvira (NKO)

• Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) – skup normi koje definiraju niz obrazovnih standarda

• Nacionalni okvirni kurikulum – temeljni nacionalni dokument u području odgoja i obrazovanja

• Priznavanje inozemnih kvalifikacija

• Osiguravanje kvaliteteProjekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07

Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

OSNOVNA POLAZIŠTA U DEFINIRANJU HKO


Što je kvalifikacija?


Kvalifikacija je skup kompetencija određenih razina, profila i kvalitete,

koja se dokazuje svjedodžbom ili diplomom.

ELEMENTI KVALIFIKACIJE Kompetencije, vještine i ishodi učenja

Ishodi učenja su znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem

i dokazuje nakon postupka učenja.

Vještine označavaju skup primjene znanja i unaprijed poznatih načina rada u izvršenju zadaća i rješavanju

problema.

Kompetencije označavaju skup znanja i vještina, te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

19

Određivanje razine ishoda učenjaOpisnice ili mjerljive pokazatelje razina ishoda učenja u HKO-u definiramo složenošću sljedećih kompetencija:

• znanja• činjenična - skup stečenih zasebnih informacija• teorijska - skup stečenih poveznica zasebnih informacija

• vještine• spoznajne - skup stečenih logičkih i kreativnih razmišljanja• psihomotoričke - stečena fizička spretnost primjena poznatih

metoda, instrumenata, alata i materijala• socijalne - skup stečenih vještina koje su potrebne za stvaranje i

razvijanje međuljudskih odnosa

• pripadajuće samostalnosti - pravo na vlastito upravljanje

i pripadajuće odgovornosti - preuzimanje obveze izvršenja preuzetih zadaća


U izradi kurikuluma za 26 programa zanimanja strukovnih škola:

• Koristili za očekivana postignuća 2, 3 i 4 razinu ishoda HKO iz tablice kompetencija po razinama od 1 do 8


Razine složenosti kvlalifikacija i ishoda učenja u HKO

U HKO-u uvedeno je:

• 8 razina složenosti za ishode učenja

• 12 razina i podrazina kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5.1; 5.2; 6; 7.1; 7.2; 8.1; 8.2.


Primjer razina složenosti ishoda učenja za kompetencije činjeničnog znanja



Razin

a slo

žen

osti

ish

od

a

učen

ja

Polazište za definiranje ishoda učenja prema HKOPrecizni i aktivni glagoli kojima se prikazuje razina složenosti ishoda

Popis preporučenih glagola sortiranih po složenosti

(od nižih ka višoj):

PAMĆENJE (pamćenje i dosjećanje informacija, prisjećanje) identificirati, imenovati, iskazati / izreći (definiciju / pravilo / zakon), ispisati, ispričati, izdvojiti, izvijestiti, nabrojiti, navesti, opisati, označiti, ponoviti, prepoznati / odabrati, prisjetiti se, poredati, sastaviti popis,

sjetiti se (NE: definirati, zapamtiti);



RAZUMIJEVANJE (shvaćanje, sposobnost organiziranja i uređivanja, razumijevanje onog što je pročitano, slušano, ...) dati primjer, diskutirati, grupirati, identificirati, izdvojiti, izračunati, izraziti (svojim riječima), izvijestiti, klasificirati, objasniti (glavnu ideju), opisati, pokazati, predvidjeti, preoblikovati,prepoznati, raspraviti, razlikovati, razmotriti, sažeti, smjestiti, svrstati, usporediti;

PRIMJENJIVANJE (upotrebljavanje općeg koncepta za rješenje problema) demonstrirati, ilustrirati, interpretirati, intervjuirati, isplanirati, istražiti, izabrati, izložiti, izračunati, izvesti, koristiti, odabrati, otkriti, pokazati, povezati, predvidjeti, prevesti, prikazati, prikupiti, prilagoditi, primijeniti (pravilo / zakon / ...), provesti, protumačiti,rasporediti, riješiti, rukovati, skicirati, upotrijebiti, (NE: vježbati, navesti primjer);


ANALIZIRANJE (rasčlamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim informacijama) analizirati, identificirati (motive, razloge, uzroke, posljedice), ispitati, izdvojiti, izračunati, kategorizirati, komentirati, nacrtati, napraviti dijagram (graf, mapu), povezati, preispitati, procijeniti, proračunati, provjeriti, raščlaniti, razlikovati, razlučiti, riješiti, skicirati, sortirati, suprotstaviti, usporediti, ustanoviti (sličnost / razliku), (NE: eksperimentirati, raspravljati);

SINTETIZIRANJE (povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu, o iskazivanje originalnosti) dizajnirati, formulirati / oblikovati, generalizirati / uopćavati, generirati, integrirati, izgraditi, klasificirati, kombinirati, konstruirati, kreirati, napisati, normirati, organizirati, osmisliti, otkriti, planirati, postaviti hipotezu, povezati, predložiti, predvidjeti, preurediti, prezentirati, pripremiti, rasporediti, razviti, sastaviti (prijedlog / rješenje), skladati, složiti, stvoriti, upravljati, urediti, voditi, zaključiti;


VRJEDNOVANJE (ocjena vrijednosti nečega / nekoga) argumentirati mišljenje, izabrati opciju, izmjeriti, kritički prosuđivati, obraniti stav, ocijeniti, opravdati, odabrati, podržati, poduprijeti, potvrditi, predvidjeti, preispitati, preporučiti, procijeniti, prosuditi, rangirati, samoprocijeniti, samovrjednovati, usporediti, utvrditi, valorizirati, vrjednovati, zaključiti;

KREIRANJE (misli se na novo) Jednako kao kod SINTETIZIRANJA te dodatno:izumiti, stvoriti.


Primjer glagola koje ne smijemo upotrebljavati:

Nemjerljivi: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna znanja; imati snažan smisao za; naučiti; ovladati; osposobljavati se za; osvijestiti; postići; poznavati; primjenjivati znanje; rabiti činjenično znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti događaj i pojave mogu različito tumačiti; spoznati osnovna načela; steći znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te slične nemjerljive glagole.

Zahvaljujem na pažnji!


2. radionica - 01 - obrazovna politika i hrvatski kvalifikacijski okvir

Education