2008 - direktni ucinci crne smrti - hs_6_3

Historični seminar 6

Uredili Katarina Keber in Katarina Šter

Ljubljana 2008

HISTORIČNISEMINAR6 Uredniški odbor KatarinaKeber,KatarinaŠter,MojcaŽagarKarer

Znanstvena monografija je recenzirana.

Uredili Katarina Keber in Katarina Šter Jezikovni pregled MojcaŽagarKarerinHelenaDobrovoljc Oblikovanje MilojkaŽalikHuzjan Prelom Brane Vidmar

Založnik ZaložbaZRC,ZRCSAZU Zanj Oto Luthar Glavni urednik VojislavLikar

Načindostopa(URL):http://hs.zrc-sazu.si/eknjiga/ISBNtiskaneizdaje:978-961-254-059-3

CIP-KataložnizapisopublikacijiNarodnainuniverzitetnaknjižnica,Ljubljana

930.85(082)930.1(082)

HISTORIČNIseminar6[Elektronskivir]/urediliKatarinaKeberinKatarinaŠter.-Ljubljana:ZaložbaZRC,ZRCSAZU,2008

ISBN978-961-254-060-91.Keber,Katarina237890816

©2008,ZaložbaZRC,ZRCSAZU

Vsepravicepridržane.Nobendelteizdajenesmebitireproduciran,shranjenaliprepisanvkaterikolioblikioz.nakaterikolinačin,bodisielektronsko,mehansko,sfotokopiranjem,snemanjemalikakodrugače,brezpredhodnegapisnegadovoljenjalastnikovavtorskihpravic(copyrighta).

57

sAžetAk

Iakosuglavnesastavniceismjeroviširenjavelikeepidemijespolovice14.stoljećauglavnompoznatiuhistoriografiji,ovopitanjenijesedetaljnijeobrađivalonahrvatskimprostorima. Ipak,primjerDubrovnika tj.dola-ska iširenjaepidemijenadubrovačkomprostorupokazujeda tupostojidostaprostorazadopunepostojećemznanjuotomproblemu.Natemeljudostupneliteratureisačuvanearhivskeiobjavljenepovijesnegrađe,autorseosvrćenanekapitanjagledeneposrednihposljedicaoveepidemijenadubrovačkompodručju.

ključne rIječI

Dubrovnik,srednjivijek,epidemija,kuga,Crnasmrt

AbstrAct

Althoughmanywesternhistoriographiesresearchedtheproblemsofthegreatplagueepidemicfromthemid-fourteenthcentury,thisquestionwasnotinvestigatedwithintheCroatianhistoriography.However,theexam-pleofDubrovnik(Ragusa)revealsthatthereexistenoughextantsourcestoexaminethisissue.Therefore,onthebasisoftheliteratureandextantsources from the period, author analyses some questions regarding theimmediateimpactofthisepidemicintheDubrovnikregion.

key Words

Dubrovnik(Ragusa),MiddleAges,epidemic,plague,BlackDeath

Utvrditivrijemepočetkanekeepidemijeponekadnijelakzada-tak jer izvornagrađa čestodonosi suprotstavljanepodatke.Razlozitih nepoklapanja leže u činjenici da su autori sačuvanih narativnihizvoraprenosiliizapisivalivijestionakokakosuihsamičuli,čitalii razumijevali.Sdrugestrane, izvornagrađapoputoporuka izapi-snika općinskih vijeća, nastaje iz sasvimdrugih pobuda.Njihovimautorimanijebilanamjeraostavititragazabudućapokoljenja,nego

Direktni učinci Crne smrti u Dubrovniku 1348. godine

GordAn rAvAnčIć*

* Dr.GordanRavančić,zgodovinar,znanstveninovak,Hrvatskiinstitutzapovijest,Opatička10,Zagreb

[email protected]

58

jednostavnoadministriratitekućeposlove,sukladnoodlukamaupra-vljačkihizakonodavnihtijeladatezajednice.1

Jednakotako,moraseimatinaumukakojevrlolakomogućedajeodtrenutkastvarnogdolaskaepidemijeitrenutkaodkadjenjenaprisutnostzabilježenauizvorimamogloproćinekovrijeme.Naime,radiseovremenupotrebnomdazaraženabuhadođeukontaktsno-vimnosiocem,potomvremenuinkubacije,aliistotakoioodređenomvremenskomrazdobljudazajednica(tj.onikojizapisuju)primijeti,aondaizabilježidaseradionečemnesvakidašnjem–velikompomo-rustanovništvaukratkomvremenskomintervalu.Sveusvemu,do-sadašnjaistraživanjaeuropskihhistoriografijazaključujudaugraduovovremensko razdoblje–oddolaskaprvihzaraženihdo izbijanjaepidemijekojabibilazabilježenaupisanojgrađi–iznosipribližno6tjedana.2

Narativni izvori, najčešće govore o samompočetku 1348. kaovremenudolaskaepidemijeugrad.TakokronikaNikoleRagninego-voridajebolestugraddošla15.januara,tedaseproširilačitavimdu-brovačkimpodručjemizadržalasesedammjeseci,iakosuseposlje-diceosjećalejoščitavetrigodine.3IstipodatakopočetkuepidemijedonosiikronikaIvanaMarinovaGundulića.4Nasuprottome,činisedamlađimkroničarimanijebilotolikovažnozabilježititajpodatak,jerAnonimovakronika5ionaJunijaRastića6ništapreciznijenegovo-reovremenudolaskabolestiugrad.Nadalje,uvodniteksttrećeknjigearhivskeserijeOpera pia govorio15.decembrukaodatumupočetkaepidemijeugradu.7Izsamogsačuvanogtekstačinisedasetajdatumodnosinagodinu1348.,tetakoovajpodatakdonekleunosizbrkuu

1 OstanjusačuvanostiizvornegrađezaproučavanjeCrnesmrtiuDubrovnikuiosta-limgradovima istočne jadranskeobalevidjeti npr.Ravančić,PrilogproučavanjuCrnesmrti,str.7–18.

2 Vidjetinpr.:Benedictow,The Black Death, str.57–60.3 L'anno di Cristo 1348. Peste orrendissima et crudelissima fu quest’anno in Ragusa.

Cominciò a di 15 gennaro, et (continuò) per corruzion dell’aria, per tutto lo territo-rio, per mesi 7, benché durasse anni 3 […]. Vidjeti Annali di Ragusa del magnifico ms. Nicolo di Ragnina,str.227.Dalje:Ragnina.

4 Questo male cominciò a scoprirsi li 15 di gennaro […]. Croniche ulteriori di Ragu-sa – probabilmente opera di Giovanni di Marino Gondola,str.391.Dalje:Gondo-la.

5 Li Annali della nobilissima Republica di Ragusa - aggiuntovi nella fine un ratta-mento di moderni annali o veramente cronache.Dalje:Anonim.

6 Cronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451).Dalje:Re-sti.

7 […]Cunço sia che neli anni domini MoCCCoXLoVIIIo. Lo nostro signor Dio mando çudisio oribile et inaudito in lo universo mundo si soura li Christiany come soura li pagani zoe mortalitade de homeni et plu de femene de infirmita inaudida et incu-rabile […] la qual mortalitade començo in Ragusi nel predio millesimo die XV de deçembrio […].VidjetiOpera pia, fol.9.

Gordan Ravančić

59

kronologiju pojave epidemije na dubrovačkom području.Međutim,ako se izričaj predio millesimo protumači kao »prethodne godine«tadabi toznačiloda jeCrnasmrtugraddošla15.decembra1347.godine.Akoseovakvotumačenjeprihvati,izsvegaproizlazidaovajzapisnijeutolikomnesuglasjusazapisimadubrovačkihkroničara.

ČitajućidubrovačkezapisnikeVelikog iMalogvijećamoguseizvućiponeštodrugačijizaključci.Naime,odlukedubrovačkihvijećaskraja1347.ničimneodražavajunekuzabrinutostusvezisepide-mijomkojasepribližavalagradu.JedinavijestkojabimoždamoglaodražavatinekuzabrinutostjestodlukaMalogavijećadaseugradunadvijegodinezaposlimagister Jacobus physicusčijabislužbazapočelaumartu.8LiječnikjeizPadoveuistinustigaougradpočetkommartaočemusvjedočiizapisuknjigamavijeća.9Međutim,dubrovačkevlastisu i inače imaleobičaj zapošljavanja stalnoggradskog liječnika (iličakvišenjih),bezobziranaepidemijeibolestiugradu.10Stoga,ovaodredbanemožeodražavatizabrinutostdubrovačkihvijećnikagledeepidemijeCrnesmrti.Dapače,činisedasusedubrovačkaupravljačkatijela još na samompočetku 1348. bavila sasvim praktičnim i sva-kodnevnimstvarimapoputodređivanjaodnosimavrijednostinovca,problemimavezanimuzodređivanjatutora,postavljanjimacarinanarazličiteproizvodeisličnimpitanjima.11

Tek19.januaradubrovačkoVelikovijećeregistrirapojavuepide-mije,alineugradu,negonaotokuŠipanu.Iakosvjesniopasnostiodširenjaepidemije,dubrovačkivlastelininisuuprvimahpunoučinili–izglasalisuslobodugospodinuknezuinjegovuMalomvijećudauči-neštosmatrajupotrebnimkakobispriječilidaljnješirenjeepidemije.No,istovremenovijećnicisenisumoglisložititrebalizaraženiotokizoliratiiline,kakonebibilozaprekaprometuljudiiroba.Sobziromnatajprioritet,otokjeostaoneizoliran.12

ČinisedaMalovijećesknezomnijemogloučinitinaročitopuno–naŠipansuposlalibarbira.Međutim,taakcijanijeurodilanikakvimplodom,jerjenesretnibarbiruskoroisampodlegaonaletuepidemi-je.StogajeVelikovijećeveć12.februaraodlučilonjegovojudoviciMariciisplatitičetiriperpera,kaonadoknaduzapreminulogsupruga

8 Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium10,Monumenta Ragu-sina – Libri reformationum, sv. 1,Dalje: Monumenta Ragusina,sv.1.

9 Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium13,Monumenta Ragu-sina – Libri reformationum, sv.2,str.17. Dalje:Monumenta Ragusina, sv.2.

10 Blažina-Tomić,Uloga javnih zdravstvenih službenika,str.60,62;Blažina-Tomić,Historical development,str.90.

11 Monumenta Ragusina, sv.2,str.7–11.12 Isto,str.11.


60

uopćinskojslužbi.13Međutim,premasvemusudeći,preminulibarbiridalješirenjeepidemijejošuvijeknisuvijećnikepretjeranozabrinja-vali,jeripovršnipoglednazapisnikenjihovihsjednicaotkrivadasusesadržajivođenihraspravaidaljeokretalisvakodnevnimproblemi-ma.Dapače iodlukaodavanjunovčanepotporebarbirovojudovicidonesenaje»kaousput«zajednosnovčanimpotporamafranjevcima.

Ipak,ujednojododlukamožeseuočitidajeepidemijavećti-jekomjanuaraiugraduostavilatraga,samoštoDubrovčani,činise,nisuuočavaliopasnost.Naime,zadnjegadanafebruaraVelikovijećeuočavadajebrojneizvršenihoporukanakonBogojavljenja(6.janua-ra)znatnonarastaouslijednemogućnostinjihovaizvršavanja.Razlogtomebilajesmrtsvjedokailiizvršiteljaoporuka.14Stogajevijećeod-lučiloizabratitrivlastelinadazajednosknezompronađunedostatkeovihoporuka i izvrše ih. Iakosenigdjeuovojodredbinegovorioepidemiji,zavjerovatijedajedoovogproblemadošloupravozbogpojavebolestiugradu.Ovakavrazvojsituacijeupućujedajeepide-mijaevidentirananaŠipanuvećtijekomjanuarapolakodošlaiusamgrad.

Kada je početkommarta uDubrovnik došao liječnik Jakov izPadove,bolestjevećuzelamahausamomgradu.Već19.martaMalovijećejeodlučilo,zbogsvevećegbrojaumirućih,izabratitrojicuvla-stelinadapronađunekoudaljenijemjestozaukoppreminulih.Naime,vijećnicisuustanovilidapostojećegrobljevišenijebilodostatno.Osimtoga,ibrzinakojomsemoraloukapatibilajevelikapasugroboviplit-kokopani,teseugradupojavionezdravivonj.StogajeMalovijećepovrhsvegadaloslobodutrojiciizabranihslužbenikadaokorečenogproblemamogunapraviti sve što imsezaodržanječistoćezrakaugraduučinipotrebnim.15Ovaodredbaopotrebiodržanjačistoćezrakaugraduukazujedasudubrovačkivijećnicibiliupoznatistadašnjimteorijamaoširenjuepidemije,prijesvegasteorijomomijazmima,tesenjihovareakcijaupotpunostiuklapauobrazackojisemogaopratitiiudrugimgradovimazahvaćenimepidemijom.Međutim,zarazlikuodvlastiunekimtalijanskimgradovima,Dubrovčaninisuzakonskibranilisvakikontaktsazaraženima,njihovimstvarimaipreminuli-maodkuge.16VjerovanjedasebolestširilazrakommožeseuočitiiukroničarskomspisuNikoledeRagnina,kojipišedasumnogibolesti

13 Isto,str.12.14 Isto,str.15.15 Isto,str.18.16 OreakcijamagradskihvlastinapojavuepidemijeCrnesmrtividjeti:Henderson,TheBlackDeathinFlorence,str.136–150.

Gordan Ravančić

61

pokušavali izbjećimirišljavimmaramicama.17Isti»lijek«spominjeiBoccacciouDekameronu.18

Čini se da ništa nije pomagalo te je epidemija i dalje bila sveprisutnija. Ovakav razvoj situacije potvrđuje i distribucija pisanjaoporuka tijekom1348. godine.Naime, iz grafikona1 sevrlo jasnomoževidjetidajebrojpisanih(tj.sačuvanih)oporukapočeorastivećtijekomfebruara.Umartujedošlodonaglogporasta,abrojpisanihoporukabio jenajveći tijekomaprila. Iako, ovaj grafikonpokazujesamotrend,jerbrojsačuvanihoporukanikakonijejednakbrojuna-pisanihoporuka(niti je jednakbrojupreminulihosoba tijekomepi-demije),mislimdaodražavastanjeduhaugradu.Stogaproizlazidarastipadbrojaoporukaodražavainapredovanjeepidemije,tj.njenokasnijeuzmicanje.19

Grafikon1:Distribucijapisanjaoporuka1348.godine

Zanimljivojeprimijetitidaupravotijekommartaepidemijauzi-mamahaiudrugimdalmatinskimgradovima.OtomezornosvjedočezapisnicimletačkogVijećaumoljenihskrajamarta.Činisedase isama Serenissima tihmjeseci našla strašnopogođena, jer na izjaveTrogiranaiSplićanaostrašnompomoruodgovarasamosamilosnimriječima.20Premasvemusudeći,bolestseizovihgradovaproširilapre-

17 Ragnina,str.227–228.18 Boccaccio, Dekameron,str.12.19 Grafikon jenačinjennaosnovuoporukasačuvanihuarhivskojserijiTestamenta

notariae,10–1,sv.5.(dalje:TN),gdjejezapisanavećinasačuvanihoporuka(303).UpravoovakvommetodomzapodručjesrednjeisjeverneItalijekoristiseiCohn,TheBlackDeath,str.703–738.

20 1348. die 29 marcii, capta: quod istis ambaxatoribus de Tragurio et Spaleto expo-

0

10

20

30

40

50

60

januar mart maj jul septembar novembar

Distribucijapisanjaoporuka1348.godine


62

maunutrašnjosti.OtomeposrednosvjedočipodatakdasupočetkommartagrađaniSplitaiTrogiraželjelipomoćiknezuMladenuŠubiću,kojisenašaopokošenbolešću.21Nobezobziranadobreželje,bolestjebilajačaiknezMladenjepočetkommajapreminuouTrogiru.22

Kugajepoputjahačaapokalipsesamopratilavelikiratizmeđuugarsko-hrvatskogkraljaLudovikaiVenecije,kojiseutovrijemeod-vijaouzaleđudalmatinskihgradova.Dalmatinskigradovitakosusenašlipogođeniiratomiepidemijom,očemumoždaponajboljesvje-dočeinjihoveapelacijeVeneciji.23RatasusetadabojaliiDubrovčani,štosemoževidjetiiizzapisnikaraspravadubrovačkihvijeća.24 O real-nimizgledimadabiratmogaozakucatiinadubrovačkavratagovoriičinjenicadajeSerenissima uapriluodobrilaizvozodređenekoličineoružjaizVenecijeuDubrovnik.25Zanimljivojeprimijetitidajeovamletačka odluka o dopuštenju izvoza oružja upućena uDubrovnikzajednosmletačkimžaljenjemnadubrovačkiizvještajpremakojemjegrad,pogođenepidemijom,izgubiomnoštvostanovnika.

Iznavedenogsemožezaključitidajetijekommartabolestpo-svema uzelamaha u samomDubrovniku, kao i na čitavoj istočno-jadranskojobali.Uovakvukronologiju širenjazarazena JadranuupotpunostiseuklapaislučajVenecije,gdjejeepidemijazamijećenakrajemjanuara,arazbuktalaseupravourazdobljuodmartadojuna1348.godine.26

Vezanouzpojavuepidemijenadubrovačkompodručju,postavljasepitanjekakojebolestdošladograda,tj.izkojegsmjera.Iakoizvorio tomeništadirektnonegovore, zapretpostaviti je da jebolest dodubrovačkogteritorijadošlajednimodonodobnihtrgovačkihpravacanakojimaseDubrovniknalazio.Činisedajeepidemija,kakojevećnavedeno,prvoizbilanaotokuŠipanu,dokojegjenedvojbenodošlamorskimputem.Sdrugestrane,budućida jeDubrovnik jošod13.stoljećaimaovrlorazvijenetrgovačkeposloveiskrajevimausvomkopnenomzaleđu,postojimogućnostdajeepidemijadodubrovačkogteritorijadošlaikopnenim(balkanskim)putovima.27Međutim,saču-

nentius mortalitatem magnam, que cives suos invasit, […].Vidjeti:Listine ob odno-šajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike,str.71.Dalje:Listine.

21 Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv.11,str.444.Dalje:Codex diplomaticus.

22 Novak,Prošlost Dalmacije,str.128;Povijest Hrvata – srednji vijek,str.224.23 Listine,str.71;Janeković-Römer,Višegradski ugovor,str.62.24 Monumenta Ragusina,sv.2,str.18–19,24[…];Janeković-Römer,Višegradski ugo-

vor,str.62.25 Listine,str.78.26 Usporediti:Bergdolt,La peste nera,str.74;Benedictow,The Black Death,str.72.27 Omogućempravcuširenjaepidemijebalkanskimtrgovačkimputovimavidinpr.:Ziegler,The Black Death,str.85idalje.

Gordan Ravančić

63

vaniarhivskimaterijalnedajenikakvepotporetojtezi,iakoostavljaprostorazanju.

Prisvemuovomevaljaimatinaumuivrijemekadjeepidemijazabilježenauizvorima,tepokušatirazlučitikadjeepidemijauistinudošladograda.Sa što točnijimutvrđivanjemvremenadolaskaepi-demijenadubrovačkopodručjeisamgradmoćićesepreciznijeoci-jenitipromptnost reakcijedubrovačkihvlasti,a istodobnorazriješitimalekronološkenedoumicekojustvarajusačuvanipisaniizvori.28Utakvomblagomkronološkomnesuglasjuvjerojatnojenajlakšeodluči-tisezaistinitostpodatakakojedonosezapisnicidubrovačkihvijeća,jertisupodacizapisivaniparalelnosasamimdogađanjimaugradu;poglavitojerseugrubopoklapajuskroničarskimpodacima.Sdrugestrane,tekstprologatrećegsveskaOpera piadoneklestvarakronološ-kuzbrku.Podacioizvršenjimaoporukaiz1348./1349.upisivanisuutajtrećisvezaktijekom50-ihgodina14.stoljeća,kadajesjećanjenaminuluepidemijubilojošpriličnosvježeivjerojatnodovoljnopreci-znozautvrđivanjevremenskogokviradolaskaitrajanjaepidemije.

Dabiserazriješioovajkronološkizaplet,valjaseprisjetitispo-menutihrezultataistraživanjaširenjakužnihepidemijausrednjovje-kovnimeuropskimnaseljima.Kaoštojevećnavedeno,europskehi-storiografijeutvrdilesudagotovouvijekpostojiodređenivremenskiodmakizmeđuvremenadolaskazarazeitrenutkakadatobivazabi-lježenoupisanojgrađi.29TobiznačilodasupodacikojedonosiOpera piavjerojatnonajbližistvarnomvremenukadajeepidemijadošladodubrovačkogpodručja,atobibilonegdjekrajemnovembraipočet-komdecembra1347.godine.30Dodatnupotvrduovakvojrekonstrukci-jimogupružitiipodacioširenjuepidemijeutalijanskimgradovima.CrnasmrtsvojputzapočelajeuMessiniuseptembru1347.,dabivećudecembruzahvatilaiReggiouCalabriji,adojanuara1348.proširilasedoGenoveiPise.31UVenecijiepidemijajeuočenakrajemjanuaraipočetkomfebruara,32takodasedubrovačkislučajsasvimdobroukla-pauovakavkalendarkugenapodručjujadranskogbazena.

Epidemijajenajvjerojatnijedošlaugradmorskimputemitonamletačkimlađamakojesu,jednakokaoiđenoveške,nosileCrnusmrtkaousputniineželjeniteretzajednosrobomsBliskogistoka.33Premasvemu sudeći, epidemija jeprvobuknulanaotokuŠipanu, abudu-ćidadubrovačkevlastiuprvimahnisudovoljnorigoroznoreagira-

28 Otomevidjetipočetakčlanka.29 Vidjetibilješku2.30 Usporeditinpr.Benedictow,The Black Death,str.75.31 Isto,92i94;Bergdolt,La peste nera, str. 65.32 Bergdolt,La peste nera,str.67,74;Benedictow,The Black Death,str.72,94.33 Benedictow, The Black Death,str.72.


64

le,uskoroseigradDubrovniknašaopodudaromjednogodjahačaApokalipse.

Dubrovačkevlastinisuodmah izolirale zaraženiotokvjerojat-nozboggospodarskihrazloga–nisuhtjelinepotrebnoproširitipani-kuitimeprivremenoisključitisvojgradstrgovačkekarteistočnogaJadrana.Sličnosupostupaleivlastiudrugimtrgovačkimgradovima,nobilojeigradskihmagistratakojisudrugačijereagiralinapojavuepidemije.34Oskrbizaredovitost trgovineigospodarstvasvjedočiičinjenicadasuutomrazdobljudubrovačkevlastipomnovodilebriguo redovitosti prihoda svojih carina,vrijednosti novca, tepoštivanjuprivatnogposjedasvojihpodanika.35Međutim,budućidaminimalnepoduzetemjerenisudonijelerezultata,aepidemijaseproširiladogra-da,Dubrovnikujeuskorozaprijetilostanjepotpunogkaosa.Ubrzojepostalojasnodajepromptnareakcijaupraveneophodna,jerjevećumartusmrtnostdoseglatolikerazmjeredagradskagrobljanisubilaustanjuprihvatititolikibrojnaglopreminulih.

Iakouprvimahdubrovačkivijećnicinisudovoljnožustroreagi-ralinapojavuepidemijenanjihovupodručju,konkretnaiorganizira-naobranagradaubrzojepostalavišenegonužna.Budućidanisubilisvjesniprirodebolestiinjenoguzročnika,dubrovačkisuvijećniciis-prvapristupiliproblemuadministrativno–rješavajućiposljedicekojesu unijele nered u upravu i svakodnevni ritam života grada. Jedanodprvihproblemadokojegjedošlovećjenaveden–nemogućnostlegalnogizvršenjaoporukauslijedsmrtisvjedokaipitropa.Problemse jepokušalo riješiti takoda jekrajemfebruara ipočetkommartaoformljeno tijelo koje je trebalo otkloniti taj administrativni zastoj.Međutim,budućidaosnovniproblemnije rješavan,kaosuadmini-stracijiizvršenjaoporukanijemogaobitiotklonjen,tejeodredbapo-navljanaipočetkommaja,aikasnije.36

Pitanjeizvršenjaoporukadodatnosezakompliciralokadasudu-brovačkivijećnicipostalisvjesnidavelikdiooporukasadržiodredbeonaplatinenaplaćenihdugovaoporučitelju.37StogajevećpočetkommajaodređenodaknezsMalimvijećemmoraizvidjetiistinitostsvihonih dugovanja izraženih u oporukama čiju valjanost nije bilomo-guće utvrditi redovitim putem.38 Jednako tako, vjerojatno nastojeći

34 Grmek, Le concept d'infection,str.35–38;Henderson,TheBlackDeathinFlorence,str.143–144;Janeković-Römer,IlazzarettidiDubrovnik,str.246–250.

35 Monumenta Ragusina, sv.2,str.7–20.36 Dinić,Uticajkuge,str.12;Monumenta Ragusina, sv.2,str.23,32.37 Odsačuvanihoporukaizovogarazdobljaotprilikejednatrećina(109od303)eks-plicitnosadržiodredbeopotrebinaplaterazličitihnovčanihdugovanja.(TN, 10-1,sv.5,passim).

38 Monumenta Ragusina, sv. 2,str.23.

Gordan Ravančić

65

ubrzati tajadministrativnizastoj, istogadanaVelikovijećeodluču-jedagospodinkneziMalovijećeimajuslobodupotražitiizaposlitijoš jednoganotarauzpostojećegnotara Ivanakoji je stajaonačelukancelarije.39Međutim, već polovicom istogamjeseca notar Ivan jepreminuo, teVeliko vijeće 14.maja daje gospodinu knezu sloboduizboraizapošljavanjadvojicenotara.40Umeđuvremenu,doknedođenovinotar,određenojedakancelarmožebilježitiispraveposlovaza-ključenihuDubrovniku,aliuzkontrolusucakurije.Plaćazatajposaoodređenamujenapolagrošazavrijednostsvakogsolidauugovorimakojećebilježiti.41

Do sredine juna kaos u administriranju i izvršavanju oporukamorada jepostao izuzetnovelikproblem, jerMalovijeće21. junaodređujedasesveoporukenastaleurazdobljuepidemijemorajuza-pisatiujednubilježnicu.Tajposaopovjerenjetrojiciplemića,LukideLucari,ŠimideResti iJakšideGiorgio(Georgio),kojisupovrhevidencijemoraliprovjeravatiiautentičnostsamihzapisaiprijepisa.Zasvakuodzapisanihoporukaovatrojicatrebalasudobititrigroša.Istodobno je određeno da se čitavimgradommora javno proglasitiobvezaregistriranjasvihoporukauvrijednostiod100perperaiviše.42 Ovakvaodredbavjerojatnojesvimaomogućavaladaštoprijedođudorečenihslužbenikaitimeolakšajuiubrzajuproceduruadministri-ranjaoporuka.

Iako ni ova mjera nije riješila problem ažuriranja oporuka, očemusvjedočiiodredbaVelikogvijećaiz1351.godine,43vjerojatnojedabigorespomenutabilježnicadanasmoglaponuditizanimljivma-terijalzaistraživanjepitanjavezanihuzCrnusmrt.Danasnijetočnopoznatojeliovabilježnicasačuvana,nočinisedasenjezinsadržajkrijeizmeđukoricapetogsveskaarhivskeserijeTestamenta notarie.Naime,oporukesadržaneu tomregistrusuad hocčinjeniprijepisioporukačijisuoporučiteljipreminulitijekomepidemije.Činjenicadasutriosobeupisivaleoporukesugeriradabiovapretpostavkamoglabiti točna, jer su upravoLuka deLucari, Šime deResti i Jakša deGiorgio(Georgio)bilizaduženizaupisoporukakojejetrebaloizvršititijekomepidemije.

Osim neizvršenih oporuka, ubrzo se pojavio i problem ukopasvevećegbrojapreminulihuslijedepidemije.Većjenaznačenodasupolovicommartagradskamjestazaukoppostalanedostatna,apovrhtoga,snjihseširionezdravivonj.Stogasugradskevlastitražilenovoi

39 Isto.40 Isto,str.24.41 Isto,str.26.42 Isto,str.29.43 Opera pia,fol.9.


66

udaljenomjestozaukoppreminulihodkojihmnogi,činise,nisuimalisredstavazalijespasuukapanidirektnouzemljubezikakvapokrova.44 Ovakavnačinukopasamojeotvaraomogućnostdaljegširenjazaraze,nodubrovačkevlastitoganisubilesvjesne,aadministrativniproblemje, čini se, riješen, jer se tijekom kasnijihmjeseci više ne spominjeproblemukopavelikogbrojapreminulih.ProblemukopavelikogbrojapreminulihpojavljivaosesvudagdjejekročilaCrnasmrt,aponegdjejesmrtnostbilatolikadapreminulenijeimaotkosahraniti.Štoviše,kakosvjedočiAngolodiTura,uSieniukućanisusamimoraliukopa-vatisvojenajbliže.No,mjestazaukopubrzosupostajalanedostatna,pasuživotinjenerijetkoraznosilegradomrastrganatijelastradalih.45

Sdrugestrane,zanimljivojeprimijetitidadubrovačkevlastinisudonosile nikakve odredbe o potrebi čistoće grada i zraka u njemu,iakosupremasvemusudećibilesvjesnenezdravog vonja koji se ši-riopogradu. Istovremeno,gradskevlastinekih talijanskihgradovareagiralesunaširenjeneugodnihmirisarazličitimmjerama.Takojefirentinskimagistratnaređivaouklanjanjesvihtrulihstvariizgradainjegovapodgrađa.UVenecijisuvlastitakođerstavljalenaglasaknapotrebuodržanjačistoćezrakaizemlje.46

Daseuistinuradiloovelikompomorukojijevrlovjerojatnoiza-zvaosilnupanikuugradu,tetimezabrinuogradskevlasti,svjedočiijednaodredbaspočetkaaprila.Naime,činisedaseuslijedpomoravelikbrojstanovnikadaoubijeginapustiograd,ukojemjeharalaCrnasmrt–nadajućisedaćetakospasitiživuglavu.Vidjevšidaćegradnatajnačin–štopomorom,štobijegom–ostatibezstanovnika,Velikovijećeusubotu12.aprilaodlučujedasesviDubrovčanikojisuizvangradamorajuvratitiuDubrovnikdonastupajućesrijede.Kaznazanepoštivanjeoveodredbebilaje500perperazasvakogvlastelina,odnosno100perperazasvakogpučanina.Jednakotako,ovomodred-bomVelikovijećezabranilojesvakomDubrovčanuodlazakizgradaidubrovačkogdistrikta.47Iakopodaciotomejelibilopokušajabijegainepoštivanjaodlukadubrovačkihvlastinažalostnisusačuvani,po-navljanjeoveodredbeujuludajenaznakedasebaremdiostanovnikaoglušionapropisanenormeibijegomizgradapotražiospas.No,zarazlikuodprvogputa,sadajekaznabilaumanjenana50perpera.48

Međutim,odredbaizaprilasvjedočiojošnečemu.IakojenjomebiozabranjenodlazakDubrovčanaspodručjadubrovačkeopćine,to

44 Monumenta Ragusina, sv.2,str.18.45 Bergdolt,La peste nera,str.66;Benedictow,The Black Death,str.91.46 Henderson,TheBlackDeathinFlorence,str.143.47 Monumenta Ragusina, sv.2, str. 20;Dinić,Uticajkuge, str. 12; Jeremić iTadić,

Prilozi,str.66.48 Monumenta Ragusina,sv.2,str.34.

Gordan Ravančić

67

ipaknijeznačilopotpunuizolacijuDubrovnika,jerjeodlazakizvanopćinskihgranicabiodozvoljenutrgovačkesvrhe.49Timeovaodred-bavrlojasnosvjedočiotrgovačkojorijentacijiDubrovnikaisvijestidubrovačkihvlastiovažnosti trgovinezaživotgradačakiutrenu-cimavelikedestabilizaciječitavogporetka.Osimtoga,ovaodredbasvjedočidatrgovačkiživotiposloviuDubrovnikunisustaličakniutrenucimakadajeepidemijanajžešćeharalagradom.Sdrugestrane,ovakavstavdubrovačkihvlastiimaojeinegativnukonotaciju.Budućidagradnijebiozatvorenidajepostojalastalna(iakodoneklekon-trolirana) fluktuacija ljudi i roba,postojala jemogućnostda zarazaiznovadođeugradidaseproširinaširepodručje.Ovakvipostup-cidoneklesepoklapajusodlukamanekihtalijanskihgradovapoputOrvieta.Noistovremeno,postupcigradskihmagistratanekihdrugihgradovau Italijiodudarali suodgorenavedenihprimjera.Takosu,primjerice,milanskevlastinaprveznakovezarazereagiraleizuzet-no restriktivno– zazidavajući sve sumnjiveobitelji unutar njihovihdomova.50 Ovakvim strogim mjerama demografski gubitak Milanasvedenjenanajmanjumogućumjeru.

Nasuprot tome,uDubrovniku jeCrnasmrtuvelikomzamahuuzimalasvojdanak.Strahdaćegradidistriktostatibezstanovnikauvjetovalisudavećsljedećidan(13.aprila)Malovijećedonosiodred-bupremakojojsesvidužnici,prognaniizgradailionikojisupobjeglizbogneplaćenihdugova,moguvratitiugrad,tedaćeimsvadugo-vanjabitioproštena.51Međutim,činisedajestrahodepidemijeipakbiopreveliki,tesudubrovačkevlastimoraleponovitiovuodredbuujunu,52kadaepidemijaizgledapočinjegubitinasvojojsnazi.

No,tijekommajauopćeseniječinilodaćeepidemijaubrzoposu-stati.Dapače,Velikomvijećuseučinilodaćeuskoroostatibezčlan-stva,paje30.majaodređenodasvakiplemićkojinavrši18godinamožepostatičlanomVelikogvijeća,namjestodotadašnjegpraviladasvakičlanvijećamožeimatinajmanje20godina.53Istogajedatuma,vjerojatno iz strahaoddepopulacije,Velikovijećedonijelo još jed-nuodlukukojomjepokušalopovećatibrojstanovnikagrada.NaimeVelikovijećejeodlučilopozvatisvestraneobrtnikekojibiseželjelinastanitiuDubrovnikuituobavljatisvojobrt.Dabipospješileintereszadoseljenje,dubrovačkesuvlastinovimdoseljenicimanudilepeto-godišnjeoslobođenjeodsvihporeza,osimcarine,apovrhsvegasvaki

49 Isto,str.20.50 Henderson,TheBlackDeathinFlorence,str.143–144.51 Monumenta Ragusina, sv.2,str.21.52 Isto,str.27.53 Isto, str. 25;Dinić,Uticaj kuge, str. 13;Harris,Dubrovnik – A History, str. 128;Krivošić,Stanovništvo Dubrovnika,str.37.


68

doseljenikdobivaobii5perperagodišnje.54OvapovlasticavrijedilajesamozaonekojibisedoseliliuDubrovnikunutarjednegodineoddonošenjaoveodluke.Pri tome,činimi sevažnimzamijetitida setomodredbompokušalopopravitiigospodarskostanjeugradu,jerseodredbaodnosisamonaobrtnike.

Unatočsvimnedaćamakojejeepidemijadonijela,pokušajidu-brovačkihvlastidadovedunovestanovnikeuskorosupočelidonositiprverezultate.Naime,većudrugojpolovicimaja1348.ugradpristi-župrvidoseljenici.55Kaoštosevidiizpriloženoggrafikona2,nakonprvetrojicekojisustigliuDubrovnik18.maja,uskoroseujunubrojzainteresiranihdoseljenikaivišenegoudvostručio.»Doseljeničkival«maksimumjedosegaoujulu.TijekomnarednihmjesecinoviobrtnicinisuvišetakorevnopristizaliugradpodnoSrđa.TekpredkrajgodineuDubrovnikusejavljajošnekolicinanovihobrtnika.

Grafikon2:Brojdoseljenihobrtnikatijekom1348.godine

Ukolikoseovipodaciusporedespodacimaizgrafikona1kojiprikazuje distribuciju pisanja oporuka uDubrovniku tijekom1348.godine,56nemogućejeneprimijetitidaseonimeđusobnoobrnutore-cipročnopodudaraju.Naime,brojzabilježenihoporukabiojenajvećiumartuiaprilu,avećumajubiojeulaganomopadanju.Sdrugestra-ne,upravoseumajujavljajuprvidoseljenici,anjihovdolazaksvejeučestalijiujunuijulu–upravokadabrojzabilježenihoporukaopada.

54 Monumenta Ragusina, sv.2,str.25–26;Dinić,Uticajkuge, str.13.55 Vidi:Monumenta Ragusina, sv.2,str.29idalje.56 Grafikonjeizrađennatemeljupodatakaizzapisnikadubrovačkihvijećaza1348.godinu.Monumenta Ragusina, sv.2,str.29–55.

0123456789

10


Brojdoseljenihobrtnikatijekom1348.godine

Broj doseljenika

Gordan Ravančić

69

Upravotačinjenicanavodimenarazmišljanjedajekrozmartiaprilepidemijanajžešćeharalagradom.Većtijekommajanjezinintenzitetjebioulaganomopadanju.No,izodlukadubrovačkihvijećavidljivojedaDubrovčaninisubilisvjesnitakvogstanja.Jednakotako,činisedajeusljedećadvamjesecaepidemijaugradupolaganojenjavala,štojedaloprostoraipoticajanovimobrtnicimadadođuuDubrovnik.

Zanimljivojepromatratiibrojslučajevadodjeljivanjatutorama-lodobnimipravnonesposobnimnasljednicimapreminulihgrađana.57 Za očekivati je da je broj slučajeva dodjeljivanja tutorstva rastao sbješnjenjemepidemije,odnosnosporastombrojanenadanopreminu-lih,čimesumalodobninasljedniciostajalibezsvojihprirodnihskrb-nika.Međutim,vodećisetomčinjenicomipaktrebaimatinaumudasedubrovačkaupravautomrazdobljuteškonosilasporemećajemuadministrativnimposlovima.Stogajedodjeljivanjetutorstva,uslijedvećspomenutogzastojauizvršavanjuoporuka,moglovremenskiza-ostajatidodvamjeseca.Prematomeiovajsegmentgovoriuprilogpretpostavcidajespočetkomljetaepidemijaugradujenjavalaibli-žilasekraju.

Grafikon3:Dodjeljivanjetutorstvatijekom1348.godine

Ovakvipostupcidubrovačkihvlastiupućujunajošjednučinje-nicu,a to jedasudubrovačkevlastiproblemepidemije tretirale is-ključivouadministrativnomsmislu.Ovakvimstavompokušavalosezadržatiformuritmaživotakakavjebioprijeepidemije,štouosnovinijerješavaloproblem.Sdrugestrane,primjerinekihtalijanskihgra-dova,poputPistoie,Firence,PiseiGenove,svjedočedasutamošnje

57 Grafikonjeizrađennatemeljupodatakaizzapisnikadubrovačkihvijećaza1348.godinu.Monumenta Ragusina, sv.2,str.7–55.

0

2

4

6

8

10

12


Dodjeljivanjetutorstvatijekom1348.godine

Brojslučajevadodjeljivanjatutora


70

gradskevlastipokušavaleraznimmjeramaspriječitiširenjezarazeuzajednici.58Istovremeno,mislimdanijenevažnonapomenutidajeugradu tijekomepidemijedjelovalonekoliko liječnika, no, na žalost,njihoveaktivnostinisuostalezabilježene.Naime,većjeranijespome-nutodapočetkommarta1348.ugraddolaziliječnikJakovizPadove,aizvorigaponovospominjutek1349.,kadasumudubrovačkevla-stiprodužileslužbu,temudaledopuštenjedadovedesvojuobiteljuDubrovnik.59Izvoritakođerbilježedajeugradujošod1343.godinedjelovaoiliječnikkirurgTomadeStillo,kojijeod1345.držaoiapote-kuuDubrovniku.60Od1346.godinedjelovaojeuDubrovnikuiMarinliječnikkirurg,kojemujeslužbaprodužena1347.i1349.–obaputanadvijegodine.61

Opostojanju liječnikaugradutijekomepidemijeposrednogo-voriijednaodredbaVelikogvijećaod15.jula1348.ukojojsesvimgradskimliječnicimadajedozvolaotkupavinakojesetadnalazilonaLokrumu.62Jelitovinokorištenoiumedicinskesvrhe,teškojerećiimalojevjerojatno,iakojeusrednjovjekovnomsvijetu–paondaiuDubrovniku–postojalouvjerenjeuljekovitostvina.63Ipak,sobziromnakasnijekroničarskevijestionačinimaprevencijeiliječenjatijekomoveepidemije,64teopćenitogledetadašnjihmedicinskihstavovaoli-ječenjuiprevencijiodkugevinonijekorištenousvrheliječenjaovemorije.65

No,premasvemusudeći,prisutnostovihliječnikauDubrovnikuinjihovradnijepolučionekogvećegrezultata,amoždasunekiodnjih

58 Zadetaljnijiuvidvidjetizajednosliteraturomkojasetamonavodi:Henderson,TheBlackDeathinFlorence,str.143–144.

59 Monumenta Ragusina,sv.2,str.17,69;JeremićiTadić,Prilozi, sv.2,str.12;vidjetiitabliculiječnikau:Blažina-Tomić,Uloga javnih,dodatak.

60 Monumenta Ragusina, sv.1,str.136,182.Udosadašnjojliteraturi(JeremićiTadić,Prilozi,sv.1,str.12;Blažina-Tomić,Uloga javnih,tablicaliječnikaudodatku) ovajkirurgnavodisekaoThomasius de Stalo.Međutim,prezimeovogliječnikajede Stillo / de StiloionjesinranijegdubrovačkogliječnikaIvanadeStillo.Tosejasnomožerazlučiti iztekstanjegoveoporuke,kaoiizoporukagdjeseonnavodikaoepitrop.Vidjeti:TN,10-1,sv.5,fol.88',100-100'.

61 Monumenta Ragusina, sv.1,str.230,261;Monumenta Ragusina,sv.2,str.70.62 Monumenta Ragusina, sv.2,str.31.LiteraturaodubrovačkimliječnicimaspominjeiliječnikaNikolumlađegizPadove(JeremićiTadić,Prilozi,sv.1,str.12;Blaži-na-Tomić,Uloga javnih,tablicadubrovačkihliječnikaudodatku).Međutim,tajjeliječnikpreminuouoktobru1347.godine,štosejasnovidiizodlukadubrovačkihvijeća.Monumenta Ragusina, sv.1,str.281.

63 O tomevidi npr.:Ravančić, Imago vini, str. 93;Ravančić,Život u krčmama, str.43–44.

64 Ragnina,str.227–228.65 Kratkipregledstavovasrednjovjekovnihliječnikainjihovihsavjetazaprevencijukugemožesenaćiu:Bergdolt,La peste nera,str.36–40,270–281;Cosmicini,Sto-ria della medicina,str.16–27;Blažina-Tomić,Uloga javnih,str.26–41.

Gordan Ravančić

71

ipobjegliizgrada,jerdubrovačkevlastiveć1.majaodlučujupotražitiliječnikakirurga,kojegabizaposlilinadvijegodine.No,činisedasuituodredbudubrovačkivijećnicidonijelivišeizadministrativnihrazloga,negozbogsvijestiopotrebizastručnomliječničkompomoći.Naovakavzaključaknavodičinjenicadajeovaodlukadonesena»upaketu«sodlukomopotrebizapošljavanjajošjednognotara.66

Međutim,činiseDubrovčaninisumoglinaćinitijednogdovolj-nosmionogliječnikakojibidošaougradukojemjeCrnasmrtosta-vilasvojpečat,pastogaodredbuopotrazizanovimliječnikomkirur-gomponavljajučakdvaputaiuoktobru.67Iovomprilikom,odredbaopotrazizaliječnikomdonesenaje»upaketu«sodredbomopotrebizapošljavanjajednognotaraikovničaranovca,štoiznovagovoridasudubrovačkevlastiproblemuepidemijepristupaleprijesvegaadmi-nistrativno.Naime, tijekomepidemijedubrovačkevlasti nisupoku-šavalenitijednomodredbomspriječitivelikusmrtnoststanovništva,nego su uvijek pokušavale riješiti problemekoji su nastajali uslijedvelikogpomora.RazlogetakvojreakcijiupravnihtijelaDubrovnikavjerojatnotrebatražitiunjihovushvaćanjuepidemijeinjenihuzroka–uBožjinaumsenijesmjelosumnjati.

No,izspomenutihodredbiskrajaoktobramožesenaslutitijošnešto.Naime,dubrovačkivijećniciovomodredbomdajuslobodukne-zuiMalomevijećuizabratidužnosnikakojibitrebaopoćiizgradaipronaćinegdjeliječnikakirurga,notaraikovničara,aliistovremenoodređuju da nitko tko bi bio izabran ne smije odbiti povjerenumudužnost podprijetnjomkazneod100perpera.68Ovonavodinapo-misaodasuiranijepojedinciodbijalipoćiizDubrovnikaiprihvatitisepotrageza liječnikomidrugimpotencijalnimslužbenicima.Akoseuzmeuobzirvremenskiokvirkadasedonosiovaodluka,činisemogućimdajerazlogodbijanjaslužbebiostrahdaseposlanikrazboliustranomkrajuitamoskonča.Premasvemusudeći,uDubrovnikujeuoktobruepidemijavećminula,pasuvlastiteškopronalazilenekogatkobibiovoljankrenutinaputukrajeveizkojihjošnijebilovijestiookončanjuepidemije.

Čini se da su dubrovačke vlasti uistinu smatrale da se krajemoktobraživotugradupolakonormalizira,jerkrajemoktobraodlučujuzaposlitiijednogučiteljakojibipoučavaogradskemladiće.69Većsre-dinomnovembramagister Antoniusstigaojeugradiobvezaosepou-čavatisvojeučenikečitatiipoznavatigramatiku.70Ovakobrzdolazak

66 Monumenta Ragusina, sv. 2,str.23.67 Isto,str.46i49.68 Isto,str.49.69 Isto,str.50.70 Isto,str.52.


72

novogučitelja u grad dodatno potvrđuje pretpostavkuda je krajem1348.godineCrnasmrtnapustilaDubrovnik.

No,epidemijajeostavilasvojetragove,jerjevelikbrojslužbenič-kihmjestaostaoispražnjen.Stogadubrovačkevlastiupravouovomrazdobljupotražuju različiteobrtnike i stručnjakekojibi zaopćinumogli izvršavati neke specifične službe.Tako se već 23. novembratražinoviprotomagistardubrovačkogarsenala,slikarioklopar,apo-četkomdecembraugradstižeinovibravar.71

Čini se da su u tom razdoblju dubrovački vijećnici pokušava-li polako »svoditi račun« oko oporuka nastalih u vrijeme epidemi-je.Naime, već 16. oktobra donesena je odluka da se izaberu peto-ricaslužbenikakojisu trebalipreispitatisveostavštineDubrovčananamijenjene samostanima i prosjacima, posebno vodeći računa opreminulimženskimosobamabeznasljednika.72Ovakav sumnjičavstavdubrovačkihvlastispramoporukaiznovaindirektnosvjedočioraznolikimprijevaramadokojihjedolaziloprilikomnjihovaizvrša-vanja.Ovaodredba,prematome,svjedočidasuicrkveneinstitucijeutimuzburkanimvremenimapokušavale»ulovitiumutnom«ipro-širiti svoje posjede.Međutim, iako se vijećnicimamožda činilo daće pitanje velikogbroja oporukamoći riješiti vraćanjemuuhodaniritamadministracije,odredbeiz1351.svjedočedaseproblemvelikogbrojaneizvršenihoporukaprovlačiojošdugonakonštojeCrnasmrtnapustilaDubrovnik.73

Ipak,krajemoktobravijećnici sepomalovraćajupitanjimaor-ganizacijeiizgradnjegrada.Takojevećkrajemoktobraponovopo-krenuto pitanje gradnje gradskog hospicija, te su određena dvojicaslužbenikakojasutrebalapronaćiprostorzagradnjutogobjekta.74Uskloputihrazmišljanjapredvijećnikejeiznovadošloipitanjegrad-skoghospitala, te je odlučenoda se postojeći hospital premjesti na

71 Isto,str.53.72 Isto,str.47.73 In Christi nomine amen. Anno eiusdem millesimo trecento quinquagesimo primo,

indictione quarta, die ultimo mensis ianuarii, tempore nobilis et potentis viri do-mini Marci Superancio honorabilis comitis Ragusii ac tempore nobilum virorum ser Savini de Bonda, ser Iohannis Pauli de Gondola et ser Marini Clementis de Goçe honorabilium tesauriorum Sancte Marie. In maiori consilio sono campane more solito congregato. In quo quidem consilio interfuerunt consiliarii LXI per LIII ipsorum consiliariorum captum fuit et firmatum quod cum multe matres testamen-torum tota die perueniant ad manum tesauriorum que admitti possent ex eo quod illico non possunt reddigi in publicam formam quod posset reddundari in maximum preuidicium et non solum (cassatum: I) deffunctorum sed etiam multorum aliorum sed (?) manibus testamentis que erunt scripta et (cassatum: rescripta) regristrata (!) per dictos tesaurerios in eorum quaterno, adhibeatur plena fides et eis oredatur quem ad modum si essent in publicam formam redacta. Vidjeti:Opera pia,fol.9.

74 Monumenta Ragusina,sv.2,str.49.

Gordan Ravančić

73

novulokaciju.75Iakobisemoždamoglozaključitidajegradskihos-pitalizgrađenusklopusanitetskihpost-kužnihmjera,oveodredbeogradnjigradskoghospitalasvjedočedaseubitiradilosamoopremje-štanjuoveinstitucijenanovulokaciju.Uostalom,otompremještajudubrovačkevlastisuraspravljaleiprijenoštojeepidemijakročilaugrad.76Međutim,dužnosnicikojisutrebaliispitatiovustvaripronaćinovulokacijuizabranisutekpolovicomdecembra.77Ovajvremenskizaostatakodmjesec ipoldana,govorikoliko jeCrnasmrtostavilatragaudruštvenomtkivugrada,kojisevećtada,premasvemusude-ći,polakopočeooporavljati.Jednakotako,oporemećajukojijeCrnasmrt unijela u život srednjovjekovnogDubrovnikaposrednogovoriipodatakdasejeVelikovijećetijekom1348.godinesastaločak32puta,štojebilodvostrukovišenego1347.godine.78

SviiznesenipodacimislimdajasnogovoreodirektnimučincimaCrnesmrti1348.godinenaživotonovremenogDubrovnika.Njenaka-snijapojavljivanjatijekomistogstoljećasamoćedodatnonarušitipo-pulacijskuslikugrada,teuzdrmatinjegovogospodarstvo.Međutim,kolikojebioduboktragkojijeCrnasmrtostavilauDubrovnikuteksetrebadetaljnoproučiti.

Izvori

Annali di Ragusa del magnifico ms. Nicolo di Ragnina(ur.S.Nodilo).Scriptores, vol. I., Monumenta spectantia historiam SlavorumMeridionaliumvol.24.Zagreb:JAZU,1883.

Boccaccio,Giovanni:Dekameron.Dioprvi(prijevod:JerkaBelaniMateMaras).Zagreb:Globusmediad.o.o.,2004.

Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv.11(ur.TadijaSmičiklas).Zagreb:JAZU,1913.

Cronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451) (ur.N.Nodilo).Scriptoresvol.II.,Monumentaspectantiahistori-amSlavorumMeridionaliumvol.25.Zagreb:JAZU,1893.

Croniche ulteriori di Ragusa – probabilmente opera di Giovanni di Marino Gondola(ur.N.Nodilo).Scriptoresvol.II.,Monumenta

75 Item in dicto maiori consilio captum fuit et firmatum per LX consiliarios de dando libertatem comiti et suo minori consilio de removendo hospitale de loco, ubi est ad presens, et de faciendo ipsum fieri in eo loco, ubi eis videbitur melius et condecen-tius. Isto,str.50.

76 Monumenta Ragusina,sv.1,str.219–220.77 Monumenta Ragusina,sv.2,str.54.78 TablicusastanakaVelikogvijećapolovinom14.stoljećasastaviojeStjepanKrivo-šić:Krivošić,Stanovništvo Dubrovnika,str.38.


74

spectantia historiamSlavorumMeridionaliumvol. 25.Zagreb:JAZU,1893.

Li Annali della nobilissima Republica di Ragusa - aggiuntovi nella fine un rattamento di moderni annali o veramente cronache(ur.S.Nodilo). Scriptores vol. I.,Monumenta spectantia historiamSlavorumMeridionaliumvol.24.Zagreb:JAZU,1883.

Listine ob odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike.Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium,sv.3(ur.ŠimeLjubić).Zagreb:JAZU,1872.

Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 10,Monumenta Ragusina – Libri reformationum, sv. 1(ur.FranjoRački).Zagreb:JAZU,1879.

Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 13,Monumenta Ragusina – Libri reformationum, sv. 2 (ur. FranjoRački).Zagreb:JAZU,1882.

Opera pia, s.92,vol.3.DržavniarhivDubrovnik.Testamenta notariae,10–1,sv.5.DržavniarhivDubrovnik.

Literatura

BenedictowOleJ.:The Black Death 1346-1353: The Complete History. Woodbridge:TheBoydellPress,2004.

Bergdolt,Klaus:La peste nera e la fine del medioevo.Monferrato:EdizioniPiemmePocket,2002.

Blažina-Tomić,Zlata:Historical development of the laws and regula-tions concerning public health in Dubrovnik (Ragusa) from the 13th–15th century(magistarskirad).McGillUniversity,1981.

Blažina-Tomić, Zlata: Uloga javnih zdravstvenih službenika ka-camorata, vijeća i medicinske profesije u sprečavanju kuge u Dubrovniku u prvoj polovici 16. stoljeća(doktorskadisertacija).SveučilišteuZagrebu,2001.

Cohn, Samuel K. Jr.: The Black Death: End of a Paradigm. The American Historical Review107,2002,br.3,str.703–738.

Cosmicini, Giorgio: Storia della medicina e della sanitá in Italia. Rim-Bari:Laterza,1998.

Dinić, Dušanka: Uticaj kuge od 1348. na privredu Dubrovnika.Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu5,1960.

Grmek,MirkoDražen:Le concept d'infection dans l'antiquité et au Moyen Age: Les anciennes mesures sociales contre les mala-dies contagieuses et la fondation de la première quarantaine a Dubrovnik (1377).RadJAZU, 384,1980.

Harris,Robin:Dubrovnik – A History.London:SAQUI,2003.

Gordan Ravančić

75

Henderson,John:TheBlackDeathinFlorence:medicalandcommu-nal responses.Death in Towns, Urban Responses to the Dying and the Dead, 1300-1600(ur.StephenBasset).Leicester-London-NewYork:LeicesterUniversityPress,1992,str.136–150.

Janeković-Römer,Zdenka:IlazzarettidiDubrovnik(Ragusa).Rotte Mediterranee e baluardi di sanità. Venezia e i lazzaretti mediter-ranei(ur.Nelli-ElenaVanzanMarchini).Milano:Skira,2004.

Janeković-Römer, Zdenka: Višegradski ugovor temelj Dubrovačke Republike.Zagreb:GoldenMarketing,2003.

Jeremić,Risto iTadić, Jorjo:Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika,sv.1.Beograd:Centralnihigijenskizavod,1938.

Krivošić,Stjepan:Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti.Dubrovnik-Zagreb:JAZU,1990.

Novak,Grga:Prošlost Dalmacije,sv.1.Split:Marijantisak,2004.Povijest Hrvata – srednji vijek(ur.FranjoŠanjekiFrankoMirošević).

Zagreb:Školskaknjiga,2003.Ravančić, Gordan: Imago vini (pokušaj sagledavanja predodžbe o

vinu u srednjovjekovnom Dubrovniku), Dubrovački horizonti, 38,1998.

Ravančić, Gordan: Prilog proučavanju Crne smrti u dalmatinskomgradu(1348.–1353.)–rasponizvornegrađeistanjeistraženostinaprimjerimaDubrovnika,SplitaiZadra.Povijesni prilozi, 26,2004,str.7–18.

Ravančić,Gordan:Život u krčmama srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb:Hrvatskiinstitutzapovijest:DomiSvijet,2001.

Ziegler,Philip:The Black Death. London:PenguinBooks,1998.

DirectimpactoftheBlackDeathinDubrovnikin1348

Summary

Extant sources sometimes can reveal vague information thatshould be put in the proper context in order to reveal past real-ity.Consequently,author tries torevealandtracecurriculumof theeventsduringtheplaguemonthsinthespringandsummerof1348inDubrovnik.Extracting the information fromtheextant sourcesandusingthecombinationofqualitativeandquantitativeanalysisauthorrevealedamainstreamofthecity’slifeandhorrorthatbefellthehabit-antsofDubrovnik.Itseemsthattheepidemiccametothecityatthebeginningof1348butfelldownalreadyinthebeginningofthesum-


76

mer.However,italsoseemsthat,thoughtheplaguefledthefeardidnot,sinceDubrovnikauthoritiesmanytimesinvitednewsettlers.

Gordan Ravančić

2008 - direktni ucinci crne smrti - hs_6_3

Documents