JU UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA FINANSIJETema: Direktni porezi

Predmetni profesor: Studenti:

Tuzla, april 2012. godine

SADRŽAJ

UVOD........................................................................................................................................2

1. POJAM DIREKTNIH POREZA........................................................................................3

2. POREZ NA IMOVINU........................................................................................................3 2.1. Opravdanost uvođenja poreza na imovinu........................................................................4 2.2. Nedostaci poreza na imovinu............................................................................................4

3. POREZ NA DOHODAK GRAĐANA.................................................................................6 3.1. Oblici poreza na dohodak..................................................................................................6 3.2. Dimenzije utvrđivanja poreske osnovice...........................................................................7 3.3. Vrste poreznih stopa...........................................................................................................7 3.4. Vrste poreza na dohodak....................................................................................................8 3.5. Poreski obveznik................................................................................................................9 3.6. Akontacija poreza na dohodak ........................................................................................10

4. POREZ NA DOBIT............................................................................................................12 4.1. Modaliteti oporezivanja dobiti.......................................................................................12 4.2. Porezne olakšice..............................................................................................................13 4.3. Porezne olakšice u Bosni i Hercegovini..........................................................................13

5. USVOJENI ZAKONI O DOPRINOSIMA I POREZIMA NA DOHODAK................15 5.1. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje..................................................................16 5.2. Oslobađanja od plaćanja doprinosa...............................................................................16

6. PRIMJER : PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE.....................................18

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................20LITERATURA.......................................................................................................................21

1

UVOD

Pojam i suština javnih prihoda se može objasniti njihovim mjestom i ulogom u funkcionisanju države i njenih organa. Kako direktni porezi nisu jedinstveni na nivou cijele BiH, mi ćemo govoriti o poreskom sistemu u Federaciji Bosne Hercegovine. U Federaciji BiH institucija koja prikuplja ove poreze jeste Porezna uprava F BiH. Uspostavljanje sistema tržišne ekonomije privredni subjekti imaju punu samostalnost, uz neznatan uticaj države. Samo prihode u državama sa tzv. novčanom privredom, možemo definisati kao primanja u gotovom novcu u toku jedne godine, koje država troši za podmirenje javnih potreba. Porezi su osnovni oblik ili instrument formiranja javnih prihoda, pokrića budžetskih rashoda i zadovoljavanja javnih potreba. Danas mnogi finansijski teoretičari savremenu državu nazivaju „poreskom državom“ jer žele naglasiti kakav značaj imaju za nju porezi. Sadržaj poreza se mijenjao paralelno sa promjenama političkih, društveno-ekonomskih i drugih odnosa. Savremena finansijska teorija je istakla da porezi djeluju na preraspodjelu nacionalnog dohotka, te da se porezima daje značajna funkcija u vođenju ekonomske politike.

U ovom seminarskom radu je akcenat stavljen na direktne poreze, nihovo definisanje, podjelu i koji se oblici direktnih poreza pojavljuju u teoriji i praktičnoj primjeni. Na primjeru Bosne i Hercegovine obješnjeno je u kojem obliku se primjenjuju direktni porezi.

1. POJAM DIREKTNIH POREZA

2

Direktni porez je izravni ili neposredni porez i nameće se direktno poreznom obvezniku (npr. porez na dohodak, na imovinu, na prinose, na nasljedstvo, poklone i slično). Riječ je o porezima koji se nameću na trajnijoj osnovi i porezni obveznik ih direktno plaća poreznim vlastima.1 Direktni porezi su oni koji direktno pogađaju imovinu, dohodak ili prihod poreskog obveznika, a indirektni porezi su oni koji pogađaju potrošnju. Najznačajniji predstavnici direktnih poreza su:

1. Porez na imovinu2. Porez na dohodak građana ( fizička lica )3. Porez na dobit lica ( pravna lica )

Direktni ili neposredni porezi imaju prednosti u odnosu na indirektne poreze u slijedećem: pravičnost, jer se procjenjuju na bazi ekonomske snage poreznog obveznika. Ovo

podrazumijeva progresivno oporezivanje, odnosno primjenu progresivnih stopa umjesto proporcionalnih,

stabilnost, se ogleda u poreznoj osnovici (dohodak, imovina) koja je stabilnija u odnosu na poreznu osnovicu indirektnih poreza.

Kao nedostaci direktnih poreza navode se: skuplja fiskalna administracija (postupak, način utvrđivanja porezne osnovice), psihološki teže su prihvatljivi zbog toga što se odnose na poreznog obveznika, ne prate

konjukturna kretanja, naročito elastičnost proizvodnje, i cijena.

2. POREZ NA IMOVINU

Porez na imovinu je jedan od najstarijh oblika oporezivanja. To je redovan porez koji se uglavnom plaća periodično, i to ne iz imovine već iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina. Osnovicu čini vrijednost imovine koju je teško utvrditi, narošito u slučaju nepokretne imovine. Poreska stopa je u suštini niska i u pravilu porporcionalna stopa.

Porez na imovinu može poprimiti oblik poreza na posjed ili poreza na neto imovinu. Porez na posjed razrezuje se obično jedan put u godini na realnu imovinu: kuće, stanove i zemlju. Porez na neto imovinu obično obuhvata oporezivanje neto imovine, tj. ukupne imovine (pokretne i nepokretne) umanjene za obveze po toj imovini, najčešće obveze po stambenim kreditima. Porez na posjed uglavnomje široko rasprostranjen, a porez na neto imovinu postoji samo u nekoliko zemalja:Finskoj, Francuskoj, Islandu, Luksemburgu, Norveškoj, Španjolskoj, Švedskoj i Švicarskoj. No porezi na imovinu donose uglavnom malo prihoda u proračun.

2.1. Opravdanost uvođenja poreza na imovinu

1 http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/direktni-porez/

3

Oporezivanje imovine uglavnom se opravdava potrebom za uvođenjem veće pravednosti u sustav oporezivanja, i to prema oba kriterija pravednosti: kriteriju koristi i kriteriju mogućnosti plaćanja. Prema kriteriju koristi vlasnici imovine imaju koristi od države, pa za te koristi moraju platiti porez. Jedna od temeljnih uloga države jest zaštita vlasništva, pa vlasnici moraju platiti državi troškove koje ona ima u zaštiti njihove imovine: troškove sudstva, policije i državne administracije. Osim pružanja sigurnosti i zaštite imovine, država pruža vlasnicima određene usluge koje povećavaju vrijednost imovine, ali i koriste njezinu vlasniku. Primjerice, gradeći cestu pokraj kuže nekoga građanina država podiže vrijednost te kuće, a vlasnik dobiva pristup svojem domu. Zbog te novonastale koristi vlasnik mora platiti porez na posjedovanje kuće. Kako se takve usluge pružaju uglavnom na lokalnoj razini, i porez na imovinu najčešće je prihod lokalnih proračuna, a ne proračuna središnje države. Prema kriteriju mogućnost iplaćanja veća imovina pojedinca znači da je on platežno sposobniji, pa prema tome mora platiti i veći porez. Naime, dohodak ne označava u cijelosti mogućnost plaćanja, pa ni porezni kapacitet pojedinca. Posjedovanje imovine povećava taj kapacitet iznad razine dohotka: dvije obitelji jednakih dohodaka, ali različite imovine u smislu blagostanja nisu jednake. Bogatije su obitelji u svojem ponašanju neovisnije, imaju veću sigurnost u razdobljima ekonomske depresije, te viši stupanj likvidnosti. Imovina daje obiteljima veću mogućnost plaćanja poreza, te je u smislu povećanja pravednosti razložno osim dohotka, oporezivati imovinu.

2.2. Nedostaci poreza na imovinu

No oporezivanje imovine ima i neke nedostatke:

Iako u proračun uglavnom donosi malo prihoda, taj je porez obilno predmet žestokih otpora poreznih obveznika. Naime, on se ubire uglavnom godišnje

i zato je velik jednokratni teret za pojedinca.Po tome se on razlikuje od drugih poreza, npr. od poreza na dohodak koji se plaća po odbitku iz plaće ili nekoga drugog oblika dohotka, odnosno od poreza na dodanu vrijednost koji je uglavnom nevidljiv i plaća se pri kupnji roba i usluga u malim iznosima.

Teško se može izbjeći plaćanje poreza na imovinu jer se on najčešće odnosi na nekretnine koje se ne mogu staviti pod ruku i odnijeti. Porezni obveznici manje vole poreze koje teže mogu izbjeći.

Često se navodi da porez na imovinu smanjuje štednju, a povećava potrošnju. Naime, ako se imovina oporezuje, tada će bogati manje štedjeti i kupovati vrijedne stvari, a više će trošiti na putovanja, odjeću i provode. U tom smislu porez na imovinu može imati negativan utjecaj na štednjui rast gospodarstva. Suprotno tome,ima tvrdnji da će porez na imovinu poticati vlasnike da restrukturiraju svoj portfelj u one oblike imovine koje donose veću dobit kako bi tome kompenzirali poreze na imovinu. U tom smislu porezi na imovinu mogu utjecati na veći rast.

Da bi se porezi na imovinu mogli uspješno odrediti, država mora posjedovati kvalitetne popise imovine, između ostaloga, zemljišne knjige u kojima su navedeni

4

veličina, smještaj i vlasnik imovine. Naime, može se očekivati da pojedinci neće tačno, ažurno i upotpunosti prijaviti svoju imovinu, pa država mora imati dobro razrađenu informacijsku osnovu za djelotvornu kontrolu i pravilno razrezivanje tog poreza. Taj se nedostatak osobito odnosi na slabije razvijene zemlje u kojima zemljišne knjige nisu ažurirane.

Poseban je problem vrednovanje imovine prema tržišnim vrijednostima. Imovina je heterogena kategorija i njezina vrijednost obuhvata niz činitelja: blizinu opskrbnih centara i prometnica, postojanje kulturnih i rekreacijskih sadržaja, starost nekretnine, kvalitetu njezine gradnje i opreme i sl. Vrijednost zemlje pak ovisi o njezinoj kvaliteti i veličini te o kvaliteti okoliša. Tačno utvrđivanje cijene imovine temelj je kvalitetne administracije pri razrezu i ubiranju poreza na imovinu i zato porezna uprava mora primjenjivati načelo utvrđivanja pravedne tržišne vrijednosti imovine. Kako je imovina heterogena kategorija, teško je utvrditi njezinu stvarnu vrijednost, pa često nastaju razlike između vrijednosti utvrđene u poreznom rješenju i pravedne tržišne vrijednosti. Vrednovanje imovine dodatno komplicira inflacija, pa je potrebno svake godine revalorizirati imovinu kako bi se zadržala stalnost njezine realne vrijednosti.

3. POREZ NA DOHODAK GRAĐANA

5

Porez na dohodak građana spada i najznačajnije i najsloženije oblike javnih prihoda, a posebno poreza. Prvi oblik poreza na dohodak uvedene je u 18. st. kada je William Pitt mlađi uveo celudarni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s Francuskom. Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit, jer se prvim oporezuje ukupan prihod (većinom lični dohodak građana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzeća.2

Obilježja poreza na dohodak: izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeno ostvarni oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je

ostvaren glavni predstavnik subjektivnog poreza postojanje raznih poreskih olakšica i oslobođenja skup poreza na državu i poreznu administraciju

3.1. Oblici poreza na dohodak

1. Britanski ( celudarni,analitički )- najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka ( celudi ) primjenom proporcionalne porezne stope, tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi i zakonskih u dopuštenu visinu. Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.

2. Germanski ( sintetički )- oporezuje se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope. Primjenjuje se u većini zemalja pa i u Hrvatskoj od 1933. godine.

3. Romanski ( mješoviti)- je kombinacija britanskog i germanskog oblika. Dio dohotka se oporezuje proporcionalnom i progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezene stope ako prelazi zakonom utvrđenu visinu.

Slika br. 1 Struktura poreza na dohodak

2 http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak

6

Izvor: . Izudin Kešetović, „Finansije monetarne i javne“, CPA-Tojšići, 2009 str. 409

3.2. Dimenzije utvrđivanja poreske osnovice

Kod utvrđivanja porezne osnovice javljaju se četiri osnovna problema ( dimenzije ) : Prostorna- teritorijalno načelo,/ prostor unutar kojeg oporezujemo dohodak. Osoba

koja je rezident u BiH obavezna je na plaćanje poreza na dohodak kojeg je ostvarila u BiH. Dok se dohodak nerezidenta ograničeno oporezuje- samo onaj dio dohotka koji je ostvaren u BiH uz uvjete da mora minimalno 6 mjeseci djelovati u BiH.

Stvarna- što stvarno ulazi u dohodak Osobna- poreski obveznik je tačno utvrđen, dohodak se veže za stvarnu i fizičku

osobu koja ga plaća. Vremenska- vrijeme u kojem je dohodak ostvaren, u većini zemalja je dohodak

godišnja kategorija, ali se plaćaju mjesečni predujmovi.

3.3. Vrste poreznih stopa

Zakonska- stopa koja je utvrđena zakonom o porezu na dohodak. Stvarna ( efektivna )- stopa koja mjeri stvarnu poreznu obavezu poreznog obveznika.

Izračunava se kao udio ubranog poreza u dohotku koji još nije prilagođen odredbama izračunavanja dohotka.

Prosječna- predstavlja udio poreza na dohodak u dohtoku koji je predmet oporezivanja. Izračunava se tako da se od ostvarenog dohotka oduzmu sve poreske olakšice i oslobođenja koja su predviđena zakonom o porezu na dohodak.

Granična- stopa koja se primjenjuje za oporezivanje u najvišem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire primjenom progresivne porezne stope.

7

U praksi se primjenjuje porgresivna poreska stopa koja je limitirana troškovima ubiranja poreza i motiva utaje poreza. Tako na primjer, često se manji dohoci oporezuju manjim stopama do određenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohoci iznad praga višim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog načina oporezivanja je da se od osoba s višim zaradama ubire više poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodeći ekonomisti poput Adama Smitha i Karl Marxa.3 S toga se u ovim rasponima primjenjuje sistem razreda. Minimalne i maksimalne stope poreza na dohodak kreću se u rasponu od 5% do 60% i 53% ( Rumunija i Grčka ), od 10% do 50% i 51% ( Austrija i Italija ) i najčešćeg minimalnog iznosa od 15% i 20% do raspona od 40% do 50%. Poreska stopa od 10% takozvana tax flat ili ravna stopa i primjenjuje se u Bosni i Hercegovini sa modalitetima po entitetima što upućuje nepotpunu harmonizaciju u sistemu direktonog oporezivanja.

3.4. Vrste poreza na dohodak

dohodak od nesamostalnog rada →rad kod poslodavca, određuje se na temelju primitaka mi izdataka. →u primitke ulaze: plaća, potpore i nagradeiznad propisanih iznosa, premija

osiguranja koju plaćaju poslodavci, stipendije i mirovine. →u izdatke ulaze: uplaćeni doprinosi za obavezno osighurane iz plaće, osobni odbitak,

premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

dohodak od samostalnog rada →dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, ostalih

slobodnih zanimanja (pjevač, umjetnik, liječnik). →dohodak se utvrđuje na temelju poslovnih primitaka i izdataka→dužni su voditi

poslovne knjige →slobodnim autorima se priznaju paušalni troškovi u visini od 25% dohotka, a na

ostali iznos se obračunava poreska stopa od 35%

dohodak od imovine i imovinskih prava →najamnina, zakup, patent, licence. →iznos najamnine se umanji za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja i

nakon toga se plaća porez od 15%+prirez. →prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana tri godine nakon nabave. →imovinska prava se oporezuju po stopi od 25%+prirez, ali nemaju pravo na osobni

odbitak. dohodak od kapitala →primitci po osnovu dividendi i udjela u dobiti →15%+prirez. →primitci po osnovu udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju

dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica→25%+prirez.

3 http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak

8

→izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika preduzeća za njihove osobne potrebe→35%+prirez.

dohodak od osiguranja →premija životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri

utvrđivanju dohotka. →dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata

premija bilo oslobođeno na dohodak→15%+prirez.

Slika br.2 Prikaz prihoda od pojedinih oblika dohotka

Izvor: Izudin Kešetović, „Finansije monetarne i javne“, CPA-Tojšići, 2009, str. 410

3.5. Poreski obveznik

Poreski obveznik definiše se kao rezistenti nerezistent koji ostvaruje dohodak, rezistentom se definiše lice koje ima prebivalište i boravište u dužem periodu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i koji ostaruju dohodak na teritoriji i izvan teritorije Federacije. Nerezident se tretira kao lice koje nema prebivalište ili boravište na teritoriji i izvan teritorije Federacije, a obavlja samostalnu ili nesamostalnu djelatnost ili ostvaruje prihod od pokretne ili nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala ili bilo koje djelatnosti koja rezultira ostvarenju prihoda na teritoriji Federacije. Fizička lica koja ne plaćaju porez su strani državljani: konzularno. Diplomatske misije funkcioneri i strčnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Naroda i njenih agencija i lica koja strani državljani rade u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili međunarodnim organizacijama. Znači, obveznici poreza na dohodak su državljani BiH koji imaju obavezu da prijave i plate porez. Obveznici poreza su dužni da sami utvrde i podnesu poresku prijavu, te da dostavljaju izvještaje poreskom organu, te omoguće uvid u poslovne knjige i evidencije. Definisanje

9

pojma rezidenta i nerezidenta važno je sa stanovišta utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

3.6. Akontacija poreza na dohodak

Akontacija poreza na dohodak se obračunava, obustavlja i uplaćuje nakon svake pojedinačne isplate. Obračun, obustavu i plaćanje vrši poslodavac ili sam obveznik poreza. Zaposlenik je obveznik poreza na dohodak. Na osnovu porezne kartice koju za zaposlenika vodi poslodavac, utvrđuje se akontacija poreza na dohodak. Poreznu karticu čuva poslodavac za svakog zaposlenog koji je kod njega. Poslodavac vodi evidencije o isplaćenim plaćama, uplaćenom porezu, izvršenim poreskim odbitcima i to sve dostavlja nadležnoj jedinici Poreske uprave u prethodnoj kalendarskoj godini. Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti čini oporezivi prihod od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario kod poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu umanjen za doprinose iz plata:

za penzijsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, za osiguranje od nezaposlenih,

i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka, kao što su: lični odbitci za izdržavanog bračnog druga, lični odbitci za izdžavanu djecu lični odbitci za izdržavanog člana uţe porodice i djecu sa invaliditetom.4

Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrđen za posljednji poreski period, a plaća se mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa akontacije.5

Akontacija se plaća mjesečno. Dohodak od samostalne djelatnosti je dohodak koji fiziĉko lice ostvari samostalnim obavljanjem neke djelatnosti, a to moţe biti osnovno ili dopunsko zanimanje. U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od:

obrta i djelatnosti srodnih obrtu, poljoprivrede i šumarstva, slobodnih zanimanja, drugih samostalnih djelatnosti.

Slika br. 3 Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

4 Kešetović I. i Đonlagić Dž., Javne finansije“, Sarajevo, 2007, str 227-228.5 IBID, str 228.

10

Izvor: . Izudin Kešetović, „Finansije monetarne i javne“, CPA-Tojšići, 2009, str. 426

4. POREZ NA DOBIT

11

Porez na dobit je mlad porezni oblik (počeo se primjenjivati poslije 2. svjetskog rata i on je na neki način porez na dohodak poduzeća). Početkom 2008. godine u Federaciji BiH je na snagu stupio Zakon o porezu na dobit, prema kojem je poreska stopa sa 30% smanjena na 10%. Porez na dobit prilagođen je standardima EU, a ujedno harmoniziran sa propisima iz tog područja u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Problem koji se javlja jest pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanju dobiti : 1. korištenje javnih dobara (npr. ceste, mostovi i sl.)2. instrument kontrole (kontrola monopola). Snižavanjem poreskih stopa na dobit u Federaciji BiH došlo je do izjednačavanja stopa u oba entiteta, te do oslobađanja od dvostrukog oporezivanja firmi u Federaciji BiH koje su do sada bile opterećene porezima vezanim za njihovo poslovanje u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.

4.1. Modaliteti oporezivanja dobiti

1. Klasični sustavNije radio razliku izmedu raspoređene i neraspoređene dobiti ( više se ne upotrebljava).

2. Sustav djelomične integracije dobitiintegracija na razini poduzeća- sustav dvojnih stopaNa raspoređeni dio dobiti (dividende) se primjenjuje niža porezna stopa od dijela dobiti koji ostaje društvu. - sustav odbitka dividendiOdbija se od dobiti dio ili ukupni iznos rasporedene dobiti ( za taj iznos raspoređene dobiti se smanjuje ukupna dobit koja služi kao porezna osnovica poreza na dobit)integracija na razini dioničara - sustav inputacijeCjelokupni se plaćeni porez na dio dobiti koji se isplaćuje dioničarima uračunava u porez na dohodak koji treba platiti. - sustav djelomičnog uračunavanjaSamo se dio poreza na jedan dio dobiti koja se isplaćuje dioničarima obračunava u porez na dohodak koji treba platiti.3. sustav pune integracijeDioničar odbija porez na dobit koji tereti njegovu dividendu prilikom oporezivanja dohotka.

4.2. Porezne olakšice

12

Poduzeća se služe raznim trikovima kako bi smanjili osnovicu za obračun poreza na dobit, a samim time i iznos poreza kojeg trebaju platiti. Transferne cijene ( preko transfernih cijena se pokušava prenijeti dobit u podružnicu u drugoj zemlji gdje će platiti manji iznos poreza)prikrivena dobit.

porezni praznici ( poduzeće u periodu poreznog praznika ne mora platiti porez u potpunosti).

na osnovi ulaganja korištenje ubrzane amortizacije, umanjenje osnovice po osnovi ulaganja (poduzeće oduzima određeni postotak vrijednosti ulaganja od iznosa oporezive dobiti).

4.3. Porezne olakšice u Bosni i Hercegovini

Olakšice i oslobođenja mogu ostvariti poduzeća koji :-obavljaju djelatnost i zapošljavaju na području posebne državne skrbi (zapošljavaju najmanje 5 zaposlenika i mogu plaćati 20, 50 ili 75 % nižu stopu poreza na dobit).- korište slobodne zone ( plaćaju 20 % nižu stopu poreza) zapošljavaju osobe s invaliditetom ili u okviru profesionalne rehabilitacije.

Slika br.4 Visina poreskih stopa poreza na dobit

Izvor: Eurostat, IFS i OECD

Nakon smanjenja poreske stope sa 30% na 10%, izmijenile su i sistem poticaja i to na: obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda i koji po tom osnovu ostvaruje pravo na povrat PDV-a, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu poslovnu godinu.

Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM oslobađa se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja.

13

Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.6

5. USVOJENI ZAKONI O DOPRINOSIMA I POREZIMA NA DOHODAK

Doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba. Najpoznatiji doprinos u zemljama zapada, danas je doprinos za socijalno

6 Kešetović I. i Đonlagić Dž.: „ Javne finansije“, Sarajevo, 2007, str 234.

14

osiguranje.7 Doprinosi se razlikuju od zemlje do zemlje. Doprinosi se javljaju kao prihodi stanovništva za određene namjene i to za podmirenje potreba: zdravstvenog osiguranja, penzijskog i invalidskog osiguranja, dječje zaštite, obrazovanja, kulture, naučnog rada, socijalne zaštite, zbrinjavanja nezaposlenih. Sličnost poreza i doprinosa ogleda se u prinudnosti plaćanja, davanju u novcu, te istovjetnosti po sistemu naplate. Obveznik uplate doprinosa je: svaki poslodavac - pravno i fizičko lice (poduzetnik) koje je obavezno ili dobrovoljno osigurano i koje je obavezno vršiti obračun, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 35/98; 54/00; 16/01; 37/01; 1/02; 17/06 i 14/08) i zakonima kojima se uređuje:

penzijsko i invalidsko osiguranje zdravstveno osiguranje i osiguranje u sluĉaju nezaposlenosti.

Dom naroda Parlamenta Federacije BIH usvojio je na sjednici u Sarajevu dva zakona iz oblasti porezne politike. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o porezu na dohodak, čija primjena će početi 1. januara 2009 godine. Zastupnički dom Parlamenta FBIH usvojio je 10 januara prijedloge ovih zakona, kada je Federalna vlada odustala od predložene dvije stope (10 i 15%) poreza na dohodak, te prihvatila zastupničke prijedloge za jedinstvenom stopom od 10%. Osnovni osobni odbitak koji pripada svakom poreznom obvezniku i na koji se plaća porez, iznosi 3600 KM godišnje , odnosno 300 KM mjesečno. Uz to obveznik koji izdržava članove uže porodice i po osnovi vlastitog invaliditeta članova porodice, koji izdržava, ima pravo na povećanje osobnog odbitka. Za fizičke osobe koje nisu rezidenti FBIH oporezuje se dohodak ostvaren u FBIH.

Tabela br.1 Doprinosi i porezi u BIH

DOPRINOSI IZ PLATE FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

REPUBLIKA SRPSKA

Penzijsko osiguranje 17,00% 24,00%Zdravstveno osiguranje 13,00% 15,00%Osiguranje u slučaju nezaposlenosti

2,00% 1,00%

Zaštita djece - 2,00%Porez na plaću 5,00% (osnovica za

obračunavanje je neto plaća)0%-15%

Porez na zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

0.5%( osnovica za obračunavanje je neto plaća)

-

Ukupno doprinosi i porezi 32,00%( osnovica za obračunavanje je bruto plaća) i 5,5%( osnovica za obračunavanje je neto plaća)

42,00% - 57,00% (osnovica za obračunavanje je neto plaća)

DOPRINOSI NA PLATU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

REPUBLIKA SRPSKA

Penzijsko osiguranje 7,00% -Zdravstveno osiguranje 4,00% -Osiguranje u slučaju 0,50% -

7 http://hr.wikipedia.org/wiki/Doprinos

15

nezaposlenostiZaštita djece - -Ukupno 11,50%(osnovica za

obračunavanje je bruto plaća)Ukupno doprinosi i porezi(na neto plaću)

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

REPUBLIKA SRPSKA

69,47% 42% - 57%

POREZI NA DOBITFEDERACIJA BOSNE I HECEGOVINE REPUBLIKA SRPSKA10% 10%

5.1. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje

Vrste doprinosa: Za penzijsko i invalidsko osiguranje Za zdravstveno osiguranje Za osiguranje u slučaju nezaposlenosti

Osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je zarada, odnosno plata i naknada zarae, odnosno plate u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose, opštim aktom i ugovorom o radu, odnosno rješenje nadležnog organa. Osnovica za poslodavce je i osnovica dodatnog doprinosa za staž osiguranja koji se zaposlenom računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa zakonom. Osnovica doprinosa za upućene radnike, ako nisu obavezno osigurani po propisima države u kojoj su upućeni ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, kao i za poslodavce, je iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu, ostvarili u Republici na istim ili sličnim poslovima. Ova osnovica ne moze biti niža od dvostruke najniže mjesečne osnovice doprinosa.Stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi na zaradi na teret zaposlenih i poslodavaca su:

Za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje 11% Za obavezno zdravsveno osiguranje 6,15% Za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 0,75

5.2. Oslobađanja od plaćanja doprinosa

Poslodavac koji zaposli lice koje je na dan zaključivanja ugovora o radu starijeg od 50 godina i koje kod Nacionalne službe za zapošljavanje ima status korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti ili kod službe prijavljeno kao nezaposleno najmanje 6 mjeseci bez prekida, oslobađa se obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koje se plaća na osnovicu, na teret sretstava poslodavca, u periodu od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa zaposlenog. Poslodavac koji na neodređeno vrijeme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa

16

invaliditetom, za koje odgovarajućom pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguguranje.

6. PRIMJER : PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE

U Bosni i Hercegovini sistem oporezivanja je dosta složen, o čemu svjedoče i izvještaji Svjetske banke. Međunarodne finansijske korporacije (IFC), te savjetodavne kompanije

17

“PricewaterhouseCoopers” posvećeni poreskim sistemima. Zbog složenosti plaćanja poreza, koji godišnje treba da budu plaćeni 51 put, BiH je svrstana na 142. mjesto među 178 zemalja svijeta u kojima je ocjenjivan poreski sistem. Zbog zadržavanja kompliciranog poreskog sistema BiH je skliznula sa prošlogodišnje 111. pozicije.8 Vjerojatno najveću prepreku poboljšavanju situacije predstavlja, naravno, politička struktura i struktura vlasti u BiH, kao i raspodjela nadležnosti na različitim nivoima. Slijedom ovoga i struktura poreza se temelji na predominantnom učešću indirektnih poreza, na mehaničkom oporezivanju (svaki izvor – poseban porez), na suvišnom naslanjanju na objekte poreza, marginalizaciji subjektivnih i sintetičkih poreza, u neadekvatnom tretmanu pojedinih poreznih izvora, te na simboličnom prisustvovanju progresivnog oporezivanja. Postojeći skup poreznih oblika, poreznih propisa i poreznih procedura u BiH ne može se smatrati modernim sistemom i ovakvo stanje pogoduje samo onima koji ga zloupotrebljavaju, na štetu ostalih građana. Postojeći skup poreznih oblika, poreznih propisa i poreznih procedura u BiH ne može se smatrati modernim sistemom i ovakvo stanje pogoduje samo onima koji ga zloupotrebljavaju, na štetu ostalih građana. Postojanje velikog broja zastarjelih poreznih oblika, kompliciranih poreznih propisa, složenost njihove primjene, nedovoljna efikasnost porezne administracije i „niskog nivoa porezne svijesti“ rezultira poreznom nedisciplinom i slabom naplatom poreznih prihoda. Stanje u poreznoj oblasti BiH karakterizira postojanje tri odvojena i gotovo samostalna porezna prostora: Federacije BIH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. Samo ova činjenica dovoljna je za tvrdnju da jedinstveni porezni sistem BiH, u stvari, i ne postoji. Unutar svakog od njih egzistiraju brojni, komplicirani, uglavnom zastarjeli i redovno neefikasni porezni oblici. Porezni sistem BiH izrazito je poboljšan posljednjih godina, naročito u posljednje vrijeme sa uvođenjem PDV-a na državnom nivou 2006. godine.Činjenica da se prihodi od carina, akciza i PDV-a sada ubiru na državnom nivou i pod kontrolom Uprave za indirektno oporezivanje predstavlja veliki korak naprijed, kako u smislu efikasnosti tako i u smislu postojanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Indirektni porezi su stavljeni u nadležnost BiH. Oni uključuju:

porez na dodanu vrijednost (PDV) carine akcize putarine

Ovi porezi su regulirani posebnim zakonima i predstavljaju prihode države. Uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, koja potom vrši raspodjelu na entitete i Brčko Distrikt. Međutim, to je još uvijek nedovoljno da bi se poreski sistem ocijenio pozitivnim, budući da reforma direktnog oporezivanja teče izuzetno sporo. Direktni porezi su i dalje u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta i predstavljaju prihode ovih organa vlasti. U nadležnost entitetima ostalo je i dalje reguliranje direktnih poreza koji se na različite načine donose u entitetima i Distriktu Brčko. U F BiH postoje dva oblika direktnih poreza i to porez na dobit i porez na dohodak, dok je oporezivanje imovine i imovinskih prava, prometa nekretnina, nasljedstva i poklona ostalo u nadležnosti kantona. U RS je aktuelan porez na dobit i porez na dohodak koji reguliraju oporezivanje svih dohodaka. Porezom na dohodak oporezovani su svi dohoci od rada, od imovine i imovinskih prava, te dohoci od kapitala. Distrikt Brčko je jednim zakonom koji se zove Zakon o porezu na dohodak oporezovao sve dohotke pravnih i fizičkih lica.

Entitetski porezi:

8 http://www.nezavisne.com/

18

porez na dobit, porez na dohodak, doprinosi na plaću za zdravstveno osiguranje, doprinosi za PIO.

Kantonalni porezi: porez na dobit fizičkih lica, porez na naslijeđe i poklon, porez na promet nepokretnosti i prava, porez na imovinu i kantonalne administrativne takse.

Općinski porezi: takse za firmu, općinske administrativne takse.

Općinama nisu ostavljene nadležnosti za donošenje zakona o porezima, osim o taksama za vršenje usluga iz njihove nadležnosti, a za budžetske rashode planiraju se prihodi od zajedničkih poreznih oblika sa nivoa kantona ili entiteta.

ZAKLJUČAK

U Bosni i Hercegovini sistem oporezivanja je dosta složen, o čemu svjedoče i izvještaji Svjetske banke, Međunarodne financijske korporacije (IFC), te savjetodavne kompanije “PricewaterhouseCoopers” posvećeni poreskim sistemima.

19

Možemo slobodno i sa sigurnošću reći da porezi predstavljaju najobimniji, a samim tim i najznačajniji izvor javnih prihoda kojima država finansira javne potrebe. Pitanja vezana za definisanje i opravdanost prikupljanja poreza su mnogobrojna, kao i najvažnije karakteristike ovog najznačajnijeg oblika javnih prihoda.Osnovna podjela poreza vrši se na direktne i indirektne poreze.Direktni porezi su oni koji direktno pogađaju imovinu, dohodak ili prihod poreskog obveznika, a indirektni porezi su oni koji pogađaju potrošnju. Ovi porezi su regulirani posebnim zakonima i predstavljaju prihode države. Uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, koja potom vrši raspodjelu na entitetePorezna uprava Federacije BiH je uprava u sastavu Federalnog ministarstva financija. Porezna uprava F BiH je organizirana na tri nivoa/razine i to : Središnji ured, kantonalni porezni uredi (10 kantonalnih poreznih ureda) i porezne ispostave (51 porezna ispostava). Porezna ispostava može imati i jedan ili više područnih ureda. Porezna uprava F BiH nadležna je za provođenje i izvršavanje aktivnosti razreza i naplate federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih poreza, doprinosa i taksi u Federaciji BiH. Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar – novembar 2010. naplatila ukupno 3,4 Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar – novembar 2010. naplatila ukupno 3,4 milijarde KM poreznih i neporeznih javnih prihoda, što je za 185,7 miliona KM ili za šest posto više u odnosu na isti period 2009. godine. Na ukupne direktne poreze i doprinose odnosi se 3,1 milijarda KM i isti su za 161,4 miliona KM ili 5,6 posto viši u odnosu na isti period prošle godine. Iz Porezne uprave F BiH ističu da je posebno povećana naplata poreza na dobit, za 33,9 miliona KM ili za 24 posto više u odnosu na isti period prošle godine, te da iznosi 173,9 miliona KM

LITERATURA

Knjige:1. Dautbašić I.: „ Finansije i finansijsko pravo“, VII prošireno i izmjenjeno izdanje, Sarajevo, 2004.

20

2. Izudin Kešetović, „Finansije monetarne i javne“, CPA-Tojšići, 20093. Kešetović I. - Đonlagić Dž.: „Javne finansije“, Sarajevo, 2007.

Internet stranice:1. http://www.ijf.hr/FTP/2002/4/pojmovnik.pdf2. http://www.inermezzo.ba/latn/?page=4&kat=2&vijest=225683. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dobit5. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/direktni-porez/6. http://www.nezavisne.com/

21