21/201823. svibnja 2018.

60. meðunarodno vojno hodoèašæe u Lurd

Meðu više oko 14 tisuæa hodoèasnika sudjelovali su i

hrvatski vojnici i policajci predvoðeni vojnim

ordinarijem Jurom Bogdanom – Sudionike iz Bosne i

Hercegovine predvodio je vojni biskup Tomo Vukšiæ

Papina poruka za Svjetski dan misija 2018.

U dokumentu se Papa usredotoèio na èetiri toèke: život

kao poslanje; naviještanje Isusa Krista; prenošenje

vjere do nakraj svijeta i svjedoèenje ljubavi

Potpuni oprost u prigodi Svjetskoga susreta obitelji

u Dublinu

I oni koji æe putem medija pratiti Svjetski susret

obitelji, koji æe se, u Papinoj nazoènosti, održati u

kolovozu ove godine u Dublinu, moæi æe dobiti

djelomièni ili potpuni oprost

Uruèene nagrade i priznanja Hrvatskoga društva

katolièkih novinara

Nagradu za životno djelo dobio je fra Bono Zvonimir

Šagi - Godišnju nagradu dobio je Marin Miletiæ -

Predavanje „Novinarstvo pred izazovima lažnih

vijesti" održala je doc. dr. Jelena Jurišiæ

Domovinske vijesti

Primopredaja službi na Hrvatskome katolièkom radiju

Otvoren biskupijski postupak za proglašenje blaženima s. Žarke

Ivasiæ i šest susestara

Studijski dan za sveæenike na podruèju Dubrovaèke biskupije

Održan XIII. dies theologicus

Imenovanja u Hvarskoj biskupiji

Biskup Šaško slavio misu zahvalnicu za sportaše grada Karlovca i

sportaše s invaliditetom

Susret biskupa Škvorèeviæa s ministricom Žalac

Pismo biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine o 10. obljetnici

njezina utemeljenja

Nadbiskup Barišiæ predvodio misu za volontere Hoda za život

Sveæenièko reðenje u Rijeci

18. nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji

Svetkovina Duhova u katedrali Sv. Stošije

Peta obljetnica smrti prof. dr. fra Špire Marasoviæa

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Starinu u Maðarskoj

Tradicionalno hodoèašæe Hrvata katolika u Marienthal

Inozemne vijesti

Završeni susreti pape Franje sa èileanskim biskupima

Èileanski biskupi ponudili ostavke

Prilog dokumenti

Duh Sveti je izvor svetosti

Domovinske vijesti

Trideseta obljetnica biskupskog posveæenja mons. SreækaBadurineLun, 12.5.2018. (IKA) - Na blagdan sv. Leopolda BogdanaMandiæa, 12. svibnja župa Lun na otoku Pagu proslavila jetridesetu obljetnicu posveæenja pokojnog šibenskog biskupafra Sreæka Badurine kao i osamdesetosmu godišnjicunjegova roðenja u tom mjestu i župi na taj dan 1930.g. Fra Sreæko Badurina imenovan je za biskupa šibenskog 7.prosinca 1987. Biskupsko posveæenje primio je od papeIvana Pavla II. u Vatikanu 6. sijeènja 1988.Središnje misno slavlje predvodio je krèki biskup IvicaPetanjak u koncelebraciji s drugim sveæenicima, posebno fraIvanom i fra Antonom Badurina roðenom braæom biskupaSreæka. Veselje za župu bila je prisutnost ss. benediktinski s.Antonije i s. Bernardice, roðenih sestara biskupa Sreæka kojesu za ovu prigodu došle iz Paga u pratnji s. Gabrijele.U uvodnom dijelu propovijedi biskup Ivica istaknuo je kakose sveci ne imitiraju, veæ nasljeduju. Sveti Leopold BogdanMandiæ, kao i biskup Sreæko Badurina koji je živio i umro naglasu svetosti, dokaz su da nijedno vrijeme i okolnosti ukojima živimo nisu lišeni moguænosti da svoj životposvetimo, da sveto živimo, nastavlja biskup. Izlažuæipojedinosti iz života svetoga Leopolda, biskup je rekao da seLeopoldu u životu dogodilo sve suprotno od onoga što je onhtio. Želio je biti propovjednik i ekumenski djelovati usvojoj domovini, a na kraju je završio kao ispovjednikpomirujuæi ljude s Bogom. Biskup Sreæko bježao je odvelikih uloga i isticanja u skrovitost i intimnost svogaodnosa s Bogom u krugu braæe fratara i samostanskihzidova. Meðutim, i njemu se kao i Leopoldu dogodilosuprotno njegovu htijenju. Postao je biskup Šibenskebiskupije koju je ubrzo zahvatio vihor rata. U takvomokruženju bio je i ostao svjetlo nade, ispružena rukapomirenja i razumna dijaloga kad je to bilo najteže. Leopoldi Sreæko bili su ljudi, ali ljudi Božjega milosrða. Na koncu mise župnik Saša Ilijiæ zahvalio je svima koji supomogli u pripremanju slavlja te je proèitao pozdrave iporuke uzvanika koji nisu mogli doæi na slavlje. Meðupozdravima proèitala se èestitka mons. Tomislava Rogiæa,šibenskog biskupa.Uslijedilo je kratko predstavljanje 3. knjige u nizu PoznatiLunjani i Lunjke posveæene biskupu Sreæku Badurini koju jepredstavio fra Anton Badurina.Želeæi ovim slavljem povezati rodno mjesto biskupa Sreæka injegovu šibensku biskupiju u goste su pozvani Pivaèi sv.Jakova iz Šibenika, koji su u veèernjim satima u dvorištucrkve Sv. Jeronima uprilièili koncert. Pivaèi sv. Jakova sumuška vokalna skupina koja izvodi crkvenu i domoljubnuglazbu. Uz potporu Šibenske biskupije Pivaèe sv. Jakova suosnovali sami èlanovi 2013. godine. Mnogi od njih su sdugogodišnjim iskustvom u klapskom pjevanju, a osnovanisu sa ciljem da pjevaju Bogu na slavu i to prije svega na misama i crkvenim slavljima, ali i u drugim prikladnimprigodama. Zanimljivo je bilo èuti kako je nekima od njihbiskup Sreæko podijelio sakrament potvrde. Meðu pjevaèimaje i mons. Marinko Mlakiæ, generalni vikar šibenskebiskupije kojega je za sveæenika zaredio biskup Badurina.Kolaž liturgijskih pjesama u obradi voditeljice Pivaèa AneGoviæ Blaæe, bio je isprepleten mislima iz govora ipropovijedi biskupa Badurine. Za ovu prigodu ih je prirediomons. Mlakiæ, a èitao župnik Ilijiæ.

Hodoèašæe sveæenika Gospiæko-senjske biskupije naKrasnoGospiæ, 14.5.2018. (IKA) - Krasno, 14.5.2018. (IKA) -Sveæenici Gospiæko-senjske biskupije, u ponedjeljak 14.svibnja okupili su se na hodoèasnièkom susretu u svetištuMajke Božje od Krasna, zaštitnice biskupije. Susret, na kojise odazvala velika veæina sveæenika, zapoèeo jekoncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodioordinarij mons. Zdenko Križiæ. Uvodeæi u misno slavljenaveo je dvostruki razlog toga susreta – zajednièka i osobnazahvalnost Majci Božjoj za sve isprošene milosti tijekom"punoljetnosti" Gospiæko-senjske biskupije te preporuka zapomoæ u hodu prema 20. obljetnici osnutka biskupije.U prigodnoj propovijedi biskup je uèinio povijesni pregledMarijina štovanja u Crkvi, napomenuvši na samom poèetkukako je u nemoguæe u jednom nagovoru iscrpno obraditi tutemu, nego samo u kratkim crtama odnosno u natuknicamapredstaviti hod Crkve s obzirom na marijanski kult. Rekavši najprije da Evanðelja ne govore mnogo o Mariji, jerje sve usredotoèeno na Isusa, tj. na njegov navještaj injegovo djelo, biskup je istaknuo da ipak u Evanðeljimanalazimo dovoljno sadržaja o Mariji da možemo jasno otkritinjezinu ulogu u Isusovom djelu spasenja. Nakon Isusovauzašašæa Marija je prisutna u zajednici uèenika s kojimaišèekuje dar odozgor, tj. Duha Svetoga. Poslije togadogaðaja, o Mariji nema nikakva spomena odnosno nenavodi se kako je Marija živjela i djelovala u tom vrjemenuprve Crkve do svoje smrti, koja se èak niti ne spominje. "No ubrzo se javljaju hereze koje prisiljavaju Crkvu da sevrati i Mariji. Tu je prije svega hereza docetskog tipa koja jepredstavljala Krista kao neku fantazmu, koji je sišao s nebakao odrastao, kao novi Adam, pa Crkva naglašava da je Isusroðen od Marije, roðen od žene. Prvi crkveni oci Justin iIrinej predstavljaju jedan paralelizam izmeðu Marije i Eve,njihove poslušnosti odnosno neposlušnosti Bogu, njihovevjere odnosno nevjere, grijeha i smrti te spasenja i života",istaknuo je mons. Križiæ te naveo primjere odreðene crkvene"bojažljivosti" u svojim poèetcima u odnosu na Mariju, kakoju se ne bi, po uzoru na poganske narode, smatralo nekombožicom pa su stoga neki crkveni oci stavljali naglasak naMarijine nedostatke, a bilo je i pomalo negativnihinterpretacija nekih dogaðaja iz Marijina života.Tako se o Mariji na odreðeno vrijeme zašutjelo i njezinoštovanje je malo splasnulo, ali ga je obièni puk ubrzo vratio.Meðutim, sa štovanjem koje nije kontrolirano zdravimnaukom, lako se ode u nastranosti, istaknuo je biskup teuèinio svojevrstan "hod kroz stoljeæa", navodeæi primjereiskrivljenih tumaèenja Marijine uloge u povijesti spasenja,da bi XIV. i XV. st. donijelo "dekadenciju Marijanskogštovanja, kao da je došlo do odreðenog zasiæenja Marijom.Umjesto autentiène pobožnosti naglasak se stavljao nanebitno: Marijine suze, plaè, jecaje, patnje, viðenja…, aliništa se nije govorilo o Marijinoj vjeri i hrabrosti." Potom, kao svojevrsna prekretnica, "u XVI. stoljeæu dolaziLuther koji, kako je sam rekao, želi zbog zloupotrebeiskljuèiti Mariju iz štovanja. On je osobno još imao odreðenupobožnost prema Mariji, ali æe se protestantizam poslijeposve distancirati od Marije. Katolièka teologija i duhovnostsu iz reakcije prema protestantizmu poèele na razlièitenaèine glorificirati Mariju preko najrazlièitijih publikacija,osnivanja Marijanskih kongregacija i udruga, procesija tehodoèašæa u Marijanska svetišta, Marijanskih pobožnosti iveèernjica itd. Sve to èesto nije doticalo ono bitno, nego više

Domovinske vijesti ika

2 23. svibnja 2018. broj 21/2018

ono izvanjsko", podsjetio je biskup navevši kako se stoga seveæ u drugoj polovici XVII. st. ponovno osjeæa odreðenozasiæenje Marijanskim pobožnostima. "To je razdoblje kadase teologija vraæa na pitanje Marijinog bezgrješnog zaèeæa idiskusijama o tome, jer je veæ prije Inkvizicija to pitanjestavila na listu zabranjenih. Tako se moglo govoriti o'Zaèeæu Djevice bezgrješne', ali ne o 'Bezgrješnom zaèeæuDjevice'. Tim se tvrdilo da je Marija bila bezgrješno zaèela,ali ne da je ona bezgrješno zaèeta. No vjera puka uBezgrješno zaèeæe Djevice bivala je sve jaèa pa je Crkva1854. to proglasila dogmom. Potom 'dolazi' Lourd kojipostaje novi jaki izvor Marijanske pobožnosti i Marijanskogzanosa. Mnogi se natjeèu tko æe više i bolje reæi o Mariji",naveo je biskup, podsjetivši dalje kako "zatim XX. stoljeæedonosi odreðeni pomak. Otvara se razdoblje Marijanskihmeðunarodnih kongresa. Ali oni su opet 'žedni' dogmi ivanjskih manifestacija. Prvi Kongres održan je u Lionu1900. i stvara pokret za proglašenje dogme Marijinauznesenja. Skupljaju se potpisi za to – više od osam milijuna– i to se šalje papi. U svemu nedostaje odreðeno teološkoprodubljivanje, manjka autentièna mariologija, a sve sebazira na nekim vanjskim manifestacijama. No, znademo,pokreti se lako rode, ali i brzo zamru", istaknuo je biskup inaveo neke primjere za to.Novi veliki zamah svemu dao je Drugi vatikanski sabor,posebno s pitanjem u koji dokument uvrstiti Mariju - uDogmatsku konstituciju o Crkvi ili u neki drugi koncilskidokument, pri èemu su i koncilski oci bili podijeljeni, aproblem je bio u tome što je nedostajala solidna Marijanskateologija, odnosno mariologija. "Dakle, nije bilo jaèih studijao Mariji na temelju biblijskih tekstova koji govore o Mariji(bilo je više onih negativnih, kako sam veæ spomenuo); nijebilo niti jaèih studija crkvenih otaca i njihovih marijanskihtekstova; nije postojalo niti je produbljeno Marijino mjesto uliturgiji; uz to na sceni je bio jaèi ekumenski zamah pa seMariju nije toliko 'diralo' jer je ona bila vrlo delikatna tema",naglasio je mons. Križiæ, dodavši kako su se na Drugomvatikanskom saboru ipak složili da Marija treba uæi uKonstituciju o Crkvi u sebi (Lumen gentium), a Mariju sedefiniralo kao "Majku Crkve". Ipak, rekao je biskup, Koncilje u mnogo èemu ostao nedoreèen i nije pojasnio mnogeaspekte Marijine uloge u povijesti spasenja pa je nakonKoncila Marija je opet ostala u odreðenoj sjeni kada je rijeèo marijanskim teološkim studijima i autentiènoj marijanskojpobožnosti. Stoga je u svojoj homiliji na Marijanskom iMariološkom kongresu u Zagrebu i Mariji Bistrici 1971.,kardinal Šeper rekao: "Nekada se govorilo: 'O Mariji nikaddosta.', a danas se govori: 'O Mariji, dosta'!" A velikibelgijski kardinal Suenens pitao je Karla Rahnera kakoobjašnjava taj regres s obzirom na Marijansku pobožnost, našto je on odgovorio: "Previše je kršæana danas koji odkršæanstva žele stvoriti ideologiju, apstrakciju, a znamo da nijedna apstrakcija nema majku.""Jasno se uoèava kroz cijelu povijest Crkve da kada zatajiteologija, onda se to nadomješta razlièitim pokretimapobožnosti, koji nemaju dobrog teološkog usmjerenja. Kadapostoji kvalitetna teologija i uz nju pokreti, onda je tonajbolje rješenje", naglasio je na koncu homilije biskupKrižiæ, navodeæi umjesto zakljuèka rijeèi iz pobudnice papePavao VI. "Marialis cultus" kojima upozorava na devijacijeu Marijanskoj pobožnosti i traži od teologa da se višezauzmu za studij mariologije."Pošto smo iznijeli te smjernice, odreðene da pospješujuskladan razvitak štovanja koje se iskazuje MajciGospodinovoj, držimo koristnim svratiti pozornost na nekepogrješne aspekte toga štovanja. Drugi je vatikanski koncilveæ autoritativno ukorio, kako pretjerivanje u sadržaju ili u

oblicima, koji vode u krivotvorenja nauka, tako i duhovnutjesnogrudnost koja zatamnjuje lik i poslanje Marijino.Koncil je isto tako ukorio neka zastranjenja u štovanju, kaošto su: površna lakovjernost, koja ozbiljno zalaganjenadomještava lakoumnim povjerenjem u èisto izvanjskepobožne èine, te takoðer jalov i èasovit sentimentalizam,tako tuð stilu Evanðelja, koje nasuprot tome zahtijevaustrajan i konkretan rad. Mi sa svoje strane ponavljamo to upozorenje: takvi oblicipobožnosti nisu u skladu s katolièkom vjerom, pa onda,dosljedno, nemaju mjesta u kuItu. Budna obrana protiv tihzabluda i tih zastranjenja uèinit æe Djevièino štovanjesnažnijim i autentiènijim, to jest solidnim u svome temelju;prouèavanje objavljenih vrela i dokumenata Uèiteljstvapretegnut æe nad pretjeranim traženjem novosti isenzacionalnosti. Djevièino æe štovanje postati objektivno usvome povijesnom kontekstu: morat æe se dakle ukloniti svešto je oèito lažno i legendarno. Zatim, postat æe adekvatnosvome doktrinarnom sadržaju: znaèi, bit æe potrebno da seizbjegnu jednostrana prikazivanja Marijina lika, kojaprekomjerno naglašavaju jedan sastavni dio, tako dastavljaju u pogibelj cjelokupnost njezine evanðeoske slike.To æe štovanje napokon postati èisto u svojim motivacijama:upotrijebit æe se velika briga da se onemoguæi svako niskotraženje dobitka u svetištima."Nakon misnoga slavlja sveæenici su se okupili u dvoranipastoralnog doma uz Svetište, gdje je biskup Zdenko iznionekoliko najvažnijih toèaka s nedavno održane sjednicePrezbiterskoga vijeæa u Gospiæu, nakon èega se poveorazgovor o nekim aktualnostima u Crkvi i društvu, kao i opredstojeæim pastoralnim dogaðajima u biskupiji.

Biskup Paliæ na sastanku sveæenika Hvarskoga i ViškogadekanataGospodin nas ne želi uniformirane i nije svakome dao istedarove. Ali sam uvjeren, da nam je svaki dar koji nam jedao, dao da ga upotrijebimo za izgradnju njegova tijela –Crkve i to ove konkretne hvarske Crkve, rekao biskup,istaknuvši važnost borbe protiv zavisti u sveæenièkom životuVrisnik, 15.5.2018. (IKA) - Redoviti mjeseèni susretsveæenika Hvarskoga i Viškoga dekanata održan je u utorak15. svibnja u župi Vrisnik na otoku Hvaru. Susret je poèeo užupnoj crkvi molitvom Jutarnje. Potom je nedavno zareðenihvarski biskup Petar Paliæ predvodio misno slavlje, akoncelebrirali su svi sveæenici oba dekanata. Biskup je u homiliji spomenuo da je to njegov prvi radnisusret sa sveæenicima spomenutih dekanata. Istaknuo je kakosveæenici trebaju služiti Gospodinu sa svom poniznošæu kojakorijenski u latinskom jeziku znaèi zemljani, tj. maleni,ponizni (humilitas – humus) Svijest o prolaznosti pomaženam da u novome i drugaèijemu svjetlu gledamo na svojodnos prema Bogu, prema bližnjemu i prema sebi. Sv. Pavaoje bio svjestan suza i kušnja, zbog raznih zasjeda. S onimizvanjskim zasjedama nekako se lakše nosimo, jer smosvjesni da smo „u svijetu" i da „nismo od svijeta" te da nassvijet mrzi. Ali, postoji ona stara i, nažalost, trajnovažeæa„invidia", zavist, koja nekako najžešæe do izražaja dolazi unašem sveæenièkom životu, protiv koje se treba boriti. Anajbolja borba protiv nje je radost. Radost što me jeGospodin pozvao, dao mi svoje poslanje; što mi dajeplodnost moga rada, ali i radost što i moj brat uspijeva i štonaša zajednièka, biskupijska stvar uspijeva. Gospodin nas ne želi uniformirane i nije svakome dao istedarove. Ali sam uvjeren, da nam je svaki dar koji nam jedao, dao da ga upotrijebimo za izgradnju njegova tijela –Crkve i to ove konkretne hvarske Crkve, rekao je biskup.

Domovinske vijestiika

323. svibnja 2018. broj 21/2018

Unatoè tome, nastojat æu naviještati i nauèiti vas: uvijek iiznova obraæenju i da iz dana u dan sve èvršæe vjerujemo uGospodina našega Isusa. Sv. Pavao odlazi u Jeruzalem i nezna što ga èeka, osim okova i nevolja. Dolazeæi ovamonisam znao što me èeka. Ali, znam da mi je povjerenoposlanje upravljanja, nauèavanja i posveæivanja. I nastojat æuto svoje poslanje obaviti kako Gospodin po Crkvi i Papioèekuje od mene, rekao je. Potom se biskup osvrnuo na dio Isusove velikosveæenièkemolitve u Ivanovu Evanðelju. U prvom dijelu Isus moli zasebe i svoju proslavu, u drugom dijelu moli za svoje uèenikete u treæem dijelu za zajednicu. Glavna tema ove molitve jeproslava. Ono zašto je Sin došao na svijet je dati životvjeèni, a taj život vjeèni opisan je u Evanðelju rijeèima „daupoznaju tebe, jedinoga istinskoga Boga i koga si poslao –Isusa Krista". Važna je spoznaja istinskoga Boga, za razlikuod „lažnih bogova". Ovdje se radi o spoznaji koja raste, a nezaustavlja se. Spoznaja i vjera u Isusa Krista obilježene suodreðenim dinamizmom. Biskup je istaknuo problematikugovora danas o Isusu. Naveo je knjigu austrijskog teologaGottfrieda Bachla „Teški Isus" gdje kaže kako o Isusugovorimo kao o Hanibalu ili Kleopatri i ostalim povijesnimliènostima, a On je tamo u svetohraništu crkve kao hostija.Isus ne smije biti samo objekt razmišljanja. S njim se trebaboraviti, da bi ga se bolje upoznalo. Moj govor o njemupostaje i moj govor njemu, ako doista tim govorom želimpostiæi i iskusiti njegovu nazoènost. Uèvršæeni ovomIsusovom velikosveæenièkom molitvom u kojoj moli i zanas, slavimo ovu euharistiju. Želimo ga u ovom slavljuposebno prepoznati meðu nama u lomljenju kruha. Nekanam bude izvor radosti i ustrajnosti u našem postojanju,rekao je biskup Paliæ. U radnom dijelu susreta u župnoj kuæi središnja tema bila jesuradnja župnika i vjerouèitelja. Hvarski dekan don EmilPavišiæ proèitao je izlaganje Božidara Cindorija naovogodišnjem 58. teološko-pastoralnom tjednu ounutarcrkvenom dijalogu, suradnji i suodgovornosti podnaslovom „Oèekivanja i moguænosti suradnje vjerouèitelja ižupnika". U razmatranju te teme reèeno je kako suradnja ponajprijeovisi o župniku koji bi se trebao upitati je li i koliko je putapozvao vjerouèitelja na susret. Preporuèeno je da župnici nedaju olako preporuke za vjerouèitelje i da se za vjerouèiteljane imenuju oni koji ne zadovoljavaju uvjete za tu službu.Unatoè tomu, župnici ne mogu biti njihovi inspektori. To jestvar ravnateljstva škole. Spomenuto je da ima vjerouèiteljau Hrvatskoj koji ne pohaðaju nedjeljnu misu i da imapojedinaènih doktrinarnih i drugih zastranjenja. Istaknuto jeda je najvažnije da župnik i vjerouèitelj svoju suradnjuizgraðuju oko neke platforme ili programa. Navedeno jekako u nekim biskupijama vjerouèitelji imaju duhovnevježbe. Poželjno je da vjerouèitelji budu, ako je moguæe,ukljuèeni i u razne župne poslove. Ipak, ako vjerouèiteljodradi punu satnicu i to kvalitetno, sve ostalo je manjevažno. Biskup Paliæ spomenuo je kako je bio predstojnikKatehetskoga ureda i da ovu tematiku i problematiku dobropoznaje. Rekao je da ima želju susresti se s vjerouèiteljima.Istaknuo je da oni trebaju biti svjesni kako katehetski uredivode brigu o njima. Vjerouèitelje treba nauèitiinstitucionalnom ponašanju posvješæujuæi im da suslužbenici i škole i Crkve. Stoga moraju biti odgovorni zaono za što su dobili mandat i za što su plaæeni. Od njih želimtražiti odgovornost kako prema školi tako i prema Crkvi,rekao je. Biskup se slaže s prijedlogom kako je najbolje dase suradnja župnika i vjerouèitelja dogaða oko nekogazajednièkoga programa ili platforme. Napomenuo je kako

zna za sluèajeve kad župnik govori da vjerouèitelji nesuraðuju, a ovi odgovaraju kako župnici ne žele suradnju. Uzto je spomenuo da ima vjerouèitelja koji vjerouèiteljskuslužbu bolje obavljaju od sveæenika. Kao što su sveæenicidužni, tako su i vjerouèitelji dužni na trajno obrazovanje.Stoga se od njih traži da budu na struènim susretimausavršavanja koji se dogaðaju èetiri puta godišnje, zakljuèioje biskup Paliæ.

Primopredaja službi na Hrvatskome katolièkom radijuDosadašnji ravnatelj i glavni urednik Zvonimir Anciæ unazoènosti predsjednika Odbora HBK za medije rijeèkognadbiskup Ivana Devèiæa predao je službe mons. FabijanuSvalini, ravnatelju i Siniši Kovaèiæu, glavnom urednikuHrvatske katolièke mrežeZagreb, 16.5.2018. (IKA) - Hrvatski katolièki radio danas16. svibnja i službeno je dobio novu upravu. Ravnateljstvo jepreuzeo mons. Fabijan Svalina, ravnatelj i Siniša Kovaèiæ,glavni urednik Hrvatske katolièke mreže. Èelni ljudiHrvatske katolièke mreže imenovani su krajem sijeènja nazasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. U viziji noveevangelizacije kroz medije, ovom primopredajom Hrvatskikatolièki radio postaje dio Hrvatske katolièke mreže. Dosadašnji ravnatelj i glavni urednik Zvonimir Anciæ upravuHKR-a predao je u nazoènosti predsjednika Odbora HBK zamedije rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa koji je rekao:"Kao Crkva u Hrvatskoj radujemo se ovome dogaðaju, mibiskupi posebno zbog toga što je naš glavni medij sadadoista na suvremeni naèin opremljen. Nadamo se da æe tobiti mreža cijele Crkve u Hrvatskoj, da æe svi krajevi našedomovinske Crkve tu biti zastupljeni na primjeren naèin, utome smislu da æe nas ovaj medij sve umrežavati, a to znaèizbližavati, povezivati, pa da se svi osjetimo kao dio jedneCrkve, da dijelimo radosti i nade, žalosti i tjeskobe svih, i naistoku, zapadu, sjeveru i jugu naše domovine i u samomesredištu. S druge strane, nadamo se da æe se preko ovogamedija moæi organizirati da i iseljeni dijelovi našega narodadoðu do rijeèi, na primjer naše misije koje su u Europi ilidrugim krajevima, i naši misionari. Vjerujem da je to jedanmedij koji æe doista pridonijeti jednoj suvremenijojevangelizaciji naše Crkve". Nadbiskup Devèiæ zahvalio je svima koji su proteklih 21godinu stvarali Hrvatski katolièki radio. Integracija HKR-a usustav Hrvatske katolièke mreže dogodila se uoèi njegova21. roðendana, te znaèi i modernizaciju rada. "Raduje nas daæe to sve biti u puno boljim uvjetima i s puno boljomtehnikom. Evo i s ovakvom tehnikom kakva jeste i uvjetimakoji jesu vi ste èinili èuda, vi ste doista informirali ipovezivali našu Crkvu i preko vas su i oni koji su izvanCrkve znali što se dogaða u samoj Crkvi. Èestitam u tomesmislu i 21. roðendan Hrvatskoga katolièkog radija, mnogise od nas sjeæaju njegovih poèetaka, i kakva je to bila velikaradost kada smo takvo nešto dobili", rekao je nadbiskupDevèiæ. Nakon primopredaje uprave, novi ravnatelj HKR-a, ujednoravnatelj Hrvatske katolièke mreže mons. Svalina istaknuo je„da se nastavlja kontinuitet našega evangelizacijskogposlanja u hrvatskom medijskom prostoru". "Hrvatskikatolièki radio je jedan od najznaèajnijih medijskih ustanovau Katolièkoj Crkvi u Hrvatskoj, i s ovim današnjim danomne zapoèinje nešto revolucionarno novo, nego nastavljamojednu novu stranicu u kontinuitetu rada dosadašnjihravnatelja i svih djelatnika koji su uložili svoj veliki trud iljubav kroz cijelo ovo razdoblje, evo punih 21 godinu, naèemu ovom prigodom svim djelatnicima i svima u sustavuod srca èestitam ovaj znameniti dogaðaj. Kažu da je to jedan

Domovinske vijesti ika

4 23. svibnja 2018. broj 21/2018

znak punoljetnosti, pa se nadam da æemo i kroz ove novekorake pokušati dati znaèajniji doprinos Crkvi u Hrvatskoj,kroz jedan evangelizacijski segment u smislu da Hrvatskikatolièki radio zaista bude na tragu onoga što bi on i trebaobiti – u hodu evangelizirati ljude prema veæem rastu, premazrelijoj vjeri, prema odgovorima u društvu koji se od nas naneki naèin oèekuju da dajemo putokaze i da budemo jednosvjetlo u ovim trenucima u kojima i Crkva i društvo uHrvatskoj se nalazi i živi. Nadam se da æemo u tomeuspjeti", rekao je. Mons. Svalina pojasnio je i novi položaj HKR-a u kontekstuHrvatske katolièke mreže. "Hrvatski katolièki radio je samojedan od èimbenika ili sastavnica unutar toga sustava. U njuse ugraðuju i druge sastavnice kao što je Informativnakatolièka agencija i novi mediji. Nadamo se da æemo krozsadržaje vijesti i kroz sve ono što budemo pružali našimslušateljima, nadam se uskoro i dijelom i gledateljima idrugim, uvjetno reèeno, potrošaèima, moæi ponuditi ono štoæe njima biti zanimljivo na njima prihvatljiv naèin upijanjavijesti i na taj naèin pridonijeti formaciji svih onih koji nasbudu slušali i pratili putem bilo HKR-a, web portala ili nekihdrugih segmenata koji æe biti ukljuèeni u tu našu sastavnicu".

Predstavljanje knjige mons. dr. Mile Bogoviæa u RijeciRijeka, 16.5.2018. (IKA) - U Velikoj dvoraniNadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u srijedu 16. svibnjapredstavljena je knjiga gospiæko-senjskoj biskupa u mirumons. dr. Mile Bogoviæa "Srpsko pravoslavlje i svetosavljeu Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti". O djelu su govoriliBožidar Petraè, urednik biblioteke Duh vremena, AnteBežen, prireðivaè, Goran Crnkoviæ, predsjednik rijeèkogogranka MH te autor mons. dr. Mile Bogoviæ. Djelo je izašlou nakladi Alfe d.d., a predstavljanje su organizirali Ured zaodnose s javnošæu Rijeèke nadbiskupija i Matica hrvatska –ogranak Rijeka.Govoreæi o razlozima predstavljanja ovog djela Crnkoviæ jeistaknuo da se autor bavi problemom zbog kojega danas,izmeðu ostaloga, postoji genocidom stvorena RepublikaSrpska te kritièki sagledava hrvatsku prošlost i otvorenoosvjetljava odnose izmeðu pravoslavaca i katolika, odnosnosrpsko-hrvatska kretanja. Urednik Božidar Petraè poruèio jeda se nerijetko u javnosti manipuliralo izjavama biskupaBogoviæa. Zato je knjiga "Srpsko pravoslavlje i svetosavlje uhrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti" od iznimne važnosti jerobraðuje osjetljivo podruèje u kojemu se nastoji objasnitipodrijetlo i oblici djelovanja Srpske pravoslavne crkve uHrvatskoj tijekom prošlosti i u sadašnjem vremenu. Ona jepokušaj upuæivanja kako svladati povijesni labirint i kako iznjega izaæi sa što manje ožiljaka i rana, a sa što veæomvjerom i nadom u bolje sutra jednom i drugom narodu,jednoj i drugoj Crkvi, kazao je Petraè. Istaknuo je da kulturadijaloga može donijeti velikoga ploda kako u hrvatsko-srpskim odnosima, tako i u odnosu dviju država, dvajunaroda i dviju Crkava samo ako se srpske politike što prijeoslobode fascinacije teritorijem velike srpske države ikulture laži koje su njihovi glavni predstavnici neumornoširili i koju nastavljaju njegovati. Na kraju je istaknuo daknjiga mons. dr. Bogoviæa ne odgovara na sva pitanja kojase tièu katolika i pravoslavaca Hrvata i Srba, ali daje jasneuvide u povijesni kontekst tih odnosa iz kojega se vuku teškanasljeða sve do naših dana. Ona otvara i nove obzore unutarkojih bi se promjenom, katarzom i oslobaðanjem od lažnihmitova i nametnutih istina i poluistina mogli stvoriti novitemelji dijaloga i iskrenoga uzajamnoga poštovanja,zakljuèio je Petraè.Prireðivaè knjige prof. dr. Ante Bežen se osvrnuo na sam

sadržaj te istaknuo da je knjiga pisana dobronamjerno iobjektivno. Autor vjeruje da i srpsko-pravoslavna i hrvatsko-katolièka strana mogu iz povijesti nauèiti dobru lekciju kakotreba rješavati meðusobne sporove. Na osobit naèin istaknuoje poglavlja posveæena bl. Alojziju Stepincu i radu Mješovitekomisije, kao izazovu za približavanje katolika ipravoslavaca. Mons. dr. Bogoviæ iznosi èinjenice o tomekako su Srbi prihvatili rad tog Povjerenstva, rekao je Bežente izmeðu ostaloga istaknuo i poglavlje o 'hrvatskoj šutnji'. Unjemu autor zamjera politièkim i crkvenim tijelima zbogšutnje u pitanjima zaštite hrvatskih nacionalnih pitanja,kazao je Bežen.Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio mons. dr.Mile Bogoviæ. Govoreæi o zanimanju za ovu temu istaknuoje kraj u kojemu je roðen, a u kojem žive katolici i srpskipravoslavci, uz jasnu granicu izmeðu pravoslavnih ikatolièkih naselja, osim u Slunju. Stoga, imajuæi pred oèimataj prostor gdje je odrastao i bio svjedokom stradanja uDrugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu krenuo je uizuèavanje ove problematike. Njegov diplomski i doktorskirad vezani su uz odnose Katolièke i Pravoslavne Crkve. Kaoprofesor predavao je ekumenizam i istoèno bogoslužje.Tijekom Domovinskoga rata bio je ukljuèen u rad brojnihskupova i povjerenstva na kojima se razmatrao problemsukoba Hrvata i Srba, katolika i pravoslavaca na podruèjubivše Jugoslavije, a nerijetko svjedoèio susretima namnogim razinama. Istaknuo je da knjiga ne ukazuje nakonfrontacije s pravoslavljem, jer pravoslavci žive svojuvjeru, nego sa svetosavljem koje karakterizira etnièki srpskikarakter, nasuprot univerzalnom pravoslavnom. Objasnio jeto ukazujuæi na naslovnicu knjige na kojoj se nalazi Crkvahrvatskih muèenika s kipom sv. Ivana Pavla II. koji u rucidrži križ, te Hrama svetog Save u Beogradu ispred kojega jekip Karaðorða koji u ruci drži – maè! Mi želimo spasenje pokrižu, ne po maèu, poruèio je mons. dr. Bogoviæ dodajuæi dase ta ideja 'svetosavlja' provlaèila kroz povijest i naš narod juje osjetio. Nije laikat stvorio tu ideju, nego Garašanin i Vukkojima je cilj bio stvaranje Velike Srbije i Srpskapravoslavna crkva stavljena je u tu službu. U raspravi koja jeuslijedila i otvorila mnoga pitanja, izmeðu ostaloga jeistaknuto da je bl. Stepincu suðeno jer je rekao da Hrvatiimaju pravo na svoju državu. To je magnum crimen koji jeSrpska pravoslavna crkva uzela kao svoj vademekum ipredala Svetom Ocu. Na kraju predstavljanja predsjednikUdruge hrvatskih domobrana RH Nikola Matièiæ je mons.Bogoviæu darovao prigodan dar, a okupljene upoznao sradom ove Udruge.

Otvoren biskupijski postupak za proglašenje blaženimas. Žarke Ivasiæ i šest susestaraSestre su stradale od komunistièkog režima iz mržnje premavjeriGospiæ, 16.5.2018. (IKA) - U Gospiæu je 16. svibnja na 72.godišnjicu muèenièke smrti sestre Žarke Ivasiæ, gospiæko-senjski biskup Zdenko Križiæ sveèano otvorio postupakbeatifikacije ili proglašenja muèeništva službenica Božjihsestre Žarke Ivasiæ i šest susestara muèenica (s. M. KornelijeHorvat, s. Lipharde Horvat, s. Geralde Jakob, s. KonstantineMesar, s. Trofime Miloslaviæ i s. Blande Stipetiæ) iz Družbesestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga – Zagreb, kojesu stradale od komunistièkog režima iz mržnje prema vjeri. Otvaranju postupka prethodio je molitveni pohod grobu s.Žarke Ivasiæ, koji se nalazi na gospiækom gradskom grobljuu blizini kapelice Svete Marije Magdalene. Upravo je prije72 godine strijeljana uza zid spomenute grobljanskekapelice, podnijevši smrt èvrstom vjerom u Gospodina i

Domovinske vijestiika

523. svibnja 2018. broj 21/2018

ostavivši mnogima sliku hrabre i predane kršæanke –redovnice. Nakon molitve na grobu krenula je povorkasestara milosrdnica, predvoðenih vrhovnom poglavaricom s.Miroslavom Bradica, nekoliko èlanova rodbine s. Žarke tebrojnih štovatelja ovih sedam službenica Božjih.Euharistijsko slavlje u gospiækoj katedrali NavještenjaBlažene Djevice Marije predslavio je gospiæko-senjskibiskup u koncelebraciji s dr. Zvonimirom Kureèiæem,postulatorom, preè. Mišelom Grguriæem, kancelarombiskupije i zapisnièarom Prve sjednice, dr. fra RatkomRadišiæem, delegiranim sucem, mr. Vjekoslavom Ðapiæem,promicateljem pravde, vlè. Marijom Vazgeèom, župnikomkatedralne župe, vlè. Ivanom Vuèakom, župnikom ŽupePresvetog Trojstva u Krašiæu, o. Jozom Milanoviæem tedevetoricom sveæenika gospiæko-senjske biskupije.Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao zbor sestaramilosrdnica pod ravnanjem orguljašice s. M. ElizabetePeršiæ i dirigentice s. M. Vlaste Tkalec. Na kraju mise, nakon blagoslova, himnom O, doði, Stvorèe,Duše Svet otvorena je Prva sjednica biskupijskog postupkaza proglašenje blaženima spomenutih sedam službenicaBožjih. Postulator kauze dr. Zvonimir Kureèiæ najprije jeproèitao Prvu molbu za postupak s. Žarke Julijane Ivasiæ, zakoju je zapoèet postupak još 2010. godine, a koji se sada,èitanjem Druge molbe od 2. ožujka ove godine proširujepostupak na još šest njezinih susestara, žrtava partizansko-komunistièke mržnje krajem Drugog svjetskog rata i poraæaprema katolièkim redovnicama i Crkvi opæenito. Nakon što su biskup, delegirani sudac i promicatelj pravdeizjavili ispravnost proèitanoga, a biskup ih prihvatio kaozakonite isprave, Kancelar biskupije proèitao je tri važnadokumenta Kongregacije za kauze svetaca (Nihil obstat zakauzu s. Žarke, Nihil obstat za objedinjenje kauze te Nihilobstat za objedinjenu kauzu) te Biskupove dekrete (Proglas oproširenom Postupku od 9. travnja 2018., Dekret ootvaranju postupka beatifikacije ili proglašenja muèeništvaslužbenica Božjih Žarke Ivasiæ i šest susestara od 11. svibnja2018., Dekret ustrojstva suda, imenovanje službenika suda ièlanova Povjerenstva struènjaka za povijest i arhivistiku od15. svibnja 2018.). Prema protokolu, uslijedilo je prihvaæanje imenovanihslužbi, polaganje prisege svih èlanova Postupka, Prisegamjerodavnog Biskupa, službenika suda, (fra Ratko Radišiæ,delegirani sudac, mr. Vjekoslav Ðapiæ, promicatelj pravde,dr. Ana Volariæ Mršiæ, bilježnièarka i arhivistkinja, s. M.Vlasta Gabrijela Tkalec, pridodana bilježnièarka iarhivistkinja) te èlanova Povjerenstva za povijest iarhivistiku (s. Veronika Mila Popiæ, predsjednikPovjerenstva, dr. Josip Jurèeviæ i dr. Stjepan Razum,èlanovi Povjerenstva), postulatora i vicepostulatorice s. M.Tee Ane Juratoviæ. Zatim je Postulator predao Biskupu popissvjedoka, koji je on prihvatio rijeèima „Odobravam popissvjedoka uz navedene zadrške." Nakon što je i Delegiranisudac od Biskupa primio popis svjedoka odmah je najavio isljedeæu sjednicu na koju æe svi èlanovi biti službenopozvani. Po završetku prve sjednice s. Veronika Popiæ, predsjednicaPovjerenstva za povijest i arhivistiku, iznijela je sažeti prikazpoèetka i dosad uèinjenoga u pokretanju postupkaproglašenja blaženom s. Žarke Ivasiæ a vrhovna poglavaricaDružbe s. Miroslava Bradica je uz rijeè zahvale predalabiskupu na dar spomen-sliku službenica Božjih sestaramuèenica. Rijeèima postulatora mons. Zvonimira Kureèiæa zakljuèenoje to sveèano slavlje otvaranja postupka..

Drugi dio Redovitoga provincijskog kapitula Hrvatskeprovincije sv. Jeronima franjevaca konventualacaPredstavljena knjiga „Nadbiskup Stepinac i franjevcikonventualci" - Za glavnoga urednika Veritasa izabran jefra Vladimir VidoviæZagreb, 16.5.2018. (IKA) - Drugi dio Redovitogaprovincijskog kapitula Hrvatske provincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca zapoèeo je 14. svibnja. Sudionicisu se najprije okupili oko euharistijskoga stola u slavlju kojeje predvodio tajnik Provincije fra Ljudevit Maraèiæ.Uslijedio je radni dio i rad u skupinama u kojemu serazgovaralo o buduænosti Provincije te prisutnostima; istogadana prihvaæen je i Èetverogodišnji plan i program od 2018.do 2022. godine sa svojim toèkama: „Božje prvenstvo ifranjevaèki identitet", „Promicanje zvanja", „Formacija –poèetna i trajna", „Bratski život" te „Apostolat". U veèernjimsatima predstavljena je knjiga „Nadbiskup Stepinac ifranjevci konventualci" u izdanju Hrvatske provincijefranjevaca konventualaca, o kojoj su govorili fra Ljudevit A.Maraèiæ i Ivan Armanda, autor knjige.U utorak 15. svibnja raspravljalo se o mjestima dvostrukeprisutnosti te suspenziji samostana Bezgrešnoga SrcaMarijina u Vinkovcima te sv. Ivana Krstitelja u Puli; ovepropozicije usvojene su glasovanjem. U nastavku radaizabrani su novi gvardijani. Za gvardijana Samostana sv.Frane u Cresu izabran je fra Vitomir Glavaš, za gvardijanaSamostana sv. Frane u Puli izabran je fra Ðuro Hontiæ, zagvardijana Samostana sv. Frane u Šibeniku izabran je fraIvan Bradariæ, za gvardijana Samostana sv. Frane u Splituizabran je fra Martin Jakoviæ, za gvardijana Samostana sv.Antuna Padovanskog u Vinkovcima izabran je fra ŽeljkoKlariæ, za gvardijana Samostana sv. Antuna Padovanskoga uSisku izabran je fra Michael Paviæ, za gvardijana Samostanasv. Antuna Padovanskoga u Novom Marofu izabran je fraNikola Šantek, za gvardijana Samostana Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Molvama izabran je fra Zdravko Tuba i zagvardijana Samostana Svetoga Duha u Zagrebu izabran jefra Tomislav Glavnik. Veèernju misu u sklopu pobožnosti„13 utoraka" pred blagdan sv. Antuna Padovanskogapredslavio je fra Miljenko Hontiæ, generalni asistent, uzajedništvu sa svim sudionicima Kapitula. U veèernjimsatima predstavljen je film „Dvije krune", dokumentarno-igrani film o životu sv. Maksimilijana Kolbea.U srijedu 16. svibnja u prijepodnevnim satima braæa suposjetila zagrebaèku prvostolnicu u kojoj su na grobu bl.Alojzija Stepinca izmolili molitvu srednjega èasa te molitvuza njegovo proglašenje svetim. Nakon izleta na Sljemenastavilo se radnim dijelom na kojemu je za magistrabogoslova i sjemeništaraca u narednom èetverogodištuizabran je fra Stjepan Brèina, za magistra postulanataizabran je fra Josip Petonjiæ; za provincijskoga upraviteljaVojske Bezgrešne izabran je fra Zdravko Tuba; zapredsjednika Komisije za ekonomiju i gradnju u narednomèetverogodištu izabran je fra Vitomir Glavaš, a za glavnogaurednika Veritasa fra Vladimir Vidoviæ. Kapitul je završiomolitvom veèernjih pohvala koju je predmolio provincijalniministar fra Josip Blaževiæ i za vrijeme kojih sunovoizabrani gvardijani izrekli ispovijest vjere, spomenompokojne braæe prošloga èetverogodišta te pjevanjem TebeBoga hvalimo. U veèernjim satima prikazan jedokumentarno-igrani film o 50 godina župe sv. JosipaRadnika u Sisku.

.

Domovinske vijesti ika

6 23. svibnja 2018. broj 21/2018

Studijski dan za sveæenike na podruèju DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 16.5.2018. (IKA) - Studijski dan za sveæenikena podruèju Dubrovaèke biskupije održan je u srijedu 16.svibnja u Biskupskom sjemeništu u Dubrovniku. Nastudijskom danu predavanje „Izazov svetosti danas:Apostolska pobudnica Pape Franje Gaudete et exsultate.Teološko-pastoralni osvrt" održao je mr. don Mario Popoviæ,sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije, doktorandpatristike u Rimu, dok je dubrovaèki biskup Mate Uziniæpredstavio pismo Kongregacije za nauk vjere "Placuit Deo",biskupima Katolièke Crkve o nekim aspektima kršæanskogspasenja. Govoreæi o novoj, treæoj apostolskoj pobudnici pape Franjeobjavljenoj uz petu obljetnicu pontifikata, predavaè Popoviæje kazao kako ona ima svrhu, kako joj govori i njezinpodnaslov, „pozvati na svetost sve ljude u današnjemusvijetu". „Papa tako želi odaslati sasvim jednostavnu,ogoljenu poruku, želi prikazati samo ono što je važno, tojest, znaèenje kršæanskoga života i poziva. Ono se ostvarujepo onome što je i sv. Ignacije naveo kao temelj kršæanskogaposveæivanja: 'curet primo Deum', tražiti i nalaziti Boga usvim stvarima. To je ujedno srce svake reforme, bilo osobneili crkvene: Boga staviti u središte", kazao je i nastavio:„Pobudnica ne želi biti jedan suhi traktat o svetosti, s mnogodefinicija i razlikovanja koji bi mogli produbiti i obogatitiovu temu važnu za život Crkve. Ne želi niti stavljatikojekakve analize pred nas, koji bi nas upuæivali koji su tonajuobièajeniji putovi svetosti danas. Ponizni Papin cilj,kako sam navodi, jest taj da odzvoni još jednom u srcimaljudi poziv na svetost, pokušavajuæi je ostvarivati u našojzbilji, zajedno s njezinim rizicima, izazovima imoguænostima. U tome se i nada sam Papa da æe ovestranice biti korisne kako bi se èitava Crkva posveæivala željiza svetošæu". Ta Papina želja ostvaruje se u „razluèivanju"koje je „poput motora pokretaèa cijeloga teksta". Mr. Popoviæ je dalje kazao kako se apostolska pobudnicasastoji od pet poglavlja, te je predstavio glavne misli iporuke svakog poglavlja. Poèetak je zamišljen kao „pozivsvima na svetost", zatim se razmatraju dva „neprijateljasvetosti", koje papa naziva neo-gnosticizam i neo-pelagijanizam. Središnji dio govori o Blaženstvima,pozitivnom modelu svetosti koji se sastoji u nasljedovanjuputa „u Uèiteljevom svjetlu", navode se neke karakteristikesvetosti u današnjemu svijetu, a zakljuèuje se s jednimpoglavljem posveæenim duhovnome životu, u vidu ustrajnogpokušavanja, budnosti i prosuðivanja. U pobudnici koja se može promatrati i kako papin životnimanifest papa Franjo se možda najviše otkriva svijetuprièajuæi svoju duhovnu povijest koju je proživljavao kaoredovnik, sveæenik i biskup, rekao je predavaè tesveæenicima proèitao neke dijelove pobudnice koji topotvrðuju. Papa svetost vidi u svakodnevnoj svetosti narodaBožjega, u tzv. „srednjoj klasi svetosti" što je „svetost kojastoji vrata do nas" odnosno svetost svih onih koji su namblizu i koji su na svoj naèin odsjaj Božje prisutnosti. Nepostoje idealni modeli svetosti ili oni apstraktni, gotovoneljudski, nego je put svetosti jednostavan: ne vraæati senatrag nego uvijek iæi naprijed i to odluèno, kazao je, uzostalo, predavaè. Papa u pobudnici izlaže pet karakteristika svetosti kojenaziva velikim pokazateljima ljubavi prema Bogu ibližnjemu, a to su: strpljivost, podnošljivost i blagost; radosti osjeæaj za humor; odvažnost i žar; zajednièki hod teustrajna molitva. S obzirom na to da je kršæanski život trajnaborba dar razlikovanja pomaže u toj duhovnoj borbi jerpomaže razaznati je li neki èin dolazi od Duha Svetoga ili od

duha svijeta ili od Sotone. Taj dar je važan „ jer nam dopuštabiti sposobnima prepoznati Božje vrijeme i njegovu milost,da ne ostanemo gluhi na njegov poziv da rastemo. Dar je tokoji nije rezerviran samo za uèene i inteligentne", kazao jepredavaè, dodavši da je rijeè o karizmi koja ne traži posebnesposobnosti niti je rezervirana samo za odabrane, jer se BogOtac oèituje poniznima. „Razlièite poveznice Gaudete et exsultate s tekstovima okojima Papa govori o svetosti pokazuju nam kako je ovajtekst plod zreloga razmišljanja i kontemplacije koju on dugonosi sa sobom", rekao je mr. Popoviæ i nastavio: „ Onaizražava na gotovo programatski naèin njegovu vizijusvetosti umreženu u Crkvi današnjega vremena kao njezinesencijalni, neodvojivi dio, kao ono od èega ona crpi svojusnagu u radosnome naviještanju Kristove poruke svimnarodima". Predstavljajuæi pismo Kongregacije za nauk vjere „PlacuitDeo", biskup je kazao kako ono poèinje blagoslovom kojimje sv. Pavao zapoèeo poslanicu Efežanima, ali ne udoslovnom citatu nego onako kako ju je preuzelakonstitucija Drugog vatikanskog sabora „Dei Verbum", èimese želi reæi kako je ono na tragu katolièke vjere. Ono jetakoðer nastavak na jedno drugo pismo koje je bilo izazvalopriliène reakcije kad je bilo objavljeno, a rijeè je o pismu„Dominus Iesus" koje govori o pitanju spasenja. Srž ovog pisma prepoznaje su u drugom poglavljuapostolske pobudnice Gaudete et exsultate gdje se govori oherezama neo-gnosticizma i neo-pelagijanizma, uèenju papeFranje koje je potaknulo Kongregaciju da objavi i pošaljeovo pismo prvo biskupima a preko njih i svima drugimakojima se oni obraæaju. Njime se želi otkriti ljepota iprivlaènost pripadanja Kristu i Crkvi izbjegavajuæiistovremeno neke opasnosti za vjeru i produbiti neke aspektekršæanskog spasenja koje danas zbog novih kulturnihpromjena mogu biti teško razumljivi. Kako je na studijskom danu bilo više govora o tim dvjemaherezama, biskup je dao kratki pregled toga kako su se onekroz povijest razvijale i na što su sve utjecaje te jeprotumaèio suvremene inaèice tih dviju drevnih hereza. „U pismu se sažimaju osnovne biblijske postavke kršæanskevjere i istièe središnje mjesto Isusa Krista u povijestispasenja. Jasno se želi podsjetiti i podcrtati da je našespasenje zapoèelo prihvaæanjem Isusa Krista i da radosnavijest spasenja ima njegovo ime i njegovo lice. To se èinizato da bismo shvatili da biti kršæanin nije rezultat nekeetièke odluke veæ je to susret s dogaðajem, s osobom IsusaKrista, koja životu daje novi obzor i zajedno s time konaèanpravac. ( usp. papa Benedikt XVI., Deus caritas est)". Tumaèeæi dalje pismo „Placuit Deo", biskup Uziniæ jeizdvojio neke misli kojima se istièe središnja uloga IsusaKrista u spasenju, te dodao kako se èesto dogaða da u Isusuvidimo neki uzor kojeg trebamo nasljedovati a on to nije, toje redukcija Isusa. On nije onaj koji je došao da nam pokažeput nego je on sam put. On nije uzor nego je Spasitelj.Spasenje se sastoji u tome da se pridružimo njegovom životuprimajuæi njegovog duha, on je istodobno Spasitelj ispasenje. Ili, kako bi to rekao sv. Leopold Bogdan Mandiæ,on je „i lijeènik i lijek". Biskup Uziniæ je dalje govorio ospasenjskom posredovanju Crkve i nekim drugimnaglascima pisma. Studijski dan je zapoèeo molitvom srednjeg èasa, a nakonpredavanja sveæenici su imali prigodu razgovarati o temamastudijskog dana i dobiti dodatna objašnjenja. Moderatorsusreta bio je generalni vikar don Hrvoje Katušiæ.

Domovinske vijestiika

723. svibnja 2018. broj 21/2018

Uruèene nagrade i priznanja Hrvatskoga društvakatolièkih novinaraNagradu za životno djelo dobio je fra Bono Zvonimir Šagi -godišnju nagradu Marin Miletiæ - Predavanje „Novinarstvopred izazovima lažnih vijesti" održala je doc. dr. JelenaJurišiæZagreb, 16.5.2018. (IKA) – U prigodi proslave 52.Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije, Hrvatskodruštvo katolièkih novinara je u srijedu 16. svibnja u „Plavojdvorani" Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu održaloprigodni susret i dodijelilo nagrade i priznanja.Pozdravljajuæi okupljene, predsjednik Odbora HBK zasredstva društvenih komunikacija rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ je u ime biskupa i svih crkvenih djelatnika zahvalionovinarima za njihovo djelovanje koje se poklapa sposlanjem Crkve. Nadbiskup je ohrabrio sve novinarekatolike u promicanju istine, ljubavi, dijaloga, sloge,nasuprot lažnih vijesti koje su preplavile medije i društvo a okojima u svojoj ovogodišnjoj poruci piše i papa Franjo.Potaknuo ih je da budu graditelji zajedništva u Crkvi i udruštvu. „Isus je rekao da æe nas samo istina osloboditi, amediji služe, kako to istièu dokumenti, da èovjekaoslobaðaju, ali to mogu samo u onoj mjeri u kojoj služe istinii prenose istinu", rekao je nadbiskup Devèiæ te spomenuo iHrvatsku katolièku mrežu izrazivši nadu da æe i onadoprinijeti medijskome umrežavanju i povezivanju Crkve uHrvatskoj.Predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzana Peran je podsjetilakako, društvo želi povezani ono što je staro i novo da binastalo nešto dobro, a u tom smislu je i nagrada za životnodjelo kojom se vrednuje sve ono što su pojedinci utkali udjelovanje medija i Crkve. Podsjetila je da Hrvatsko društvokatolièkih novinara koje svoje zaèetke ima u 1989. godiniželi biti mjesto okupljanja i zajedništva novinara, urednika,izdavaèa, onih koji prouèavaju medije i onih koji o njimapouèavaju. Vjerujem da æe i ovaj susret, na kojem æemopromišljati temu lažnih vijesti, ali i podijeliti nagrade ipokazati što sve imamo unutar Crkve na podruèjukomunikacija, biti prilog tomu zajedništvu, boljemrazumijevanju i suradnji, rekla je Peran.Predavanje „Novinarstvo pred izazovima lažnih vijesti" uduhu ovogodišnje poruke pape Franje za Svjetski dansredstava društvene komunikacije održala je doc. dr. sc.Jelena Jurišiæ s Hrvatskih studija Sveuèilišta u Zagrebu. Napoèetku je podsjetila upravo na lažnu vijest vezanu uz papuFranju iz 2016. godine, kada je u amerièkim medijimaobjavljeno da je Papa podržao kandidaturu Donalda Trumpa.Ta je „vijest" pobudila nevjerojatno zanimanje, te jeemitirana više od 700.000 puta. Spomenula je kako je sampojam „fake news" star i nalazimo ga još u 19. st., noposebno se aktualizira u posljednjih godinu i pol. Pojasnilaje definicije koje tumaèe što se smatra lažnom vijesti, apotom ukazala na više primjera posebice onih koji se tièupolitièkih odnosa na globalnoj razini. Na kraju jeodgovarajuæi na pitanje „kako se oduprijeti lažnimvijestima" ukazala na vještine i alate kojima se novinarisluže, te je naglasila kako je potrebno „prikupljati podatkeod pouzdanih i provjerenih izvora, provjeravati èinjenice,provjeravati same izvore, iznositi potpune informacije,koristiti provjerene sudionike, odnosno struènjake i ispitivatirelevantnost i svrhu objavljene informacije, je li upitno danešto objavimo što smo preuzeli negdje drugdje ili saznali izsumnjivih izvora".Nagrade i priznanja laureatima zatim su uruèili nadbiskupDevèiæ i predsjednica HDKN-a.Nagrada za životno djelo dodijeljena je fra Boni ZvonimiruŠagiju, OFMCap. za dugogodišnji medijski rad u širenju

Radosne vijesti i dijaloga u Crkvi i društvu na tragu Drugogavatikanskog sabora. Fra Bono je od poèetaka èlanHrvatskoga društva katolièkih novinara, urednik, redovitisuradnik i kolumnist Kane, sa znanstvenoga i teološkogstajališta godinama je promišljao i promicao dijalog izmeðuCrkve i medija kao i dijalog unutar Crkve na tragu Drugogavatikanskog sabora. Zahvaljujuæi na nagradi, fra Šagi jepodsjetio, kako je veæi dio njegova djelovanja na ovompodruèju vezan za podruèje kada nije bilo moguæe javnonastupati kao danas. Ohrabrujuæi osobito mlade koji danasimaju više moguænosti za djelovanje u javnom prostoru,podsjetio je i na poèetke Društva. Dobitnik godišnje nagrade je Marin Miletiæ za pokretanje iosmišljavanje programa Radio skaut, te upuæivanje mladih urad s medijima. Tim projektom radi na promicanjuvolonterskog rada, a kod mladih razvija osjeæaj zaodgovornost u društvo, istaknuto je u objašnjenju uznagradu. Miletiæ je u zahvalnoj rijeèi spomenuo, kako jekroz svoje djelovanje u svjetovnim medijima uvijek sanjaoda i skauti imaju svoj radio i televiziju. „Krenuli smo malimkoracima. No svi veliki su nekad bili mali, i dokle god jeèovjek svjestan svoje malenosti pred Bogom, onda je Bog tajkoji je velik i koji dopušta da se i mi maleni razvijemo prednjim. Zahvaljujem dragome Bogu što preko katolièkihskauta širi istinu a ne 'fake news' po cijeloj domovini, a išire", rekao je Miletiæ.Klara Jakoboviæ, studentica treæe godine povijesti ikomunikologije na Hrvatskim studijima Sveuèilišta uZagrebu za rad „'Istina æe vas osloboditi' (Iv 8, 32). Fakenews i novinarstvo mira". Kratko je napomenula, kako æe jojova nagrada biti poticaj za daljnji rad i uèenje.Prateæi širenje Radosne vijesti putem novih komunikacijskihputova, HDKN je drugu godinu za redom dodijelilo nagraduza mrežnu stranicu s kršæanskim sadržajem, i to straniciHrvatske redovnièke konferencije „www.redovnistvo.hr". Tastranica, osim što donosi vijesti iz života redovnièkihzajednica, daje i potpuni pregled nazoènosti redovnica iredovnika u Crkvi u Hrvata. Skupina entuzijasta napravila jei korak dalje te razvila aplikaciju za pametne telefone„Susret Zovem Te" u želji da se mladima približi duhovnipoziv, da im se sadržaji koji govore o duhovnom pozivudadnu na „dlan" na inovativan i mladenaèki zanimljiv naèinkoji odgovara njihovim navikama praæenja sadržaja umedijima. Primajuæi nagradu, glavni urednik straniceMarinko Nikoliæ podsjetio je kako su redovnici i redovnicejoš 1997. godine poèeli razgovarati o internetu i brzo sunapravili vlastitu mrežnu stranicu. Hrvatsko društvo katolièkih novinara dodijelilo je i priznanjakatolièkim glasilima, odnosno redakcijama koje su tijekomsvoga postojanja i izlaženja dala izniman prinos razvojukatolièkog novinarstva a ove godine obilježavaju godišnjice.Glasnik sv. Josipa – list štovatelja sv. Josipa dobio jepriznanje za 145 godina od utemeljenja, Kršæanskasadašnjost, d.o.o. za 50 godina od utemeljenja, "Vijesti"Informativno glasilo Hrvatske redovnièke konferencije za 45godina izlaženja, „Živa zajednica" Mjeseènik hrvatskihkatolièkih misija u Njemaèkoj za 40 godina izlaženja,„Svjetlo rijeèi" list za vjeru, društvo i kulturu za 35 godinaizlaženja, Informativna katolièka agencija za 25 godinapostojanja, Emisija HKR-a „Sacro ritam" za 20 godinapostojanja, Radio Marija Srbije za 15 godina emitiranja,"Prilika" Mjeseèni magazin Glasa Koncila za 10 godinaizlaženja i „Drinske muèenice" Informativni bilten zapromicanje kauze službenica Božjih s. Jule Ivaniševiæ ièetiriju susestara za 10 godina izlaženja. Priznanje jedodijeljeno i Udruzi za promicanje znamenitih Križevèana„Dr. Stjepan Kranjèiæ" o desetoj obljetnici postojanja za

Domovinske vijesti ika

8 23. svibnja 2018. broj 21/2018

medijsko djelovanje.Uz èlanove društva, laureate, medijske djelatnike usvjetovnim medijima, susretu je nazoèio i ravnatelj Hrvatskekatolièke mreže mons. Fabijan Svalina, glavni urednik HKMSiniša Kovaèiæ, izaslanica predsjednice Hrvatske redovnièkekonferencije s. Ane Marije Antoloviæ, èlanica u Vijeæaprovincijalnu glavaricu Hrvatske provincije uršulinkiRimske unije s. Ksenija Leko, proèelnik Tiskovnoga uredaHrvatske biskupske konferencije Zvonimir Anciæ iTiskovnoga ureda Zagrebaèke nadbiskupije vlè. mr. BornaPuškariæ, kao i provincijal Hrvatske kapucinske provincijesv. Leopolda Mandiæa fra Jure Šarèeviæ. U glazbenom dijelu sudjelovao je Bogoslovski oktetNadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu podvodstvom Ivona Fabijanca.

Održan XIII. dies theologicusTema ovogodišnjeg simpozija je bila Rat i mir. Pomirenje ipraštanje. 1918. – 1998. – 2018.Zagreb, 16.5.2018. (IKA) - U organizaciji Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, u srijedu 16.svibnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnoginstituta Zagrebaèke nadbiskupije održan je XIII. diestheologicus. Tema ovogodišnjeg simpozija je bila Rat i mir.Pomirenje i praštanje. 1918. – 1998. – 2018. Dva su povodanametnula izbor ove teme: stota obljetnica završetka Prvogasvjetskoga rata i dvadeseta obljetnica mirne reintegracijeokupiranih podruèja Baranje, istoène Slavonije i zapadnogSrijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.Ovogodišnji Dies theologicus želio je ponuditi platformu nakojoj æe se na temelju triju izlaganja raspravljati omoguænostima i uvjetima pomirenja poslije rata, osobito oulozi Crkve u tom procesu.„Povijest pokazuje da završetak rata po sebi ne znaèi i mir.Pomirenje nije moguæe bez praštanja, i u tom smjeru trebalibi iæi napori u svim segmentima društva, od politike icivilnih udruga do religijskih razloga", rekao je predsjednikprogramskog odbora doc. dr. sc. Nenad MaloviæU našoj domovini postoji stalno obnavljanje neprijateljstva,rekao je u pozdravu rektor Sveuèilišta Damir Boras: „Jednamala grupa ljudi, jaka u medijima, unosi razdor meðu Hrvatei graðane Hrvatske s temama koje trebamo rješavati nakršæanski naèin, u duhu onih vrijednosti koje se zovueuropskima, pogotovo kroz školovanje, kroz obitelj priješkolovanja, kroz vrtiæe, osnovnu i srednju školu, i onda nafakultetima. To su vrijednosti koje svi zajedno promièemo."U prvom dijelu Simpozija predavanje su održali MinRatProf. Mag. DDr. Heinrich Badura iz Beèa na temu"Pokazatelji propasti Zapada" i doc. dr. sc. Tomislav Kovaès Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebuna temu "Religija izmeðu nasilja i pomirenja". Potrebno je iispravno u svibnju 2018. godine postaviti pitanje: dragiHrvati, tko ste vi na današnji dan? Što znaèi hrvatski naroddanas? Je li taj izraz u svojem dosegu otvoren ili zatvoren?Kako glase indikatori, dragi Hrvati i Hrvatice, vašegpovijesno baziranog nacionalnog identiteta? Strukturnopromatrajuæi, na to pitanje je lako odgovoriti. Povijest,svjesnost o domovini, vezanost na Rimokatolièku Crkvu,izražena težnja za neovisnošæu, teret prošlosti kao kulturalani konstitutivan element hrvatskog identiteta vrijedi do danaskao neriješeno pitanje. Jedno pomirujuæe osloboðenjegraniènih prostora i prekid konflikata prema ljudskimpravima i ostalim zahtjevima meðunarodnoga prava ne znaèiosloboðenje niti individualnog niti kolektivnog duha. Prostor za neshvatljivo ostaje otvoren i ostao je otvoren do

danas, rekao je ddr. Badura.Dva su opreèna stajališta vezana uz odnos religija i nasilja,objasnio je doc. dr. sc. Tomislav Kovaè: Nekakodominantno stajalište u društvu, u medijima, u politici, imanegativan stav prema religijama. Govori se da su religijeizvor napetosti, netrpeljivosti, sukoba, ratova i nasilja. Usekularnim društvima èesto èujemo kako religiju trebaizdvojiti iz javnoga i politièkoga života i svesti na privatnusferu. Zajednièko svim tim kritikama je da je religijanepotrebna èovjeku. Drugo stajalište istièe prinos religijarazvoju civilizacija, kultura, društava. Istièe se da je religijaprije svega izvor mira, ljubavi, solidarnosti, temeljmoralnosti i etiènosti. Naglašava se meðureligijski dijalog isuradnja. Zanimljivo je takoðer primijetiti kako seposljednjih petnaestak godina posebno pojavila kritikaprema monoteistièkim religijama, kojima se suprotstavljajupoliteistièke religije jer su navodno tolerantnije i manjenasilne. Uvjerenja da je politeizam tolerantniji jer u sebiukljuèuje pluralnost bogova, pa prema tome i pluralnostistina, brzo pada u vodu povijesnim èinjenicama, istaknuo jeKovaè. Te su povijesne èinjenice èinjenice nasilja koje jetijekom povijesti poèinjeno radi žrtvovanja bogovima,pojasnio je Kovaè i istaknuo da svaka religija ima vlastitupovijest nasilja. Enciklopedija ratova iz 2004. godine donosipopis od 1763 povijesno znaèajnija rata u posljednjih tri i poltisuæa godina. Urednici enciklopedije su ustanovili da je 173rata uzrokovano od poèetka vjerskim razlogom, dakle manjeod 7 posto, objasnio je Kovaè. 97 posto tih ratova vodilo seiz drugih razloga, a to nažalost pokazuje i povijest prošlogastoljeæa. „20. stoljeæe koje možemo definirati kao stoljeæesekularnosti, i neviðenoga tehnièkoga napretka je ujednonajubojitije i najdestruktivnije stoljeæe u povijestièovjeèanstva", rekao je Kovaè.U drugom dijelu Simpozija prof. dr. sc. Anto Vuèkoviæ sKatolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splituodržao je predavanje "Zamršeno praštanje i preprekepomirenju". Postoje preduvjeti za pomirenje, a pomirenjanema bez istine, rekao je. Ono što je nama važno, za našhrvatski kontekst najbolje do sada definirao pokojni ŽeljkoMardešiæ, kad je analizirao što se dogodilo s našim ratom, ato je da je to bio rat koji nije dovršio sukobe. Naši ratoviuvijek iznova nastavljaju nedovršene ratove. Taj momentzahtijeva da se dovrše sukobi, istaknuo je Vuèkoviæ. Kad jenetko pogoðen patnjom, on ne može ne odgovoriti, ali možebirati svoju reakciju, pojasnio je. Dakle, imate dva moguæaizlaza: krug osvete i nasilja, gdje žrtva korak po korakpostane poèiniteljem, ili put praštanja, gdje idem u slobodu",rekao je Vuèkoviæ i zakljuèio da tema pomirenja i praštanjavodi prema Golgoti i može crpsti snagu jedino iz tog mjesta. Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj susudjelovali svi predavaèi.XIII. dies theologicus zatvorio je dekan Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. sc.Mario Cifrak.

Proslavljena svetkovina sv. Ivana Nepomuka, zaštitnikaOmiša i 400. obljetnice posvete crkveOmiš, 16.5.2018. (IKA) - Grad Omiš i župa sv. Mihovilaproslavili su svetkovinu sv. Ivana Nepomuka, zaštitnikagrada Omiša brojnim vjerskim, kulturnim, sportskim idrugim dogaðanjima tijekom svibnja. Središnja proslava bilaje na sam sveèev blagdan u srijedu 16. svibnja, misno slavljei procesiju omiškim ulicama predvodio je predsjednik HBKzadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. U koncelebraciji je bilodesetak sveæenika predvoðenih župnikom don MatomÈuliæem. „Sveci, dakle, koje štujemo imaju vrlo konkretnu

Domovinske vijestiika

923. svibnja 2018. broj 21/2018

socijalnu, humanu, ljudsku i društvenu dimenziju, kako uvjernièkom župnom okruženju, tako i u društvenoj zajednicimjesta, opæine, grada i naroda. Prva, naime, crkvena idruštvena institucija s kojima èovjek kad se rodi dolazi udodir jest rodilište, matièni ured i župa. I dok su prve dvijeinstitucije prigodnoga obilježja, župa je dinamiènija. Po njojse èovjek umrežuje u tijelo Crkve s kojom ostaje vezanèitavoga života, u svim radosnim i tužnim zgodama", kazaoje mons. Puljiæ pri poèetku propovijedi u kojoj je govorio ovrijednostima u obitelji, ali i u široj obitelji župnoj zajednici. U tom dinamizmu župe i mjesta sveci imaju izrazitopozitivnu društvenu i duhovnu ulogu, nastavio je predsjednikHBK, dodavši da sv. Ivana Nepomuka „nalazimo namnogim mostovima diljem Europe u reverendi i roketi kakodrži prst na ustima. Kao da sebi i prolaznicima želi naglasitivrijednost šutnje i dužnost èuvanja povjerene tajne. On je,naime, muèenik ispovjedne tajne i zaštitnik dobroga glasa.Gdje možemo najbrže i najbolje otkriti vrijednost šutnje iuèiti šutjeti? U obitelji kao i u vjernièkoj zajednici i manjimskupinama gdje vlada povjerenje i poštovanje. Tamo se,naime, uèi štovati i èuvati dobar glas svoje braæe i cijenitipovjerenje i zajedništvo", rekao je nadbiskup. U duhu Lukinih rijeèi: „Bijahu postojani u naukuapostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i u molitvama",zadarski nadbiskup je naglasio da uz te temeljne oznake kojebi trebale resiti naše obiteljske i župne zajednice valja dodatii važnost svijesti o takvom zajedništvu. Jer, to je kamentemeljac obiteljske i župne zajednice. „Èovjek, naime, nemože biti beskuænik. Potrebno mu je gnijezdo za dušu itijelo, za njega i za njegovu obitelj. Uz onaj obiteljski idruštveni dom njemu je potreban i vjerski dom, domaæavjernièka obitelj. U tom vidu župa najbolje ispunjavanjegove religiozne potrebe. I postaje skloništem, utoèištem,uporištem i izvorom zajedništva o kojem govori evanðelistLuka kada opisuje prvu kršæansku zajednicu. Crkvenamudrost ustanovila je, dakle, župu da nam bude oruðespasenja. A njezinom rastu u kršæanskoj svijesti iodgovornosti pridonose puno njezini sveci zaštitnici",istaknuo je. U nastavku propovijedi govorio je o elementima župskesvijesti, naglasivši da bi se svaki èlan župne zajednice trebaoosjeæati suodgovornim u planovima i programima župe,trebao bi podupirati zajednièke aktivnosti i sudjelovati užupskim vijeæima i odborima, braniti i zastupati èast i ugledsvakog èlana i obitelji u župi te ne biti ravnodušan kad seradi o njezinu dobru. „S obzirom na samu župsku svijestsocijalni pastoralisti uoèavaju èetiri skupine župljana: Tu sunajprije oni 'svjesni, uvjereni i apostolski raspoloženi èlanovižupe'. U drugom krugu nalaze se 'prosjeèni' koji su tu, ali bezosobitoga zalaganja. Ova skupina, nažalost, ponekadpopunjava veliki postotak župljana. U treæem krugu nalazese 'blagdanski župljani' koji rijetko dolaze u crkvu; možda zaBožiæ, Veliku Gospu, sv. Mihovila i sv. Ivana Nepomuka.Oni nisu previše vezani uz župu i njezine aktivnosti. Stoga ihse naziva 'nesigurnima', jer na njih se župna zajednica nemože osloniti. Zadnju skupinu èine 'udaljeni ili rubni kršæani'koji nemaju župne svijesti, jer su na rubovima. Udaljili su se,a èesto nemaju ni onoga temeljnoga crkvenoga osjeæajapripadnosti", rekao je nadbiskup. Naglasio je da evanðelistLuka slikovito opisuje èetiri bitne odlike zajedništva prveCrkve: zajedništvo nauka, molitve, lomljenja kruha i dobara. Na kraju propovijedi mons. Puljiæ uputio je porukuvjernicima, obiteljima a na poseban naèin oèevima, kazavši:„Ustani, dragi brate, probudi se i moli, zovi, kucaj i traži.Dragi oèe, glavaru obitelji, odvaži se okupiti uveèer èlanovesvoje obitelji i ne umaraj se upravljati molitveni vapaj Isusu.Reci mu iskreno, skrušeno i ponizno da je on èežnja tebe i

tvoje obiteljske zajednice. Zamoli ga neka ti pomogne dapoput prvih kršæana budeš postojan u zajedništvuapostolskoga nauka i zajedništvu molitve i euharistije.Otvori mu svoje srce i pamet kako bi sve više upoznao izavolio Krista koji je naš 'Put, Istina i Život'. Prouèavaj naukkoji je Krist povjerio Crkvi svojoj. Posebice traži neka tiGospodin pomogne osobno i zajednièki moliti, s potrebamadrugih suosjeæati, te na nedjeljna euharistijska slavljaredovito dolaziti. Jer, Isus je Emanuel, Bog s nama. On jemir naš i jedini otkupitelj èovjeka. Njegova su vremena ivjekovi! Nema drugoga imena pod kapom nebeskom ukojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista." Na kraju misnoga slavlja, koje je pjevanjem animiraoMješoviti župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjem RozarijeMimica, a uz orguljašku pratnju s. Maksencije Midenjak,rijeè zahvale uputio je župnik don Mate Èuliæ. Tom jeprigodom župnik uruèio odlikovanja za petero èlanovažupnoga zbora koji pjevaju u zboru 50, 60 ili 80 godina. U sklopu proslave 400. obljetnice posvete župne crkve Sv.Mihovila u Omišu uprilièen je od 13. do 15. svibnja u župnojcrkvi prigodni program: koncert Zagrebaèkoga katedralnogmješovitog zbora i Župnoga mješovitog zbora Omiš,predavanje akademika Radovana Tomiæa o temi „Kult sv.Ivana Nepomuka u Omišu" i izlaganje prof. dr. don SlavkaKovaèiæa o temi "Omiške crkve-bratovštine do poèetka 19.stoljeæa".

Imenovanja u Hvarskoj biskupijiGeneralnim vikarom imenovan je mons. Stanko JerèiæHvar, 17.5.2018. (IKA) - Hvarski biskup Petar Paliæpotpisao je dekrete i podijelio službe, koje su, sukladnoZakoniku kanonskog prava, potrebne za funkcioniranjebiskupije i biskupijske kurije. Generalnim vikarom Hvarske biskupije imenovan je mons.Stanko Jerèiæ, predstojnik Stolnog kaptola i župnik u Jelsi. Radi specifiènog položaja biskupije i radi pravilnogupravljanja biskupijom, biskupskim vikarom za otok Braèimenovan je don Toni Plenkoviæ, župnik u Supetru na otokuBraèu. Za biskupijskog kancelara imenovan je don Ivan Jurin, župnivikar u katedrali i župnik Brusja i Velog Grablja.

Biskup Šaško slavio misu zahvalnicu za sportaše gradaKarlovca i sportaše s invaliditetomOdigrana nogometna utakmica izmeðu nogometaša sinvaliditetom grada Zagreba i mladih nogometašicakarlovaèkog ŽNK 4 rijekeKarlovac, 17.5.2018. (IKA) - Ured za pastoral mladihZagrebaèke nadbiskupije - Odjel za pastoral sportaša uèetvrtak 17. svibnja osmi put je organizirao misu zahvalnicuu župi Presvetog Srca Isusova za sportaše grada Karlovca ukoju su bili ukljuèeni i sportaši s invaliditetom, objavljeno jena mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije. Euharistijskom slavlju prethodila je u OŠ Grabriknogometna utakmica izmeðu nogometaša s invaliditetomgrada Zagreba i mladih nogometašica karlovaèkog ŽNK 4rijeke. U dinamiènoj utakmici punoj obrata, selekcija gradaZagreba bila je rezultatski uspješnija s 8:4. Podrška publike sprepune tribine sportske dvorane OŠ Grabrik, meðu kojimasu bili i zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, karlovaèkidekan preè. Dražen Karaèiæ, dopredsjednik Hrvatskogparaolimpijskog odbora Josip Družaiæ, predsjednik gradske ižupanijske krovne sportske asocijacije Želimir Feitl,dogradonaèelnica Karlovca Andreja Navijali i drugi, bila jegolema. Igrom i efikasnošæu sudionici su na parketu

Domovinske vijesti ika

10 23. svibnja 2018. broj 21/2018

pokazali umijeæe na kojem bi im mogli pozavidjeti iprofesionalni nogometaši. Nakon sportskog susreta svisudionici krenuli su prema župi Presvetog Srca Isusova namisu. Sveèano misno slavlje predvodio je biskup Šaško uzkoncelebraciju mons. Ferdinanda Vražiæa i župnika Karaèiæate asistenciju trajnog ðakona Marijana Spehnjaka,povjerenika za pastoral sportaša Zagrebaèke nadbiskupije.Na poseban naèin, kao i prošle godine, kad je u propovijedigovorio i o stolnom tenisu, u homiliji je biskup Šaškopovezao sport s vjerom. Podsjetio je pritom na govor papeFranje u Talijanskomu paraolimpijskom odboru, 4. listopada2014.: „Sport postaje dragocjena prilika da bismo seprepoznali braæom i sestrama na putu, da bismo promicalikulturu ukljuèivanja i odbijali kulturu odbacivanja. Sve tojoš snažnije dolazi do izražaja u vašemu iskustvu, jerpoteškoæe koje živite u nekome vidu svoga tijela, sportskimaktivnostima i zdravim natjecanjem preobražava se u porukuohrabrenja za sve koji žive u sliènim okolnostima kakve suvaše, i postaje poziv da uložimo svu energiju da bismozajedno uèinili nešto lijepo, nadvladavajuæi zapreke na kojenailazimo oko sebe, a prije svega one koje se nalaze u nama.Vaše je svjedoèanstvo, dragi sportaši, veliki znak nade. Onoje dokaz èinjenice da u svakoj osobi postoje snage kojeponekad ne možemo ni zamisliti i koje se mogu razviti spouzdanjem i solidarnošæu. To prvi zna naš nebeski Otac…On nas poznaje bolje od bilo koga drugoga i gleda na nas spouzdanjem, voli nas kakvi jesmo, ali nam daje rasti premaonomu što možemo postati…". "Papa istièe da ukljuèenost i zajedništvo zapoèinje u micanjuzapreka u nama. Papa istièe znak nade i pouzdanja,oslanjanje na ono što nije vidljivo, što pripada sigurnostivjere. I, na kraju, Papa pokazuje izvorište u Božjoj ljubavi.Zajedništvo/jedinstvo – nada – vjera – ljubav. To susastavnice koje mi kršæani smijemo prepoznavati uparaolimpijskome znaku, izraženome u tri gibanja i tri boje,u našoj kulturi lako poistovjeæene s crvenom, bojomsvjedoèanstva i ljubavi, zelenom bojom nade i plavombojom pouzdanja koje se jaèa u raznim kušnjama", rekao jeu homiliji biskup Šaško. "Ovdje u Karlovcu živi ta stvarnost, koja je potvrðena i ovimnašim susretom. Svaki èovjek ima neku ogranièenost.Prisutnost nekih ljudi meðu nama poticaj su nam daprimijetimo iskustvo upuæenosti jednih na druge, na potrebuponiznosti i ljubavi", istaknuo je biskup Šaško.

Susret biskupa Škvorèeviæa s ministricom ŽalacRazgovarali su o moguænosti financiranja školskih,socijalnih i kulturnih projekata iz europskih fondovaZagreb, 17.5.2018. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ u pratnji Ivice Žuljeviæa, prepošta StolnogKaptola sv. Petra u Požegi posjetio je 17. svibnja ministricuGabrijelu Žalac u Ministarstvu regionalnog razvoja ifondova Europske unije u Zagrebu. Uz ministricu bili sunjezini pomoænici Davor Huška, Dragan Jeliæ i KaticaMiškoviæ. Razgovarali su o moguænosti financiranjaškolskih, socijalnih i kulturnih projekata iz europskihfondova. Posebnu pozornost posvetili su pitanju obnoveStaroga srednjovjekovnog kaptolskog grada u mjestu Kaptolnedaleko Požege, koji ima nemalo povijesno-kulturnoznaèenje, a u njegove prostore smjestile bi se povijesneknjižnice i povijesni arhivi iz župa Požeške biskupije te nataj naèin spasila od ugroženosti graða, svjedok našegidentiteta na ovim prostorima.

60. meðunarodno vojno hodoèašæe u LurdLurd, 18.5.2018. (IKA) - U bazilici Svetog Pija X. u Lurduu petak 18. svibnja u popodnevnim satima sveèano jeotvoreno 60. meðunarodno vojno hodoèašæe. U prvom dijelusveèanosti u baziliku su u sveèanom mimohodu ušlaizaslanstva sa stjegovima zemalja zastupljenih na hodoèašæu,meðu njima i pripadnici Hrvatske vojske i policije. Uhrvatskoj delegaciji, uz vojnog biskupa u RH Juru Bogdana,generalnog vikara don Marka Medu, biskupskog vikara zapastoral MUP-a fra Franu Musiæa OFM, djelatnike Vojnogordinarijata, otvaranju su nazoèili glavni ravnatelj policijeNikola Milina, veleposlanik RH u Francuskoj Filip Vuèak,glavna tajnica u MUP-u Sanda Šimiæ-Petrinjak, državnitajnik u MORH-u Zdravko Jakop, zapovjednik hodoèašæa izapovjednik Hrvatske kopnene vojske brigadni generalSiniša Jurkoviæ, zamjenik zapovjednika hodoèašæa ipomoænik naèelnika Upravne policije Ivan Meræep,naèelnica Ureda glavnog ravnatelja policije Adrijana Bago,pomoænik ministra obrane Dinko Tandara, županMeðimurske županije Matija Posavec, hrvatski vojniizaslanik u Francuskoj brigadir Ivo Martiniæ. Tijekom sveèanosti otvorenja proèitana je poruka koju jehodoèasnicima uputio papa Franjo, a koju je potpisaodržavni tajnik kardinal Pietro Parolin. U poruci se, u duhugesla hodoèašæa Pacem in Terris (Mir na zemlji), istièepožrtvovna uloga vojnika u doprinosu postizanja mira ipravednog svijeta. Papa je pozvao vojnike da posebno štite ipomažu izbjeglice te da na njih gledaju kao na priliku zaizgradnju buduænosti u miru. Na kraju sveèanosti, domaæinhodoèašæa francuski vojni biskup Antoine de Romanetproglasio je hodoèašæe otvorenim i sa svjetlom donesenim izBetlehema zapalio svijeæu na kojoj su se nalazile zastavezemalja sudionica hodoèašæa.

Nadbiskup Barišiæ primio najbolje ekipe vjeronauèneolimpijadeSplit, 18.5.2018. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ primio je u petak, 18. svibnja, uNadbiskupskom ordinarijatu u Splitu šest vjeronauènih ekipakoje su na Nadbiskupijskoj vjeronauènoj olimpijadi održanoj9. ožujka u Osnovnoj školi „Josip Pupaèiæ" u Omišu,postigle najbolje rezultate osvojivši prva tri mjesta ukategorijama za osnovnu i srednju školu. Uèenike su pratilinjihovi mentori i ravnatelji škole.Meðu osnovnoškolskim ekipama prvo mjesto osvojila jeekipa Osnovne škole „Zmijavci" iz Zmijavaca pod vodstvommentorice Andrijane Bagariæ. Drugoplasirani su bili uèeniciOsnovne škole „1. listopada 1942" iz Èišle s mentoricomLjubicom Tabak, a treæe mjesto osvojili su natjecateljiOsnovne škole „Ivana Mažuraniæa" iz Hana s mentoricom s.Vjerom Guliæ. U kategoriji srednjih škola prvo mjestoosvojila je III. gimnazija Split pod vodstvom mentorice AneGelo, druga je bila V. gimnazija „Vladimir Nazor" iz Splita smentorom Mariom Milovcem, a treæe mjesto osvojila jeNadbiskupijska klasièna gimnazija „Don Frane Buliæ" izSplita s mentorom don Matom Breèiæem.U meðuvremenu je u Poreèu od 18. do 20. travnja, održanodržavno natjecanje iz vjeronauka na kojemu predstavniciSplitsko-makarske ove godine nisu zauzeli prva mjesta.Uime predstojnika nadbiskupijskoga Katehetskog ureda mr.don Josipa Periša, koji nije nazoèio susretu, nazoènima seobratio don Gabrijel Kamber. Predstavio je nadbiskupupobjednièke ekipe s njihovim mentorima i ravnateljimaškola te istaknuo kako vjerouèenici iz Splitsko-makarskenadbiskupije veæ tradicionalno postižu izvrsne rezultate.Zahvalio je svim sudionicima natjecanja na uloženom trudu i

Domovinske vijestiika

1123. svibnja 2018. broj 21/2018

uèenju, njihovim mentorima i ravnateljima škola. Na kraju jeposebno zahvalio nadbiskupu Barišiæu što je prepoznaoveliki trud i uspjeh uèenika priredivši za njih sveèanoprimanje u prostorijama Ordinarijata.U ime svih nazoènih nadbiskupu je na lijepom primanju,srdaènom i toplom susretu te poticajnim rijeèima zahvalilaDavorka Deur, ravnateljica OŠ „Josip Pupaèiæ" iz Omiša,èija je škola bila domaæin nadbiskupijskog natjecanja.Pozdravljajuæi èlanove pobjednièkih ekipa nadbiskup Barišiæèestitao je ne samo njima, nego i ravnateljima škola iz kojihdolaze ekipe i njihovim mentorima, ali i njihovim obiteljimabez èije potpore ne bi bilo moguæe posvetiti vrijeme uèenju.Èestitku je uputio i èlanovima državnog povjerenstva zaorganizaciju natjecanja iz Nadbiskupije, a na poseban naèinravnateljici Deur na domaæinstvu nadbiskupijske olimpijade.Osvrnuvši se na temu olimpijade „Kršæani na putu dijaloga"nadbiskup je kazao da smo svi postali „pomalo sebièni iiskljuèivi, nemamo širine ni razumijevanja a bez dijaloganema ni života ni suživota. Vi ste o ovoj temi dijaloganauèili mnogo. Ponosan sam na rezultate koje postižete izgodine u godinu, ali još više me raduje što steèeno znanjeugraðujete u vaše odnose i nastojite biti ljudi dijaloga kako uškoli tako i u obitelji. Neka nas sv. Ivan Pavao II. ohrabri dabudemo još znakovitiji ljudi dijaloga i širine jer jedino takomožemo graditi svijet boljim i humanijim." Nadbiskup jesvim uèenicima, kao i njihovim mentorima i ravnateljima,darovao prigodne knjige, CD Sudajma fest 2018.,preklopnicu za Treæi nacionalni susret hrvatskih katolièkihobitelji i krunicu. U nastavku susreta nadbiskup je sve nazoène proveo kroznadbiskupsku kuæu i nadbiskupijske urede koji u njojdjeluju. Posebno ih je upoznao sa simbolikom središnjeDvorane sv. Ivana Pavla II. u kojoj je prireðeno primanje, au kojoj je taj svetac boravio za vrijeme posjeta Splitu iSolinu 1998. godine. Dvoranu krasi i reljef s likom sv. IvanaPavla II., rad akademskog kipara Kuzme Kovaèiæa. Uèenicisu vidjeli i kapelu koja je posveæena sv. Titu, uèeniku sv.Pavla i prvom vjerovjesniku u Dalmaciji, a koja svojomarhitekturom i simbolima predstavlja nekoæ Salonitansku, adanas Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Susret je završiozajednièkim fotografiranjem i domjenkom u vrtunadbiskupske palaèe.

Pismo biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine o10. obljetnici njezina utemeljenjaÐakovo, 18.5.2018. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup metropolit Ðuro Hraniæ, požeški biskup AntunŠkvorèeviæ te srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ uputili susvojim vjernicima „Pismo biskupâ Ðakovaèko-osjeèkecrkvene pokrajine o 10. obljetnici njezina utemeljenja". Uspostava Metropolije, kaže se u Pismu, obradovala jemnoge vjernike, jer je tim èinom navedenim dijelovima našedomovine priznato regionalno znaèenje na crkvenoj razini.To je otvorilo nove moguænosti pastoralnog rada,povezivanje i snažniju suradnju naših biskupija na razlièitimpodruèjima crkvenog poslanja. Poseban izazov predstavljajudruštveno-socijalne prilike u kojima živimo: osjetljiva islojevita pitanja sve manjeg broja puèanstva, ekonomskogosiromašenja, iseljavanja, praæena nastojanjem da se u našimkrajevima obnove perspektive za život i rad mladih osoba iobitelji. Zaživjele su veæ razlièite inicijative, osnovane sunove pastoralne, odgojno-obrazovne i karitativne ustanove tese osnažuje suradnja s važnim institucijama znanstvenoga,kulturnoga i društvenog života. Unatoè teškim iskustvima uprošlosti, nastojimo oko iskrena dijaloga meðu kršæanskimCrkvama i narodima s kojima dijelimo „radosti i nade,

žalosti i tjeskobe" vremena u kojem živimo.Spomen 10. obljetnice Ðakovaèko-osjeèke crkvenepokrajine poticaj je da u zajedništvo naših mjesnih Crkavaugradimo još snažnije pastoralno nastojanje naših župnihzajednica, još dublje i cjelovitije prihvaæanje kršæanskeduhovnosti i evangelizacijskog poziva. Oèitovanjezajedništva naše Metropolije o 10. obljetnici njezinapostojanja zapoèeli smo minuloga 16. travnja hodoèašæemsveæenika iz svih naših biskupija u Staru Gradišku, da bismoiskazali poštovanje i zahvalnost brojnim sveæenicima koji sutijekom komunistièke vladavine bili zasužnjeni u tamošnjemzatvoru. Ono æe se hodoèašæima sveæenika i vjernikanastaviti u Srijemskoj biskupiji, 4. kolovoza na Tekijama(Petrovaradin), u predveèerje Gospe Snježne, u Požeškojbiskupiji, 31. kolovoza, na svetkovinu Gospe od Suza uPleternici, te u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, 1.listopada u Ðakovu, na svetkovinu Obljetnice posvetekatedrale, istièe se u pismu mons. Ðure Hraniæa, ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i metropolita, mons. AntunaŠkvorèeviæa, biskupa požeškog te mons. Ðure Gašparoviæa,srijemskog biskupa.Po odluci nadbiskupa Hraniæa, a isto æe uèiniti i biskupiPožeške te Srijemske biskupije, tekst pisama proèitat æe sena svetkovinu Duhova, u nedjelju, 20. svibnja na poèetkusvih misa u svim župama i rektorskim crkvama uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.

„Meditativna veèer s fra Bernardinom Sokolom"Praizvedba dramskog recitala „S Gospom na Hladi užežinmuèenièke smrti" Renate DobriæKaštel Suæurac, 19.5.2018. (IKA) - U Kino dvorani „SvetiJuraj" u Kaštel Suæurac 19 svibnja u prigodi 130. obljetniceroðenja Suæuranina fra Bernardina Sokola praizveden jedramski recital Renate Dobriæ „S Gospom na Hladi užežinmuèenièke smrti" podnaslova „Meditativna veèer s fraBernardinom Sokolom", u režiji Ksenije Prohaska, dramskenacionalne prvakinje HNK Split, za koji je scenarij napisaodr. sc. fra Bernardin Škunca. U dramskom recitalu kojigovorio o fra Bernardinu Sokolu, nevinom muèeniku injegovim osjeæajima uoèi same smrti, nastupili su tenorOpere HNK-a Split Špiro Boban u ulozi suæuraèkogfranjevca, glazbenika i hrvatskog muèenika fra BernardinaSokola te u ulozi pripovjedaèa Pere Eranoviæ, glumac HNKSplit, koji iznosi fra Bernardinove najskrivenije misli u noæiprije smrti, pri èemu se fra Bernardin prisjeæa svogdjetinjstva u rodnom Kaštel Suæurcu, majke Jerke iÈudotvorne Gospe na Hladi, kojoj se utjecao i molio od kadazna za sebe, baš kao što se utjecao i molio Gospi Badijskoj iKristu Kralju. Dramski recital „S Gospom na Hladi užežinmuèenièke smrti" autorice Renate Dobriæ protkan je obiljemglazbenih brojeva, koje, uz Špira Bobana, koji pjeva fraBernardinove Angeluse, izvode zbor Župe sv. Jurjamuèenika iz Kaštel Suæurca i zbor Školskih sestara sv.Franje s Lovreta u Splitu, uz glasovirsku pratnju RozarijeSamodol. Fra Bernardin (Špiro Boban) u mislima vraæa slikudjetinjstva, obièaje i svoju želju da umre kao muèenik…Glazbu na klaviru prati poetski recital i podsvjesno fraBernardinovo (Pero Eranoviæ) razmišljanje. Izlazak èlanovaZbora i sestara franjevki sa svijeæama u ruci na pozornicuvratio je sve nazoène u onaj muèni trenutak kaštelanskepovijesti, na 5. prosinca 1943., na poslijepodnevnu misu, ucrkvi sv. Jurja, kada je ubijeno 79 Kaštelana u amerièkombombardiranju crkve, od koje je ostao samo zvonik.Redateljica Ksenija Prohaska za scenografiju je iskoristilaprelijepe kaštelanske motive i tako osmislila suvremenuscenografiju.

Domovinske vijesti ika

12 23. svibnja 2018. broj 21/2018

Nadbiskup Barišiæ predvodio misu za volontere Hoda zaživotŽelio bih da ovaj Hod za život, koji se danas odvija u višehrvatskih gradova, uistinu bude duhovski dogaðaj koji æenas uèiniti svjedocima života, istaknuo je nadbiskup BarišiæSplit, 19.5.2018. (IKA) - „Izvor Hoda za život je u Bogu,izvoru života i životvorcu", kazao je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi misu za volontere Hodaza život u subotu, 19. svibnja, u ranim jutarnjim satima, usplitskoj katedrali sv. Dujma. U svojoj se propovijedi osvrnuo na biblijska èitanja. Djelaapostolska govore o apostolu Pavlu kojemu je ugrožen život,netko odluèuje o njegovom životu. Meðutim, on se ima nakoga pozvati, na Crkvu, autoritet i tako je na svoj naèinzaštiæen. „Od zaèeæa do prirodne smrti imamo brojnesituacije gdje je èovjek ugrožen, a pitamo se na koga semože pozvati? Je li se ljudi pozivaju na Gospodara života ilipostaju gospodari života i smrti drugih? Nažalost, èovjek jeuzeo u svoje ruke da bude gospodar života", kazaonadbiskup Barišiæ.Govoreæi o Petrovom pitanju Gospodinu: a što s ovim, kojedonosi evanðelist Ivan, nadbiskup je ustvrdio da „nažalostmnogi danas postavljaju to isto pitanje za zaèeto a jošneroðeno dijete. Pitanje: 'A što s ovim?' upuæeno za zaèetodijeto govori kao da ono ugrožava, smeta. To pitanje neprestaje s tom fazom do roðenja nego se nastavlja i kasnije usrednjoj dobi. Život je ugrožen u živuæima, koliko li jesiromaha i nezaposlenih. Koliko li je ugrožen život uzavršnoj dobi?", upitao je nadbiskup te nastavio: „Èudno jeda je èovjek uzeo u ruke tu odluku. Èovjek sudi život a životje dar a ne posjed."Buduæi da neki, koji se pozivaju na znanost, govore da jeovaj Hod za život nešto nemoderno, nadbiskup je naglasiokako je reæi da život poèinje roðenjem i plaèem, vraæanje usrednji vijek. „Danas braniti život od zaèeæa znaèi bitimoderan, suvremen, biti èovjek znanosti. Vidimo da iznanost danas može biti protiv života a ne za život. Zato jeHod za život potreban osobito danas u ozraèju svetkovineDuhova. Potrebno je da duhovsko ozraèje zahvati srca svihljudi, da se ruke udruže jer ovo nije samo hod kršæana nego idrugih svjetonazora i ljudi dobre volje. Geslo ovoga možebiti da sva ljudska prava zapoèinju zaèeæem i zato jepotrebno taj život pratiti u svim fazama a ne ga ugrožavati",kazao je mons. Barišiæ zakljuèivši: „Želim da ohrabreni iosnaženi ovim koordinatama izvora i gospodara života namabudu na neki naèin orijentacija i putokaz da bismo moglihodati za životom, odnosno da bismo ga mogli braniti ipromovirati, da bi život mogao hoditi u nama. Želio bih daovaj Hod za život, koji se danas odvija u više hrvatskihgradova, uistinu bude duhovski dogaðaj koji æe nas uèinitisvjedocima života."

Sveæenièko reðenje u RijeciMario Frlan i Laurent Kružiæ novi su sveæenici RijeèkenadbiskupijeRijeka, 19.5.2018. (IKA) - Mario Frlan i Laurent Kružiænovi su sveæenici Rijeèke nadbiskupije. Na sveèanojeuharistiji 19. svibnja u rijeèkoj katedrali sv. Vida zaredio ihje nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devèiæ, a u tomvažnom èinu za svaku katolièku zajednicu sudjelovali subrojni vjernici i obitelji reðenika, sveæenici nadbiskupijepolaganjem ruku simbolièno su izrazili zajedništvo s novimkolegama, a sveèanost liturgije obogatio je Nadbiskupijskizbor. Uz rektora rijeèkog bogoslovnog sjemeništa „IvanPavao II." dr. Maria Tomljanoviæa u liturgiji je sudjelovao i

dr. Stefan Dartmann, DI, rektor papinskog zavoda„Germanicum et Hungaricum" u Rimu, kojega su u prošlostipohaðali brojni sveæenici i biskupi Crkve u Hrvatskoj.„Ova dvojica naše braæe, koji su dosad vršili ðakonskuslužbu, postat æe veèeras polaganjem biskupovih rukuprezbiteri ili sveæenici te æe kao takvi biti najuži suradnicibiskupske službe", rekao je u propovijedi nadbiskup Devèiæ.Podsjetio je reðenike da su kao zareðeni sveæenici pozvaniobnašati trostruku službu: nauèavanja, posveæivanja iupravljanja. „Koliko je uzvišena i odgovorna služba za kojuih redimo, potvrðuju sljedeæe rijeèi sv. Ivana Pavla II.:Sveæenici su, u Crkvi i za Crkvu, kao neko sakramentalnoposadašnjenje Isusa Krista, Glave i Pastira; vjerodostojnopropovijedaju njegovu rijeè, ponavljaju njegove gesteoproštenja i ponude spasenja, nadasve krštenjem,pomirenjem i Euharistijom; kao i on, ispunjeni ljubavlju svedo posvemašnjeg dara samoga sebe skrbe za stado kojeujedinjuju i vode k Ocu po Kristu u Duhu. Jednom rijeèjuprezbiteri postoje i djeluju za navještaj Evanðelja svijetu i zaizgradnju Crkve u ime i u osobi Krista Glave i Pastira"(Pastores dabo vobis, 15).Nadbiskup je reðenike uputio u zadaæe sveæenièke službekoju preuzimaju reðenjem. Propovijedanje Božje rijeèi,Euharistija, briga za crkveni prostor i liturgijsko ruho, osobniduhovni život, redovita molitva te otvorenost za sve ljude,èak i one koji su udaljeni od Crkve, neke su od zadaæa kojeje nadbiskup posvijestio reðenicima. Posebno je istaknuosinovski odnos prema Mariji, Kristovoj majci i majci svakogsveæenika. „Dopustite da vas ona, Majka našeg velikogsveæenika, trajno na vašem sveæenièkom putu prati izagovara", zakljuèio je nadbiskup propovijed. Na kraju misnog slavlja svoje zahvale Bogu, obitelji,odgojiteljima u sjemeništu, sveæenicima i svima koji su ihpratili na putu do primanja sakramenta svetog reda, uputilisu i reðenici. Laurent Kružiæ istaknuo je kako milosrdni Boguvijek pokazuje svoju ljubav i milosrðe te pozvao okupljeneda mole za njih. Prepun pozitivnih emocija, Mario Frlanposebno je zahvalio svojoj zajednici Omnia Deo - Sve Bogu,koja je pred kanonskim priznanjem. „Za jednog biskupanema radosnijeg dana nego kad redi nove sveæenike",zakljuèio je slavlje rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.

18. nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovihobiteljiNa susretu se okupilo gotovo tisuæu sudionika iz svihdijelova Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i jedna grupa izOdžakaValpovo, 19.5.2018. (IKA/TU) - Grad Valpovo bio je usubotu 19. svibnja domaæin 18. susreta osoba s invaliditetomi njihovih obitelji Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Naovogodišnjem susretu u Valpovu bilo je gotovo tisuæusudionika iz svih dijelova Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije ijedna grupa iz Odžaka (Bosna i Hercegovina). Susret je zapoèeo euharistijskim slavljem u valpovaèkojžupnoj crkvi kojeg je predvodio ðakovaèko-osjeèkinadbiskup metropolit Ðuro Hraniæ. Na poèetku misnogslavlja sve okupljene pozdravio je nadbiskupijski povjerenikza pastoral osoba s invaliditetom vlè. Alojz Kovaèek. „Neželimo biti pasivni promatraèi onoga što se dogaða udruštvu, Crkvi i svijetu. Kao osvjedoèeni vjernici želimoponuditi svoje svjedoèanstvo vjere onima koji su u svojojvjeri pozaspali, koji su je izgubili, ili je nisu niti imali!Svjesni smo da naš život, životne muke i poteškoæe – bezuskrsnuloga Krista ne bi imale nikakvoga smisla. Zato smoza geslo, kao poruku našeg ovogodišnjeg susreta izabraliIsusove rijeèi koje je uputio Petru: 'A ti idi za mnom!' Naš

Domovinske vijestiika

1323. svibnja 2018. broj 21/2018

svakidašnji hod za Isusom neka bude svijetli primjer vjere inade onima koji su se prepustili malodušju i beznaðu", rekaoje vlè. Kovaèek. Okupljene na susretu nadbiskup Hraniæ podsjetio je kako suti nadbiskupijski susreti plod jednog hoda. „Mogli bismospomenuti jednog apostola, Jeana Vaniera, koji je odluèioosnovati jednu zajednicu osoba s invaliditetom i s njimaživjeti. Mislio je da on na taj naèin èini nešto dobro za osobes invaliditetom, a onda su on i njegovi pomagaèi i suradniciotkrili da osobe s invaliditetom daleko više pružaju njimanegoli što oni mogu pružiti osobama s invaliditetom. Takosu on i njegovi suradnici poèeli okupljati i druge osobe sinvaliditetom i tako je nastala zajednica Vjera i svijetlo. Prvazajednica Vjera i svijetlo na podruèju naše nadbiskupijenastala je upravo ovdje u Valpovaèkom dekanatu, uobližnjem Belišæu, a osnovao ju je o. Ivan Široki. Danas seokupljamo osamnaesti puta na slavu Božju i radost svihsudionika ovog susreta", rekao je u homiliji nadbiskup. Na kraju euharistijskog slavlja u Valpovu, nadbiskupu isvima nazoènima zahvalio je i valpovaèki župnik ZvonkoMrak. Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i èlanovanjihovih obitelji nastavljen je na središnjem valpovaèkomtrgu gdje su se gostima i prijateljima prigodnim programompredstavili vrijedni èlanovi Udruge "MI" koji su svi ujednoèlanovi zajednice Vjera i svjetlo. Uime Udruge "MI" kao glavnog organizatora ovogodišnjegsusreta, sve goste i prijatelje pozdravila je dr. ZdenkaTuralija. Ona je ujedno zahvalila svima koji su pomogli uorganizaciji i ostvarenju tog velikog dogaðaja, od donatora ivolontera, župe, Grada i drugih ustanova do udruga i brojnihpojedinaca koji su dali svoj nesebièni doprinos. Susret osobas invaliditetom nastavljen je zajednièkim ruèkom, apredavanje za roditelje o tome kakva prava i novèanenaknade mogu ostvariti djeca s poteškoæama u razvoju iosobe s invaliditetom održala je dr. Mirta Klapec-Basar.

Svetkovina Duhova u katedrali Sv. StošijeSuvremeni demokrati ne brane ljudima vjerovati; aliprivatno, u prostorima kulta, u obitelji i kruguistomišljenika; ne na ulici, tribinama, školi, radiju ilitelevizijiZadar, 20.5.2018. (IKA) - Na svetkovinu Duhova u nedjelju20. svibnja, sveèano misno slavlje u katedrali Sv. Stošije uZadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, zavrijeme kojeg je podijelio sakrament potvrde krizmanicimatri gradske župe: katedrale Sv. Stošije, sv. Šime i sv. Šimunai Jude Tadeja s Bokanjca. Rekavši da æe božanski darovi:mudrost, razboritost, znanje, savjet, jakost, pobožnost i strahBožji pomoæi krizmanicima da budu sposobni držati Božjezapovijedi i ostati u njegovoj ljubavi, nadbiskup je poželioda ti darovi budu prepoznatljivi u njihovom životu. Upropovijedi je govorio o znakovima „po kojima ljudi moguprepoznati tragove Božjeg Duha u nama i u našemokruženju". Znakovi po kojima se može prepoznati DuhBožji su ljubav za Isusa, èašæenje Majke Marije, molitva,èitanje Svetog pisma, posluh nauku Katolièke Crkve,poštivanje Božjih i crkvenih zakona; sudjelovanje u misi isakramentalnom životu, posluh roditeljima, uèiteljima istarijih, rekao je nadbiskup. „Gospodin nas nazivaprijateljima i traži da ljubimo jedni druge i da zapovijedinjegove èuvamo. Po tome æe ljudi prepoznati da smo njegovii da ga poznajemo. Nije dovoljno znati što vjerujemo.Potrebno je pokazati da nam je vjera u životu bitna i da bezIsusa ne možemo", poruèio je mons. Puljiæ, istaknuvši dadarovi dolaze po molitvi Bogu. „Molitva je jedan od bitnih iprepoznatljivih znakova Isusovih uèenika. Nema plodova

Duha ako se Boga prezire, vrijeða ili psuje njegove svetinje.Ne možemo oèekivati darove njegovog Duha ako zavidimo,svaðamo se, ako se ne pokoravamo Božjim zapovijedima,Crkvi i njenim odredbama", upozorio je nadbiskup. „Povijest ljudi je pokazala kako je puno tame i zla posijanomeðu ljudima, jer se Božju pomoæ i njegovo svjetlo nijeprihvaæalo, veæ odbacivalo; i kod nas u Hrvatskoj i u cijelojEuropi koja se udaljuje od Boga i njegovih zapovijedi.Stoljeæima je ovaj stari kontinent ugraðivao opeke u svojukulturu, znanost, zdravstvo i zakonodavstvo uzete izbiblijske riznice duhovnosti, trudio se i nastojao da odgojnisustav i ustav, zakoni i propisi budu u kakvom-takvomskladu s dekalogom Božjih zapovijedi, moralnimvrednotama i kršæanskim zasadama. Danas, meðutim,svjedoèimo kako je zbog utjecaja ateizma i vjerskeravnodušnosti suvremeno društvo sve više u neskladu sBožjim i kršæanskim propisima. Osjeæamo da ateizamnastupa vrlo agresivno prema kršæanskom moralu istavovima Katolièke Crkve na svim razinama u društvu imedijima", upozorio je mons. Puljiæ, dodavši kako se umnogim medijima osjeti otklon od Isusovog programa iprijezir onih koji slijede Krista i njegovo evanðelje.„Predbacuje im se da koèe razvoj povijesti i vraæaju nas uSrednji vijek. Ponovno slušamo govor komesara komunizmakoji bi religiju stjerali u sakristiju, a Crkvu sprijeèili da seoèituje na društvenom, odgojnom i kulturnom podruèju.Suvremeni demokrati ne brane ljudima vjerovati; aliprivatno, u prostorima kulta, u obitelji i krugu istomišljenika;ne na ulici, tribinama, školi, radiju ili televiziji. Tamo, ponjihovom sudu, nije primjereno ni dopušteno unositi svoje'opeke', pogotovo ako su obilježene kršæanskim bojama",upozorio je mons. Puljiæ. Nadbiskup je podsjetio da je i u Knjizi Postanka opisanokako su ljudi odluèili podiæi toranj do neba i izgraditiBabilonsku kulu koja æe uèiniti Boga suvišnim u njihovomkraju. „Dogaðaj se davno zbio, ali ima poruku za nas i naševrijeme. Veæ pola stoljeæa narodi europskog kontinentaraspravljaju o novoj izgradnji društva i novoj europskojzajednici. O kakvoj to zajednici govore? Na kakvim jetemeljima žele graditi? Od kakvog su materijala njezineopeke kojom suvremeni zidari grade današnje nebodere?Prihvaæaju li suvremeni graditelji Europe raznolikosti iposebnosti krajeva, vjere, mentaliteta i naroda", upitao jenadbiskup, istaknuvši da su „naši oèevi stoljeæima stvaraliovo što imamo" pa su nam važni jasni odgovori na ta pitanja.„Nije nam svejedno hoæe li nova Europa prihvatiti sve našeraznolikosti koje smo naslijedili. Domovina kojuizgraðujemo prolazna je kategorija. Ona je naše prolaznognijezdo, prostor u kojem se raðamo, rastemo, starimo iumiremo. No, taj 'prostorni plan' koji ovdje u slobodistvaramo, mora dati prostora ne samo biljkama, životinjamai ljudima, nego mora predvidjeti mjesto Bogu i njegovimanðelima. Ne smijemo protjerati Boga koji je sve to divnostvorio i po Sinu svome obnovio. I svoga nam Duh ostaviokoji æe nas uvesti u punu istinu", potaknuo je nadbiskup,dodavši kako je „jedna od tih istina da se u ovom prolaznomsvijetu spremamo za vjeènost". „To nije nebo koje sugraditelji Babilonske kule htjeli osvojiti, nego nebo kamo suapostoli netremice gledali kako Isus pred njihovim oèimaodlazi na Uzašašæe. A dvojica anðela im govore: 'LjudiGalilejci, što stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus æe isto takodoæi kao što ste ga vidjeli da sada odlazi'. Mi se nalazimo utom meðuprostoru Isusovog odlaska i ponovnog dolaska. Onnam je ostavio zapovijed ljubiti Gospodina svim srcemsvojim i svim umom svojim. Èuvajmo njegove zapovijedikako bismo u njemu ostali i snagu Duha Branitelja primili",potaknuo je nadbiskup Puljiæ.

Domovinske vijesti ika

14 23. svibnja 2018. broj 21/2018

Misa u sklopu Dana fra Bernardina SokolaSplit, 20.5.2018. (IKA) – U prigodi 130. obljetnice roðenjafra Bernardina Sokola, na Duhove, u nedjelju 20. svibnja ufranjevaèkoj crkvi na Poljudu, u Splitu, sveèano liturgijskoslavlje predvodio je fra Ivan Sesar, generalni definitorfranjevaèkoga reda u ime generalnoga ministrafranjevaèkoga reda fra Michaela Perrya u koncelebraciji fraBernardina Škunce, o. Marijana Steinera, fra AnteBilokapiæa gvardijana samostana Svete Trojice, TomislavaHrstiæa, župnika te fra fra Šimuna Škibole i fra AnteUdoviæiæa.Na poèetku euharistijskog slavlja, vikar provincije sv.Jeronima u Zadru, proèitao je pismo fra Michaela A. Perija,generalnog ministra Reda Male braæe, u kojemu se zahvaliorijeèima: „Od srca zahvaljujem na pozivu kojim ste mepoèastili da s vama franjevcima i hrvatskim kršæanskimpukom, obilježim 130. obljetnicu roðenja fra BeranrdinaSokola, poznatog glazbenik i nevino ubijenog fratra RedaMale braæe. Zbog svojih ranije preuzetih obveza nisam umoguænosti danas biti s vama, moje je srce ispunjenoradošæu zbog vašeg slavlja i želje da otmete zaboravu svenevino pobijene fratre na vašim prostorima kao sve drugežrtve nasilja i mržnje… Zahvaljujem i svom osobnomdelegatu generalnom definitoru i prokuratoru Reda fra IvanuSesaru, koji sudjeluje u slavlju i koji æe vam moæi prenijetimoje pozdrave i molitve, te me na taj naèin uèinitisvjedokom slavlja i vaše radosti… Svjestan kako smo danas,možda više nego ikad, potrebni ovih kršæanskih,evanðeoskih vrijednosti i franjevaèkih ideala". Pozvao je namolitvu za oèuvanje vjere u Boga i za izgradnju mira ipravde, na odgoju i dijalogu, u korist slobode i poštovanjaljudske i svega stvorenoga. Djelatno zalaganje okoevanðeoskih i kršæanskih vrednota jest znak da su vjera uBogu koju su vam prenijeli vaši preci i franjevci u vašemunarodu, vjera koja je kroz prošla stoljeæa ispunjenadramama, krvlju, odricanjima, ali i radosnim svjedoèenjem,još uvijek živi. To je zalog da æe vas ista vjera i pobožnostsnažiti u dramama današnjeg vremena. Neka vas Gospodinispuni silom svoga Duha Svetoga kako biste se pouzdali unjega i imali odvažnosti za svjedoèenje evanðelja u svimvremenima, a Blažena Djevica Marija, zaruènica DuhaSvetoga, kako ju je volio zazivati sveti Franjo neka vambude zaštita", poruèio je u pismu generalni ministar Redamanje braæe.Fra Ivan Sesar je u uvodu u euharistijsko slavlje naglasio:„Svaka euharistija je slavlje radosne zahvalnosti Bogu zanjegovu sebedarnu ljubav koju nam je iskazao i tajnoiskazuje u svome Sinu, ali i u Duhu Svetomu koga nam jeobeæao njegov Sin poslati nakon odlaska sa ove zemlje.Današnja svetkovina nam svjedoèi da je Duh došao dok suuèenici bili sabrani u ustrajnoj molitvi… Upravo tražeæiIstinu u ovom svetom slavlju sa zahvalnošæu i ponosomsjeæamo se i našega fra Bernardina Sokola, franjevca,poznatog glazbenika i odvažnog svjedoka vjere o njegovoj130. obljetnici roðenja, ujedno se sjeæamo i svih drugihžrtava iz našega naroda, meðu kojima je i veliki brojfranjevaca koji su svojom muèenièkom smræu posvjedoèilivjernost i ljubav prema Kristu i Crkvi. Onoj istoj Crkvi kojase danas na svetkovinu Duhova spominje svojih poèetaka." Fra Ivan je u propovijedi kazao: „Imajuæi pred oèima ono štoje zapisano o fra Bernardinu Sokolu, tom odvažnomsvjedoku vjere i vjernom sljedbeniku sv. Franje Asiškoga,kojega se upravo danas na dan Pedesetnice sa zahvalnošæu iponosom sjeæamo na njegov roðendan, otkrivamo kolike susnažne rijeèi duhovske Posljednici u kojoj molimo DuhaSvetoga da doðe, da nas zrakom svoje milosti posjeti. U tojistoj Posljednici žarko smo zamolili Duha Svetoga da

postane djelotvoran u našemu životu jer bez božanstvanjegova èovjek je bez ièega, tone sav u crnom zlu… Nadaljeje istaknuo da je Duh Sveti u fra Bernardinovu životu postaodjelotvoran jer je fra Bernardin bio svjestan kako je bez daraDuha Svetoga èovjek bez ièega. "Zato je provodio vrijeme umolitvi otvarajuæi se njegovom božanskom djelovanju,dopustivši da oganj ljubavi zapali njegovo srce i da mupodari hrabrost da i u trenutku okrutnog ubojstva ostanevjeran onome kojeg je ljubio iznad svega i za kojeg je biospreman i život položiti… On je bez ikakve dokazanekrivnje, bez suda i sudišta, bez prava na obranu, voljom onihkoji oèito nisu bili voðeni Duhom Svetim, nego zarobljeni izaslijepljeni mržnjom prema križu Kristovu i svemu onomšto dolazi od Duha Božjega, 28. rujna 1944. odveden izsamostana na otoèiæu Badiji i baèen u morske dubine koje idanas kriju istinu o detaljima vezanim za njegovo ubojstvokao i pretrpljenom muèeništvu prije same smrti. Sva njegovakrivnja bila je pripadnost Katolièkoj Crkvi i Franjevaèkomredu." Nadalje je naglasio kako je „do dana današnjegapreviše šutnje o ovom zloèinu a zapravo iz te šutnje proizlazitama o onom tko živi u šutnji. Obilježavanje 130. obljetniceroðenja ovog franjevca nas potièe na razmišljanje o nama inašem juèer, danas i sutra. Ovom obljetnicom otimamozaboravu one koje ne smijemo zaboraviti, ona nas potièe naneumorno traganje za istinom jer samo nas istina možeosloboditi (Iv 8, 32)." U svojoj propovijedi fra Ivan Sesar jerekao i kako su poèinitelji ovoga i mnogih drugih zloèinadržali sebe gospodarima života i smrti. „Mislili su da su iBoga ubili. Ali gospodar nad životom i smræu je Bog Otackoji je uskrisio Isusa Krista… Èitajuæi ono malo što jezapisano o muèenièkoj smrti ovoga svjedoka vjere, imajuæipred oèima i sva ona druga muèeništva naših fratara,sveæenika, èasnih sestara kao i svih nevino stradalih,možemo ustvrditi da, bez Duha Božjega nema života…".„Ako svoje kršæansko poslanje budemo gradili samo naljudskoj mudrosti i ljudskim sposobnostima, utonut æemo ujoš veæe zlo. Na tragu toga, dovoljno je osvrnuti se na onošto se danas u svijetu, nažalost i u našoj Domovini, narazlièitim razinama dogaðaja i mnogo toga æe nam biti jasno.A da bi se to promijenilo", kazao je fra Ivan, „nisu namdovoljna isprazna ljudska mudrovanja, lažna obeæanja ineprestane optužbe jedni drugih, nego moramo u sebi, i kaoCrkva i kao pojedinci, ponovno izgraditi veæe pouzdanje uDuha Svetoga, u njegovu sposobnost da nas po svojimdarovima preobrazi i uèini hrabrim i odluènim svjedocimaistine… U vremenu dok informatièki prostor vrvi ružnimgovorima, govorima mržnje i osvete, dok se za površinskipodivljali imperijalizam bore mnogi ljudi, dok se odjednom imi sami naðemo pred èinjenicom kako nemamo vremena niza Boga ni jedni za druge, potrebno je posvjedoèiti DuhaTješitelj, Boga koji ima vremena za svakoga od nas. I usvakoj prigodi. Naše je vrijeme željno èistog i plemenitogprostora, blagih govora osloboðenih od mržnje, gramzivosti,uskogrudnosti, zavisti, duhovne zakržljalosti. Potrebno jedopustiti Duhu Tješitelju da probudi nadu tamo gdje su jeljudi pokopali." I na kraju prije nego što je zazvao DuhaSvetoga, da doðe našemu narodu i cijeloj svojoj Crkvi,naglasio je da „za ovozemaljsku, a napose za vjeènu sreæu,silno je važno znati koji me duh vodi kroz život?" Zaželjevšina kraju da „ova današnja svetkovina i sjeæanje na fraBernardina dotakne ljepotu franjevašta kao i njegovazadivljujuæa odvažnost u svjedoèanstvu vjere, fra Ivan jerekao: „Neka nas njegov život, ali i muèenièka smrt pouèekako da Evanðelje, ta jedina Istina, postane i ostane našživot, obnovljen i osvježen. Neka nas njegova muèenièkasmrt pouèi: sve ono za što se umire nikada ne odumire!."Prije nego što je zbor „Bijaæka vila" otpjevao „Tebe Boga

Domovinske vijestiika

1523. svibnja 2018. broj 21/2018

hvalimo" i himnu „Lijepu naša", fra Bernardin Škunca, jedanod organizatora, zahvalio se rijeèima: „Bogu hvala za ovogasvjedoka i svetog muèenika fra Bernardina Sokola"U sklopu „Dana dr. fra Bernardina Sokola" bio jeorganiziran i prijevoz hodoèasnika s nekoliko tzv. desantnihbrodova Hrvatske ratne mornarice na sveèanu misu. Vožnjaje trajala oko desetak minuta, a meðu hodoèasnicima je bila idogradonaèelnica grada Kaštela Jadranka Matok-Bosanèiæ.Prijevoz brodovima iz Kaštela do Splita organiziran je izvelike želje franjevaca iz splitskog Poljuda da se obnoveuspomene na nekadašnju stoljetnu povezanost Kaštela sPoljudom, gdje je bila i mala samostanska luka, a što je soduševljenjem prihvaæeno od strane Zapovjedništva HRM-au Splitu.Slavlje je uvelièao svojim pjevanjem zbor „Bijaæka vila",pod vodstvom mo Andre Èale, uz orguljašku pratnju BorneBarišiæa. Misu je prenosio Prvi program Hrvatskoga radija.

Svetkovina Duhova u dubrovaèkoj katedraliDubrovnik, 20.5.2018. (IKA) - Na svetkovinu Duhova unedjelju 20. svibnja dubrovaèki biskup Mate Uziniæpredvodio je euharistijsko slavlje u dubrovaèkoj katedralitijekom kojeg je podijelio sakrament potvrde, sakramentkojim se na poseban naèin prima Duh Sveti, krizmanicima izkatedralne župe i župe sv. Andrije. Šezdeset mladihkrizmanica i krizmanika sa svojim kumama i kumovima,roditeljima, braæom i sestrama, rodbinom i prijateljimaispunilo je katedralu te u sveèanom i pobožnom ozraèujusudjelovalo na slavlju sakramenata kojima završava njihovakršæanska inicijacija i zapoèinje život odraslih kršæana. Uz biskupa su koncelebrirali župnik don Stanko Lasiæ ižupni kapelan don David Pahor, a liturgijsko pjevanjepredvodili su katedrali zborovi pod vodstvom Marka Šilje.Predstavnik krizmanika na poèetku je pozdravio biskupa,krizmanici su èitali misna èitanja i molitvu vjernika te nazavršetku slavlja zahvalili biskupu, roditeljima i kumovimakao i svima koji su ih do ovog trenutka pratili i doveli. Biskup Uziniæ je u propovijedi kazao kako je Isus svojimuèenicima na Posljednjoj veèeri govorio i o tome što æe sedogoditi kada doðe Duh Sveti, Branitelj Istine, o èemugovori evanðelje. Biskup je iz toga izdvojio tri naglaska:Duh Sveti æe svjedoèiti za Isusa pa æe i oni svjedoèiti zaIsusa; Duh Istine æe uèenike upuæivati u svu Istinu; te da æeDuh Sveti proslavljati Isusa, jer æe uzimati iz onoga što jeIsus èinio. Te tri stvari su zapravo jedno jedinstveno poslanjea to je da Duh Sveti, kada doðe, nastavi Isusovo poslanjespasenja èovjeka i èovjeèanstva i sve stvorene stvarnosti,rekao je biskup. Isusova obeæanja o tome što æe se dogoditi kad Duh Svetidoðe zapoèela su se dogaðati na blagdan Pedesetnice, uprostoru dvorane Posljednje veèere, u nedjelju kad se kršæanisjeæaju Isusova uskrsnuæa i okupljaju se na molitvu upovezanosti s Isusovom majkom Marijom. U tomzajedništvu dogodilo se to obeæanje „kad doðe Duh Sveti".Duh Sveti je došao a taj dogaðaj opisuje Luka u Djelimaapostolskim vrlo sveèanim izrièajima povezujuæi to sastarozavjetnim raðanjem Božjeg naroda kada je on dobioZakon kao pravilo svog ponašanja. Ovdje se dogodiloraðanje novog naroda, koji nije ogranièen na jedan narod ijedan jezik nego je otvoren svim narodima svijeta, i dogaðase davanje novog zakona koji nije više upisan na kamenimploèama nego u ljudskim srcima. Taj novi zakon je DuhSveti! On oslobaða ali i povezuje, te šalje biti svjedociosvješæujuæi Istinu u proslavi Isusa, nastavljajuæi njegovoposlanje u svijetu i vremenu, objasnio je biskup.

Dubrovaèki biskup naglasio je mladim krizmanicima da seIsusovo obeæanje „kad doðe Duh Sveti" treba dogoditi injima ovaj dan u ovoj njihovoj dvorani Posljednje veèere.„Što se treba dogoditi? Treba se dogoditi da i vi, dragekrizmanice i krizmanici, progovorite novim jezikom.Jezikom koji vam Duh Sveti govori zboriti, jezikom koji æerazumjeti svi koji vas budu susretali i po kojemu æe vasprepoznavati kao one koji pripadaju Isus Kristu", kazao jedubrovaèki biskup. Biskup Uziniæ zahvalio je roditeljima što su bili otvorenidaru života i obdarili svoju djecu kršæanskim životom,ukljuèili ih u Crkvu i omoguæujuæi im da mogu upoznatiIsusa. Zahvalnost je izrazio i vjerouèiteljima, sveæenicima,župnoj zajednici, ali i kumovima, preporuèujuæi im da ubuduænosti budu na osobit naèin, nakon dolaska DuhaSvetoga, podrška krizmanicima.

Trajna formacija mladih sveæenika Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupijeÐakovo, 21.5.2018. (IKA/TU) - U ponedjeljak 21. svibnja uBogoslovnom sjemeništu u Ðakovu održan je susret u skloputrajne formacije mladih sveæenika Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije. Tema susreta bila je „Preuzimanje i poèetaknove/prve župnièke službe. Administrativno-ekonomskividovi". Susret je zapoèeo molitvom u kapeli Bezgrešne nakon èegasu prvo izlaganje o osobnim iskustvima preuzimanja prvihžupnièkih službi imala tri sveæenika: vlè. ZvonimirMartinoviæ koji je govorio o iskustvima u župi Viškovci, vlè.Tomislav Benakoviæ o iskustvima u Vuki te vlè. VjekoslavLuliæ koji je, kroz vlastito iskustvo, približio prilike uSrijemskoj biskupiji.Iznijevši prvotne strahove i strepnje pred preuzimanjem prveslužbe, mladi sveæenici su se složili kako su unatoè poèetnimpitanjima vrlo brzo svladali kako administrativne, tako ipastoralne poteškoæe i poslove koji su im u kasnijemdjelovanju uvelike pomogli u životu njihovih župa.Nakon predviðene stanke, susret je nastavio preè. MatoGašparoviæ s temom „Poèetak nove (prve) župnièke službe.Od primopredajnog zapisnika do praktiène ureðenostiadministrativno-ekonomskog dijela župnoga života".Ravnatelj UZUK-a je mladim sveæenicima detaljno objasnioi približio važnost administrativnih, uredskih spisa odprimopredajnih dokumenata sve do razlièitih dokumenatakoje koriste u svakodnevnom djelovanju župne zajednice. Tema je zakljuèena raspravom u kojoj su sveæenici iznosilirazna iskustva vezana za administraciju pojedine župe injihova osobna iskustva te odreðene probleme s kojim su se,u veæoj ili manjoj mjeri, mogli susretati u pojedinimokolnostima župnièke službe.

Misa u povodu Dana Lièko-senjske županijeNije najbitnije je li netko iz moje stranke, ili možda, nepripada niti jednoj stranci, važno je da je pošten i kvalitetan,važno je da je zauzet za opæe dobro, istaknuo biskup KrižiæGospiæ, 22.5.2018. (IKA) - Proslava Dana Lièko-senjskežupanija poèelo je dan ranije, 22. svibnja, sveèanom misomkoju je za èelnike i stanovnike Županije, u gospiækojkatedrali predvodio gospiæko-senjski biskup Zdenko Križiæ uzajedništvu s tajnikom i kancelarom biskupije preè. MišelomGrguriæem, ravnateljem Caritasa preè. Lukom Blaževiæem ižupnikom preè. Marijom Vazgeèem. Misu je pjevanjemanimirao katedralni zbor pod vodstvom Franje Puškariæa. Biskup se u propovijedi osvrnuo na prvo èitanje u komeapostol Jakov kršæanskoj zajednici daje važne pouke s

Domovinske vijesti ika

16 23. svibnja 2018. broj 21/2018

naglaskom kako kršæanin treba živjeti svoju vjeru usvakodnevnom životu. „Apostol, prije svega, upozorava naneka ljudska programiranja u kojima i ljudi vjernici, praveæiprograme ne planiraju i ne raèunaju s Bogom. Nije nikakvozlo u tome što se rade odreðeni planovi za buduænost, jer totreba, nego u tome što èesto èovjek vjernik u tim planovimastavlja Boga po strani. Govorimo ovdje o ljudimavjernicima. Da nevjernici ne raèunaju s Bogom, to je inormalno, ali kako to da ljudi vjere premalo raèunaju sBogom u planiranju svojih poslova, svoje buduænosti, ilibuduænosti vlastite obitelji?! Kada èitamo Evanðelja lakoæemo uoèiti kako je Isus uvijek molitvom pripremao svojedjelovanje, tj. ono što je planirao uèiniti. Pored toga, apostolJakov podsjeæa kako je i sam ljudski život krhak i nesiguran.Život usporeðuje s daškom što se, kako kaže, 'naèas pojavi izatim nestane'. Biblija ljudski život usporeðuje sa cvijetomkoji, dotakne li ga jaèi vjetar, vene i veæ ga nema. Mi sviznamo da ljudi ne umiru samo zbog bolesti. Postoje nesretnisluèajevi u kojima èesto gube živote posve mladi ljudi.Mnogi stradavaju i kao pješaci u prometu. Sto postotnesigurnosti nema. Sveti Jakov zato kaže: Planirate a 'ne znatešto æe sutra biti'. Stoga on savjetuje vjernicima da preporuèeBogu svaki novi dan koji zapoèinju. Apostol dalje govori ogrijesima propusta. Isus æe na Zadnjem sudu reæi: 'Bijahgladan i ne dadoste mi jesti, bijah bolestan i ne pohodisteme, bijah gol i ne zaodjenuste me, bijah u tamnici i nedoðoste k meni', itd. Nitko od ovih osuðenih nije osuðenzbog zla koje je poèinio, nego zbog dobra koje je propustiouèiniti. Stoga, i grijeh propusta nije sitnica. Sve ove uputeapostola Jakova koje pred nas stavlja liturgija današnjegdana, treba primiti srcu, jer nam sve ovo pomaže u izgradnjinašeg kršæanskog i vjernièkog identiteta", istaknuo je biskup. Nadalje je istaknuo kako evanðelje donosi zgodu kadanajmlaði Isusov uèenik Ivan dolazi Isusa informirati da suvidjeli jednoga koji u ime Isusovo izgoni zloduhe. A ondaIvan dodaje: 'Mi smo mu to branili jer ne ide s nama.' Isusreagira na ovakav stav uèenika i ne dopušta im takvoponašanje. Otvoreno im veli da nije bitno što taj èovjek neide s njima, važno je da on èini dobro. I to dobro trebapodržati. Ovo je važno na svim razinama, pa i na razinipolitièkog djelovanja. Nije najbitnije je li netko iz mojestranke, ili možda, ne pripada niti jednoj stranci, važno je daje pošten i kvalitetan, važno je da je zauzet za opæe dobro,istaknuo je biskup, pojasnivši da je Otac Domovine dr. AnteStarèeviæ, èiji je roðendan Županija izabrala kao svoj dan, uborbi za bolju buduænost svoga hrvatskog naroda, slijediobaš ta naèela. Da svi rade zajedno za dobro naroda i dasvatko dade najbolje od sebe. Ne moraju svi biti pravaši,odnosno njegovi nasljedovatelji, ali svi trebaju datimaksimalno svoj doprinos da narodu bude bolje, rekao je. Podsjetio je na Starèeviæeve rijeèi: 'Mi æemo jedan zadrugim u zemlju, a program i narod trebaju živjeti. Ja nedržim ni izdaleka do svojih nazora, nego razmišljam kakomogu i kažem iskreno kako znam. Tako trebamo svi raditi.Kada se mišljenja obrežu i izbistre: držimo se onoga koje jenajbolje, i najpogodnije za sav narod. Tako æu biti ja s vamai vi sa mnom: svi æemo biti jedno za dobro domovine'.Istaknuo je da je Starèeviæ napisao i ovo: 'Svaki sindomovine dužan je služiti svome narodu i primiti svakomjesto koje odgovara njegovim sposobnostima, i na kojemmože domovini kakvo dobro iskazati'. Protumaèio je da dr.Starèeviæu glavni cilj nije bio nikakav osobni probitak.Njegov glavni interes bio je interes naroda. Kod njega stalnoodzvanja ono što je, kako je rekao, 'najbolje i najpogodnijeza sav narod'. Biskup Križiæ istaknuo je i Starèeviæev „velikivapaj, uvijek aktualan, a danas posebno": 'biti svi jedno zadobro domovine'. To nas sve obvezuje: svakog pojedinca,

sve stranke, a i mjesnu Crkvu, istaknuo je mons. Križiæ,potaknuvši: „Neka ove želje oca Domovine, sina naše Like,zažive i zasjaju najjaèe u našoj, odnosno, njegovoj Županiji ibace svoj bljesak na cijelu Domovinu, da budemo 'svi jednoza dobro Domovine'. Neka nam dragi Bog svima u tomepomogne, neka prati svojim blagoslovom sve najodgovornijekoji vode našu Županiju da ona raste u svakom dobru i danjezini stanovnici budu sretni ljudi i zahvalni Bogu za sveprirodne ljepote koje ova Županija ima, a koje nam je Bogpodario i povjerio da ih èuvamo i njegujemo te neošteæeneprenesemo buduæim generacijama". Poslije mise održana jekomemoracija kod spomen-obilježja poginulim hrvatskimbraniteljima i civilnim žrtvama rata te kod biste prvoghrvatskog predsjednika Franje Tuðmana. Rijeèi molitvepredvodio je takoðer biskup Križiæ.

Zakljuèeno 26. hodoèašæe Hrvatske vojske, policije ibranitelja u LurdZagreb, 22.5.2018. (IKA) – Tradicionalno 26. hodoèašæeHrvatske vojske, policije i branitelja u Lurd (15. - 22.svibnja) gdje su sudjelovali na 60. meðunarodnom vojnomhodoèašæu završilo je u utorak 22. svibnja. Vojni biskup uRH Jure Bogdan predvodio je zahvalnu molitvu i blagoslovhodoèasnika u crkvi Uzvišenja sv. Križa u zagrebaèkomSigetu. Nakon uvodne molitve i svetopisamskog èitanja iz Prveknjige Ljetopisa biskup se kratko obratio hodoèasnicima.Zahvalio je najprije Bogu i Gospi Lurdskoj na primljenimmilostima i što je hodoèašæe dobro završilo. Zahvalio jesvima koji su pridonijeli organizaciji i realizaciji hodoèašæa,a to je svaki hodoèasnik i mnogi drugi pojedinci i ustanovekoji su sudjelovali u organizaciji. Posebna zahvalnostupuæena je sveæenicima koji su duhovno asistiralihodoèasnike, zapovjedniku hodoèašæa generalu SinišiJurkoviæu i njegovome zamjeniku iz ravnateljstva policijeIvanu Meræepu te glavnome koordinatoru hodoèašæageneralnome vikaru don Marku Medi. Nakon što su sviotpjevali Te Deum koji su svojim pjevanjem animirali klapaHRM „Sveti Juraj" i policijska klapa „Sv. Mihovil" uzorguljsku pratnju Ivana Šæepanoviæa, biskup je izmolioprigodne blagoslovne molitve hodoèasnika koji su se potomrazišli.

Peta obljetnica smrti prof. dr. fra Špire MarasoviæaOsvrnuvši se na vrijeme boravka u Splitu kojeg je zavoliozbog dobrih ljudi koji su voljeli Crkvu i narod, nadbiskupPuljiæ rekao je „Došao sam u njega kao Dinamovac, aotišao kao Hajdukovac"Split, 22.5.2018. (IKA) - „Bio je èovjek zlatne ruke, oštrogoka i pogleda, proroèkog stava i nastupa", kazao jepredsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,predvodeæi u utorak 22. svibnja u Samostanu sv. Frane naObali u Splitu misno slavlje u povodu pete obljetnice smrtiprof. dr. fra Špire Marasoviæa, Spliæanina, franjevcakonventualca, intelektualca i pastoralca. U koncelebraciji subili pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons.Nediljko Ante Anèiæ, župnik i gvardijan fra Žarko Relota,katedralni župnik don Tomislav Æubeliæ, ravnateljNadbiskupskog sjemeništa „Zmajeviæ" u Zadru Roland Jeliæi ostali sveæenici. Tom je prigodom nadbiskup moæima sv.Antuna blagoslovio osam novih vitraja u crkvi Sv. Frane,misi je nazoèio i splitski gradonaèelnik Andro KrstuloviæOpara. Na poèetku misnoga slavlja nadbiskup Puljiæ je kazao da gauz pokojnog fra Špiru vežu dugo prijateljstvo i suradnja. „U

Domovinske vijestiika

1723. svibnja 2018. broj 21/2018

ono teško vrijeme bio nam je dragi spisatelj, odlièangovornik koji nas je poticao te mu kao biskup i profesorzahvaljujem na spremnosti suraðivati na djelu spasenja.Ponosan sam što smo ga imali i zato ovom misom želim muzahvaliti za veliko djelo koje je ostavio napisano iizgovoreno", naglasio je predsjednik HBK. Osvrnuo se navrijeme svoga boravka u Splitu, tri godine za vrijemebogoslovije, kazavši da je Split zavolio zbog njegovedinamiènosti, ali i dobrih ljudi, koji su voljeli svoju Crkvu inarod. „Došao sam u njega kao Dinamovac, a otišao kaoHajdukovac", rekao je zadarski nadbiskup, a nazoèni vjernicizahvalili su mu dugim i gromoglasnim pljeskom. Prigodnu propovijed održao je don Tomislav Æubeliæ. U njojje govorio o fra Špiri, èovjeku i sveæeniku, intelektualcu ipastoralcu, osobi „profinjenog izrièaja, duboke i jasne mislio vjeri, Crkvi, kulturi, filozofiji i narodu. Prepoznatljiv i zaživota, a s ove distance još prepoznatljiviji i èini se s ovedistance još potrebniji Crkvi i narodu. Usklaðen uredovništvu i sveæeništvu i eklezijalan do kraja. Kritièan,zdravo kritièan i proroèki obdaren. U svim nastupima upisanoj i govornoj rijeèi dubok, ali razumljiv što i nije bašlako. Može netko pomisliti je li imao nedostataka ipogrešaka – jest – za to se je ispovijedao i to je bitna stavkaIsusa Krista i fra Špirine vjere". U promišljanju je don Tomislav koristio fra Špirine tekstoveo narodu i o demokraciji, o Crkvi i o Isusu Kristu. Izmeðuostaloga podsjetio je na fra Špirine povijesne rijeèi koje jeizgovorio u dvorani „Vijenac" u Zagrebu da su komunisti„ostali u krutom, tekuæem ili plinovitom stanju. I samo jepolitièki slijepac mogao vjerovati kako æe trebati dugo èekatipa da se u to politièko usmjeravanje reèenoga nezadovoljstvauvuèe i Crkva. Dakako, to samo potvrðuje kako jeusmjeravanje moguæega društvenoga gnjeva i prema Crkviveæ sada na djelu. Zar nije istina? Stoga se Crkva ne smije,veæ zbog same sebe i zbog svojega izvornog poslanja,postaviti kao da je sustav transcendentan. On to nije niti gazanima vrhunaravno ni osmišljeno niti je motiviran time, aCrkva jest. Ne postoji, naime, ni jedan politièki igospodarski sustav na svijetu koji bi u sebe ugraðivao i briguoko reevangelizacije svijeta, a reevangelizacija je jedna odprvotnih zadaæa suvremene Crkve. Stoga Crkvi u Hrvatskoj,u ovim prijelomnim vremenima, treba vrlo mnogo kreativnemašte, struènoga znanja i nadasve Duha Božjega. I, dakako,nešto od pozitivnoga iskustva koje je stekla kroz posljednjihdesetljeæa. Ima, i te kako da ima, ali samo za one meðu namakoji toèno znaju što je Crkva, gdje ona živi i koje je toènovrijeme". „Dragi fra Špiro, tebi je jasno sada sve. A nama je teže negodok si bio s ovu stranu života i u narodu i u Crkvi. ZamoliIsusa Krista za snagu istine u hrvatskom narodu i Crkvi. Beztoga mi tonemo, a tebi hvala za snagu rijeèi vjere i života",zakljuèio je propovijed don Tomislav. Na kraju mise nazoènima se obratio gvardijan i župnikRelota, zahvalivši svima a na poseban naèin predsjednikuHBK što je kao fra Špirin prijatelj došao predvoditi misnoslavlje i blagosloviti nove vitraje, djelo istaknutogaumjetnika svjetskog glasa Matka Trebotiæa koji je htioostaviti vrijedni spomen u crkvi Sv. Frane. S tim vitrajima,koje je Trebotiæ nazvao „Svjetlo i poet moga grada sv. Franina hvalu a Bogu na slavu", crkva je kompletno dizajnerskioslikana i ureðena. Na kraju se fra Žarko osvrnuo napokojnog fra Špiru, kazavši da ga je Bog prije pet godinapozvao k sebi vjerojatno jer je „ispunio svoju zadaæu ovdjena zemlji. Kao što je Isus Krist odlazeæi s ovoga svijetaostavio svojim uèenicima duhovnu oporuku tako je fra Špiroostavio nama duhovnu, ali i društveno-eklezijalnu oporuku". Špiro Marasoviæ roðen je 1944. godine u Splitu. Nakon

školovanja u Splitu, odlazi u Zagreb gdje završava srednjuškolu i dvogodišnji filozofski studij. Teologiju je diplomiraou Njemaèkoj, u gradu Würzburgu, a nakon toga jemagistrirao i doktorirao na Katolièkome bogoslovnomfakultetu u Zagrebu. Bio je redoviti profesor i proèelnikkatedre moralnog bogoslovlja na Katolièkom bogoslovnomfakultetu u Splitu. Bio je aktivan èlan Komisije HBK"Iustitia et pax". Objavio je velik broj popularnih iznanstvenih radova te nekoliko knjiga. Vrlo popularnekolumne o životu Crkve, koje je fra Špiro pisao za revijuVeritas objavljene su 1988. u knjizi "Uzvodno. Ulomcikatolièkog dozivanja". Od radova valja izdvojiti i knjigu"Društvo i Bog", u kojoj se nalaze izabrane teme socijalnognauka Crkve (Split, 2006.). Uz razne službe u svojojredovnièkoj zajednici, fra Špiro je èesto vodio duhovneobnove, predavao na raznim tribinama i nadasve bio poznatkao propovjednik.

Domovinske vijesti ika

18 23. svibnja 2018. broj 21/2018

Crkva u Hrvata

„Raseljavanje i depopulacija bosansko-hercegovaèkogdruštva. Ima li nade?"Teološka tribina KBF-a u SarajevuSarajevo, 14.5.2018. (IKA/KTA) - U ponedjeljak, 14.svibnja na Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Sarajevuodržana je teološka tribina pod nazivom „Raseljavanje idepopulacija bosansko-hercegovaèkog društva. Ima linade?" Tribina je održana u sklopu godišnjeg programa:„Vjera u suvremenom društvu", koji se realizira uzpartnerstvo njemaèke fondacije Konrad Adenauer.Kao prvi predavaè je nastupio dr. Nerzuk Æurak, redovitiprofesor na Fakultetu politièkih nauka u Sarajevu. Svojimpredavanjem on je postavio pitanje o razlozima aktualnogmasovnog odlaska mladih iz BiH, za koje se èini da i nisuposve ekonomske prirode.Profesor Æurak govorio je o sistemskim, politièkim iekonomskim razlozima odlaska mladih ljudi iz Bosne iHercegovine, ali se osvrnuo i na vrijednosne aspekte procesanapuštanja domovine.Akceptirajuæi nedostatak politièkih i socijalnih uvjeta zaizgradnju zbiljskog bosanskohercegovaèkog društva, Æurakse osvrnuo na razloge koji prijeèe izgradnju multietnièkogbosanskohercegovaèkog društva s kljuènim uvjerenjem davladajuæe politièke strukture rade samo na izgradnjiparalelnih monoetnièkih društava, što generira dubinskonepovjerenje i strah u našoj zemlji. To je detektirao kaojedan od uzroka odlaska mladih ljudi, koji ne mogu podnijetivjeèito vraæanje istog i jednu dugotrajnu statiènu koncepcijudruštva unutar koje referiranje na rat kao najvažniji dogaðajne prestaje i 23 godine nakon okonèanja nasilja. Tamilitaristièka kultura dovela je i do frustrirajuæe èinjenice-dagotovo dvije i po decenije od kada oružje šuti Bosna iHercegovina nije uspjela ratnike prevesti u radnike, pa sukljuèna pitanja naših života još uvijek fokusirana na veteranerata od kojih je najveæi broj njih nezadovoljan svojimdruštvenim položajem.Uz društvenu statiènost a koju etnonacionalne struktureohrabruju ili ne èine ništa da se zaustavi to mirovanje ulažnom kretanju, kao važne indikatore jedne narasle volje zaodlaskom uvodnièar je naveo i hiperbirokratiziranu strukturudržave koja ohrabruje korupciju kao naèin života, nebrigu zaèovjeka koji je naprosto izvan radara brige jedne koruptivnevlasti. Kada se na ove indikatore nasloni teška ekonomskasituacija koja onemoguæuje vertikalni prodor veæini ljudi izzone siromaštva u zonu pristojne ljudske egzistencije,postaje jasnije zašto, u opæoj atmosferi defetizma i beznaða,mladi ljudi žele potražiti sreæu negdje drugdje. No, vrijemeje za okonèanje deprimirajuæih naracija i ulaganje kreativneenergije poniženog graðanstva u stvaranje uvjeta koji æenatjerati vladajuæe politièke strukture da rade i donosezakone koji æe zbiljski uticati na mlade da se ne osjeæajuizdanima, prekriženima i prognanima.Kao drugi predavaè nastupio je dr. Mario Bernadiæ, docentna katedri dogmatske teologije Katolièkoga bogoslovnogfakulteta u Sarajevu. U izlaganju nastojao se fokusirati napitanje koliko je odlazak po sebi stvar zrele fundamentalneopcije, a koliko posljedica svakodnevnih neformalnihgovorkanja.Na poèetku izlaganja dr. Bernadiæ se pozabavio fenomenomogovaranja. Premda se isto opæenito smatra lošim i neèasnimoblikom ljudskog ponašanja, ono što zabrinjava je to što seprema nekim procjenama (Dunbar) èak dvije treæinemeðuljudske komunikacije odnosi upravo na ogovaranja,

odnosno, traèeve, i onda ne èudi što su mu neki moderniautori poput Feinberga, Hararija i Dunbara posvetili dostasvoga istraživaèkog vremena i interesa.Ukoliko se ogovaranje definira kao neformalni i negativno-evaluacijski govor o odsutnoj osobi, dr. Bernardiæ postavljapitanje možemo li na našem prostoru govoriti i o ogovaranjudruštva u cjelini? Pod ovim se normalno ne podrazumijevajedan smisleni govor o realnim društvenim problemima,poput recimo one monstruozne - umalo -èetrdesetpostotnestope nezaposlenosti, nego sav onaj svakodnevni defetistièkipristup vlastitoj zemlji koja u tom kontekstu na kraju poèinjelièiti na beživotnu pustaru iz koje su svi pametni i normalniveæ odavno pobjegli ili samo što nisu, dok njezinim vrletimai bespuæima još uvijek iskljuèivo i jedino tumaraju tamo nekibiološki ekstremofili i bajkoviti mutanti. Ako bi to bilostvarno tako, onda ostaje vrlo teško pitanje zašto je u našojzemlji u protekloj godini zabilježeno 2,6 milijuna turistièkihnoæenja, i zbog èega onda ta cifra još dodatno raste svakegodine za 16 - 17%? A da stvar bude delikatnija, svi ti kojidolaze kažu da im je ovdje jako fino.Izgledno je stoga da u ovom društvu manjka one zdrave ikonstruktivne kritike. Dok su jedni u svemu tome nerealnopesimistièni, drugi su opet nerealno optimistièni, a problemise prije ili kasnije moraju precizno i striktno definirati, azatim i riješiti. Dr. Bernadiæ je govorio i o problemu niskognataliteta koji izgledno po sebi maksimizira i onaj problemodlaska.

Kardinal Puljiæ pohodio biskupiju Nicopolis ad Istrum uBugarskojU prigodi 370. obljetnice od njezinog uspostavljanja teprisjeæanje na djelovanje franjevaca Bosne srebrenepoèetkom 17. stoljeæa u toj zemljiSarajevo, 15.5.2018. (IKA/KTA) - Nadbiskup metropolitvrhbosanski Vinko kardinal Puljiæ boravio je od 11. do 14.svibnja u biskupiji Nicopolis ad Istrum u Bugarskoj. Napoziv biskupa te biskupije mons. Petka Christova, u svomèetverodnevnom posjetu, kardinal Puljiæ pohodio je nekolikovažnih središta te biskupije a povod je bila proslava 370.obljetnice od njezinog uspostavljanja te prisjeæanje napastoralno djelovanje franjevaca iz provincije Bosnesrebrene koji su poèetkom 17. stoljeæa kao misionaridjelovali u Bugarskoj.Po dolasku u Bugarsku, kardinala Puljiæa su u gradu Plevenuu svom samostanu ugostili trojica franjevca konventualacapoljske provincije koji pastoralno upravljaju župom isvetištem Gospe fatimske u tome gradu.U subotu, 12. svibnja u toj je župi sveèanim Euharistijskimslavljem, kojim je u zajedništvu s biskupom domaæinommons. Christovom i još desetak sveæenika te biskupijepredsjedao kardinal Puljiæ, proslavljen spomendan Gospefatimske kojoj je svetište i župa posveæena. U prigodnojhomiliji kardinal Puljiæ je izrazio radost zbog svoga posjetaCrkvi u Bugarskoj te zbog sudjelovanja u proslavi 370.obljetnice postojanja biskupije Nicopolis ad Istrum. "Radosam prihvatio ovaj poziv i s posebnom ljubavlju izražavamsvoju solidarnost i blizinu s ovom mjesnom Crkvom,njezinim pastirom, svim sveæenicima i redovnicima, kao i sasvakim vjernikom. Dolazim iz zemlje iz koje su k vamadošli franjevci kao misionari. Dobro razumijem što znaèiživjeti kao manjina s veæinom i kako ostvarivati svoja pravai dostojanstvo s pouzdanjem u Boga i u vjernosti svojem

Crkva u Hrvataika

1923. svibnja 2018. broj 21/2018

krštenju", istaknuo je te u nastavku podsjetio sve nazoène nadogaðaje vezane uz poèetke biskupije u kojima su vrlovažnu ulogu odigrali bosanski franjevci.Istoga dana u popodnevnim satima bio je uprilièen posjetpovijesnog muzeja grada Plevena u kojem je pohranjennadgrobni spomenik prvog biskupa biskupije Nicopolis adIstrum, o. Filipa Stanislavova.U nedjelju, 13. svibnja kardinal Puljiæ predsjedao jesveèanim euharistijskim slavljem u katedrali sv. Pavla odkriža u gradu Ruse, a koncelebrirali su biskup Christov,zatim katedralni župnik o. Walter Gorra te fra JaroslawBartiewicz. Kao i prethodnog dana, u prigodnog propovijedikardinal Puljiæ govorio je o hrabrom svjedoèanstvu vjerebosanskih franjevaca misionara u toj biskupiji koji su kaoplod svoga djelovanja iza sebe ostavili èetiri samostana,devet župa, 30 sveæenika i 20 bogoslova franjevaca. "Ovomsvojom prisutnošæu vam jamèim da niste sami, nego je cijelaCrkva uz vas, jer ste nam dragi i važni kao svjedoci vjere naovim prostorima. Kroz ovo slavlje, želimo obnoviti hrabrunadu i vjernost Gospodinu, obnoviti jaku crkvu u malom a toje naša obitelj koja je prva škola vjere i morala", poruèio jena kraju propovijedi kardinal Puljiæ.Nakon mise je uslijedio zajednièki ruèak u obližnjemrestoranu, a potom se kardinal Puljiæ uputio prema mjestuNicopolis ad Istrum, gdje je zajedno s konventualcima izPlevena i generalnim vikarom biskupije Nicopolis vlè.Strahilom Kavalenovom razgledao arheološko nalazištedrevnog rimskog grada po kojemu biskupija nosi ime. Pozavršetku razgledavanja nalazišta kardinal Puljiæ je zajedno spratnjom izmolio molitvu za bugarsku crkvu i narod predkipom Blažene Djevice Marije.Istoga dana u popodnevnim satima kardinal Puljiæ posjetio jei grad Belene na sjeveru Bugarske. Tamo ga je u župi sv.Ane s pjesmom i radošæu ugostila redovnièka zajednicapasionista i 100-tinjak vjernika te župe iz koje potjeèeblaženi biskup muèenik otac Eugene Bosilkov. Usamostanskoj crkvi koju su prvotno izgradili franjevcimisionari iz Bosne, kardinal Puljiæ je nakon kratke osobnemolitve pred relikvijom blaženika i nakon molitve krunice sokupljenim narodom uputio župljanima nekoliko rijeèiohrabrenja. Tako je poruèio da vrlo dobro poznaje što znaèibiti manjina usred jedne veæine ali kako manjina koja hodi sBogom i ima povjerenja u Njega, postaje zapravo veæina.Istaknuo je takoðer kako zajednica koja moli i koja se usrdnoobraæa Gospi „prima snažan blagoslov od Gospodina".Kao zadnju toèku svoga posjeta Bugarskoj kardinal Puljiæ sena kraju obratio i studentima medicine koji dolaze iz VelikeBritanije i Indije. Poruèio im je kako imaju moguænostprobuditi nadu i graditi buduænost u ovom narodu meðukojim se sada nalaze te im na kraju udijelio pojedinaèniblagoslov.

Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Starinu uMaðarskojStarin, 16.5.2018. (IKA) - Na poziv peèuškog biskupaGyörgya Udvardya i župnika Joze Egrija, požeški biskupAntun Škvorèeviæ je na spomendan sv. Ivana Nepomuka, 16.svibnja posjetio hrvatsko mjesto Starin u Peèuškoj biskupijiu povodu sedamdesete obljetnice izgradnje crkve Sv. IvanaNepomuka. Blagoslovio je najprije obnovljenu kapelu MajkeBožje, povezanu sa snažnom molitvenom tradicijom Mladenedjelje, a potom u crkvi predvodio euharistijsko slavlje.Koncelebrirao je župnik Egri, sveæenici iz Hrvatske: IvicaŽuljeviæ, župnik katedralne župe sv. Terezije Avilske uPožegi, Vladimir Škrinjariæ, arhiðakon Slavonsko-podravskog arhiðakonata i župnik u Podravskoj Moslavini,

Jozo Antaloviæ, župnik i dekan u Donjem Miholjcu tesveæenici Hrvati i Maðari iz okolnih župa. Na poèetkumisnog slavlja jedan župljanin je u stihu pozdravio biskupaŠkvorèeviæa, zahvalivši mu što im je iskazao posebnu èastsvojim dolaskom. Potom je proèitano pismo biskupaUdvardyja s njegovim pozdravom požeškom biskupu. Upismu je peèuški biskup meðu ostalim istaknuo: „Zaista mièini veliku radost što prigodom sedamdesete obljetniceposveæenja crkve Svetog Ivana Nepomuka, uz gostoprimstvovjernika u Starinu, imam prigodu pozdraviti u Peèuškojbiskupiji požeškog biskupa, Njegovu Ekscelenciju, AntunaŠkvorèeviæa. Zahvaljivati Bogu za ovdašnju zajednicuvjernika ima posebno znaèenje u trenutku kad sespominjemo crkve izgraðena u teškim okolnostima, alivelikom slogom. Ovaj jubilej podsjeæa nas na zajednièkuduhovnu i kulturnu baštinu, pravi temelj na kojem možemograditi i snažiti našu vjeru po milosti darovanoj u susretu sKristom. Na temelju zajednièkih nam vrijednosti, ostvarujese suradnja izmeðu dviju susjednih biskupija, a današnjasvetkovina pruža izuzetnu prigodu za njezino obogaæenje.Zahvalnim srcem mislim na one zajednice vjernika koje suspremne složno djelovati u svrhu njihova oèuvanja zabuduæa pokoljenja. Želim da ova lijepa i radosna prigodabude blagdan susreta, vjere i obnove. Molim svetog IvanaNepomuka da po njegovu zagovoru Bog svojimblagoslovom prati put Njegove Ekscelencije, preuzvišenogagospodina biskupa, kao i svih ovdje nazoènih te i samodanašnje slavlje". Zahvaljujuæi na rijeèima dobrodošlice, napose biskupuUdvardyju, biskup Škvorèeviæ rekao je nazoènima da su kodblagoslova kapele Blažene Djevice Marije veæ uputili Bogumolitvu na onaj isti hrvatski naèin kako su to tijekomstoljeæa èinili njihovi predci u ovom lijepom dijelu maðarskedomovine. Spomenuo je kako je „sv. Ivan Nepomuk svojomsvetaèkom prisutnošæu u Starinu tijekom više stoljeæa bioznak one blizine koju je Bog po križu Sina svoga IsusaKrista ostvario za nas, i da su vjernici ovdje po primjeru sv.Ivana prihvaæali Isusa Krista kao svoju najbolju sudbinu".Dodao je da se rado odazvao pozivu župnika Egrija dazajedno s njima proslavi svetkovinu sv. Ivana Nepomuka ispomene se 70. obljetnice izgradnje ovdašnje crkve njemu uèast te da se ponajprije raduje njima, živoj Crkvi, koji usvojim srcima nose onu istu vjernost Isusu Kristu koju susvjedoèili njihovi predci. Pozvao ih je da svjesni te vjerske inacionalne baštine zahvale Bogu za sva dobroèinstva koja jeon ostvario u Starinu po zagovoru sv. Ivana Nepomuka. Polazeæi od Božje rijeèi, naviještene u misnim èitanjima,biskup je u homiliji potaknuo nazoène da naprave svojevrsnudijagnozu svoga života. Ustvrdio je kako je starozavjetnimudrac Sirah u prvom èitanju zapisao što je sve pretrpio odonih koji su željeli njegovu propast, te naglasio kako bisvatko od nazoènih njegovu popisu nevolja zacijelo mogaopridodati svoje vlastite nevolje. Kazao je da je Sirahnapravio najbolji korak s obzirom na to stanje, kad je onjemu u molitvi razgovarao s Bogom i kad mu je povjeriosve zlo koje su mu ljudi nanijeli. Stavio ga je u odnos sonostranošæu, nije ostao sam u zlu nego je s Bogom biopobjednik. Istaknuo je da je tim putem išao i sv. IvanNepomuk, te da je on zbog toga aktualan i danas. Podsjetioje kako je on u Isusu Kristu pronašao odgovor na ljudskostanje ranjenosti zlom. Razumio je da æe onoliko bitiizlijeèen od tog stanja, koliko Isusu Kristu dopusti da svojomljubavlju s križa uðe u njegov život. Podsjetio je kako se sv. Ivan kao kanonik i generalni vikarzajedno s praškim nadbiskupom Ivanom Jenštatom oduprokralju Vjenceslavu kad je ovaj naumio svoje sebièneprojekte ostvariti tako da sebi podèini Crkvu te ona služi

Crkva u Hrvata ika

20 23. svibnja 2018. broj 21/2018

njegovim, a ne Božjim interesima. Povrijeðen u svojoj taštinikralj je poèeo progoniti sve koji su se usprotivili njegovuprojektu, te je u tim progonima podnio muèeništvo i sv. IvanNepomuk, baèen u rijeku Vltavu. Biskup je ustvrdio dapoèinjeno zlo nikada ljudima nije donijelo sreæu, nego ih udubini njihova biæa razorilo, uèinilo nesretnima, unatoèmožebitnom materijalnom bogatstvu i blagostanju. Natemelju primjera sv. Ivana Nepomuka, koji je radijeprihvatio umrijeti muèenièkom smræu nego suraðivati skraljem u njegovim zloèinima, biskup je poruèio nazoènimada ne traže svoju sreæu u sebiènim projektima zemaljskihmoænika i razlièitih ideologija, nego jedino u Isusu Kristu,koji je za njih umro na križu i svojim uskrsnuæem pobijedionjihovu smrt. Podsjetio je da se njihovi predci, unatoènevoljama koje su proživljavali na ovim prostorima, nisuprevarili kad su smatrali da je vjera u Isusa Krista posluženju njegove Katolièke Crkve jedna od prvih vrijednostikoju treba njegovati u životu, i kad im je u njihovimnevoljama uporište bila Isusova ljubav s križa u koju supolagali svoje nemoæi i nerijetko materijalno siromaštvo, te snjime bili pobjednici. Pozvao ih je neka se i oni poput sv. Ivana Nepomuka i svojihpredaka nikada ne odreknu Isusa Krista, nego uvijek buduposvema Božji. Sv. Ivanu Nepomuku je na kraju uputiomolitvu da im svojim zagovorom svima izmoli dar prave ièvrste vjere. Na koncu misnog slavlja predstavnik župljana, a potom ižupnik Egri zahvalili su biskupu za posjet njihovu Starinu ihrvatskoj zajednici te za predvoðenje misnog slavlja, a dvijedjevojke su mu uruèile darove. Biskup je na kraju kazaonazoènima kako je potrebno obnavljati naše crkve i kapelezidane ciglom ili kamenom, ali da je još važnije i potrebnijeda oni budu živa Crkva, koji u svom srcu otvaraju prostoreBožjoj prisutnosti, izrazivši uvjerenje da su se na ovomslavlju obnovili u svojoj vjernosti Isusu Kristu. Pozvao ih jeda to oèituju u svom svakodnevnom životu. Na sve nazoènei njihove obitelji, osobito na njihove duhovne rane i životnepoteškoæe zazvao je Božji blagoslov, te im poželio punoduhovne radosti u programu nakon mise. Na misnom slavlju su bili predstavnici Konzulata RepublikeHrvatske u Peèuhu te predstavnici Hrvatske državnesamouprave u Maðarskoj, meðu njima i èlan državnogParlamenta. Pjevanje je predvodio zbor iz župe Martincipraæen tamburašima.

Novo Mesto: Misa uz sedmi Sabor hrvatske kulture uSlovenijiNovo Mesto, 19.5.2018. (IKA) - U katedrali u NovomMestu održano je 19. svibnja sveèano euharistijsko slavlje uprigodi 7. Sabora hrvatske kulture u Sloveniji. Misno slavljepredvodio je dr. Tomislav Markiæ, nacionalni ravnateljDušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, a suslavili su dr.Silvestar Fabijan, katedralni župnik, i salezijanac don IvanMatijeviæ, voditelj Hrvatske katolièke misije u NovomMestu. Sve okupljene prije mise pozdravio je biskup NovogMesta mons. Andrej Glavan, istaknuvši važnost redovitihokupljanja hrvatskih katolika u njegovoj biskupiji. U propovijedi je ravnatelj Markiæ u svjetlu svetkovineDuhova govorio o kršæanskom identitetu i Evanðelju koje seutjelovilo u kulture raznih naroda pa tako i hrvatskog.Potaknuo je hrvatske katolike u Sloveniji da njeguju svojukulturu i baštinu te ne zaborave svoje kršæanske korijene iidentitet. Uz vjernike misije i predstavnike hrvatskih društava iz cijeleSlovenije na misi su bili državna tajnica u Ministarstvuvanjskih i europskih poslova Zdravka Bušiæ, zastupnik

Hrvatskog sabora i predsjednik saborskog Odbora za Hrvateizvan Republike Hrvatske dr. Božo Ljubiæ, predstavnikDržavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske MilanBošnjak te predstavnici Hrvatskog veleposlanstva izLjubljane.

Misa u crkvi Svete Bernardice i marijanska procesija uLurduLurd, 19.5.2018. (IKA) – U sklopu 26. hodoèašæa Hrvatskevojske i policije u subotu 19. svibnja u jutarnjim satima ucrkvi Svete Bernardice u Lurdu održano je sveèanoeuharistijsko slavlje na kojem su sudjelovali hodoèasnici izHrvatske i Bosne i Hercegovine. Misno slavlje predvodio jevojni biskup u RH Jure Bogdan, a koncelebrirali su vojnibiskup u BiH Tomo Vukšiæ, generalni vikari Vojnihordinarijata u RH i BiH don Marko Medo i mons. ŽeljkoÈuturiæ te èetrdesetak vojnih i policijskih kapelana izHrvatske i BiH. Kao i prethodnih dana, misi je nazoèilo visoko hrvatskoizaslanstvo. U središtu propovijedi biskupa Bogdana bilo je oèinstvo.Tema je to koja se nastavlja na prošlogodišnje razmatranje ubazilici Pija X. kada se promišljalo o obitelji i majèinstvu.Biskup je istaknuo važnost oèinske figure koja otkrivavelièajnost obiteljskih odnosa. Opisao je tri razdoblja odnosaprema oèinskoj figuri. U prvom razdoblju dijete promatraoca kao stup, diveæi mu se i nastojeæi biti poput njega. Uadolescenciji, razdoblju u kojem dijete doživljava fizièko iduhovno sazrijevanje, mladiæ se usporeðuje s ocem,suprotstavlja mu se i odbija biti kao on. U treæoj fazi, urazdoblju zrelosti, oèev sin postaje roditelj, otac. BiskupBogdan upozorio je da današnje društvo, u kojem blijedioèinska figura, nalikuje drugom razdoblju. Podsjetio je namisli pape Franje koji poruèuje da je današnji svijet izgubioosjeæaj oèinstva te kako se doima da je današnje društvo bezoèeva. Èinjenica da oèevi, uslijed svakodnevnih obveza,zaboravljaju obitelj i svoju djecu predstavlja veliki problem iostavlja rane koje vrlo teško zacjeljuju. Sve oèeve biskupBogdan je ohrabrio i poruèio da nalaze uzor u oèinstvu sv.Josipa. Misno slavlje pjevanjem su animirale klapa HRM"Sv. Juraj" i policijska klapa "Sv. Mihovil". U veèernjim satima održana je marijanska procesija s kipomGospe Lurdske i velikim križem sa svijeæama. Procesiji –Slavlju Svjetla nazoèile su vojske svijeta i hodoèasnicizemalja sudionica 60. meðunarodnog vojnog hodoèašæa.Procesija je zapoèela molitvom i blagoslovom koje je ispredSpilje ukazanja predvodio francuski vojni biskup Antoine deRomanet. Procesija hodoèasnika s upaljenim svijeæama, moleæikrunicu na više jezika te predvoðena velikim križem uputilase, potom, prema prostoru ispred Bazilike Svete Krunice. Nakraju procesije nalazio se Marijin lik kojeg su nosilipripadnici francuske žandarmerije. Završnu molitvu održaoje francuski vojni biskup, dok su vjernici ostali ukontemplaciji.

Meðunarodna misa u Bazilici Pija X. u LurduNa misi se okupilo oko 14.000 sudionika 60. meðunarodnoghodoèašæa te visoka izaslanstva zemalja sudionicahodoèašæaLurd, 20.5.2018. (IKA) - Posljednjega danaMeðunarodnoga vojnog hodoèašæa u Lurd u nedjelju 20.svibnja, na svetkovinu Duhova, slavljena je meðunarodnamisa u Bazilici Pija X. Sveèanu misu predvodio je francuskivojni biskup Antoine de Romanet u zajedništvu s vojnim

Crkva u Hrvataika

2123. svibnja 2018. broj 21/2018

biskupima, meðu kojima su bili i vojni biskup u RH JureBogdan te vojni biskup u BiH Tomo Vukšiæ te brojnim vojnii policijski kapelani. U homiliji predvoditelj slavlja mons. de Romanet govorio jeo znaèenju Duhova, blagdana silaska Duha Svetoga naapostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuæa.Istaknuo je da svetkovina Duhova predstavlja roðenje IsusaKrista za svakoga vjernika, to je dar Božjeg duha koji sedaruje kako bi se Bog rodio u srcima i životima svihvjernika. Duh Božji je vatra, život, snaga koja se prima ikoja se pretvara te zauvijek obasjava. On je plamen koji grijei koji svijetli. Na misi se okupilo oko 14.000 sudionika 60. meðunarodnoghodoèašæa te visoka izaslanstva zemalja sudionicahodoèašæa. U hrvatskom izaslanstvu bili su glavni ravnateljpolicije Nikola Milina, veleposlanik RH u Francuskoj FilipVuèak, glavna tajnica u MUP-u Sanda Šimiæ-Petrinjak,državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop, zapovjednikhodoèašæa i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske brigadnigeneral Siniša Jurkoviæ, zamjenik zapovjednika hodoèašæa ipomoænik naèelnika Upravne policije Ivan Meræep,naèelnica Ureda glavnog ravnatelja policije Adrijana Bago,pomoænik ministra branitelja Dinko Tandara, županMeðimurske županije Matija Posavec, hrvatski vojniizaslanik u Francuskoj brigadir Ivo Martiniæ, izvijestila jemrežna stranica Vojnog ordinarijata. Nakon sveèane mise u Bazilici Pija X., hrvatski i bosansko-hercegovaèki vojni biskupi, u pratnji visokog hrvatskogizaslanstva, pridružili su se zajednièkom objedu u hrvatskomvojno-policijskom kampu u Lurdu.

Sveèano zatvaranje 60. meðunarodnog vojnog hodoèašæaLurd, 20.5.2018. (IKA) – Jubilarno 60. meðunarodno vojnohodoèašæe u Lurd sveèano je zatvoreno u nedjelju 20.svibnja u popodnevnim satima. Završna sveèanost održana jena trgu Esplanade u podnožju Bazilike Svete Krunice. Vojnipostroji država sudionica sa zastavama posljednji su putprodefilirali i u pratnji vojnih orkestara odsvirali svojenajpoznatije koraènice. Nakon proèitanih molitvi vjernika nastranim jezicima, uslijedila je zajednièka molitva Oèe naš.Na završetku sveèanosti francuski vojni biskup Antoine deRomanet ugasio je svijeæu koju je na otvorenju upaliosvijetlom donesenim iz Betlehema. Najavljeno je da æe sesljedeæe meðunarodno vojno hodoèašæe održati od 17. do 19.svibnja 2019. U nedjelju u veèernjim satima, održan je tradicionalni prijemu hotelu Cristina. Tom su prilikom vojni biskup u RH JureBogdan i zapovjednik ovogodišnjeg hodoèašæa brigdanigeneral Siniša Jurkoviæ izrazili svoju zahvalnostorganizatorima i izrazili želju da se i iduæih godina nastaviodlièna suradnja. Domjenku su uz visoko hrvatskoizaslanstvo nazoèili francuski vojni biskup Antoine deRomanet i predstavnici Meðunarodnog vojnog apostolata(AMI): predsjednik AMI-ja vice-admiral MatthieuBorsboom, potpredsjednik AMI-ja kapetan Frank Marcus,tajnik AMI-ja pukovnik Domenico D'Ortenzi i èasnica zavezu Nelleke Swinkels – van de Vorst.

Deggingen: Hodoèašæe u svetište Ave MariaDeggingen, 21.5.2018. (IKA) – Na Duhovski ponedjeljak21. svibnja 43. godinu u nizu u svetište Ave Maria uDeggingen koje spada u najstarija svetišta biskupijeRottenburg-Stuttgart hodoèastili su vjernici iz hrvatskihkatolièkih zajednica sv. Leopolda Bogdana Mandiæa izGeislingena i bl. Jakova Zadranina iz Göppingena.

Na poziv župnika fra Ivice Jurišiæa, OFM sveèanu misu ipobožnost Križnoga puta uz brdo do samostana predvodio ježupnik u Kufsteinu u Tirolu fra Kristijan Montina, definitorFranjevaèke provincije Bosne Srebrene. U koncelebraciji subili i voditelj HKZ bl. Alojzije Stepinac Aalen i HKZ SrcaIsusova Heidenheim a.d. Brenz vlè. Vilim Koretiæ te voditeljHKZ bl. Alojzija Stepinca Schorndorf i HKZ sv. NikoleTaveliæa Schwäbisch Gmünd dr. don Vjekoslav Šaravanja. Na poèetku mise župnik i vijeænici su se oprostili odgvardijana samostana fra Felixa Krausa, OFMCap. i uruèiliprigodni dar buduæi da kapucini nakon 90 godina zbogmanjka zvanja napuštaju to poznato svetište. U homiliji je o. Montina govorio o znaèenju majke kao ženei znaèenju Duha Svetoga u životu svakog vjernika. Osvrnuose i na stanje vjere na Zapadu. Euharistijsko slavlje uljepšali su prvoprièesnici pjevanjem,te mladi u narodnim nošnjama koji su sudjelovali u prinosudarova. Nakon mise druženje je nastavljeno do kasnih popodnevnihsati uz agape u samostanskome dvorištu.

Tradicionalno hodoèašæe Hrvata katolika u MarienthalPrikupljeni milodari namijenjeni za izgradnju i ureðenjesvetišta sv. Ivana Krstitelja u PodmilaèjuMarienthal, 21.5.2018. (IKA) - Hrvati katolici iz hrvatskihkatolièkih misija (HKM)i župa (HKŽ) iz Rajnsko-majnskogpastoralnog podruèja tradicionalno su hodoèastili naDuhovski ponedjeljak – blagdan Blažene Djevice MarijeMajke Crkve, 21. svibnja u franjevaèko svetište BlaženeDjevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal uorganizaciji Hrvatske katolièke župe Frankfurt am Main.Zajedno s njima hodoèastili su i Hrvati katolici iz HKMLudwigshafen am Rhein pod vodstvom voditelja misije fraSlavka Antunoviæa i pastoralne suradnice s. ValerijeŠimoviæ. Sveèano misno slavlje ispred crkve u svetištu predvodio ježupnik i upravitelj svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilaèjuu Bosni i Hercegovini fra Filip Karadža u zajedništvu sažupnikom HKŽ Frankfurtu i predstavnikom toga pastoralnogpodruèja za sveæenike fra Željkom Æurkoviæem, voditeljemHKM Wiesbaden dr. fra Mironom Sikiriæem i s jošdevetoricom redovnièkih i biskupijskih sveæenika. Sve je napoèetku uime organizatora – HKŽ Frankfurt pozdraviožupnik fra Željko Æurkoviæ, a potom i gvardijanfranjevaèkog samostana u Marienthalu fra Bernold Geyer. Fra Filip Karadža je u propovijedi podsjetio kako je èovjekbiæe koje je u svojoj biti povezano s Bogom. Bog i èovjek suneraskidivo povezani, a sloboda od Boga darovana èovjekunajveæi je dar koji èovjeka èini bogolikim, ali se u povijestipokazalo da može biti za èovjeka i koban, ako se zloporabi usamovoljnom postupanju. Iako èovjek odlazi od Boga, Bogga ne napušta. Božja briga za èovjeka nije nestalaèovjekovim nevjerstvom i èovjekovim odlaskom od Boga.Bog ostaje trajno vjeran, premda je èovjek nevjeran. Kao štoje Ivan Krstitelj najavio, Bog nam dolazi u ljudsku povijestpo svome sinu Isusu Kristu, koji se utjelovljuje da uspostavigrijehom narušeno jedinstvo Boga i èovjeka u slobodi i uljubavi. Tako nam Bog pokazuje svoju najveæu ljubav kojase uèovjeèuje, uzima udjela u našoj zemljanosti. Bog seuèovjeèuje da bi se èovjek pobožanstvenio. U osobi IsusaKrista vidimo pravoga Boga i pravoga èovjeka. Isus je samobjavljeni i objavitelj. Biti sretan, pronaæi sreæu života, znaèipronaæi Isusa Krista. Tome mora prehoditi promjena uma isrca – obraæenje. Kršæanski je put ljubavi prema Bogu prekoljubavi prema èovjeku. Crkva je poèetak kraljevstva Božjegana zemlji, koja je vjeèno usmjerena prema nebesima. Isus je

Crkva u Hrvata ika

22 23. svibnja 2018. broj 21/2018

svoju Crkvu utemeljio na svojoj muci, smrti i uskrsnuæu.Postao je razapeta ljubav za èovjeka, kazao je. Govoreæi osuvremenom svijetu, fra Filip je rekao da se treba upitati štoje sa zauzetim katolicima u politici, u gospodarstvu, usocijali, u školstvu. „Jesmo li sve prepustili drugima i samonemoæno promatramo što se dogaða? Ne možemo bitiintrovertirana Crkva. Moramo iziæi na ulice, kako kaže papaFranjo. Crkva mora po nama biti vidljiva u svakodnevnomživotu. Po našim postupcima i vjerovanjima mora se vidjetida smo kršæani. Iz našega 'vjerovati' mora uslijediti i naše'djelovati'. Trebamo evangelizirati svijet i sebe i svoj narod.To ne znaèi da država treba biti klerikalna ili teokratska, veætreba biti prava demokratska i slobodna zajednica utemeljenana prirodno-moralnom zakonu gdje se poštuje osobu injezino dostojanstvo i gdje se poštuje život od zaèeæa doprirodne smrti. Zato moramo stvarati revoluciju i civilizacijuljubavi. Mi kršæani u svim vremenima svjesni smo i svojeslabosti, i naših slabosti i naših ranjivosti. Mi smo èuvarineprocjenjivoga blaga, ali ga nosimo u krhkim posudama.Susreæemo se sa skandalima i kod onih ljudi koji su u prvimredovima Crkve i time se slabi njezina navjestiteljska snaga.Zluradi neprijatelji jedva èekaju takve vijesti da bi moglikazati: ako je slab i grešan navjestitelj, slaba je i nebitna injegova poruka. Imajmo snage pokajati se za grijeh i zlo,obratiti se, dobiti nov um i novo srce, promijeniti se. Naša jesnaga upravo u našoj slabosti, u našoj ranjivosti, ali i unepomuæenosti i snazi naše vjere. Slabi jesmo, ali bez cilja ibez nade nismo. Naša je snaga Isus Krist, naš jediniGospodin i Spasitelj", istaknuo je fra Filip u propovijedi,potaknuvši okupljene neka radosno žive darove DuhaSvetoga i neka se ne boje ma gdje živjeli. Prikazne darove prinijeli su mladi u hrvatskim narodnimnošnja, a milodari su bili namijenjeni za izgradnju i ureðenjesvetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilaèju. Pjevanje na misi uz pratnju na orguljama animirale su s.Pavimira Šimunoviæ i s. Filipa Smoljo iz Hrvatske katolièkežupe (HKŽ) Frankfurt am Main. Misnom slavlju pribivalo jei više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) naèelu s njihovim predstavnikom pastoralnim referentom uHKM Offenbacah am Main pastoralnim referentomZvonkom Orloviæem. Misnom slavlju pribivale su i školskesestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincijePreèistog Srca Marijina koje djeluju u Biskupiji Mainz. Nakraju je fra Filipu Karadži i svima okupljenima nahodoèašæu zahvalio fra Željko Æurkoviæ. Nakon okrjepe bila je molitva i blagoslov s PresvetimOltarskim Sakramentom. Prije misnog slavlja vjernici suimali prigodu za ispovijed i osobne molitve te su moglisudjelovati u pobožnosti križnoga puta koji je predvodiožupnik HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus fra Ante Markoviæ.

Crkva u Hrvataika

2323. svibnja 2018. broj 21/2018

Inozemne vijesti

Vapaj za mirom Latinskoga jeruzalemskog patrijarhataJeruzalem, 15.5.2018. (IKA) – Osuda svakog oblika nasilja,svake ciniène uporabe ljudskih života i nerazmjernog nasilja,molitva i post za mir: tako je Latinski jeruzalemskipatrijarhat odgovorio na „najnoviju eksploziju mržnje inasilja koja je Svetu Zemlju još jednom uèinilo krvavimpoprištem". U dopisu, koji je agenciji SIR uputio mons.Pierbattista Pizzaballa, apostolski administrator Latinskogajeruzalemskog patrijarhata, kaže se: "Život tolikih mladihljudi ponovno je ugašen i stotine obitelji oplakuju svojenajmilije, mrtve ili ranjene. Još jednom smo, kao unekakvom zaèaranom krugu, prisiljeni osuditi sve oblikenasilja, svaku ciniènu uporabu ljudskih života i nerazmjernunasilnost. Ponovno nas okolnosti prisiljavaju tražiti i vapitiza pravdom i mirom!". Nadbiskup poziva cijelu kršæanskuzajednicu biskupije „da se ujedini u molitvi za Svetu Zemlju,za mir svih njezinih stanovnika, za mir Jeruzalema, za svežrtve ovog beskrajnog sukoba" na bdjenju za mir koje æe seodržati u crkvi St. Etienne (École Biblique) sljedeæe subote,uoèi Duhova. "Pozivam èitavu biskupiju - župe, redovnièkezajednice, udruge i pokrete – da u ovim danima priprave zasvetkovinu Duhova posvete dan molitve i posta za mir uJeruzalemu te da liturgija na dan Pedesetnice budepopraæena molitvom za mir. Moramo se uistinu moliti DuhuSvetom - zakljuèuje mons. Pizzaballa – da promijeni našesrce da bolje razumijemo njegovu volju i da nam dadnesnage da nastavimo raditi za pravdu i mir!", istaknuo jemons. Pizzaballa.

Vatikan: Predstavljen dokument o nekim aspektimadanašnjeg ekonomsko-financijskog sustavaSvijet offshore financija kroz raširene kanale izbjegavanjaporeza, ako ne èak i utaje i pranja novca steèenog zloèinima,korupcijom i na druge nelegalne naèine, doprinosidodatnom osiromašenju normalnog sustava proizvodnje idistribucije dobara i usluga. Oèito je da se za takvestvarnosti, a rijeè je o pravoj financijskoj mreži koja jealternativna službenom financijskom sustavu, teško moženaæi opravdanje i sa etièkoga gledišta i sa stajalištaglobalne uèinkovitosti samog gospodarskog sustavaVatikan, 17.5.2018. (IKA) - Suoèeni s razmjerima i snagomdanašnjih gospodarskih i financijskih sustava, možda æemobiti u iskušenju da se predamo cinizmu i da mislimo kakosvojim siromašnim silama možemo uèiniti vrlo malo. Ustvarnosti, svatko od nas može puno uèiniti, pogotovo ako nedjeluje sam, kaže se u dokumentu Kongregacije za naukvjere i Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja"Oeconomicae et pecuniariae quaestiones. Razmišljanja zaetièko razluèivanje o nekim aspektima današnjegekonomsko-financijskog sustava" koji je danas predstavljenu Vatikanu. Dokument su predstavili kardinal Peter KodwoAppiah Turkson, proèelnik Dikasterija za promicanjecjelovitog ljudskog razvoja, kardinal Luis Francisco LadariaFerrer, DI, prefekt Kongregacije za nauk vjere, prof.Leonardo Becchetti s rimskog sveuèilišta Tor Vergata, teprof. Lorenzo Caprio s Katolièkog sveuèilišta u Milanu.Više nije moguæe zanemariti odreðene pojave u svijetu, kaošto je širenje kolateralnih bankarskih sustava (shadowbanking system), koji, iako ukljuèuju u sebi takoðer i vrsteposrednika èije se djelovanje ne može izravnookarakterizirati kao nezakonito, zapravo su doveli do gubitkakontrole nad sustavom od strane raznih nacionalnih

nadzornih tijela. Usto su svjesno favorizirali upotrebu tzv.„kreativnog financiranja" u kojem je primarni cilj ulaganjafinancijskih sredstava prije svega spekulativnog karaktera,ako ne i grabež, a ne služenje stvarnom gospodarstvu, kažese u novom dokumentu Svete Stolice o ekonomiji ifinancijama. Postojanje takvih sistema „u sjeni" bio je jedanod glavnih uzroka koji su pridonijeli razvoju i globalnomširenju nedavne ekonomsko-financijske krize koja je 2007.poèela u SAD-u. Takva špekulativna namjera, na kojemsvijet offshore financija nalazi plodno tlo, koja, premda nudii druge legitimne usluge, kroz široko rasprostranjene kanaleizbjegavanja poreza, ako ne èak i utaje i pranja novcasteèenog zloèinima, korupcijom i na druge nelegalne naèine,doprinosi dodatnom osiromašenju normalnog sustavaproizvodnje i distribucije dobara i usluga. Oèito je da se zatakve stvarnosti, a rijeè je o pravoj financijskoj mreži koja jealternativna službenom financijskom sustavu, teško moženaæi opravdanje i sa etièkoga gledišta i sa stajališta globalneuèinkovitosti samog gospodarskog sustava. Sve je to dovelodo toga da se realnom gospodarstvu oduzelo kljuène resursekao i do nastanka ekonomskih sistema utemeljenih nanepravdi. Izraèunalo se da bi bio dovoljno uvesti minimalnustopu na transakcije koje se ostvaruje preko offshorekompanija pa da se riješi veliki dio problema gladi u svijetu,istièe se u dokumentu u kojem se predlaže da se „hrabropoduzme slièna inicijativa". U dokumentu se progovara,meðu ostalim, i o javnom dugu te se primjeæuje kako je onèesto posljedica nesmotrenog ako ne i zlonamjernogupravljanja. Taj dug predstavlja jedan od glavnih preprekadobrom funkcioniranju i rastu razlièitih nacionalnihekonomija, istièe se u tekstu. U dokumentu se poziva naizradu novog modela „ekonomije i financija", uvoðenjeetièkih odbora u banke, uvoðenje „javnog certifikata" zafinancijske proizvode, iskorjenjivanje nemoralnogponašanja. Financijske se derivate naziva „tempiranombombom" te se izražava odluèni „ne" „oblicima oligarhijekoji u konaènici štete samoj djelotvornosti ekonomskogsustava.

Papin govor novim veleposlanicima pri Svetoj StoliciCrkva, uvjerena u odgovornost koju imamo jedni za druge,promièe svaki napor usmjeren na suradnju, bez nasilja i bezpodvale, u izgradnji svijeta u duhu pravoga bratstva i miraVatikan, 17.5.2018. (IKA) - Mir, pomirenje, prihvatmigranata – glavne su teme govora kojim se papa Franjoobratio novim veleposlanicima pri Svetoj Stolici, koje je 17.svibnja primio u audijenciju. Papa ih je, kako navode portalVatican News, ohrabrio, ali i upozorio da rade za dobro, i toodlukama obilježenima samilošæu, dalekovidnošæu ihrabrošæu.Pred novim je veleposlanicima iz Tanzanije, Lesota,Pakistana, Mongolije, Danske, Etiopije i Finske,ovjerovljenima pri Svetoj Stolici, Papa odmah na poèetkugovora istaknuo temelj odgovornosti i ulogu meðunarodnediplomacije, uvijek usmjerene na promicanje pravednosti isklada. Ali, nikada se – prema Papinim rijeèima – ne valjaudaljiti od jedinstva ljudske obitelji i dostojanstva svakognjezinog èlana.Zbog toga je Crkva uvjerena da svrha cijele diplomatskeaktivnosti treba biti razvoj, i to cjelokupni razvoj svakeosobe, muškarca i žene, djeteta i starije osobe, kao i èitavihnaroda, u opæem okviru dijaloga i suradnje u službi opæega

Inozemne vijesti ika

24 23. svibnja 2018. broj 21/2018

dobra.Sedamdeset godina nakon prihvaæanja Opæe konvencije oljudskim pravima Ujedinjenih naroda, papa Franjo jepodsjetio da je potrebno primijeniti novi duh solidarnosti uodnosu na svu našu braæu i sestre, posebice na one koji trpezbog siromaštva, bolesti i potlaèenosti. Nitko ne možezanemarivati našu moralnu odgovornost u suoèavanju sglobalizacijom ravnodušja, i praviti se da ne vidi tragiènesluèajeve nepravde koji zahtijevaju brzi humanitarniodgovor – istaknuo je Papa.Meðu najhitnijim problemima meðunarodne zajednice, skojima se i novi veleposlanici trebaju suoèiti, nalazi seproblem izbjeglica i selilaca koji su primorani pobjeæi odratova i od gladi, koji su progonjeni, ili pogoðenisiromaštvom i uništavanjem, meðu ostalim i okoliša, zbogèega su prisiljeni napustiti svoj dom i zemlju. Taj problemima bitnu etièku dimenziju koja prelazi nacionalne granice iogranièena shvaæanja sigurnosti i vlastitog interesa. Unatoèslojevitosti i osjetljivosti politièkih i društvenih pitanja,pojedine zemlje i meðunarodna zajednica pozvani su datisvoj najbolji moguæi prinos pomirenju i uspostavi mira krozodluke i politike koje ponajviše obilježavaju samilost,dalekovidnost i hrabrost.U vrijeme ovih epohalnih promjena, koje od svih kojima jena srcu mirna i sretna buduænost buduæih naraštaja zahtijevamudrost i razluèivanje, Papa traži suradnju svih ljudi kako bise prekinuli svi ratovi. Moja je želja – kazao je – da vašanazoènost i djelovanje u diplomatskoj zajednici pri SvetojStolici pridonese jaèanju duha suradnje i uzajamnogasudjelovanja, koji su bitni u vidiku djelotvornoga odgovorana današnje radikalne izazove. Crkva pak sa svoje strane,uvjerena u odgovornost koju imamo jedni za druge, promièesvaki napor usmjeren na suradnju, bez nasilja i bez podvale,u izgradnji svijeta u duhu pravoga bratstva i mira – rekao jena kraju papa Franjo.

Završeni susreti pape Franje sa èileanskim biskupimaPo završetku posljednjeg susreta Papa biskupima predaopismo u kojem im zahvaljuje na punoj raspoloživosti uprihvaæanju i suradnji u svim promjenama i odlukama kojeæe se morati implementirati na kratki, srednji i dugi rok, akoje su nužne za uspostavu pravde i crkvenog zajedništvaVatikan, 18.5.2018. (IKA) – U èetvrtak 17. svibnja ukasnim popodnevnim satima završen je posljednji od èetirisusreta pape Franje sa èileanskim biskupa, priopæio jeTiskovni ured Svete Stolice. Na kraju ovog „periodarazmišljanja i bratskog susreta", papa Franjo je predao„svakom pojedinom od svoje braæe u episkopatu" pismo našpanjolskom jeziku. U pismu èileanskim biskupima Papa jeokarakterizirao susrete u Vatikanu, koji su zapoèeli u utorak15. svibnja i na kojem su sudjelovala 34 èileanska biskupa,kao „otvoreno razluèivanje" o „muènim zbivanjima" koja su„nanijela štetu crkvenoj zajednici" i „oslabila rad Crkve uÈileu posljednjih godina". U svjetlu „bolnih dogaðaja"vezanih uz zlostavljanja maloljetnika, zloupotrebu vlasti isavjesti, navodi se u Papinom pismu, na susretima se dubljerazmišljalo o „ozbiljnosti istih" i „tragiènim posljedicama"osobito po žrtve. Papa je izvijestio kako je imao prilikuzamoliti „od srca za oproštenje" neke od njih, a toj su semolbi „jednodušno" pridružili i biskupi izrazivši spremnost iodluènost dati naknadu za nanesenu štetu.Papa u pismu zahvaljuje biskupima na „punoj raspoloživostikoju je svaki pojedini oèitovao u prihvaæanju i suradnji usvim promjenama i odlukama koje æemo moratiimplementirati na kratki, srednji i dugi rok, a koje su nužneza uspostavu pravde i crkvenog zajedništva".

Papa na kraju poziva biskupe da „nastave izgraðivatiproroèku Crkvu, koja æe znati staviti u središte ono što jevažno: služenje Gospodinu u gladnome, zatoèenome,migrantu, zlostavljanom".

Èileanski biskupi ponudili ostavkeBiskupi zatražili oprost zbog boli koju su svojim ozbiljnimpogreškama i propustima prouzroèili žrtvama spolnogzlostavljanja, Papi, Božjem narodu i svojoj zemljiVatikan, 18.5.2018. (IKA) – Po završetku trodnevnihsusreta s papom Franjom o sveæenièkom spolnomzlostavljanju u Èileu, biskupi su te zemlje 18. svibnja održalitiskovnu konferenciju tijekom koje su priopæili da su SvetomOcu ponudili ostavke na svoje službe te mu prepuštaju daslobodno donese odluku o svakom od njih, javlja RadioVatikan.Zahvalivši papi Franji što ih je oèinski saslušao te ponudiobratsko ispravljanje tijekom tri dana razmišljanja i molitve,osvrnuli su se na dokument koji im je osobno uruèio Papa. Unjemu se upuæuje na niz stvari koje su za osudu, a koje su sedogodile u Crkvi u Èileu: neprihvatljiva zloupotreba moæi,savjesti, kao i seksualno zlostavljanje.Èileanski su biskupi prije svega zatražili oproštenje zbogboli koju su svojim ozbiljnim pogreškama i propustimananijeli žrtvama sveæenièkog spolnog zlostavljanja, Papi,Božjem narodu i svojoj zemlji.Takoðer su izrazili zahvalnost malteškom nadbiskupuCharlesu Scicluni i ocu Jordiju Bertomeu, koje je Sveti Otacovlastio da istraže skandal seksualnog zlostavljanja u Èileu,na njihovoj pastoralnoj i osobnoj predanosti, kao i njihovunastojanju da donesu iscjeljenje rana u èileanskom društvu iu Crkvi.Biskupi su zahvalili žrtvama na njihovoj ustrajnosti ihrabrosti pred ozbiljnim osobnim, duhovnim, društvenim iobiteljskim teškoæama s kojima su se morali suoèiti. Rijeè jeo teretu koji su èesto težim èinili nerazumijevanje i napadiod strane crkvene zajednice. Zatraživši ponovno oprost,biskupi su ih pozvali da im pomognu kako bi moglinapredovati na putu iscjeljenja.Opisujuæi prošle dane iskrenog dijaloga kao prekretnicu uprocesu duboke promjene koju vodi papa Franjo, biskupi sunapomenuli da u zajedništvu sa Svetim Ocem žele ponovnouspostaviti pravdu i pridonijeti popravljanju prouzroèeneštete kako bi dali novi poticaj proroèkom poslanju Crkve uÈileu u èijem bi središtu uvijek trebao biti Isus Krist.Obvezujuæi se da æe se potpuno posvetiti tom novom putu,biskupi su na kraju izrazili svoju želju da lice Gospodnjeponovno zasja u Crkvi u Èile te su u poniznosti i nadipozvali sve da im pomognu u njihovu nastojanju.

Vatikan: Objavljena poruka povodom Ramazana iRamazanskog bajramaPrepoznavanjem onoga što nam je zajednièko i pokazujuæida poštujemo naše legitimne razlike, možemo postavljati sjoš veæom odluènošæu èvrste temelje za miroljubive odnose,prelazeæi sa suparništva i sukoba na uèinkovitu suradnju zaopæe dobro, napose na korist onih kojima je pomoænajpotrebnija. To æe nam omoguæiti da pružamovjerodostojno svjedoèanstvo ljubavi Svemoguæeg Bogaprema èitavom ljudskom rodu, istièe se u poruci podnaslovom „Kršæani i muslimani: od suparništva do suradnje"Vatikan, 18.5.2018. (IKA) – Prigodom mjeseca Ramazana,koji je ove godine zapoèeo oko 16. svibnja, i Ramazanskogbajrama (1439. h. / 2018. a.D.), koji ove godine pada 15.lipnja, Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog uputilo je

Inozemne vijestiika

2523. svibnja 2018. broj 21/2018

muslimanima cijeloga svijeta poruku pod naslovom „Kršæanii muslimani: od suparništva do suradnje". Poruku prenosimou cijelosti:„Draga braæo i sestre muslimani, u svojoj Providnosti,Svemoguæi Bog vam je dao priliku ponovno obdržavatiramazanski post i slaviti Ramazanski bajram (Eid al-Fitr).Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog cijeni važnostovoga mjeseca i veliki napor muslimana širom svijeta daposte, mole i dijele darove Svevišnjega sa siromašnima.Svjesni darova koje su plod Ramazana, pridružujemo vam seu zahvaljivanju Milosrdnom Bogu za njegovu dobrohotnost ivelikodušnost i upuæujemo vam naše najsrdaènije èestitke. Razmišljanja koja želimo podijeliti s vama ovom prilikom,draga braæa i sestre muslimani, tièu se vitalnog aspektaodnosa izmeðu kršæana i muslimana: potrebe da se prijeðe sasuparništva na suradnju. Duh suparništva, naime, preèesto jeu prošlosti oznaèavao odnose izmeðu kršæana i muslimana,negativne posljedice èega su oèite: ljubomora, prepirke inapetosti. U nekim su sluèajevima one dovodile do nasilnihsukoba, osobito kada je religija bila instrumentalizirana,prije svega zbog osobnih interesa i politièkih razloga. Takvomeðureligijsko suparništvo pružalo je negativnu sliku oreligijama i njihovim sljedbenicima i poticalo stav da religijenisu izvori mira, nego napetosti i nasilja.Da bi se sprijeèilo i prevladalo ove negativne posljedice,važno je da mi kršæani i muslimani imamo na umu vjerske imoralne vrijednosti koje dijelimo, priznavajuæi našemeðusobne razlike. Prepoznavanjem onoga što nam jezajednièko i pokazujuæi da poštujemo naše legitimne razlike,možemo postavljati s još veæom odluènošæu èvrste temeljeza miroljubive odnose, prelazeæi sa suparništva i sukoba nauèinkovitu suradnju za opæe dobro, napose na korist onihkojima je pomoæ najpotrebnija. To æe nam omoguæiti dapružamo vjerodostojno svjedoèanstvo ljubavi SvemoguæegBoga prema èitavom ljudskom rodu.Svi imamo pravo i dužnost davati svjedoèanstvo zaSvemoguæeg Boga kojem se klanjamo, dijeliti svojauvjerenja s drugima, poštujuæi njihovu vjeru i vjerskeosjeæaje. Da bismo mogli poticati mirne i bratske odnose,radimo zajedno i poštujmo jedni druge. Na taj æemo naèindati slavu Svemoguæem i promicati sklad u društvu, koje jesve više etnièko, višereligijsko i multikulturno.Na kraju vam još jednom upuæujemo naše najljepše želje zaplodni post i radosni Ramazanski bajram i jamèimo vamnašu solidarnost u molitvi", kaže se u poruci koju supotpisali predsjednik i tajnik Papinskog vijeæa zameðureligijski dijalog kardinal Jean-Louis Tauran inadbiskup Miguel Ángel Ayuso Guixot, MCCJ.

Papa Kardinalskom zboru pridružio 14 novih kardinalaKonzistorij za imenovanje novih kardinala održat æe se 29.lipnjaVatikan, 20.5.2018. (IKA) – Papa Franjo najavio je 20.svibnja konzistorij za imenovanje novih 14 kardinala. „Sradošæu najavljujem da æe se 29. lipnja održati konzistorij zaimenovanje 14 novih kardinala. Njihova provenijencijaizražava univerzalnost Crkve koja nastavlja naviještatimilosrdnu ljubav svim ljudima na zemlji", rekao je Papa usvom obraæanju nakon molitve Kraljice neba, te naveoimena novih kardinala: Louis-Raphaël I. Sako, babilonskikaldejski patrijarh; mons. Luis Ladaria, prefekt Kongregacijeza nauk vjere; mons. Angelo De Donatis, generalni vikarRimske biskupije; mons. Giovanni Angelo Becciu, zamjenikza opæe poslove Državnog tajništva i posebni delegat uSuverenom Malteškom redu; mons. Konrad Krajewski,apostolski milostinjar; mons. Joseph Coutts, nadbiskup

Karachija; mons. Antonio dos Santos Martos, biskup Leiria-Fatime; mons. Pedro Barreto, nadbiskup Huancaya; mons.Desiré Tsarahazana, nadbiskup Toamasine; mons. GiuseppePetrocchi, nadbiskup L'Aquile; mons. Tomas AquinasManyo Maeda, nadbiskup Osake. Zajedno s njimaèlanovima Kardinalskog zbora Papa je pridružio jednognadbiskupa, jednog biskupa i jednog redovnika koji su seistaknuli u svojem služenju Crkvi. To su mons. SergioObeso Rivera, umirovljeni nadbiskup Jalape; mons. ToribioPorco Ticona, umirovljeni prelat Corcoora; te o. AquilinoBocos Merino, klaretinac.

Papina poruka za Svjetski dan misija 2018.U dokumentu se Papa usredotoèio na èetiri toèke: život kaoposlanje; naviještanje Isusa Krista; prenošenje vjere donakraj svijeta i svjedoèenje ljubaviVatikan, 21.5.2018. (IKA) - Uoèi svetkovine Pedesetnice iliDuhova objavljena je Papina poruka za ovogodišnji Svjetskidan misija koji se obilježava 21. listopada na temu: „Zajednos mladima donosimo Evanðelje svima". Sveti je Otac uputioporuku mladima, no ona je namijenjena svima jer je uvjerenda kršæanska vjera ostaje uvijek mlada kad se otvori poslanjukoje nam Krist povjerava, izvijestio je portal Vatican News.U dokumentu se Papa usredotoèio na èetiri toèke: život kaoposlanje; naviještanje Isusa Krista; prenošenje vjere donakraj svijeta; i, konaèno, svjedoèenje ljubavi. Promišljajuæio životu kao poslanju, Papa je napomenuo da je svakimuškarac i svaka žena poslanje te je svatko od nas pozvanpromišljati o sljedeæoj èinjenici: „Ja sam poslanje na ovojZemlji; to je razlog zašto sam na ovome svijetu" (Evangeliigaudium, 273).Potom je usmjerio pažnju na naviještanje Isusa Kristapotièuæi mlade da se ne boje Krista i Njegove Crkve jer unjima pronalazimo blago koje ispunjava naše živote radošæu.Ukazavši na primjer muškaraca i žena, kao i mladih, koji suse iz ljubavi prema Evanðelju te prema braæi i sestramavelikodušno žrtvovali, Sveti Otac je potom pojasnio da nasKristov križ uèi božanskoj logici samožrtve kao naviještanjaEvanðelja za život svijeta. U školi svetih, koji nas otvarajuširokim Božjim obzorima, pozivam vas da se nikad neprestanete pitati: „Što bi Krist uèinio na mom mjestu?" –napisao je papa Franjo.Govoreæi pak o prenošenju vjere do nakraj svijeta, Papa jeobjasnio da se ono dogaða po zaraznosti ljubavi, gdje radosti zanos postaju izraz novopronaðenog smisla i ispunjenja uživotu. Širenje vjere „po privlaènosti" zahtijeva srce koje jeotvoreno i prošireno ljubavlju, a to širenje stvara susret,svjedoèanstvo, naviještanje. Stvara takoðer zajedništvo udjelatnoj ljubavi sa svima onima koji su daleko od vjere, kojisu ravnodušni, pa èak i neprijateljski nastrojeni prema njoj.Ljudske, kulturne i vjerske sredine, kojima su još uvijekstrani Isusovo Evanðelje i sakramentalna prisutnost Crkve,predstavljaju krajnje periferije, krajeve svijeta na koje suIsusovi uèenici poslani sa sigurnošæu da je Gospodin uvijeks njima – napisao je Sveti Otac objašnjavajuæi da je to onošto nazivamo missio ad gentes. Najopustošenije su periferijeone gdje je èovjeèanstvo, makar mu treba Krist, ravnodušnoprema vjeri ili èak oèituje mržnju prema punini života uBogu. Svako materijalno i duhovno siromaštvo, svaki oblikdiskriminacije protiv naše braæe i sestara uvijek je posljedicaodbacivanja Boga i njegove ljubavi – istaknuo je papaFranjo.Napomenuo je da sveprožimajuæi digitalni svijet, s jednestrane, dokida granice, poništava udaljenosti i smanjujerazlike, te sve izgleda nadohvat ruke; s druge pak strane,zato što nedostaje iskreno darivanje naših života, možemo

Inozemne vijesti ika

26 23. svibnja 2018. broj 21/2018

imati bezbroj kontakata, a opet nikad ne imati istinskozajedništvo života. Sudjelovati u misiji do nakraj Zemljezahtijeva samodarivanje u poslanju koje nam je darovao Bogpostavivši nas na ovaj svijet. Usuðujem se reæi – nastavio jeSveti Otac – da je za mlade koji žele slijediti Krista kljuènopronaæi i ustrajati u svom pozivuPromišljajuæi pak o svjedoèenju ljubavi, zahvalio je svimcrkvenim stvarnostima koje mladima omoguæuju osobnisusret sa živim Kristom u Njegovoj Crkvi: župama,udrugama, pokretima, redovnièkim zajednicama i razlièitimizrazima misionarske službe. Upravo su putem misionarskogvolonterskog rada toliki mladi pronašli naèin služenjanajmanjoj našoj braæi i sestrama promièuæi ljudskodostojanstvo te svjedoèeæi radost ljubavi i bivanjakršæanima. Papa je napisao da su ti hvalevrijedni obliciprivremene misionarske službe plodonosni poèetak i putemrazluèivanja zvanja mogu pomoæi da se mladi odluèepotpuno darovati kao misionari.Objasnio je zatim da nitko nije toliko siromašan, a da nije ustanju dati ono što ima, no prije svega ono što jest. U tom jekontekstu Sveti Otac uputio na ono što je rekao mladimÈileancima za vrijeme svog apostolskog pohoda toj zemlji:„Nikad nemoj misliti da nemaš ništa za ponuditi ili da nikomnisi potreban. Mnogima si potreban. Neka svatko od vasrazmisli o ovome u svom srcu: mnogi me ljudi trebaju!"

Potpuni oprost u prigodi Svjetskoga susreta obitelji uDublinuI oni koji æe putem medija pratiti Svjetski susret obitelji, kojiæe se, u Papinoj nazoènosti, održati u kolovozu ove godine uDublinu, moæi æe dobiti djelomièni ili potpuni oprostVatikan, 23.5.2018. (IKA) - Papa Franjo je odredio da semože dobiti potpuni oprost u prigodi IX. meðunarodnogsusreta obiteljī, koji æe se održati od 21. do 26.kolovoza, u Dublinu, u Irskoj, objavila je Apostolskapokornièarna (Penitenzieria Apostolica), dekretom izdanimna liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Majke Crkve21. svibnja, javlja Radio Vatikan.Potpuni se oprost može dati – objašnjava se u dokumentu –pod uobièajenim uvjetima (uz sakramentalnu ispovijed,prièest i molitve na nakanu Svetoga Oca) vjernicima koji æe,duha odvojenoga od bilo kakvoga grijeha, sudjelovati nanekom obredu tijekom susreta ili na njegovu sveèanomzavršetku. Oni kojima nije moguæe sudjelovati na dogaðaju,moæi æe primiti oprost pod istim uvjetima ako æe, duhovnosjedinjeni s vjernicima u Dublinu, u obitelji izmoliti Oèe naš,Vjerovanje i druge molitve, posebice kada æe Papine rijeèiprenositi televizija i radio.U dekretu se potom napominje da se vjernicima može datidjelomièni oprost, svaki put kada æe skrušena srca, uodreðeno vrijeme, moliti za dobro obiteljī.Za sada se za sudjelovanje na susretu u Dubrlinu prijavilooko 22 000 osoba koje dolaze iz 103 zemlje – objavio jeDikasterij za laike, obitelj i život. S 28% prijavljenih osobamlaðih od 18 godina, taj se susret pokazuje kao susret snajveæim postotkom mladih.Što se tièe organizacijskih pitanja, obuku veæ pohaða 3 500dragovoljaca; skuplja se na tisuæe zahtjeva za molitve, dokikona susreta u Dublinu i dalje kruži irskim biskupijama. Ina kraju, stotine meðunarodnih zajednica klauzurnihredovnica najavile su da æe moliti za sve sudionike nasusretu – napominju iz DikasterijaU središtu æe susreta biti upute iz apostolske pobudnice papeFranje 'Amoris laetitia', a valja podsjetiti i kako je Papa naopæim audijencijama održao 33 kateheze o obitelji, istièuæinjezinu važnost u Crkvi i u društvu. Obitelj je to utemeljena

na braku izmeðu muškarca i žene, èija se komplementarnostsnažno istièe u odnosu na ideološke kolonizacije, kao što jerodna teorija, ta – kako ju je nazvao papa Franjo – „pogreškaljudskoga uma". Papa ne misli na neku apstraktnu obitelj,nego na konkretne obitelji, s njihovom radostima iteškoæama. I osobito potièe na posebnu pozornost premaranjenim i takozvanim neregularnim obiteljima.

Inozemne vijestiika

2723. svibnja 2018. broj 21/2018

Prilog dokumenti

Krštenje – zaodjenuti Kristom (Gal 3, 26-27)Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 16. svibnja2018. – Apel Svetoga OcaDraga braæo i sestre, dobar dan!Danas zakljuèujemo ciklus kateheza o krštenju. Duhovniplodovi toga sakramenta, koji su nevidljivi oèima ali djelujuu srcu onoga koji je postao novo stvorenje, izraženi supredajom bijele haljine i upaljene svijeæe.Nakon kupelji preporoðenja, koje je kadro stvoriti novogèovjeka po Bogu u pravoj svetosti (usp. Ef 5, 24), èinilo seprirodnim, veæ od prvih stoljeæa, zaodjenuti novokrštenika unovu, blistavo bijelu odjeæu, nalik sjaju života postignutog uKristu i Duhu Svetom. Bijela haljina, dok na simbolièannaèin izražava ono što se dogodilo u sakramentu, naviještastanje preobraženih u Božju slavu. Što zapravo znaèi zaodjenuti se Kristom podsjeæa nas svetiPavao objašnjavajuæi koje su kreposti koje krštenik moranjegovati: „Zaodjenite se dakle – kao izabranici Božji, sveti iljubljeni – u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost,strpljivost te podnosite jedni druge praštajuæi ako tko imaprotiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vamaoprostio, tako i vi! A povrh svega – ljubav! To je svezasavršenstva" (Kol 3, 12-14).I obredna predaja plamena zapaljenog na uskrsnoj svijeæi,doziva u pamet uèinak krštenja: „Primite svjetlo Kristovo",kaže sveæenik. Te rijeèi podsjeæaju da nismo mi svjetlo, veæje svjetlo Isus Krist (Iv 1, 9; 12, 46), koji je, uskrsnuvši odmrtvih, pobijedio tmine zla. Mi smo pozvani primiti njegovsjaj! Kao što plamen uskrsne svijeæe daje svjetlo pojedinimsvijeæama, tako ljubav Gospodina uskrsloga užiže plamen usrcima krštenika, ispunjavajuæi ih svjetlom i toplinom. Izbog toga se veæ od prvih stoljeæa krštenje nazivalo„prosvjetljenjem" a onaj koji je kršten „prosvijetljenim".Ovo je naime kršæanski poziv: „hoditi uvijek kao djecasvjetla, ustrajavajuæi u vjeri" (usp. Red krštenja, br. 226, Iv12, 36). Ako je rijeè o djeci, zadaæa je roditelja, zajedno skumovima i kumama, brinuti se da hrane plamen krsnemilosti, pomažuæi im da ustraju u vjeri (usp. Red krštenja,br. 73). „Kršæanska naime pouka, koja djeci po pravupripada, ne ide ni za èim drugim nego da im malo-pomalodovede do toga da spoznaju Božji naum u Kristu te samijednom usvoje onu vjeru u kojoj su kršteni" (isto, Prethodnenapomene, 3).Živa Kristova prisutnost, koju treba èuvati, braniti i širiti unama, svjetiljka je koja obasjava naše korake, svjetlo kojeusmjerava naše izbore, plamen koji grije srca dok idemoususret Gospodinu, osposobljavajuæi nas da pomažemoonima koji putuju s nama, sve do neraskidivog zajedništva snjim. Tada, kaže se u Otkrivenju, „noæi više biti neæe i neæetrebati svjetla od svjetiljke ni svjetla sunèeva: obasjavat æe ihGospod Bog i oni æe kraljevati u vijeke vjekova" (usp. 22, 5).Slavlje krštenja se zakljuèuje molitvom Oèenaš, svojstvenojzajednici Božje djece. Naime, djeca ponovno roðena nakrštenju primit æe puninu dara Duha u potvrdi i sudjelovat æeu euharistiji, uèeæi što znaèi obraæati se Bogu nazivajuæi ga„Oèe".Na završetku ovih kateheza o krštenju ponavljam svakom odvas poziv koji sam ovako izrazio u apostolskoj pobudniciGaudete et exsultate: „Neka milost tvoga krštenja doneseploda na putu svetosti. Neka sve bude otvoreno Bogu i zatobiraj njega, uvijek iznova biraj Boga. Nemoj se obeshrabritijer Duh Sveti ti daje snagu da to možeš uèiniti, a svetost je, ukonaènici, plod Duha Svetoga u tvome životu (usp. Gal 5,

22-23)" (br. 15).Apel Svetoga OcaVeoma sam zabrinut zbog zaoštravanja napetosti u Svetojzemlji i na Bliskom istoku kao i zbog spirale nasilja koja sveviše udaljava od puta mira, dijaloga i pregovora.Izražavam svoju veliku bol zbog mrtvih i ranjenih i svojublizinu u molitvi i ljubavi svima koji pate. Još jednomponavljam da pribjegavanje nasilju nikada ne vodi miru. Ratdoziva rat, nasilje doziva nasilje.Pozivam sve ukljuèene strane i meðunarodnu zajednicu da seponovno založe kako bi prevladali dijalog, pravda i mir.Obratimo se u molitvi Mariji, Kraljici mira. „ZdravoMarijo…"Neka nam se Bog smiluje!

Duh Sveti je izvor svetostiPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba na svetkovinuDuhova, nedjelja 20. svibnja 2018. - Najava konzistorija zaimenovanje novih kardinalaDraga braæo i sestre, dobrar dan!Današnji blagdan Duhova vrhunac je uskrsnog vremena, uèijem je središtu Isusovu smrt i uskrsnuæe. Ova svetkovinanam doziva u pamet i daje nam ponovno doživjeti izlijevanjeDuha Svetoga na apostole i druge uèenike, okupljene umolitvi s Djevicom Marijom u dvorani Posljednje veèere(usp. Dj 2, 1-11). Toga je dana zapoèela povijest kršæanskesvetosti, jer je Duh Sveti izvor svetosti, koja nije povlasticanekolicine, veæ su na nju svi pozvani.Po krštenju, naime, svi smo pozvani biti dionici samogKristova božanskog života i, potvrdom, postati njegovisvjedoci u svijetu. „Duh Sveti izlijeva svetost u izobilju uBožji vjerni narod " (apostolska pobudnica Gaudete etexsultate, 6). „Bog je htio posvetiti i spasiti ljude nepojedinaèno, bez ikakve veze izmeðu njih, nego je htio odnjih uèiniti narod koji bi ga uistinu priznavao i služio mu usvetosti" (Dogm. konst. Lumen gentium, 9).Veæ je po drevnim prorocima Gospodin navijestio narodu tajsvoj naum. Ezekiel: „Duh svoj udahnut æu u vas da hodite pomojim zakonima i da èuvate i vršite moje naredbe. […] bitæete moj narod, a ja æu biti vaš Bog"(36, 27-28). Prorok Joel:„izlit æu duha svoga na svako tijelo, i proricat æe vaši sinovi ikæeri […] Èak æu i na sluge i sluškinje izliti duha svojeg udane one […] Svi što prizivaju ime Jahvino spašeni æe biti"(3, 1-2.5). A sva se ta proroštva ostvaruju u Isusu Kristu,„posredniku i jamcu vjeènog izlijevanja Duha" (Rimskimisal, predgovor svetkovine Uzašašæa). A danas je blagdanizlijevanja Duha.Od tog dana Pedesetnice pa sve do kraja vremena ovasvetost, èija je punina Krist, daruje se svima onima koji seotvaraju djelovanju Duha Svetoga i nastoje biti mu pouèljivi.Duh nam daje iskusiti punu radost. Dolaskom u nas, DuhSveti poražava suhoæu, otvara srca nadi i potièe i potpomažeunutarnje sazrijevanje u odnosu s Bogom i bližnjim. To namgovori sveti Pavao: „Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir,velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost" (Gal 5, 22). Sveto èini Duha u nama. Zato danas slavimo ovo bogatstvo kojenam daje Otac.Zamolimo Djevicu Mariju da i danas izmoli Crkvi novuPedesetnicu, obnovljenu mladost koja nam daje radostživljenja i svjedoèenja evanðelja i „ulije u nas snažnu željuda budemo sveti na veæu slavu Božju" (Gaudete et exsultate,177)

Prilog dokumenti ika

28 23. svibnja 2018. broj 21/2018

Nakon molitve Kraljice nebaDraga braæo i sestre,Pedesetnica nas srcem vodi u Jeruzalem. Sinoæ sam bio uduhu sjedinjen sa sudionicima molitvenog bdjenja za mirkoje je održano u tome gradu, svetom za Židove, kršæane imuslimane. I danas nastavljamo moliti Duha Svetoga dapotakne volju i geste dijaloga i pomirenja u Svetoj zemlji ina èitavom Bliskom istoku.Želim se posebno spomenuti ljubljene Venezuele. MolimSvetog Duha da èitavom venecuelskom narodu – svima,ljudima na vlasti i narodu – dadne mudrost da idu putommira i jedinstva. Takoðer molim za zatvorenike koji su juèerumrli.Dogaðaj Duhova oznaèava raðanje sveopæe misije Crkve.Zbog toga æe danas biti objavljena poruka za sljedeæiSvjetski misijski dan. Rado podsjeæam da se juèer navršilo175 godina od roðenja Djela svetog djetinjstva, u kojem sudjeca, molitvom i malim svakodnevnim gestama ljubavi isluženja, protagonisti misije. Zahvaljujem i potièem svudjecu koja sudjeluju u širenju evanðelja u svijetu. Hvala vam![…]Draga braæo i sestre,S radošæu najavljujem da æe se 29. lipnja održati konzistorijza imenovanje 14 novih kardinala. Njihova provenijencijaizražava univerzalnost Crkve koja nastavlja naviještatimilosrdnu ljubav svim ljudima na zemlji.Ukljuèivanje novih kardinala u Rimsku biskupiju, k tome,oèituje neraskidivu vezu izmeðu Petrove stolice ipartikularnih Crkava diljem svijeta.Evo imena novih kardinala: Njegovo Blaženstvo Louis-Raphaël I Sako, babilonski kaldejski patrijarh; mons. LuisLadaria, prefekt Kongregacije za nauk vjere; mons. AngeloDe Donatis, generalni vikar Rimske biskupije; mons.Giovanni Angelo Becciu, zamjenik za opæe posloveDržavnog tajništva i posebni delegat u SuverenomMalteškom redu; mons. Konrad Krajewski, apostolskimilostinjar; mons. Joseph Coutts, nadbiskup Karachija;mons. Antonio dos Santos Martos, biskup Leiria-Fátime;mons. Pedro Barreto, nadbiskup Huancaya; mons. DesiréTsarahazana, nadbiskup Toamasine; mons. GiuseppePetrocchi, nadbiskup L'Aquile; mons. Tomas AquinasManyo Maeda, nadbiskup Osake. Zajedno s njima èlanovima Kardinalskog zbora pridružit æujednog nadbiskupa, jednog biskupa i jednog redovnika kojisu se istaknuli u svojem služenju Crkvi. To su mons. SergioObeso Rivera, umirovljeni nadbiskup Jalape; mons. ToribioPorco Ticona, umirovljeni prelat Corocora; te o. AquilinoBocos Merino, klaretinac.Molimo za nove kardinale da mi, potvrðujuæi svojeprianjanje uz Krista, milosrdnog i vjernog Velikog sveæenika(usp. Heb 2, 17), pomažu u mojoj službi rimskog biskupa zadobro èitavog svetog vjernièkog Božjeg naroda.

Prilog dokumentiika

2923. svibnja 2018. broj 21/2018