mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji

Rezultati, izazovi i prioritetina lokalnom nivou u oblastiinkluzije romske populacije

Romska zajednica

Srbija jako dobro zaštitila nacionalne manjine

Stimulacijepredškolcima

i prvacimaTanja Miščević

Rusin

ska

zaje

dnica

Minority News22

Rascjep Sjever-Jug (tehnička modernizacija

Srbije)Braća uvek-uvik zajedno

Različitost i tolerancija su prednosti srpskog društva

Unapređivati sistem zaštite i ostvarivanje

prava manjina

novembar 2015

Bunjevačka zajednica

Razlike su bogatstvo društva koje ih imaNacionalne manjine svakako značajno boje sliku jednogdruštva, bez obzira koliko male po brojnosti bile, jer i najmanjanacionalna manjina u jednom društvu menja potpuno karaktertog društva i uslovljava određene norme, forme i pravila po-našanja u društvu. Društva koja nacionalne manjine shvatajukao nužnosti jasno izražavaju nespremnost da menjaju svojkarakter, kao i to da otvorenost i tolerancija nisu vrednosti utakvom društvu.

Društvo u kome tolerancija nije vrednost, već slabost, je društvokoje u razlikama vidi opasnost i koje osuđuje razlike. S obziromna broj razlika koje među ljudima postoje, takvo društvomožemo nazvati i društvom osuda i osuđivanja. U takvomdruštvu predmet osude, odbacivanja i diskriminacije postaje unekom trenutku svaki član, te se takvo društvo može nazvati idruštvom diskriminacije i straha od diskriminacije.

Stoga je bitno da razumemo da, kada govorimo o poštovanjuprava nacionalnih manjina, mi zapravo govorimo o razlikama io našem odnosu prema razlikama, a od tog našeg odnosa zavisikakvo društvo gradimo i kakvu državu dobijamo.

Bitno je razumeti da se ponekad na kraju stranputice nalaziprovalija u koju neminovno upadamo ukoliko ne prepoznamoda put kojim se krećemo ne vodi željenom cilju. Praćenjeputokaza pomaže u pronalaženju puta, a prava nacionalnihmanjina su svakako putokaz za demokratsko društvo u komevladaju sloboda, tolerancija, pravda, sigurnost...

Razlike su bogatstvo. Bez razlika mi ne možemo razviti odnosprema drugima, niti razumeti svet, vreme i sebe. Razlike nampomažu da razumemo koliko je svako od nas različit i koilko jesvako od nas u manjini, a da svi zajedno možemo postati većinakoja će u razlikama videti vrednost i koja će prema razlikamarazviti pozitivan stav.

Pokaži, ukaži, osnažiCentar za promociju ljudskih imanjinskih prava i održivi razvoj"Human District”, povodom obeleža-vanja Međunarodnog dana toleran-cije, organizovao je 16. novembra uustanovi kulture Parobrod u Beo-gradu svečano otvaranje motiva-cione izložbe fotografija, nagradnogkaraktera, koja je imala za cilj promo-ciju i poštovanje ljudskih prava.

U prostorijama Glavnog ureda Vijećazavršen je, drugi po redu, akredito-vani program stručnog usavršavanjaNTC SISTEM UČENJA, autora drRanka Rajovića i Uroša Petrovića kojije namjenjen učiteljima i odga-jateljima u nastavi na bosanskomjeziku iz Tutina i Sjenice.

IZDVAJAMO UVODNIK 22

DRUGI NTC PROGRAMZA ODGAJATELJE I

UČITELJE U NASTAVI NABOSANSKOM JEZIKU

Obilužen “Dan Velikenarodne skupštine Srba,

Bunjevaca i ostali Slovena”

Nacionalni savit bunjevačke na-cionalne manjine je u sridusvečanom akademijom u Velikojvićnici Gradske kuće obilužio 25. no-vembar – "Dan Velike narodneskupštine”, jedan od četri nacionalnapraznika Bunjevaca. Na ovaj dan je,prija 97 godina, u Novom Saduodržana Velika narodna skupštinaSrba, Bunjevaca i ostali Slovena nakojoj je doneta odluka o prisajedi-njenju Bačke, Banata i Baranje Kra-ljevini Srbiji. Na Velikoj narodnojskupštini bilo je 84 delegata Bunje-vaca, koji su imali veliku ulogu udonošenju ove istorijske odluke.

U Srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

Ako imate pitanje vezano zafunkcionisanje Nacionalnih saveta

nacionalnih manjina ili za oblast pravanacionalnih manjina rado ćemo pronaći

i objaviti odgovor.

info@minoritynews.rs

Izuzetno je značajno da se unapređujesistem zaštite, ne samo pojedinačnihnego i kolektivnih prava nacionalnihmanjina, kao i da se ona ne svedu samona Ustavom i zakonom zagarantovana,nego da se ostvaruju i u praksi, nave-deno je u zaključcima tog skupa.

Učesnici konferencije, održane u velikojsali Skupštine Vojvodine, pozdravili suproces donošenja Posebnog akcionogplana za ostvarivanje prava nacionalnihmanjina u Srbiji.

Predsednik Skupštine Vojvodine IštvanaPastor je, pozdravljajući učesnike skupa,rekao da se bez promocije, zaštite,jačanja i unapređivanja prava pripadnikanacionalnih zajednica ne može govoritio demokratskom društvu.

Pažljivom analizom manjinskih politika uzemljama članicama EU, može sezaključiti da “nema jedinstvenog pris-tupa rešavanju problema ostvarivanjaprava nacionalnih manjina”, ukazao je

Pastor.

Otuda, dodao je on, "u Akcionom planuza pregovaranje Poglavlja 23 nema pravi-la i standarda EU sa kojima se treba usa-glašavati, već su pre u pitanju dobreprakse koje treba uneti u naše zakono-

davstvo", poručio je Pastor.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenjepregovora o pristupanju Srbije EU, TanjaMiščević, navela je da Srbija radi dobarposao u pripremama za budućečlanstvo.

"Zaštita prava nacionalnih manjina je up-ravo zaštita koju mora obezbeditivećina", rekla je ona i dodala da jeobaveza države da zaštiti prava svojihmanjina, "posebno ako je toliko bogatarazličitim manjinskim zajednicama", kaošto je to naša zemlja.

Pomoćnik ministra pravde i šefpregovaračke grupe za Poglavlje 23,Čedomir Backović, rekao je da se tajposebni akcioni plan radi, između osta-log, da bi se pojačala koordinacijaizmeđu niza institucija, čiji se radodražava na zaštitu prava nacionalnihmanjina.

Na konferenciji su učestvovali pred-stavnici diplomatskih misija u našojzemlji, Delegacije EU i Misije OEBS-a uSrbiji, manjinskih nacionalnih saveta, or-ganizacija civilnog društva kao i pred-stavnici republičkih i pokrajinskih organai lokalnih samouprava.

VEST

3 Minority News

Unapređivati sistem zaštite i ostvarivanje prava manjina

a nacionalne manjine u našoj zemlji veoma je važno da se unapređuje sistem zaštite njihovih prava kao i da taprava budu ostvarivana u praksi, zaključeno je na konferenciji posvećenoj položaju nacionalnih manjina u Vojvodini,u kontekstu priključivanja Srbije EU.Z

VEST

Srbija je do sada, i da nema procesa pre-govaranja o članastvu u EU, zaštitu pravanacionalnih manjina “uradila na jakodobar način”, naglasila je Miščevićeva nakonferenciji posvećenoj položaju nacio-nalnih manjina u Vojvodini, u kontekstuposebnog akcionog plana u procesupriključenja naše zemlje EU.

Ona je napomenula da to nije samonjena lična procena nego i relevantneevropske institucije ocenjuju da je “nivozaštite prava nacionalnih manjina jedanod onih kojim se Evropa može pohvaliti”.

Prema Trećem izveštaju Saveta Evrope,kao jednoj od poslednjih ocena EU,našoj zemlji se daju preporuke za “daljeunapređenje i implementaciju svih tihustavnih i zakonskih akata u tom seg-mentu”, rekla je Miščević.

Ističući da je to osnova od koje polazi raz-rada akcionog plana, smeštenog u Po-glavlje 23, ona je podsetila da je tu reč ovladavini prava, kao osnovi za nastavakizgradnje institucija i društva i države,koja treba da postane članica EU.

Zaštita osnovnih ljudskih prava i slobodaje sastavni deo i jedan od tri podele-menta Poglavlja 23, koje se sastoji i odreforme pravosuđa i borbe protiv korup-cije.

Tanja Miščević je istakla da je zaštitaprava nacionalnih manjina “jedna odstepenica u oceni i proceni EU da Srbijaradi dobar posao u pripremama za svojebuduće članstvo u EU” i podsetila da tuzaštitu manjina u jednoj zemlji upravomora da obezbedi većina.

4

Miščević: Srbija jako dobro zaštitila nacionalne manjine

Minority News

efica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević, izjavila je u Novom Saduda se i Evropa može pohvaliti nivoom zaštite prava nacionalnih manjina koji postoji u našoj zemlji.Š

Zaštita prava nacionalnih manjina je“jedna od stepenica u oceni i

proceni EU da Srbija radi dobarposao u pripremama za svoje

buduće članstvo u EU”

Rođena je 6. avgusta1966. godine u Zemunu,gde je završila osnovnuškolu i gimnaziju.

Diplomirala je na FPN uBeogradu 1989. na smeruza međunarodne odnose,a 1997. magistrirala nasmeru za medjunarodnopravo i organizacije stezom "Pridruženo članst-vo Evropske unije".

Doktorirala je 2002.odbranom teze "Uloga od-luka međunarodnih orga-nizacija u savremenomrazvoju međunarodnogprava".

Specijalizaciju iz oblastiEvropske unije stekla je naposlediplomskim studi-jama "Evropske studije upolitici" na FPN, zatim naUniverzitetu u Bonu i naEvropskom koledžu uBrižu.

Najpre je radila kaoposlovni sekretar u privat-noj firmi, a zatim u Insti-tutu za međunarodnupolitiku i privredu, kao

istraživač-saradnik.

Na FNP je bila demonstra-tor za engleski jezik, asis-tent pripravnik napredmetu Medjunarodneorganizacije, a zatim do-cent.

Predavala je kao gostujućiprofesor na Univerzitetu uBonu, u Centru zaevropske integracije, naDiplomatskoj akademijiMinistarstva inostranihposlova RepublikeHrvatske, na Ekonomskomfakultetu u Podgorici.

Voditelj je modula Među-narodne organizacije naDiplomatskoj akademijiMSP SCG.

Od 2001. rukovodila jeOdeljenjem za evropskestudije G17 Instituta uBeogradu.

U periodu 2003-2004. bilaje koordinatorka obukeadministracije Srbije i CrneGore za pitanja EU.

Od maja 2005. je bila na

čelu Kancelarije Vlade Sr-bije za pridruživanjeEvropskoj uniji. Na sop-stveni zahtev te dužnostije razrešena 30. oktobra2008., a potom je bilaurednik Službenog glas-nika Republike Srbije.

Vlada Srbije postavila je26. novembra 2010. TanjuMiščević za državnogsekretara u Ministarstvuodbrane. Prethodno je odaprila 2008. do novembra2009. bila članica i pot-predsednica OdboraAgencije za borbu protivkorupcije.

Autorka je većeg brojačlanaka iz oblasti teorije iprakse funkcionisanjamedjunarodnih vladinihorganizacija, institu-cionalne strukture EU ipolitike proširenja EU.

Dobitnica je nagrade Do-prinos godine Evropi 2006.

Nije član nijedne stranke.

Govori engleski i ruskijezik.

Ko je Tanja Mišćević?

5 Minority News

VEST

Narednog dana organizovan je Forumsa temom ,,Rodna ravnopravnost”.Panel rodne ravnopravnosti povodom,,Međunarodnog dana tolerancije”promoviše ljudska prava u vremenuekonomske i društvene nestabilnosti.

U vremenu porasta siromaštva,ekonomske i društvene nestabilnosti iizraženih nejednakosti, ljudska prava

zahtevaju momentalno i povezano de-lovanje svih aktera u društvu. Nakonpanela učesnici su imali priliku dapogledaju specijalnu projekciju filma“Igra u tami”, reditelja Juga Radivoje-vića.

Na sveobuhvatnoj platformi, uz učešćeKancelarije za ljudska i manjinskaprava Vlade Republike Srbije, Min-

istarstva omladine i sporta i Gradskeopštine Stari grad, "Human District” jekroz dvodnevne aktivnosti ukazao napovećan stepen poštovanja i zaštiteljudskih prava kao i efikasnije učešćeinstitucija i lokalnih zajednica.

Centar za promociju ljudskih i manjin-skih prava i održivi razvoj “Human Dis-trict” ima za cilj podizanje svesti, kao ijasnije izražavanje gorućih problema udržavi koji neretko rezultiraju krše-njima ljudskih prava. ,,Human District“konstantno skreće pažnju na potrebusenzibilisanja društva po pitanju rodneravnopravnosti i njenog značaja.

entar za promociju ljudskih i manjinskih prava i održivi razvoj "HumanDistrict”, povodom obeležavanja Međunarodnog dana tolerancije, or-ganizovao je 16. novembra u ustanovi kulture Parobrod u Beogradusvečano otvaranje motivacione izložbe fotografija, nagradnog karaktera,

koja je imala za cilj promociju i poštovanje ljudskih prava.

C“ Pokaži, ukaži, osnaži “

Vučić je, govoreći na skupu povodomMeđunarodnog dana tolerancije, natemu "Srbija na putu ravnopravnosti itolerancije: iskustva Poverenika za za-štitu ravnopravnosti", ocenio da jerazličitost bogatstvo Srbije, a tolerancijauslov njene budućnosti, mira i stabil-nosti.

Premijer je podsetio na to da je Srbijausvojila Strategiju za borbu protivdiskriminacije i Akcioni plan, ali i izdvojilasredstva kako bi pomogla unapređenjepoložaja ranjivih grupa – žena, osoba sainvaliditetom, pripadnika LGBT popu-lacije, starijih osoba, pripadnika na-cionalnih manjina, izbeglica, internoraseljenih lica i drugih.

Strategija i Akcioni plan predstavljaju os-

mišljene mere za čiju su realizacijuobezbeđeni svi preduslovi, objasnio jeon, i precizirao da je za period od 2014.do 2018. godine za realizaciju pomenu-tog strateškog dokumenta izdvojeno 35miliona evra.

Prema njegovim rečima, u avgustu jeformiran poseban savet koji pratisprovođenje Strategije, a koji je doneozaključak da je u poslednjem kvartalu2014. i prvom kvartalu 2015. godine is-punjeno približno 50 odsto predviđenihmera.

Vučić je predočio da se sve zemlje nasvetu suočavaju sa netolerancijom idiskriminacijom, protiv kojih, kako je na-glasio, mora da se bori čitavo društvo.

“Pozivam vas da se zajedno još odlučnijei uspešnije uhvatimo u koštac sa ne-tolerancijom i diskriminacijom, kao i daove pojave iskorenimo i izgradimodruštvo u kojem su ljudsko dostojanstvoi jednakost među ljudima neprikos-novene vrednosti koje kao društvo prih-vatamo jer bez njih nema stabilnosti inapretka,” zaključio je premijer.

Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Deven-port rekao je da je Srbija u poslednjihnekoliko godina pokazala posvećenostdaljem unapređenju ljudskih i manjin-skih prava, što dokazuje i završetak radana Akcionom planu za Poglavlje 23, kojeje od suštinskog značaja za pregovore očlanstvu Srbije u EU.

Devenport je podvukao da nijednazemlja nije imuna na diskriminaciju, kojane pogađa samo pojedince, već i grupeljudi koji su često u teškom položaju,poput Roma, LGBT populacije, osoba sa

VEST

6 Minority News

Vučić je predočio da se sve zemlje na svetu suočavaju sa netolerancijom i diskriminacijom, protiv kojih, kako je naglasio, mora da se bori čitavo društvo

Različitost i tolerancija su prednosti srpskog društva

Izvor: Tanjug

redsednik Vlade Republike Srbije, Aleksandar Vučić, poručio je dasu tolerancija i različitost prednosti srpskog društva i najbolji načinda se odbrane srpski interesi i zaštiti zemlja.P

7 Minority News

invaliditetom, HIV pozitivnih osoba idrugih.

Prema njegovim rečima, neophodne sujake demokratske institucije u kojegrađani imaju poverenje, kao i posto-janje pravnog okvira kojim će se re-gulisati suzbijanje ove pojave.

Delegacija EU u Srbiji će nastaviti da po-država napore Srbije u unapređenju ljud-skih i manjinskih prava i kroz novi tviningprojekat sa partnerima iz Austrije iSlovenije, poručio je on.

Poverenik za zaštitu ravnopravnostiBrankica Janković istakla je da Srbija ideputem ravnopravnosti, tolerancije i poš-tovanja svake vrste različitosti i ljudskihprava.

Janković je dodala da prisustvo premi-jera Vučića ovom skupu takođepotvrđuje opredeljenje da Srbija jošodlučnije gradi demokratsko, otvoreno ihumano društvo i stvara pravednu ipravnu državu.

Iz stereotipa o bilo kojoj manjinskoj imarginalizovanoj grupi u stanju smo daveoma brzo stvorimo predrasude, aonda lako stignemo i do diskriminacijekoja je, uprkos vidljivom napretku u po-jedinim segmentima društva, i daljeprisutna pojava, navela je ona.

Prema njenim rečima, zemlja u kojojfunkcionišu institucije, u kojoj su ravno-pravnost, pravna sigurnost i jasna i

usklađena pravna regulativa osnovuređenja, i koja pruža jednake šansesvima, zemlja je u koju vredi ulagati, kojaje siguran partner i koja svakodnevnonudi nove šanse građanima.

Nezaobilazni saveznici u zaštiti oddiskriminacije i borbi za ravnopravnostsu i organizacije civilnog drušva, ukazalaje Janković i napomenula da su važandeo fronta protiv netolarancije i mediji.

Iz tog razloga, kako je objasnila, Kance-larija poverenika za zaštitu ravno-pravnosti od ove godine u saradnji saMisijom OEBS-a u Srbiji dodeljuje na-gradu novinarima koji daju veliki dopri-nos za uspostavljanje takve atmosfere udruštvu koja će imati nultu tačku tole-rancije za bilo koji vid diskriminacije.

Janković je dodelila priznanja u tri kate-gorije – najbolji TV/radio prilog, najboljištampani ili onlajn tekst i reportažu.

Prve nagrade su dobili novinar VICE Sr-bija Sandra Mandić za reportažu"PozHIVtivan sam", novinar TV B92 Jo-vana Uhrin za prilog "Dva licaVeterničkog doma" i novinar nedeljnikaVreme Jovana Gligorijević za tekst "Idržava siluje, zar ne?".Druge nagrade su pripale novinaru PG

Mreža Gordani Lazarević za prilog "SlučajŽivote Milanovića", novinaru RTS Ani Šu-valija-Pešić za prilog "Život sa HIV-omkao borba protiv vetrenjaca", novinaruNedeljnika Mihailu Medenici za tekst "Izprve ruke: Golgota izbeglica" i novinaruIvani Petrović za tekst "Marina – priča odiskriminatoru u svakome od nas".

Treće nagrade su dobili novinar VICE Sr-bija Petra Živić za reportažu "Šifra F64",novinar Tanja Dimitrić-Mijailović zaprilog "Šabački đaci iz Kine", kao i novi-nar Sandra Iršević za tekst "Poljoprivred-nice bez radnih prava".

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, istakla je da Srbija ide putem ravnopravnosti, tolerancijei poštovanja svake vrste različitosti i ljudskih prava

Prve nagrade su dobilinovinar VICE Srbija Sandra

Mandić za reportažu"PozHIVtivan sam", novinar

TV B92 Jovana Uhrin zaprilog "Dva lica Veterničkogdoma" i novinar nedeljnika

Vreme Jovana Gligorijević zatekst "I država siluje, zar

ne?".

Nezaobilazni saveznici u zaštiti od diskriminacije i borbi za ravnopravnost su i organizacije civilnog društva

Projekat sprovodi SKGO kroz uspostav-ljanje mehanizama komunikacije irazmene informacija SKGO sa njenimčlanicama kroz rad Mreže za romska pi-tanja, a koja se tiču pružanja podrškegradovima i opštinama u inkluziji Romai unapređenju položaja romske na-cionalne manjine.

U uvodnom delu govorio je IvanMilivojević, pomoćnik generalnog sekre-tara za usluge članstvu u SKGO koji jepodsetio da je Mreža osnovana u julumesecu tekuće godine, a da članiceMreže čine 83 lokalne samouprave, sa113 članova, a Mreža romskih koordina-tora dalje će se razvijati i jačati,uključujući povećanje njihovog broja, saciljem da se sa sadašnjih oko 47 opština

obuhvat poveća na preko 60, u skladu salokalnim potrebama.

Dejan Mirković podsetio je da se procesinkluzije Roma u Srbiji prati i kroz meha-nizam Seminara sa Evropskom komisi-jom o socijalnom uključivanju Roma iRomkinja u Republici Srbiji, a da opera-tivni zaključci sa Seminara predstavljajusmernice države Republike Srbije zabudući rad na programima inkluzijeRoma. On je istakao da je bitna stručnapodrška jedinica lokalne samouprave uizradi lokalnih Akcionih planova istrateških dokumenata kao i sam procesizveštavanja lokala ka nacionalnomnivou o implementaciji strateških doku-menata.

U nastavku sastanka Vladimir Đurić up-

oznao je prisutne o stanju zaposlenih ugradovima/opštinama koji se baveinkluzijom Roma i o vodiču koji je u za-vršnoj fazi izrade za koordinatore za rom-ska pitanja na lokalnom nivou. Ističući cilji strukturu vodiča, on je naglasio daproblem unapređenja položaja Roma nalokalnom nivou nije samo vezan za ost-varivanje ljudskih i manjinskih prava, većima i socijalnu dimenziju koja je pred-stavljena u samom vodiču.

Cilj nove Strategije za unapređenjepoložaja Roma u Srbiji za period 2015-2015., čije se usvajanje očekuje do krajagodine je da, koristeći sve raspoložive ka-pacitete i već uspostavljene „dobreprakse“ u vezi sa rešavanjem problemaRoma, uspostavi mehanizme i u lokalnimsamoupravama koji će kontinuiranosprovoditi strateške mere na racionalani ekonomičan način.

Projekat finansijski podržava KraljevinaŠvedska, a implementira Misija OEBS uSrbiji.

8 Minority News

Romska zajednica

Rezultati, izazovi i prioriteti nalokalnom nivou u oblasti inkluzije

romske populacijetalna konferencija gradova i opština organizovala je 10. novembra2015. godine sastanak na temu postignutih rezultata, izazova i priori-teta na lokalnom nivou u oblasti inkluzije romske populacije u okviruprojekta „Jačanje uloge lokalnog romskog koordinatora u lokalnim

samoupravama u Srbiji“, kao deo tehničke podrške Kancelariji za ljudskai manjinska prava.

S

Tokom leta predstavnici Nacionalnogsaveta (NS) Rusina su organizovanoposetili područne kancelarije Saveta (PKNS) u svim mestima gde žive Rusini, gdesu sa domaćinima razgovarali o konkret-nim problemima u datom mestu uoblastima u kojima nacionalni savetiimaju kompetencije - obrazovanju, in-formisanju, kulturi i službenoj upotrebijezika i pisma. Time su sagledane poje-dine poteškoće u funkcionisanju KUD iradu sekcija, finansijski problemi, ali uskoro svim mestima tema koja naročitozabrinjava rusinsku zajednicu je obrazo-vanje na rusinskom, odnosno izučavanjei negovanje maternjeg jezika u mestimagde žive Rusini.

Sve više rusinske dece u odeljenjima nasrpskom jeziku

Na sastanku u Vrbasu akcentovan jeproblem negovanja rusinskog jezika uPredškolskoj ustanovi (PU) "BoškoBuha", dok se negovanje maternjegjezika sa elementima nacionalne kulture

u osnovnim školama u Vrbasu dobro re-alizuje. Na predškolskom nivou toganema, pa je pokrenuto pitanje osnivanjagrupe za negovanje rusinskog jezika u PU"Boško Buha".

Nepostojanje grupa na rusinskom jezikuna predškolskom nivou se veoma nega-tivno odražava na (ne)upisivanje do-voljnog broja dece u prvi razred OŠ uškolama gde je redovna nastava narusinskom jeziku (u Kucuri i Đurđevu),nego se rusinska deca, ili iz mešanihbrakova, upisuju u odeljenja na srpskomjeziku. Tako već drugu godinu za redomu Đurđevu nije upisan nijedan učenik uprvi razred OŠ na svom maternjem,rusinskom jeziku.

Na sličnom sastanku u PK NS u Kucuri jetakođe akcentovan problem sve manjegbroja upisane dece u rusinsko odeljenjeOsnovne škole, i tom prilikom su pred-ložena pojedina rešenja za motivisanjeroditelja kako bi upisivali svoju decu uodeljenja s rusinskim nastavnim jezikom.

Osnova za budući upis dece u školu narusinskom jeziku je upravo u predškol-skim ustanovama, jer bez obzira na saz-nanje da je broj rusinske dece u Kucurimnogo veći, u kucurskom Odeljenju "Gr-lica" vrbaske PU ove školske godine uPripremno odeljenje na rusinskom upi-sano je samo šestoro dece, od kojih ćesamo troje dogodine biti upisani u školu.Ove školske godine u prvi razred OŠ uKucuri krenulo je 59 učenika, od kojihdesetoro u rusinsko odeljenje, pa će pri-oritet rada NS u oblasti obrazovanja bitipredškolsko i prva godina osnovnogobrazovanja i preko materijanih stimu-lacija roditelja u mešanim sredinama.Bilo je i dvoumljenja oko tih stimulacija,ali je prevagnula činjenica da i pojediniostali nacionalni saveti na sličan načinstimuliše pripadnike svojih nacionalnihmanjina.

- Nacionalni savet stimuliše roditeljepredškolske dece na taj način što će onikoji su sada upisali dete u Pripremnoodeljenje PU dobijati po 3 hiljade dinaramesečno, a ugovorom su se obavezali daposle predškolkog, svoje dete upišu i uOŠ na rusinskom jeziku. Imamo situacijuu Đurđevu, gde je nastava na rusinskomredovna, da smo izgubili odeljenje na

9 Minority News

Rusinska zajednica

PRIORITET UPIS DECE U PREDŠKOLSKE USTANOVE I PRVI RAZRED OŠ NA RUSINSKOM

manjivanje broja učenika u rusinskim odeljenjima u osnovnim školamai predškolskim ustanovama, kao i problem sa nedostatkom dece zaizbornu nastavu iz rusinskog jezika u mnogim školama - jedna je odtema koja već duže vreme okupira rusinsku zajednicu. SSTIMULACIJE PREDŠKOLCIMA

I PRVACIMA Ana Papuga Marković / M. Zazuljak

rusinskom zbog nedostatka dece, a u Ku-curi ćemo možda već sledeće godineimati isti veliki problem. Upravo zbogpomenutih stimulacija koje daje NS, uĐurđevu se već osmoro dece upisalo utakvo predškolsko odeljenje, što dajenadu da ćemo u ovom mestu sledećegodine opet imati učenike u prvomrazredu OŠ na rusinskom - kaže predsed-nik NS Rusina Slavko Rac i ističe:

- Deca upisana u predškolsku ustanovudobijaju po 3, a upisana u prvi razred OŠna rusinskom jeziku po 5 hiljada dinaramesečno za vreme školske godine, i to uĐurđevu i Kucuri. Pored toga, NS daje ipo 5 hiljada dinara stimulaciju u formistipendije za 10 najboljih učenika koji seupišu u rusinsko odelenje Gimnazije uRuskom Krsturu - rekao je predsednik NSSlavko Rac, dodajući da sveprisutni prob-lem smanjivanja broja dece možda naj-više pogađa manje nacionalnezajednice. Kako kaže Rac, resorno mini-starstvo „ne izlazi u susret“ , jer „pravikonkurenciju“ sa izbornim predmetom.

- Kada deca i njihovi roditelji mogu da bi-raju između, recimo informatike i mater-njeg rusinskog jezika, onda se mnogiopredeljuju za informatiku. Zato smo odMinistarstva prosvete tražili da, ako sedete opredeli za maternji jezik, možeimati još jedan izborni predmet. Tako"atraktivniji" predmeti ne bi bilikonkurencija maternjem jeziku. I svidrugi Nacionalni saveti imaju istuprimedbu, pa se nadamo da će to bitipozitivno rešeno - zaključio je Rac.

U prvom razredu Osnovne škole "Petro

Kuzmjak" u Ruskom Krsturu, gde se celaosnovnoškolska nastava odvija na rusin-skom jeziku, ove školske godine ima 37đaka, a u Pripremnu predškolsku grupukrsturskog Odeljenja "Ciciban" PU"Bambi" iz Kule upisano je 55 dece - ijednih i drugih više nego predhodne go-dine. Interesantno je da u celom "Ci-cibanu" ove godine ima više dece negoprošle godine, jer je zajedno - u predškol-ski i celodnevni boravak - upisano 140dece.

Škola u Ruskom Krsturu je specifična, jerse u njoj odvija i osnovno i srednje obra-zovanje, što odražava i njen naziv - Os-novna i srednja škola sa domom učenika"Petro Kuzmjak". Ove školske godine ima521 učenika, a u prvom razredu odelje-

nja opšte Gimnazije na rusinskom jeziku(jedina takva gimnazija u svetu) - 22učenika. Pored na rusinskom, nastava uGimnaziji se odvija i u dva odeljenja nasrpskom jeziku, kao i u smeru Turističkitehničar, takođe na srpskom jeziku. UDomu učenika smešteno je oko 60učenika, a kapacitet internata je 80mesta.

Maternji jezik da ne bude izborni, negoobavezni predmet

Na radnom satanku Koordinacije Na-cionalnih saveta nacionalnih manjina,koji je održan 19. i 20. septembra uKovačici, najviše tačaka dnevnog redaimao je upravo Odbor za obrazovanje, ukoji su bili uključeni predstavnici odboraza obrazovanje skoro svih saveta na-cionalnih manjina u Srbiji, a među njimai predsednica Odbora za obrazovanje NSRusina Melanija Rimar. Udžbenici najeziku i pismu nacionalnih manjina iudžbenici za predmete od interesa zanacionalne manjine bili su jedna odtema skupa, tako da su predložene imnoge dopune koje bi trebalo da bududeo konačne verziju za izradu Pravilnikao planu udžbenika za osnovnu školu.

- Rusini za redovnu nastavu na mater-njem jeziku imaju sve udžbenike (preve-dene sa srpskog jezika), zatim autorskeudžbenike za rusinski jezik - Bukvar,čitanke, pa Muzičku kulturu od 1. do 6.razreda, u pripremi je i za 7. i 8. razred, iudžbenike u kojima su dodaci o našoj na-cionalnoj zajednici. Neophodan nam je

10 Minority News

Deca upisana u predškolsku ustanovu dobijaju po 3, a upisana u prvi razred OŠ na rusinskom jeziku po 5 hiljadadinara mesečno za vreme školske godine, i to u Đurđevu i Kucuri

Kada deca i njihovi roditelji mogu da biraju između, recimo informatike i maternjeg rusinskog jezika,onda se mnogi opredeljuju za informatiku

udžbenik za izborni predmet Narodnatradicija i ovaj naslov unesen je u plan, aveć je napisan udžbenik za veronauku za3. i 4. razred OŠ, koji će verovatno uskorobiti odštampan. Udžbenike za predmetPriroda i društvo za 3. i 4. razred imamopravo dopuniti sa dodacima koji seodnose na Rusine na 20, odnosno 30strana - rekla je Melanija Rimar posleskupa u Kovačici. Upravo su sredinomnovembra u Zavodu za unapređenjeobrazovanja počeli radni sastanci sapredstavnicima nacionalnih savetavezani za izradu pomenutih dodataka zapojedine predmete na jezicima manjina.

Izmene Pravilnika i nastavnih planova iprograma u osnovnim školama, pre-vashodno statusa izbornog predmeta -Maternji jezik sa elementima nacionalnekulture - takođe su bili značajna temaOdbora za obrazovanje Koordinacije. Na-cionalni saveti traže da maternji jezik ne

bude izborni, nego obavezni nastavnipredmet, kako u osnovnoj, tako i u sred-njoj školi, koji će se ocenjivati, a ocenaulaziti u prosek.

- Jedan od važnih zahteva, a za rusinskunacionalnu zajednicu verovatno i naj-važniji, je da Ministarstvo prosveteodobri grupu za učenje maternjeg jezikasa najmanje 5 učenika u jednoj školi.Sada Ministarstvo omogućuje grupu ukojoj ima najmanje 15 učenika, a mi uvećini škola gde je redovna nastava nasrpskom, posebno u većim gradovima,nemamo toliki broj prijavljenih učenikaod 1. do 8. razreda, što znači da će, akotako ostane, samo u pojedinim školamabiti omogućeno učenje rusinskog jezika- istakla je Melanija Rimar.

Na Koordinaciji je zaključeno da se odMinistarstva prosvete traži i angažovanjeprosvetnog saradnika za nacionalnu za-

jednicu koja u određenom okrugu imaobrazovanje na maternjem jeziku, sobzirom da u školskim upravama nemaprosvetnih savetnika koji znaju jezik nekeod nacionalnih manjina.

- Koordinacija traži da se takvim prosvet-nim savetnicima, ili saradnicima,obezbedi posao na pola, ili 30 postoradnog vremena, a za nas, Rusine, važnesu školske uprave u Novom Sadu i Som-boru, pa tražimo jednog savetnika koji biznao rusinski za obe školske uprave - do-dala je Rimareva. Prema poslednjim saz-nanjima, kako je rečeno na na Savetu zanacionalne manjine Vlade Republike Sr-bije, koji je održan 3. novembra, Mini-starstvo prosvete je počelo razmatranjerešavanja i tog pitanja.

Ipak, i pored već pokrenutih i nekihbudućih mera Nacionalnog savetaRusina, učenika u rusinskim odeljenjima,posebno sa redovnom nastavom narusinskom jeziku, je malo. Razlog tomeje i što roditelji, iako su Rusini, sve češćesvoju decu upisuju u odeljenja na srp-skom nastavnom jeziku. U takvojsituaciji, odgovornim u rusinskoj zajed-nici ostaje da i dalje kontinuirano, svimsilama i na svim nivoima, utiču na svestroditelja i afirmišu pozitivne straneučenja svog maternjeg jezika, kako bisutra svoju decu upisivali u rusinskaodeljenja sa redovnom ili izbornom nas-tavom. Jer, kao i druge nacionalne zajed-nice u Srbiji - prava na obrazovanje nasvom jeziku imamo, ali ih, kako se čini -sve češće sami ne koristimo i ne poštu-jemo.

11 Minority News

Jedan od važnih zahteva, a za rusinsku nacionalnu zajednicu verovatno i najvažniji, je da Ministarstvo prosveteodobri grupu za učenje maternjeg jezika sa najmanje 5 učenika u jednoj školi

Nacionalni saveti traže da maternji jezik ne bude izborni, nego obavezni nastavni predmet, kako u osnovnoj,tako i u srednjoj školi, koji će se ocenjivati, a ocena ulaziti u prosek

Sa početkom nove školske godine počeli su i časovi rusinskog jezika kaoizbornog predmeta - maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture u mes-tima, odnosno opštinama gde žive Rusini. U dvema osnovnim školama u šidskojopštini i njenim područnim odeljenjima u Bikiču i Bačincima časove rusinskogjezika ukupno pohađa 52 učenika od prvog do osmog razreda, u Novom Saduizborna nastava rusinskog organizovana je u 10 OŠ, u Kuli u dve škole ima 26učenika, u više škola u Vrbasu 95 učenika, u Novom Orahovu (opština BačkaTopola) 19, a u samoj B. Topoli 16 učenika.U Savinom Selu (opština Vrbas) nas-tavu rusinskog kao izbornog predmeta pohađa 10 učenika, u Sremskoj Mitrovici15, a pored toga što u Kucuri i Đurđevu postoji redovna nastava na rusinskom,organizovana je i nastava kao izbornog predmeta, tako da u Kucuri (opštinaVrbas) takvu nastavu pohađa 32, a u Đurđevu (opština Žabalj) 35 učenika. Za-jedno, na izbornoj nastavi rusinskog jezika sa elementima nacionalne kultureu ovoj školskoj godina ima 379, a u redovnoj nastavi u Ruskom Krsturu, Kucurii Đurđevu 412 učenika osnovne škole. Fakultativna nastava rusinskog organi-zovana je za sredjnoškolce u Novom Sadu, gde je i ove godine počela sekcija narusinskom jeziku za predškolce.

Program je akreditovan odlukom Zavodaza unapređivanje obrazovanja i vaspi-tanja Republike Srbije, a objavljen je ukatalogu programa za stručno usavrša-vanje nastavnika 2015/2016. i nosi 20bodova.

U obraćanju učesnicima, predsjednikIzvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnogvijeća, prof. dr. Hasim Mekić rekao je daje Bošnjačko nacionalno vijeće prepoz-nalo kvalitet NTC sistema učenja koji po-drazumijeva zastupljenost motornih imisaonih aktivnosti u nastavi, kao i da setakvim načinom učenja, kvalitet nastavena bosanskom jeziku podiže na jedanveći nivo što je jedan od najvećih priori-teta Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Imajući u vidu kapacitete i potrebe nas-tave na bosanskom jeziku, u saradnjiBošnjačkog nacionalnog vijeća i autoraprograma dr. Ranka Rajovića i UrošaPetrovića, dogovoreno je da određeneobrazovno-odgojne ustanove u Tutinu iSjenici mogu, posredstvom svojihučitelja i odgajatelja koji pohađaju semi-nar, posjedovati licence za primjenji-vanje NTC programa.

Autor programa, dr Ranko Rajović, je uobraćanju učesnicima tijekom drugogdana seminara naglasio da NTC sistemučenja pomaže djeci da lakše nauče, dabolje zapamte i da povezuju naučeno,što je osnova funkcionalnog znanja, a odtog znanja zavisi i BDP jedne zemlje.Gospodin Rajović je također istakao da,

pomažući djeci, pomažemo i sebi.

NTC licenca potvrđuje da je osobljejedne obrazovno-odgojne ustanoveobučeno da sprovodi NTC program usvakodnevnom radu sa djecom. Proce-dura za dobijanje licence podrazumijevapohađanje seminara, primjenu pro-grama u praksi najmanje mjesec dana ianalizu primjene programa.

Akreditovani program stručnog usavrša-vanja NTC SISTEM UČENJA je dvodnevnii održao se 27. i 28. novembra 2015. go-dine. U prethodnom periodu program jereailzovan za učitelje i odgajatelje izNovog Pazara koji su već u posljednjojfazi procedure za dobijanje licence,odnosno stručne analize primjene pro-grama u praksi. Troškove programa snosiBošnjačko nacionalno vijeće u ciljupoboljšanja kvaliteta izvođenja nastavena bosanskom jeziku.

12 Minority News

Izvor: Bošnjačko nacionalno vijeće

Bošnjačka zajednica

prostorijama Glavnog ureda Vijeća završen je drugi po redu, akredi-tovani program stručnog usavršavanja NTC SISTEM UČENJA, autoradr. Ranka Rajovića i Uroša Petrovića koji je namjenjen učiteljima i odga-jateljima u nastavi na bosanskom jeziku iz Tutina i Sjenice.U

DRUGI NTC PROGRAMZA ODGAJATELJE I UČITELJE U NASTAVI

NA BOSANSKOM JEZIKU

Cilj posjete je bio da se sekretarka zapolitička pitanja Ambasade Britanije di-rekno upozna sa radom i aktivnostimaBošnjačkog nacionalnog vijeća.

Predstavnici Vijeća su upoznali gospođuMeizels sa aktivnostima, planovima iprogramima Vijeća i problemima u ost-varivanju prava garantovanih Ustavom izakonima Srbije u oblasti obrazovanja,kulture i informisanja i službeneupotrebe jezika i pisma.

Predstavnici Vijeća su posebno istakliprobleme sa kojima sesusreću Bošnjaci u Sandža-ku, koji su također navedenii u posljednjem IzvještajuEvropske komisije onapretku Srbije: Bošnjaci sunedovoljno zastupljeni udržavnim preduzećima, poli-

ciji sudstvu i javnim i upravnim vlastima;Sandžak je među najnerazvijenijimpodručjima u Srbiji kojem nedostaje in-frastruktura i investicije; te činjenica jeda u Sandžaku procenat nezaposlenostidostiže 60 posto i da je među neza-poslenima najveći broj mladih.

Predstavnicu Ambasade Velike Britanijeu Srbiji su ispred Vijeća primili potpred-sjednica Vijeća, Vasvija Gusinac i pred-sjednik Izvršnog odbora Vijeća prof.dr.Hasim Mekić, te sekretar Vijeća,Ahmedin Škrijelj.

13 Minority News

Bošnjačka zajednica

POSJETA PREDSTAVNIKAAMBASADE VELIKE BRITANIJE

BOŠNJAČKOM NACIONALNOMVIJEĆU

STVORITIUSLOVE DA

BNV NASTAVIUČEŠĆE U

RADU RADNEGRUPE

redstavnica Ambasade Velike Britanije u Srbiji, prvi sekretar za političkapitanja, gospođica Lusi Meizels, posjetila je Bošnjačko nacionalnovijeće.P

U ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća,predsjednik Vijeća dr. Sulejman Ugljaninuputio je pismo Predsjedniku Republike,predsjedniku Vlade Srbije, predsjedniciSkupštine Srbije, prvom potpredsjednikuVlade, ministru spoljnih poslova i aktuel-nom predsjedavajućem OSCE-a, mini-starki državne uprave i lokalne samo-uprave, ministru pravde, ministarkizaduženoj za evropske integracije, šefupregovaračkog tima Srbije sa EU i pred-sjedniku Radne grupe za izradu Akcionogplana za ostvarivanje prava nacionalnihmanjina u okviru pregovaračkogpoglavlja 23. i obavjestio ih o prob-lemima zbog kojih je predstavnik BNV-aistupio iz Radne grupe.

Predsjednik Vijeća ih je pozvao da, uskladu sa svojim ovlašćenjima i snagomsvog autoriteta, pomognu da se otklonepostojeće prepreke kako bi Bošnjačkonacionalno vijeće nastavilo rad u Radnojgrupi.

Izvor: Bošnjačko nacionalno vijeće

14 Minority News

Posli intoniranja državne himne isvečane bunjevačke pisme, gostima seobratila pridsidnica Nacionalnog savitabunjevačke nacionalne manjine, mrSuzana Kujundžić Ostojić, koja se osvrnilana ovaj praznik ričima da je 25. novem-bar jedan od istorijski datuma u istorijiBunjevaca, al i svi ostali naroda koji živeu Vojvodini.

Prija 97 godina, Bunjevci su odabrali svojput i odigrali ključnu ulogu u prisajedi-njenju Bačke, Banata i Baranje KraljeviniSrbiji. O značaju obilužavanja ovog da-tuma divanio je istoričar, prof. SašaMarković, s Pedagoškog fakulteta u Som-boru.

Prisutne goste je isprid Grada pozdraviozaminik gradonačelnika TomislavVeljković, koji je uputio čestitke svimBunjevcima povodom ovog praznika, teje dodo da Grad podržava i pomažebunjevačku nacionalnu zajednicu.

Svečanoj akademiji je isprid Republikeprisustvovala Jasmina Mitrović Marić,savitnica pridsidnika Srbije, TomislavaNikolića, koja je tom prilikom poželilaBunjevcima mnogo zdravlja i sriće. Onaje podsitila na riči prestolonaslidnikaAleksandra Karađorđevića koji je u Grad-skoj kući 1919. godine kazo “da mu jepuno srce što su ga dočekali i dični Bu-njevci, i da su Bunjevci oni koji će i

ubuduće doprinosit da naša zajedničkadržava raste i napriduje.”

Svečanu akademiju su uveličali i brojnigosti kako iz grada, tako i iz okolni mista,ko i pridstavnici bunjevački institucija iudruženja.

Istog dana, u prijapodnevnim satima, uorganizaciji Grada Novog Sada, takođe jeobilužen Dan Velike narodne skupštine.Vince na spomen-ploču koja se nalazi nazgradi kadgodašnjeg hotela „Grand”, namistu di je 25. novembra 1918. godineodržana Velika narodna skupština Srba,Bunjevaca i ostalih Slovena, položili sugradonačelnik Novog Sada, MilošVučević, i pridsidnica Skupštine grada,Jelena Crnogorac, pridsidnik Izvršnogodbora Nacionalnog savita bunjevačkenacionalne manjine Mirko Bajić, pridsid-nica UG “Bunjevački kulturni centar –Novi Sad” Svetlana Babić i pridsidnik UG"Bunjevci" dr Aleksandar Raič, ko i prid-stavnici Udruženja potomaka ratnika Sr-bije 1912-1920. godine.

Bunjevačka zajednica

acionalni savit bunjevačke nacionalne manjine je u sridu, svečanomakademijom u Velikoj vićnici Gradske kuće, obilužio 25. novembar –"Dan Velike narodne skupštine”, jedan od četri nacionalna praznikaBunjevaca. Na ovaj dan je prija 97 godina u Novom Sadu održana Velika

narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostali Slovena na kojoj je doneta odluka oprisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji. Na Velikoj narodnoj skupš-tini bilo je 84 delegata Bunjevaca, koji su imali veliku ulogu u donošenju ove is-torijske odluke.

N

Obilužen “Dan Velike narodneskupštine Srba, Bunjevaca i ostali

Slovena”

Prid početak sidnice, pridsidništvo ičlanove Nacionalnog savita Bunjevacapozdravio je gradonačelnik SašaTodorović, izražavajući zadovoljstvo do-brom i uspišnom saradnjom s Nacional-nim savitom Bunjevaca ko i sabunjevačkim organizacijama i udruženje-ma koja rade na teritoriji grada, što ople-menjuje međusobnu saradnju. Dobar iuspišan rad članovima Bunjevačkog na-cionalnog savita su poželili i VladislavŽivanović, zaminik gradonačelnika, Ne-manja Sarač, član Gradskog veća za kul-turu, prim. dr Vlado Babić, republičkiposlanik iz SNS-a, Žika Gojković,republički poslanik iz SPO-a.

- Do poziva gradonačelnika da jednu sid-nicu Bunjevačkog nacionalnog savitaodržimo u Somboru, došlo je prolitoskad smo ko pridstavnici BNS bili u radnojpositi. Volim doć u Sombor, a posebnozadovoljstvo mi je što ovu sidnicuodržavamo u Somboru neposridno pridgodišnjicu konstituisanja trećeg sazivaNacionalnog savita Bunjevaca – rekla jepridsidnica BNS, mr Suzana KujundžićOstojić.

Ko najvažniju tačku na sidnici, mr Suzana

Kujundžić Ostojić je istakla strategijurazvoja u sve četri oblasti o kojima sebrine Nacionalni savit – obrazovanje, kul-tura, službena upotriba jezika i pisma iobavištavanje, za period od 2015. do2020. godine.

Tokom sidnice raspravljalo se i o radu

Nacionalnog savita izmed dvi sidnice,verifikaciji odluka Izvršnog odbora izmeddvi sidnice i o drugim pitanjima izdilokruga rada Nacionalnog savita.

Za somborske Bunjevce, jedna od naj-važniji informacija s ove sidnice jeste daNacionalni savit Bunjevaca ima svoju Re-gionalnu kancelariju u Somboru, naadresi Trg Sv. Đorđa 1/I (u Staroj gradskojkući), koja je put do ostvarenja pravaBunjevaca koja im po zakonu pripadaju.

znak sićanja na 13. novem-bar 1918. godine, Dan kad jeSubotica oslobođena uPrvom svitskom ratu, u

četvrtak, 12. novembra, na sceni „Jad-ran“ je održana tradicionalna svečanaakademija „Braća uvek-uvik zajedno“.Organizatori manifestacije su Srpski kul-turni centar „Sveti Sava“, Bunjevačkikulturni centar iz Subotice, Udruženjeratni dobrovoljaca 1912-1918, njevi po-tomaka i poštovalaca, ko i Grad Subo-tica.

Kako bi se uvik sićali hrabrosti Bunjevaca

i Srba koji su formiranjomBunjevačko-srpskog narodnogodbora doprineli oslobođenjugrada, Srpski kulturni centar „SvetiSava” i Bunjevački kulturni centarpotpisali su prija dvadestčetri go-dine Obnovljenu povelju o trajnomi neraskidivom prijateljstvu dvanaroda, te su i osmislili projekat„Braća uvek-uvik zajedno”.

Svečan program manifestacije upot-punili su Mišovit hor Srpskog kulturnogcentra “Sveti Sava”, folklorni ansambl iorkestar Bunjevačkog kulturnog centra,

Kulturno-umitničko društvo “SvetozarMarković” iz Novog Sada, Udruženje zanigovanje i očuvanje srpske tradicije“Zvuci sa kamena” iz Novog Sada, dram-ski umitnik Miloš Stanković i DejanAnđelković koji je izveo nikoliko pisamana fruli.

15 Minority News

Bunjevačka zajednica

Braća uvek-uvik zajedno

subotu, 14. novembra, u Velikoj sali Skupštine grada Sombora,održana je 9. sidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalnemanjine. Bila je ovo prva sidnica u trećem sazivu Bunjevačkog na-cionalnog savita koja je održana u Somboru.

U

Prva sidnica BNS u trećem sazivuodržana u Somboru

U

16 Minority News

HR: Predsjednik svake stranke, pa imanjinske, kao što je DSHV, imaodređeni vid moći, a s druge stranepreuzima i odgovornost. Što je Vasnavelo da se kandidirate za predsjed-nika stranke?

Moć svakako nije bila razlog, a odgo-vornost se mora uračunavati u svakodruštveno djelovanje! Više me je razloganukalo na to da se kandidiram za pred-sjednika jedine relevantne političkestranke u hrvatskoj zajednici u Srbiji. Prvije taj, što već dulje vrijeme u kontinu-itetu očitujem interes za sudbinu Hrvatau Vojvodini. Podsjetit ću cijenjenečitatelje vašeg lista da sam član strankepostao još 1990., da sam u drugojpolovici 1990- ih bio glavnim urednikomsubotičkog dvotjednika Žig, da sam1998. izabran za prvog glavnog i odgov-ornog urednika programa na hrvatskomRadio Subotice, da sam 2002. bio glavnikoordinatorom inicijative za osnutakNovinsko-izdavačke ustanove Hrvatskariječ i predsjednik Privremenog up-ravnog odbora koji je imao zadaćupripremiti i realizirati sve radnje koje suprethodile osnutku Ustanove, teomogućiti pojavu prvog broja is-toimenoga tjednika, te da sam, nakoncu, ravnatelj Zavoda za kulturuvojvođanskih Hrvata od osnutka, to jestod 2009., ustanove čiji sam programrada osmislio i upravljao, s brojnimsuradnicima koje sam okupio, ostvare-njem istoga. Spomenuo bih u tome kon-tekstu i dvije, često citirane, sociografskestudije i desetak objavljenih znanstvenihi stručnih radnji o društvenom položajuHrvata u Vojvodini. S druge strane, rela-tivno dugo sam se javljao u javnosti i kaoanalitičar procesa unutar zajednice, kaoosoba koja se nedvosmisleno i jasnoočitovala u situacijama kršenja ljudskih imanjinskih prava pripadnika hrvatske za-jednice, te kao onaj koji je postupno za-

uzimao i određene važne i odgovornedužnosti u zajednici, kao što su član sr-bijanskog dijela Međuvladinog mješovi-tog odbora za zaštitu manjina ili članSavjeta Vlade Republike Hrvatske zaHrvate izvan Hrvatske. U tom smislu,neki bi promatrač sa strane mogaozaključiti kako je mjesto predsjednikaDSHV-a zapravo neka vrsta »krune« mogdosadašnjeg angažmana glede»hrvatskoga pitanja« u Vojvodini. Gledetakvog tumačenja, rekao bih kako jejedan od razloga situiran i u činjenici iza-zova koji se preda mnom postavio da sesada u političkome polju okušam u ar-tikuliranju dijela interesa hrvatske zajed-nice u Vojvodini. Tim prije, jer su tajinteres počeli naprasno definirati,pogrešno tumačiti i simulativno ostvari-vati oni koji su u hrvatsku zajednicu ili za-lutali ili su, pak, poslani da zapriječe bilokoji i bilo kakav razvojni proces! Procesekoje su određivali i davali im žigove os-obnosti, često utopljene u tragičnost,

brojni vrli takmaci koji su djelovali prijenas i čija nam ostvarenja moraju bitiuzorna. Na koncu, ali ne i najmanjevažno, razlog moje kandidature dolazi iiz naloga onih koji dolaze nakon nas – štoćemo mi kao ljudi u zreloj životnoj dobiostaviti onima koji dolaze poslije nas!Hoće li generacija kojoj ja pripadamučiniti neki pomak i ostaviti mlađimajedan dio posla odrađen. Jer, bez njihovauračunavanja naše djelovanje uvelikegubi na smislu.

HR: Svaka politička stranka nastoji jačatisvoj politički utjecaj. Kako ocjenjujeteaktualnu političku snagu DSHV-a, aglede utjecaja na rješavanje problemakoji se odnose na ostvarivanje manjin-skih prava ovdašnje hrvatske zajednice?

Kao pravo, vrijedi da se još uvijek u Srbijimalo toga može postići na društvenomeplanu bez političke organiziranosti. Kon-cept vladavine prava, kapacitetidemokratskih institucija i kvaliteta javnihpolitika još su uvijek nedovoljno razvijenida bi se bez političkoga organiziranja idjelovanja nešto moglo u Srbiji postići.To se, čini se, najbolje da vidjeti na prim-

Hrvatska zajednica

Politika jedino može osigurati pomakeu ostvarivanju manjinskih prava

omislav Žigmanov izabran je za predsjednika Demokratskog savezaHrvata u Vojvodini. Dovoljan povod za razgovor, bez suvišnih riječi uuvodu ovog razgovora. T

TOMISLAV ŽIGMANOV, PREDSJEDNIK DSHV-A

Izvor: Hrvatska riječ / Razgovor vodio: Zvonko Sarić

U tom smislu, neki bi promatrač sa strane mogao zaključiti kako je mjesto predsjednika DSHV-a zapravo neka vrsta»krune« mog dosadašnjeg angažmana glede »hrvatskoga pitanja« u Vojvodini

jeru udžbenika na hrvatskome jeziku –ono se nije ni počelo ostvarivati samo posebi, to jest po primjeni slova zakona odstrane nadležnih ustanova i institucija,nego tek nakon pritisaka, to jest ak-tivnostima HNV-a, DSHV-a i diplomacije.Stoga se djelovanje iz političkoga polja zamanjinske zajednice, napose zahrvatsku, koja ima specifični položaj u Sr-biji, nadaje nužnim. Jer, politika je jedinata koja može, istina vrlo teško i uz nes-vakidašnje napore i lukavstva, osiguratipomake u ostvarivanju manjinskih prava,institucionalnom razvoju manjinske in-frastrukture i kvaliteti programa koji up-ražnjavaju manjine u svojem djelovanju.Drugo je, naravno, pitanje kolika je re-alna politička snaga DSHV-a i kolika gledesvega toga ona uopće može biti. Političkarelevantnost i značaj su zacijelo uma-njeni činjenicom što DSHV nije više par-lamentarna stranka. To je dovelo do togada su Hrvati danas u Srbiji isključeni izsvih procesa donošenja relevantnih od-luka. Isto tako, farsa sa zastupništvom upokrajinskom parlamentu dodatno jeoslabila njezin utjecaj. Figuriranje kaočimbenika u lokalnim samoupravama uSrijemskoj Mitrovici i Subotici danas je,u realno-političkom smislu, stvarni utje-caj DSHV-a. Međutim, osim realnoga, netreba zaboraviti da postoje i neizravni isimbolični politički utjecaji, utjecaji kojisvoju snagu crpe iz prava, među-narodnih standarda i širih geopolitičkihkonstelacija i pratećih procesa, kao štosu, uzmimo za primjer, eurointegracijskiprocesi. I upravo u tim aspektimadruštvenoga života temelji se relativnovažan utjecaj DSHV-a kada je riječ odruštvenom položaju Hrvata u Vojvodini,to jest Republici Srbiji.

HR: Opće je uvjerenje da DSHV nemaveću podršku u urbanim sredinama, na-suprot ruralnim sredinama. Je li totočno i zbog čega je to tako? Ako jesttočno, kako ojačati poziciju stranke uvećim vojvođanskim gradovima?

Možemo postaviti pitanje i je li ova tvrd-nja istinita?! Bojim se, naime, da za njune postoje ozbiljnije empirijske potkr-jepe. S druge strane, danas je, barem uVojvodini, posve nezahvalno govoriti ooštroj podjeli građana hrvatske nacional-nosti na one iz ruralnih i one iz urbanihsredina. Jesu li, na primjer, žiteljiPetrovaradina ruralci? Zacijelo nisu! Istose ne može reći, recimo, ni za Tavankuća-ne! Istina je da je, za razliku od gradova,u manjim sredinama lakše prepoznatiuspjehe hrvatske zajednice, da je unjima, napose u mjestima s većim pos-totkom hrvatskoga stanovništva, lakšeostvariti određena prava, jednostavnijeje artikulirati interese i, na koncu, ali ne ina posljednjem mjestu, bolje posložitipolitičku organiziranost Hrvata. Naravno,pitanje je servisira li mjesna DSHV»ćelija« sve navedene procese adek-vatno. Iskustva su glede toga, čini mi se,različita i ovise o konkretnim prilikamaod mjesta do mjesta, a na što utječubrojni faktori: od povijesnog nasljeđa dokvalitete kadra na terenu. Naravno, to neznači da pred novim vodstvom DSHV-ane stoji izazov da se, kako ste rekli,»ojača pozicija« u gradovima, na čemuće se morati ozbiljno poraditi. Pri tomu,ne može se reći da je DSHV, recimo, u Sri-jemskoj Mitrovici slab. Naprotiv!Pogledajte samo njihove rezultate! No,drugi je red stvari zašto ga u, recimo,Šidu uopće nema. Ili Zemunu! Tamo je

vjerojatno glavni razlog to što je još uvi-jek nesigurnost za politički angažmanmeđu Hrvatima snažan. Naravno,posebne su prilike u Somboru, koje nebih ovdje, zbog benignosti i apsurdnosti,posebno elaborirao. Sve to kazuje kakoje veoma nezahvalno donositi općeniteocjene, to jest kako je gotovo svakalokalna situacija specifična. To ondaznači da će se i spram svake od njihmorati, radi snaženja općenitog utjecajaDSHV-a, djelovati zasebno od mjesta domjesta. Tako je uostalom u radu većine idrugih političkih stranaka. U tom smislu,pozivam sve one, napose mlade, kojimogu pridonijeti boljem radu DSHV-a, alii boljitku naše zajednice. Dođite, učlanitese u DSHV i nastavimo raditi s novimžarom u borbi za dostojanstvo i ravno-pravnost Hrvata u Vojvodini.

HR: Ima mnogo primjedbi da se ne čujeglas onih Hrvata, koji su zastupnici ulokalnom, subotičkom parlamentu.Hoćete li nastojati to promijeniti?Valjda nije tako teško da se čuje glas tihzastupnika i kad je riječ o komunalnojproblematici?

Ne može se reći da se njihov glas ne čuje.Možda bi se prije toga moglo reći da nisudovoljno glasni. A kako bi bili kada su dio,istina gotovo neznatni, vladajuće većine?Bilo kako bilo, Vaše pitanje više spada uneposrednu nadležnost Podružnice uSubotici, to jest njihovo djelovanjeprosuđuju tijela i vodstvo Podružnice,dok ja nerado govorim o svojim doj-movima. Koliko sam upoznat, do sadanije bilo većih prigovora na njihov rad odstrane prijašnjeg vodstva subotičke Po-družnice. Hoće li, pak, oni dobiti drugesmjernice za svoj rad, hoće li biti angaži-raniji u skupštinskim klupama, ovisit ćeo stajalištima I politici novoga vodstvasubotičke Podružnice DSHV-a.

HR: U proteklom periodu DSHV sedeklarirao kao stranka desnice. Hoće lise i dalje nastaviti tim putem? Znači lito da za ovdašnje Hrvate, koji imajudrugačija politička uvjerenja, nemamjesta u stranci, čiji ste predsjednik?

Kada je riječ o političkim strankama na-cionalnih manjina bojim se da pitanje,danas inače uvelike prevladane i ne-jasne, »distinkcije« na desnicu i ljevicu,nije od presudne važnosti. Daleko je,naime, važnije, pitanje je li njihova misijai zalaganje za konkretne interese pripad-

17 Minority News

Hrvati su danas u Srbiji isključeni iz svih procesa donošenja relevantnih odluka

Danas je, barem u Vojvodini, posve nezahvalno govoriti o oštroj podjeli građana hrvatske nacionalnostina one iz ruralnih i one iz urbanih sredina

nika zajednice, njihov društveni položaj,kvalitetu prava koja uživaju autentično ilinije! Drugim riječima, od suštinskog jeznačenja zalaže li se uistinu i koliko nekamanjinska stranka za opći boljitak pri-padnika vlastite zajednice ili je pak svojedjelovanje podčinila interesima otuđeneelite, djeluje li na štetu zajednice, vodi lipolitiku na načelima simulacije… To,dakle, znači da su u DSHV dobrodošli svioni kojima je stalo do napretka i pros-periteta Hrvata u Vojvodini, to jest Srbiji.

HR: Prilikom nastupa, kao predsjednič-kog kandidata, na izbornim skupšti-nama mjesnih odbora stranke, rekli stei kako je jedan od vaših ciljeva obnovadijaloga s crkvom. Što je cilj te obnove,već ako jest prekinuta?

Dakle, pitanje je o cilju, jer politika jedruštvena aktivnost koja podrazumijevapostizanje cilja. Da, dijalog s Crkvommora postojati! I suradnja! Jednostavno,ne možete se ozbiljnije baviti politikomna planu zaštite i artikuliranja interesajedne manjinske zajednice ukoliko nepostoji dijalog sa svim segmentimanjezine organiziranosti. Kao prvo, Crkvaje integralni dio društva i kao takva semora posve uračunavati u javno djelo-vanje. Kao drugo, bitna odrednica Hrvatau Vojvodini kao manjinske zajednice jesti to što oni i u konfesionalnom smislunisu dio većine. To onda znači da i u tomsegmentu svojega društvenoga životaimaju vlastitu atipičnost te da Katoličkacrkva kao manjinska u Srbiji imaodređenu specifičnost i da zbog toga imavlastite značajke svojega položaja u srbi-janskom društvu. Uzmimo, na primjer,povrat imovine: u odnosu na Srpskupravoslavnu crkvu nanesene su joj gledetoga nepravde! Kao treće, Crkva imaveoma važnu ulogu u brojnim segmen-tima života Hrvata – ako se čak i zane-mari njezina vodeća uloga u duhovnomživotu onih Hrvata koji su vjernici, nemogu joj se nikako osporiti brojne drugefunkcije i sastavnice u društvenome ži-votu, napose onom kulturnom i prosv-jetnom. Sve su to, zapravo, onda nalozikoji vas jednostavno nukaju na to da di-jalog, pa i suradnja s Katoličkom crkvom,moraju biti programski sadržaji upolitičkoj agendi svake političke strankeu hrvatskoj zajednici kojoj je stalo do oz-biljnosti. Naravno, to ne znači da tasuradnja treba imati, s bilo koje strane,supremacijske ili paternalističke kvalifika-tive, već bi se jednostavno, svakom u

svojoj primarnoj i legitimnoj domenidjelovanja, morali uz dijalog nekakonadopunjavati radi općeg dobra nesamo pripadnika hrvatske zajednicenego dobra za sve članove društva.

HR: Smatrate li da DSHV treba imati ikulturnu politiku, imati aktivan odnosspram, kako se to obično kaže - oču-vanja materijalne i nematerijalne našekulturne baštine? Stvaranje i razvijanjesnažne nacionalne kulture, ne ide bezpolitike ili se možda ne slažete s timstanovištem?

Naravno da i DSHV kao politička strankamora imati svoju kulturnu politiku kaodio vlastitoga programa! Ona, naravno,ne bi smjela biti ni u kakvoj koliziji s kul-turnim politikama drugih čimbenika uzajednici, napose Hrvatskoga na-cionalnog vijeća, već bi morala s njimabiti uvelike usuglašena. Tim prije, jer setako mogu polučiti bolji rezultati. No, tone znači da DSHV mora biti nositelj tepolitike – prostor kulture unutar zajed-nice treba biti autonoman, a nositelji istemoraju biti kulturne institucije, udrugekulture i pojedinci. Vrijeme »komiteta«je davno prošlo! Politika danas udemokraciji, a spram toga se mora rav-nati i DSHV, treba biti instanca kojaomogućuje da se osigura koliko, kako stenaveli, »očuvanje materijalne i nemate-rijalne naše kulturne baštine«, toliko iomogući razvoj kulturnog stvaralaštva,napose onoga koji dolazi iz područja um-jetnosti i znanosti. Drugim riječima,ovdje je uloga politike tek, recimo totako, uslužna: ona treba omogućavatirazvoj kulture i čuvanje kulturne baštine.I na tome planu, kada je riječ o kulturnojpolitici DSHV-a, ima još dosta posla,spomenimo primjerice kazališnu praksu.Ne možemo se miriti s činjenicom da jehrvatska zajednica u Vojvodini danas je-dina zajednica koja nema profesionalno

kazalište! Ili kada je riječ o kroatistici – zarsmijemo pristati na to da budemo zajed-nica koja neće na razini sveučilišta imatistudij vlastitoga jezika, književnosti, kul-ture… Odgovornost da se na tome planunešto promijeni na bolje, među ostalim,spada i na DSHV, to jest na onaj dio kojise odnosi na stranačku kulturnu politiku.Glede toga, čini se uzornim, jest postu-panje i djelovanje DSHV-a kada je riječ oosnutku Zavoda za kulturu vojvođanskihHrvata.

HR: Može li DSHV utjecati na razvijanjegospodarske suradnje izme- đu ovdašn-jih ljudi koji se bave biznisom s onima izmatice, kao i s onima u drugim susjed-nim zemljama?

Vjerujem da može! Ali, ne u dijelu koji setiče kreiranja ambijenta za poslovanje,nego u dijelu koji podrazumijeva di-namiku »socijalnog kapitala« u područjuekonomije. Gospodarski je segment uhrvatskoj zajednici vjerojatno segment snajviše nepoznanica. Zna se tu i tamo,napose iz tekstova koji se objavljuju uHrvatskoj riječi, da postoje ugledni i us-pješni gospodarstvenici. Štoviše, bilježese i problemi u njihovom poslovanjuzbog toga što su Hrvati, kao što smo vid-jeli na primjeru Stanka Krstina. Sve to za-htijeva jedan pomniji pristup, točnijemapiranje onih gospodarstvenika koji suHrvati, njihovo umrežavanje i povezi-vanje… Njihova iskustva mogu nam bitiod odsutne važnosti kada je riječ o sas-tavnicama gospodarske politike DSHV-a.Recimo i to da neke dosadašnje spoznajegovore kako i u poljoprivredi postoji ve-liki broj uspješnih, te da je poljoprivredavažan resurs za gospodarski napredak iuopće boljitak Hrvata u Vojvodini.

18 Minority News

Crkva je integralni dio društva i kao takva se mora posve uračunavati u javno djelovanje

Kada je riječ o kroatistici – zar smijemo pristati na to da budemo zajednica koja neće na razini sveučilišta imatistudij vlastitoga jezika, književnosti, kulture…

19 Minority News

Po većini povjesničara, nekadašnj knjaz,potom kralj Milan Obrenović, vodio jeaustrofilsku politiku, što je donekle bilonormalno (npr. tada je napravljen prvikatastarski premjer umjesto turskihtapija, dijela Srbije, Šumadije) po tzv.austrijskom triangulacijskom sustavu,(koji se donekle razlikuje od onog koji jevažio na teritoriju današnje Vojvodine).U njegovo doba (1881.) je počela i iz-gradnja prve željezničke pruge odBeograda do Niša, tzv. južna pruga, kojaje izazivala jako veliki otpor, prije svegau redovima radikala, tada najjačepolitičke partije. Unatoč tome pruga jezavršena 1884. godine. Izgradnja prugeje »bila isforsirana«, jer je to bio jedanod uvjeta dobivanja samostalnosti, kojuje postavila Austro-Ugarska monarhija.Tada je građena i pruga Subotica –(Zemun) - Beograd, a nešto kasnije(1885. – 88.) od Niša su izgrađena dvakraka, jedan prema Sofiji, preko Pirota,a drugi do Skoplja, preko Vranja, i timeje Kraljevina Srbija ušla u »modernu Eu-ropu« preko čuvenog Orient Expressa.Druga magistralna pruga, normalnogkolosjeka, je izgrađena tek poslije II sv-jetskog rata i vodila je od Beograda doBara (završena 1976).

POLITIČKA MODERNIZACIJA SRBIJE

Tehnička modernizacija Srbije (že-ljeznica je tada bila »simbol modernostii napretka«) je izvršena relativno brzo,i na »inzistiranje« europskih sila, prijesvega zbog interesa kapitala i protokarobe. Ali je politička modernizacija malopomalo zastala, te su doneseni »mod-

erni ustavi« pa su povučeni. Političkusitaciju najbolje ilustrira anegdota o kn-jazu Milanu i »njegovom ustavu od dvačlanka«. Prvi članak glasi: »Knjaz je uvi-jek u pravu«. Drugi članak: »Ako Knjaznije u pravu, primjenjuje se prvičlanak«. Drugim riječima, centraliziranisustav upravljanja koji se bazira na jed-nom čovjeku (i elite oko njega),naslijeđe je iz četiri vijeka trajanjaOtomanskog carstva, i za 137 godinasamostalnosti Srbije (pa Kraljevine Ju-goslavije, Republike Srbije itd.) čini seda se nije puno promijenilo shvaćanje»upravljanja državom« (usput ubijenasu dva kralja, jedan Obrenović, jedanKarađorđević i jedan premijer). Turskifeudalni sustav je bio drugačiji od eu-ropskog, jer je sve pripadalo caru(odnosno centru). Car je posjede, privi-legije dijelio ili oduzimao po zaslugama,praktično nije bilo privatne svojine, naj-više što je osoba koja se obogatilamogla uraditi sa svojom imovinom je daustanovi vakufe, to jest zadužbine, kojesu dalje egzistirale kao neka vrsta»samostalne institucije« (dok je imo-vina trajala). Za vrijeme Turaka i društvoje prostorno bilo segregirano, ugradovima je živjelo muslimanskostanovništvo, a u selima pravoslavnistanovnici, u nekoj vrsti »lokalnesamouprave«. Vođe ovih samoupravabili su lokalni knezovi, koji su biliuglavnom zaduženi za sakupljanjeporeza i vođenje lokalne zajednice.Danas u Republici službeno ima dvade-setak »gradova«, ostalo su općine, sčesto manjim brojem stanovnika nego

jedna mjesna zajednica, npr. u Subotici,i često nisu u stanju sami sebe »izdrža-vati«, ali zato imaju lokalnusamoupravu i administraciju.

NASLIJEĐE SAMOUPRAVE

Teritorij današnje Vojvodine je»krojen«uglavnom poslije završetka I svjetskograta. Općenito obuhvaća teritorije trinekadašnje županije: Bač-bodroške, Sri-jemske i Torontalske ili skraćeno: Bačku,Srijem i Banat. Županije su povijesne,tisućugodišnji upravni teritoriji koji suegzistirali u hrvatskom i ugarskom dijeluMonarhije i posjedovale su određenuupravnu samostalnost koja se ostvari-vala preko županijskog sabora. Moć žu-panije se iskazivala i preko županijskepalače, npr. u Somboru, sjedištu Bač-bodroške županije. Gradovi, naposeslobodni kraljevski gradovi, nakondonošenja građanskih zakona koncemXIX stoljeća, postali su gradovi sa žu-panijskim ovlastima ili municipijalnigradovi, koji su također imali svojusamoupravu (magistrat), imali su svojuimovinu, posjede i prihode, s kojom susamostalno upravljali (naravno plaćalisu porez centralnoj blagajni), izraz tesamoupravne moći je bila gradska kuća,npr. u Subotici. Poslije stvaranjaKraljevine SHS i ukidanja ranijih teritori-jalnih podjela, eksperimentiralo se sbezbroj varijanti upravne podjele, aliuglavnom je dominantna bilacentralistička uprava (o tome smo već iranije pisali). Ove činjenice su generi-rale konflikte između sjevera (Vojvo-dine) i juga zemlje (centralne Srbije).Vojvodina pokušava očuvati određenutradiciju, poštovanje uprave, plaćanjaporeza, ali i preko proslave »danagrada« ili preko grba APV, koji se na»užas nacionalista« sastoji od trinekadašnja županijska grba. Orient Ex-press danas postoji samo kao »vlaknostalgije «.

Hoće li sudbina Vojvodine biti slična?!

a pitanje zašto politička elita Srbije preferira centraliziranu, unitarnudržavu, i odgađa decentralizaciju vlasti, ustavne promjene i stvaranjesustavnih pretpostavkih za jačanje regionalnih i lokalnih subjekatavlasti, trebamo »malo zaviriti« u prošlost, jer »korijeni sadašnjosti«

nalaze se upravo tamo. Naime, padom Smedereva 1456. godine nestaje relativnosamostalna »Despotovina Srbija« koju smatramo »nasljednikom« srednjo-vjekovne srpske kraljevine (carstva) i teritorij južno od Save i Dunava postaje dioTurske carevine. To traje sve do Berlinskog kongresa (1878.) kada se priznajesamostalna država Knjaževina Srbija, koja je 1882. godine podignuta na rangkraljevine.

N

Rascjep Sjever-Jug (tehničkamodernizacija Srbije)

REGIONALIZACIJA REPUBLIKE SRBIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA PROŠLOST I »PREDVIĐENU«BUDUĆNOST POKRAJINE VOJVODINE

Izvor: Hrvatska riječ / Piše: dr Zsombor Szabó

Publikaciju podržava Fondacija za otvoreno društvo, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda iMisija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove vlada

i organizacija koje finansiraju projekat