2.2. zaštita na radu

ZNR (zadnja izmjena: 12.12.2014.)

1 Izradio: Kovač Denis, mag. ing. aedif.

ZAŠTITA NA RADU (ZNR)

1. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU(NN 71/14)

vlada RH za potrebe ZNR osniva Nacionalno vijede zaštite na radu (koje ima 7 članova) članove Nacionalnog vijeda imenuje Vlada kao svoje savjetodavno tijelo za ZNR Zavod za unapređivanje zaštite na radu (Zavod) osniva RH, a osnivačka prava nosi Vlada Ministarstvo rada, u suradnji s Nacionalnim vijedem za ZNR, predlaže Vladi donošenje Nacionalnog

programa ZNR (objavljuje se u NN) nacionalni dan ZNR u RH: 28.04. na Svjetski dan zaštite na radu

PRAVILA ZNR - ZNR obuhvada sustav pravila, a osobito:

1. pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada 2. pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada 3. pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi, sposobnostima 4. načine i postupke osposobljavanja i obavješdivanja radnika i poslodavaca 5. načine i postupke suradnje poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika, državnih ustanova i tijela... 6. zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti poduzetih radi ZNR 7. ostale mjere sprječavanja rizika na radu

OPDA NAČELA PREVENCIJE 1. izbjegavanje rizika 2. procjenjivanje rizika 3. sprječavanje rizika na njihovom izvoru 4. prilagođavanje rada radnicima (izbor radne opreme, oblikovanje mjesta rada, način rada, ...) 5. prilagođavanje tehničkom napretku 6. zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim 7. razvoj dosljedne sveobuhvatne politike prevencije, povezivanje tehnologije, organizacije rada, ... 8. davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim 9. odgovarajude osposobljavanje i obavješdivanje radnika 10. besplatnosti prevencije, odnosno mjera ZNR za radnike

Pravila ZNR mogu biti:

I. OSNOVNA PRAVILA ZNRsadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito: 1) zaštitu od mehaničkih opasnosti 2) zaštitu od udara električne struje 3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije 4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine 5) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora 6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba 7) osiguranje čistode 8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka 9) osiguranje propisane rasvjete 10) zaštitu od buke i vibracija 11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja 12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja 13) zaštitu od prekomjernih napora 14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja 15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu * imaju prednost u odnosu na posebna pravila

II. POSEBNA PRAVILA ZNR odnose se na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke primjenjuju se kada se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično

ukloniti primjenom osnovnih pravila ZNR sadrže zahtjeve kojima moraju udovoljiti radnici glede: dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja (i

drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad), zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti

osim spomenutih, posebna pravila ZNR sadrže i prava i obveze u vezi s:



1) organizacijom radnog vremena i korištenja odmora 2) načinom korištenja odgovarajude osobne zaštitne opreme 3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama 4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa 5) uputa o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova (glede trajanja posla, izloženost naporima,...) 6) postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomodi

III. PRIZNATA PRAVILA ZNR primjenjivat de se ako u pravnom poretku RH nisu na snazi pravila ZNR koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika podrazumijevaju: norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomodu kojih se otklanjaju ili

smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike

OBVEZE POSLODAVCA U PROVOĐENJU ZNR Poslodavac jeobavezan organizirati i provoditi ZNR, vodedi računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. Obavezan je provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, te mora osigurati radnicima najvedu mogudu razinu ZNR. poslodavac mora prilagođavati ZNR promjenjivim okolnostima i uvažavati prirodu obavljanih poslova poslodavac je obavezan voditi računa o sposobnostima radnika koje utječu na ZNR poslodavac je dužan poboljšavati razinu ZNR i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom troškove provođenja ZNR snosi poslodavac (ne smije teretiti radnika) poslodavac je obavezan imati procjenu rizika izračenu u pisanom ili elektroničkom obliku poslodavac sa 50 ili više zaposlenih dužan je osnovati Odbor za ZNR

Poslodavac je obavezan utvrditi i obavljati poslove ZNR u skladu s procjenom rizika, stanjem ZNR i brojem radnika. a. ako zapošljava do 49 radnika, poslodavac može sam obavljati poslove ZNR ako ispunjava propisane uvjete

(ili obavljanje tih poslova ugovorit sa stručnjakom ZNR) b. ako zapošljava 50-249 radnika, obavljanje poslova ZNR vrši stručnjak ZNR c. ako zapošljava 250 i više, poslove ZNR vrše 1 ili više stručnjaka ZNR (propisano pravilnikom ministra)

Poslovi ZNR su osobito: 1) stručna pomod poslodavcu i njegovim ovlaštenicima, radnicima u provedbi i unapređivanju ZNR 2) sudjelovanje u izradi poslovne strategije, programa poslovanja... u dijelu koji se odnosi na ZNR 3) sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika 4) unutarnji nadzor nad primjenom pravila ZNR 5) prikupljanje i analiza podataka u vezi s nezgodama, ozljedama na radu, profesionalnim bolestima... 6) suradnja s inspekcijom rada, zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, Zavodom za

unapređivanje ZNR, ovlaštenim osobama, specijalistom medicine rada 7) osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlaštenika za rad na siguran način 8) osposobljavanje povjerenika radnika za ZNR pomaganjem u njihovom djelovanju 9) djelovanje u odboru za ZNR kod poslodavca 10) suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja, građenja i rekonstrukcije građevina namijenjenih za

rad, nabave radne opreme i ostalih sredstava rada, osobne zaštitne opreme i opasnih kemikalija 11) sudjelovanje u primjeni međunarodnih certifikacijskih normi za upravljanje ZNR, kvalitetom, rizicima... 12) ostali poslovi ZNR u skladu s potrebama poslodavca

ovlaštenik - poslodavac može provođenje ZNR prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika odgovornost poslodavca - ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajudi poslove za poslodavca i smatra se da potječe od rada, poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti

OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Poslodavac je obavezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, i to:

1) prije početka rada 2) kod promjena u radnom postupku 3) kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene 4) kod uvođenja nove tehnologije 5) kod upudivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada 6) kod utvrđivanja oštedenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu



poslodavac mora osposobljavanje provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera ZNR koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom

poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji nije osposobljen za rad radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod neposrednim

nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana poslodavac/njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz područja ZNR, u

skladu s procjenom rizika poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenoj osobi osoba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na sigurna način mora imati osnovna

andragoška znanja, koja dokazuje ispravom ovlaštene ustanove zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način sastavljaju i potpisuju: neposredni

ovlaštenik osposobljenog radnika, radnik i stručnjak ZNR

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA (PsPUR)

= poslovi koje mogu obavljati samo osobe koje osim opdih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i POSEBNE UVJETE glede: dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja te psihičkih sposobnosti

osobu koju namjerava zaposliti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upuduje na pregled SPECIJALISTU MEDICINE RADA, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti posla i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogudeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika

poslodavac mora uputiti osobu koja obavlja PsPUR na ponovni pregled prije isteka roka utvrđenog PRAVILNIKOM o PsPUR ili kada to ocijeni specijalist medicine rada

poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja PsPUR ako ga ne uputi na pregled u roku ili ovaj odbije ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje PsPUR i uvjete koje moraju

ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA SU (NN 5/84):

1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničke opasnosti

2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, bageri, buldožeri...) 3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina 4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energentskim postrojenjima 5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon 6. poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa...) 7. rukovanje na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekudina/plinova 8. ronilački poslovi 9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i ronjenja 10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja pod naponom iznad 250V 11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova 12. izrada eksploziva i rukovanje njime 13. punjenje i paljenje mina 14. poslovi vatrogasaca 15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem 16. poslovi koji tokom punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (teret 25kg M, 15kg Ž) 17. poslovi koji se izvode na visini vedoj od 3m, ako osnovnim pravilima ZNR ne može spriječiti opasnost 18. poslovi gdje je radnik u toku vedeg dijela radnog vremena izložen fizikalnim i kemijskim štetnostima 19. poslovi određeni kao PsPUR prema posebnom propisu (nrp. pojedini poslovi u željezničko, zračnom i

cestovnom prometu, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji, ...)



POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA

Poslodavac im je obavezan osigurati posebnu ZNR i u PROCJENI RIZIKA naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za njih. To su:

1) maloljetni radnici

poslodavac mu je dužan osigurati posebnu ZNR radi očuvanja njegova duševnog i tjelesnog razvoja

može obavljati PsPUR samo ako je stručno osposobljen 2) trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje

poslodavac mora provoditi posebnu ZNR radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnode i poroda

ne smiju biti izložene opasnim zračenjima

poslodavac je dužan izvršiti prilagodbe radi zaštite od rizika kojima ne smiju biti izložene, a da im pri tome te prilagodbe ne smiju smanjiti pladu

3) radnici oboljeli od profesionalnih bolesti 4) radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od

smanjenja radne sposobnosti

poslodavac je obavezan provoditi posebnu ZNR radi sprječavanja daljnjeg oštedenja zdravlja i umanjenja preostale radne sposobnosti

poslodavac je dužan prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena

to su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog: starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih i ostalih bolesti

SREDSTVA RADA, OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA I MJESTA RADA

Poslodavac je obavezan: osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u

ispravnom stanju u skladu s pravilima ZNR prestati s radom u građevinama namijenjenima za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji

opasnost za sigurnost i zdravlje radnika isključiti iz uporabe sredstva rada i zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za

sigurnost i zdravlje radnika osigurati odgovarajudu osobnu zaštitnu opremu i osigurati da je radnici koriste na propisan način kada

organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima ZNR nije mogude otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika

NADZORNI UREĐAJI KAO SREDSTVA ZAŠTITE NA RADU

poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo ZNR (pod uvjetima propisanim Zakonom)

dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka te radi smanjenja rizika razbojstava, provala, nasilja, krađa, ...

ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate radnika, potrebna je suglasnost radničkog vijeda

poslodavac mora pismenim putem obavijestiti radnika prilikom zapošljavanja o nadzornim uređajima te mora štititi njegovu privatnost

PRUŽANJE PRVE POMODI

Poslodavac je obavezan:

1) organizirati i osigurati pružanje prve pomodi radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomodi ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezan omoguditi postupanje službe hitne pomodi

2) na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2-20 radnika,min. 1 radnik te još po 1 za svakih sljededih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomodi u skladu s pravilima ZNR -> osposobljavanje provodi: crveni križ ili specijalist medicine rada

3) osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomodi, koji uvijek moraju biti dostupni, označeni i zaštideni od neovlaštenog korištenja

4) na zahtjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 u 5 god. (ako prema propisima nije obavezan) 5) specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada

* ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje postupke pružanja prve pomodi, sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koji mora biti osiguran na mjestu rada



OBVEZE I PRAVA RADNIKA

Radnik je obvezan:

1) osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na to uputi poslodavac 2) obavljati poslove s dužnom pažnjom i voditi računa o svojoj (i tuđoj) sigurnosti i zaštiti zdravlja 3) surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom ZNR, specijalistom medicine rada i

povjerenikom radnika za ZNR, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne ZNR

4) ima pravo odbiti rad i napustiti radno mjesto ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere, te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice

u tom slučaju mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka ZNR ili povjerenika radnika ZNR (a oni dalje moraju bez odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je obavezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika)

POSLODAVAC JE DUŽAN

1. organizirati provedbu ZNR 2. osigurati radnicima najvedu mogudu razinu ZNR 3. odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu 4. izraditi ili posjedovati procjenu rizika 5. odrediti ovlaštenika ili zaposliti stručnjaka ZNR 6. osposobiti radnika za rad na siguran način 7. uputiti radnika s PsPUR na pregled specijalistu medicine rada 8. osigurati posebnu ZNR za poslove osjetljivih skupina radnika 9. osigurati sredstva rada, zaštitnu opremu i mjesta rada 10. organizirati i osigurati pružanje prve pomodi

Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju građevina namijenjenih za rad u skladu s posebnim propisom izradi elaborat ZNR koji obuhvada i razrađuje način primjene pravila ZNR pri korištenju građevina namijenjenih za rad.

2. ZAKON O INSPEKTORATU RADA (NN 19/14)

Inspektorat rada obavlja inspekcijske poslove (inspektori rada) u području rada i ZNR. Uvidom u dokumentaciju inspektor rada pregledava:

zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti (dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način)

dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (PsPUR)

dokaz o ispitivanju strojeva i uređaja s povedanim opasnostima (zapisnik o ispitivanju i Uvjerenje)

dokaze o ispitivanju instalacija

plan izvođenja radova

knjigu nadzora

dokaze o osposobljenosti za pružanje prve pomodi

3. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA RADNA MJESTA (NN 29/13)

DIMENZIJE RADNIH PROSTORIJA

Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano:

min. 10m3 zračnog prostora

min. 2m2 slobodne površine poda

Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi: 1) 3m- prostorije u kojima u tijeku rada nema štetnih FIZ, KEM, BIO djelovanja 2) 2,8m- prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta, odnosno u

kojima u toku procesa rada nema štetnih FIZ, KEM, BIO djelovanja 3) 2,5m - prostorije predviđene za administrativne poslove, projektantski uredi, skladišta, prostorije u kojima

se radnici zadržavaju < 2h dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi (frizeri, krojači, urari, zlatari, postolari, fotografi...)



4) 2,2m - prostorije iz točke 3) koje se nalaze u građevini koje nisu građene po sada važedim propisima, ili zaštidenim građevinama koje su spomenici kulture, a kojima visinu nije mogude mijenjati

5) kontejneri se mogu koristiti kao mjesta za rad ako zadovoljavaju uvjete iz 1), 2), 3) i ako svjetla visina unutarnjeg prostora nije < od 2,2m

PODOVI, ZIDOVI, STROPOVI i KROVOVI

1) pod ne smije imati opasne izbočine, rupe ili nagibe, mora biti nepomičan, stabilan,protuklizan i izoliran 2) ako pod prostorije, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika > 2h u smjeni, nije propisno izoliran, potrebno

je osigurati podmetače ili podloge koje osiguravaju odgovarajudu izolaciju 3) pod s obje strane vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je min. jednaka širini prolaza

u vratima 4) površine podova, zidovi i stropovi na mjestu rada moraju biti takvi da se mogu čistiti i održavati 5) površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama 6) pristup ili obavljanje radova na krovovima dopušten je samo uz uporabu opreme za rad na siguran način 7) za sigurno kretanje radnika na krovu mora biti osigurano min. 1 čvrsto mjesto za vezivanje radnika 8) krovovi od stakla moraju biti zaštideni od pada predmeta s okolnih zgrada

PUTOVI I IZLAZI U NUŽDI

moraju biti slobodni i što izravnije voditi prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza ovise o uporabi, opreme i dimenzijama mjesta rada i br. osoba max. dužina evakuacijskog puta do sigurnog prostora mora biti ≤50m, a u katnim građevinama ≤30m građevine duže od 30m i s > od 3 kata, moraju imati min. 2 dovoljno udaljena stubišta (1 se koriti u nuždi) putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima putovi i izlazi koji moraju biti osvijetljeni moraju imati rezervnu rasvjetu za slučaj nestanka rasvjete vrata za nuždu se moraju otvarati prema van, ne smiju biti zaključana ili pričvršdena klizna ili okretna vrata nisu dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlaz u nuždi propusna mod vrata mora zadovoljiti potrebe evakuacije

PROMETNI PUTOVI

Prometni putovi, uključivo stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i takvih dimenzije da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila te ne smiju ugrožavati radnike. 1) dimenzije putova koji se koriste za pješački promet moraju biti u skladu s br. mogudih korisnika te s

djelatnošdu poslodavca 2) širine: glavni hodnici za prolaz ljudi (min. 1,5m), sporedni (min. 1,0m), prolazi s regalima (min. 0,8m) 3) na mjestima smanjenje vidljivosti i intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i

svjetlosno/zvučni signali koji upozoravaju na nailazak prometnog sredstva te sigurnosne ograde za pješake 4) ako se prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan prostor 5) ako se na mjestu rada kredu motorna vozila, moraju se postaviti prometni znakovi 6) max. brzina kretanja motornih vozila: vanjski prostori 10km/h, unutarnji 5km/h 7) otvori, kanali i jame na mjestu kretanja transportnih sredstava moraju biti ograđeni ili prekriveni pločama 8) mora se omoguditi dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za

pješake, hodnika i stepeništa 9) min. udaljenost bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice = 0,75m (+ vidni znaci, npr. rubnik) 10) visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija...) mora biti za 0,5m veda od visine vozila koja se kredu tim

prometnicama, a širine kolnih prolaza sa svake strane min. 0,5m veda od vanjskih bočnih rubova vozila 11) dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti min. 5m široka, a jednosmjerna min. 3m 12) transportni putove moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba 13) širina transportnih putova mora biti min. 1,8m, tj. za 0,8m šira od transportnih sredstava 14) opasna područja moraju biti jasno označena

VRATA I OGRADE

prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,7m

prozirna vrata moraju biti odgovarajude označena na vidnoj razini

okretna vrata moraju biti prozirna ili moraju imati providne umetke

klizna vrata moraju biti opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje

vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od povratnog pada



ako izlazna vrata vode na otvoreno, razina poda vani može biti max. 1 stepenicu niže i ne više od 20cm

u svakom trenutku mora postojati mogudnost otvaranja vrata iznutra kada je radnik u prostoriji

automatska vrata moraju imati lako uočljive i dostupne zaporne naprave za nuždu

UNUTARNJA I VANJSKA STEPENIŠTA

stepeništa moraju biti raspoređena da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine te po svom položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o br. osoba koje se njime koriste

moraju jasno ukazivati na smjer izlaza iz građevne

ako se nastavljaju u podrum ili niže etaže, na izlaznoj etaži iz zgrade mora se odvojiti pregradama, vratima... da bi se prikazao jasan smjer izlaženja

stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta

ne smiju se stavljati zrcala, neobilježene providne pregrade i dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaženja ili koje smanjuju korisnu širinu stepeništa

moraju biti dobro osvijetljeni i osvjetljavati zonu kretanja i ne zasljepljivati osobe korisna širina (od rukohvata do zida) stepenišnog kraka unutarnjih stepenica: min. 1,1m stepenišni krak: dio stepeništa koji ima min. 3, a max. 18 stepenica odmorište ili podest: širina ne manje od stepenišnog kraka, a dužina min. 1,1m površina gazišta i odmorišta ne smije biti klizava visina gazišta 13-19cm širina gazišta 26-36cm sve stepenice na istom stepeništu moraju biti: jednake po visini i širini gazišta (odstupanja max. 0,5cm) vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu min. 1,2m visine

ZAVOJITO STEPENIŠTE: - u radnim i pomodnim prostorijama gdje boravi do 20 osoba - širina gazišta najužeg dijela min. 13cm - ne smije se koristiti kao evakuacijski put

ZAŠTITNE OGRADE I RUKOHVATI

sve radne površine više od 1m moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom visina zaštitne ograde min. 1m od poda rukohvat stepeništa min. s jedne strane i na visini od 1m iznad gornje površine gazišta ograda mora izdržati horizontalno opteredenje min. 700N/m svijetli razmak horizontalnih prečki ograde max. 25cm svijetli razmak vertikalnih prečki ograde max. 14cm na mjestu padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na dnu zaštitu od 15cm visine

VERTIKALNI PRILAZI

Za prilaz na platforme, galerije, krovove, u okna, šahtove gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi u obliku čvrstih metalnih ljestava (postavljenih vertikalno ili pod kutom > od 75°)

prečke ljestava = od okruglog FeΦmin. 1,6cm, vertikalno razmaknute max. 30cm, duljine min. 40cm ljestve više od 3m moraju imati čvrstu leđnu zaštitu počevši od 7. prečke (2m od poda) leđna zaštita mora biti u obliku kaveza izrađena od lukova plosnatog Fe, unutarnjeg radijusa min. 70-80cm ako su ljestve pričvršdene na zid ili stup, moraju od njihove površine biti odmaknute min. 16cm na ljestvama duljine >20m moraju se na udaljenostima 6-8m postaviti odmarališta moraju biti kruto vezane za zgradu, objekt u razmacima max. 3m leđna zaštita mora biti produžena min. 1m iznad prilazne površine

TEMPERATURA, VLAŽNOST i BRZINA STRUJANJA ZRAKA

Ako radni proces dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom) razdoblju moraju osigurati sljededi mikroklimatski uvjeti:

rad bez fizičkog naprezanja 20-25°C laki fizički rad 16-22°C teški fizički rad 10-19°C

Pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča se relativna vlažnost 40-60%. Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste uređaju za klimatizaciju, razlika vanjske i unutarnje temp. max. 7°C.



4. PRAVILNIK O SIGURNOSNIM ZNAKOVIMA NN29/05 Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjedi rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima ZNR ili organizacijom rada.

BOJA ZNAČENJE ILI NAMJENA UPUTE I OBAVIJESTI

Crvena

Znak zabrane Opasno postupanje

Alarm za opasnost Naprave za zaustavljanje, isključivanje i isklapanje u nuždi

Požarna oprema Identifikacijsko mjesto

Žuta Znak upozorenja Pazite, poduzmite sigurnosne mjere

Plava Znak za obavezno postupanje Specifično postupanje ili mjera

Nosite osobnu zaštitnu opremu

Zelena Znak za izlaz u nuždi, znak za prvu pomod Vrata, izlazi, putovi, oprema pomagala (objekti)

Nema opasnosti Vradanje u normalno stanje

5. PRAVILNIK O UPORABI OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA NN 39/06 Osobna zaštitna sredstava su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od 1 ili više rizika vezanog za njegovu sigurnost i zdravlje. Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije mogude otkloniti rizike za sigurnost i zdravlje te u slučajevima kada poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila ZNR ili odgovarajudom organizacijom rada. poslodavac određuje osobna zaštitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zaštitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu

uzimajudi u obzir razinu rizika, učestalost izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zaštitnih sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik mora upotrebljavati

NEZAKLJUČENI POPIS OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA a) zaštita glave: kacige, kape, mrežice za kosu, kapuljače, marame... b) zaštita vrata: olovni okovratnici c) zaštitu sluha: ušni čepidi, kacige s akustičnom zaštitom, ušne školjke...) d) zaštita očiju i lica: naočale, maske, zasloni za lice e) zaštita organa za disanje: respirator, maska s filterima, ronilačka oprema, filterske naprave s kacigom... f) zaštita ruku: rukavice (od topline, hladnode, vibracije, zračenja, KEM tvari, uboda,...) g) zaštita nogu: cipele, čizme, cipele za brzo skidanje, antistatične, otporne na toplinu... h) zaštita kože: kreme i masti i) zaštita trupa i trbuha: prsluci, kaputi, pregače, topli prsluci... j) zaštita cijelog tijela: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi...

DODATAK za 1. ZAŠTITA NA RADU

RADNI OKOLIŠ (Parametri radnog okoliša) predstavlja parametre koji djeluju na: udobnost i sigurnost radnika, a obuhvada mikroklimatske parametre: temperaturu, relativnu vlažnost, strujanje zraka, buku i vibracije, kemijske štetnosti koje se mogu javiti na radnom mjestu.

Mikroklimatski parametri i mjerenja brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu, a ne smije biti veda

od 0,5m/s (vanjski zrak do 10°C), 0,6m/s (10-27°C), 0,8m/s (>27°C) poslodavac je dužan obavljati ispitivanje (svake 2 god.) u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se

u njima obavlja: utječe na temp., vlažnost i brzinu strujanja zraka u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari u kojima pri radu nastaju opasna zračenja u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajudu rasvjetu

OPASNOSTI I ŠTETNOSTI (RIZICI) Opasnosti:

1. mehaničke opasnosti 2. padovi i rušenja 3. električna struja 4. požar i eksplozija 5. termičke opasnosti



Štetnosti: 1. kemijske: agresivne tekudine, plinovi, prašine 2. fizikalne: buka, *zračenja, vibracije, rasvjeta, mikroklima 3. biološke: virusi, bakterije, paraziti, gljivice, kukci, organske tvari

*zračenja: a) ionizirajude (elektromagnetsko i čestično zračenje: nuklearni i radioaktivni materijal) b) neionizirajude (elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencija <3.000.000 GHz ili ultra

frekvencije < 500MHz

ISPRAVE I EVIDENCIJE Poslodavac je dužan čuvati:

1) glavni projekt iz koje je vidljiva primjena pravila ZNR 2) upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povedanim opasnostima sve dok te strojeve koristi 3) planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi 4) isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva 5) dokaze o ispravnosti instalacija

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o: 1) zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način 2) zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada 3) strojevima u uređajima s povedanim opasnostima koje koristi 4) opasnim tvarima koje proizvodi ili koristi 5) ozljedama na radu

Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju svoje odluke upisuju: 1) ovlaštenici poslodavaca 2) stručnjaka ZNR 3) ovlaštena fizička ili pravna osoba (registrirana za obavljanje poslova ZNR) 4) inspektor rada

ELABORAT ZAŠTITE NA RADU (E.ZNR)

za građevine u kojima se odvija neki radni proces

Investitor, odnosno projektant je obvezan uz GP dostaviti E.ZNR koji obuhvada i razrađuje način primjene propisa ZNR u GP. Elaborat se dostavlja nadležnom tijelu za poslove graditeljstva u postupku izdavanja GD. E.ZNR koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevinenamijenjene za rad sadrži:

1. opasnosti i štetnosti koje prolaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju 2. primijenjene propise ZNR koji se odnose na: lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka,

prometnice, radni prostor, pomodne prostorije, i dr. 3. predvidiv br. radnika prema spolu 4. tehnička rješenja koja omoguduju pristup osobi s invaliditetom građevini 5. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu (sigurno održavanje građ.) 6. popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju 7. popis propisa i naznaka odredaba o ZNR koje su primijenjene u GP

investitor mora imenovati koordinatora (e) ZNR tijekom izrade projekta koordinator ZNR tijekom izrade projekta dužan je:

koordinirati primjenu načela ZNR izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova

tijelo nadležno za poslove inspekcijskog rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda GP, ako su u projektu primijenjeni propisi ZNR izdaje POTVRDU O USKLAĐENOSTI GP s propisima ZNR

u povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja UD, sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik

E.ZNR može izraditi: KOO1, gl. projektant, projektno društvo



6. PRAVILNIK O ZNR NA PRIVREMENI ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA (NN 51/05) investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana dužan je izraditi plan izvođenja radova i

odrediti rok dovršetka radova

PLAN IZVOĐENJA RADOVA - izrađuje ga ili daje na izradu KOORDINATOR 1 ZNR - izraditi u skladu s ovim Pravilnikom - je sastavni dio projekte dokumentacije određene posebnim propisima

Mora sadržavati: 1) opis i shemu (nacrt) izvođenja radova 2) popis opasnih tvari 3) popis posebno opasnih poslova 4) mjesta rada na kojima postoji povedana opasnost za život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine

potrebnih osobnih zaštitnih sredstava, odnosno zaštitne opreme 5) postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilišta 6) postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada 7) postupak usklađivanja izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu 8) vremenski plan radova 9) način organiziranja suradnje i uzajamnog izvješdivanja svih izvođača radova 10) način organiziranja da gradilištu imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje

imaju dozvolu ulaska na gradilište 11) zajedničke mjere ZNR na gradilištu 12) obveza izvođača o međusobnom izvješdivanju tijekom pojedinačnih faza rada 13) pravila ponašanja na gradilištu 14) popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja gradilišta i izvođenja zajedničkih mjera

za provedbu ZNR na radilištu 15) popis isprava, evidencija i uputa iz ZNR koje se moraju čuvati na gradilištu 16) potpis odgovorne osobe za izradu Plana izvođenja radova i pečat

PRIJAVA GRADILIŠTA investitor je dužan prijaviti gradilište u skladu s ovim Pravilnikom u slučaju:

1. predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima rad istovremeno > 20 radnika 2. da je predviđen opseg radova od 500-dana ili više 3. u slučaju izvođenja posebno opasnih radova određenih ovim Pravilnikom bez obzira na trajanje radova

i broj radnika investitor je dužan min. 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilištatijelu

nadležnom za poslove inspekcije rada, odnosno nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu! investitor je dužan ažurirati prijavu gradilišta u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i

u slučajevima uvođenja novog izvođača radova ili privremene obustave radova Na prijavi gradilišta obavezno se nalazi:

1) datum prijave 2) točna adresa gradilišta 3) podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, br. telefona, matični br.) 4) vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, održavanje, čišdenje, rušenje,...) 5) projektant, odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, br. telefona) 6) koordinator 1 za ZNR u fazi izrade projekta 7) koordinator 2 za ZNR u fazi izvođenja radova 8) br., verzija i datum (ažuriranja) Plana izvođenja radova 9) Plan izvođenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, tele.) 10) planirani datum početka rada na gradilištu 11) planirano trajanje radova 12) predviđeni najvedi br. radnika na gradilištu 13) planirani br. ugovornih izvođača i drugih osoba na gradilištu 14) podaci o ugovorenim izvođačima koji su odabrani - ne treba navoditi one koju su završili svoj dio posla 15) radilište prijavljuje: investitor 16) potpis i pečat



KOORDINATOR 1 za ZNR - za zaštitu na radu u fazi izrade projekta osoba sa min. stručnim studijem tehničkog smjera (ARH, GRAĐ, STROJ, ELE struke) sa stručnim

nazivom prvostupnik (bacc.) inženjer + položen stručni ispit i položen stručni ispit za koordinator ZNR projektant, odnosno glavni projektant može ujedno biti KOO1 ako ispunjava naveden uvjete

KOO1 dužan je: 1. koordinirati primjenu načela ZNR iz ovog Pravilnika 2. izraditi ili dati izraditi Plan izvođenja radova (ako poslovi na gradilištu spadaju u opasne radova, Plan

izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ZNR) 3. izraditi dokumentaciju koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdrastvene

podatke koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe KOORDINATOR 2 za ZNR - za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova

osoba sa min. stručnim studijem tehničkog smjera sa stečenim nazivom prvostupnik (bacc.) inženjer + položen stručni ispit i položen stručni ispit za koordinatora ZNR ...ili...

...ili...min. završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sa stečenim akademskim nazivom prvostupnik (bacc.) inženjer + položen stručni ispit stručnjaka ZNR + stručni ispit za KOO ZNR

inženjer, odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti KOO2 ako ispunjava navedene uvjete

KOO2 dužan je: 1. koordinirati primjenu načela ZNR

a) kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom pojedinih faza rada b) kod određivanja rokova potrebnih za sigurno dovršenje pojedinih faza radova koji se izvode

istovremeno ili u slijedu 2. koordinirati izvođenje odgovarajudih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe:

a) dosljedno primjenjuju načela ZNR iz ovog Pravilnika b) izvode radove u skladu s Planom izvođenja radova

3. izraditi, ili potaknuti izradu, potrebnih usklađenja Plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu

4. organizirati suradnju i uzajamno izvješdivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, s ciljem sprječavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlja radnika

5. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti 6. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju

dozvolu ulaska na gradilište

DUŽNOSTI INVESTITORA U FAZI PROJEKTIRANJA 1) pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta) 2) imenuje KOO1 3) dati izraditi Elaborat ZNR

DUŽNOSTI INVESTITORA PRIJE POČEKTA GRAĐENJA 1) sve gore navedeno 2) osigurati izradu Plana izvođenja radova (radovi duži od 5 dana) 3) imenovati KOO2 4) Prijaviti gradilište 5) vidno izložiti Prijavu gradilišta na samom gradilištu

DUŽNOSTI ZA VRIJEME IZVOĐENJA RADOVA 1) poštivati načela ZNR 2) ažurirati Prijavu gradilišta



7. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U GRAĐEVINARSTVU (SL 42/68 i 45/68)

Gradilište mora biti uređeno tako da je omogudeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova i osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu. O uređenju i radu na gradilištu izvođač sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu ZNR obuhvada mjere:

1) osiguranje granica gradilišta prema okoline 2) uređenje i održavanje prometnica 3) određivanje mjesta i način razmještaja i skladištenja građevnog materijala 4) izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala 5) način transporta, utovara, istovara i deponiranja građevnog materijala i predmeta 6) način obilježavanja opasnih mjesta gradilišta 7) način rada na mjestima pojave štetni tvari (plinovi, prašina, para, vatra...) 8) uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje gradilišta 9) određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela 10) način zaštite od pada s visine ili u dubinu 11) određivanje radnih mjesta s povedanim opasnostima za život i zdravlje radnika 12) mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu 13) organiziranje prve pomodi na gradilištu 14) organiziranje smještaja, prehrane, prijevoza za radnike 15) ...

ZEMLJANI RADOVI - pri izvođenju radova na dubini >1m moraju se poduzeti zaštite mjere protiv urušavanja zemljanih naslaga - razupiranje se vrši prema nacrtima i proračunima - razupiranje nije potrebno ako to dozvoljava čvrstoda zemlje ili se kopa pod kutom trenja tla - ako se iskop vrši na mjestu gdje postoje instalacije, mora se vršti pod nadzorom stručne osobe - rampe za odvoz terena moraju odgovarati čvrstodi terena i prijevoznim sredstvima (max. nagib 40%) - zaštiti iskope od pada osoba, zabraniti prolazak velikih strojeva blizu iskopa radi mogudeg urušavanja - valja osigurati ljestve za silaženje u iskop koje se protežu min. 75cm iznad ruba iskopa - min. širina rova do 1m dubine određuje se slobodno - min. širina rova duljeg od 1m je takva da čista širina rova nakon razupiranja iznosi 60cm

" PRAVILA I MJERE ZAŠTITE KOD OSTALIH VRSTA I MJESTA RADOVA VIDI U PRAVILNIKU!"



ZAŠTITA OD IONIZIRAJUDIH I NEIONIZIRAJUDIH ZRAČENJA I DRUGI ZAHTJEVI HIGIJENE, ZDRAVLJA I ZAŠTITE OKOLIŠA

1. ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI (NN 141/13)

Ovaj Zakon određuje mjere radiološke sigurnosti, mjere fizičkog osiguranja te neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju nuklearnih djelatnosti i djelatnosti s izvorima ionizirajudeg zračenja, u svrhu omogudavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajudeg zračenja i omogudavanja sigurnog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajudeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, zbrinjavanja radioaktivnog otpada i fizičkog osiguranja izvora ionizirajudeg zračenja i nuklearnih postrojenja.

Ionizirajude zračenje = elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica - iona. Radioaktivne tvari = tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajude zračenje.

Vijede za radiološku i nuklearnu sigurnost: savjetodavno tijelo Hrvatskog sabora ocjenjuje stanje radiološke i nuklearne sigurnosti u RH prati rad Zavoda za obavljanje poslova skladištenja radioaktivnog otpada

Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost: nadležan je za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti obavlja poslove skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorije RH odobrava obavljanje nuklearne djelatnosti i djelatnosti s izvorima ionizirajudeg zračenja

2. ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUDEG ZRAČENJA (NN 91/10)

Ovim se Zakonom uređuje zaštita od neionizirajudeg zračenja u svrhu smanjivanja opasnosti za zdravlje osoba koje rukuju izvorima takvog zračenja i osoba koje su izložene neionizirajudem zračenju.

Neionizirajude zračenje = elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije < 3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije < 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione.

zaštita se provodi na načelima predostrožnosti i ograničenja izlaganja neionizirajudem zračenju

3. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 80/13) INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

1. Standardi kakvode okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša određeni su zakonom ili uredbom Vlade, tj. ministra nadležnog za pojedinu sastavnicu okoliša

2. Strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom

strategije, plana ili programa strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za

zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja strategije, plan ili program iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije,

ribarstva, prometa, turizma, gospodarenja otpadom, elektroničkih komunikacija, vodnog gospodarstva strategije, planovi i programi donose se na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini utvrđivanja konačnog prijedloga strategije, plana ili programa prethodi izrada:

1. prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2. glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 3. strateška studija

za potrebe izmjene i/ili dopune strategije, planove i programa provodi se postupak o potrebi strateške procjene

3. Procjena utjecaja zahvata na okoliš zahvati za koje je potrebna izrada procjene definirani su posebnom Uredbom (NN 61/14) izrađuje se prije predaje zahtjeva za LD i sadrži:

1. prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu 2. glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (mora biti sadržana u 3.) 3. studiju utjecaja na okoliš



u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš svojim mišljenjem sudjeluje savjetodavno stručno povjerenstvo (koje za svaki pojedini zahvat imenuje ministra)

povjerenstvo na temelju studije zahvata na okoliš daje svoje mišljenje i ocjenu i na kraju Ministarstvu/nadležnom upravnom tijelu u županiji ili Gradu Zagrebu daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, predlaže mogude varijante za okoliš i mjere zaštite okoliša te program pradenja stanja okoliša

postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku 4 mj. od predanog zahtjeva postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku 2 mj. samo neki zahvati definirani Uredbom za koje je potrebno provoditi procjenu utjecaja na okoliš:

1) postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina 2) elektrane i energane snage > 100MW, vjetroelektrane snage > 20MW 3) nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori (uključivo i demontiranje...) 4) postrojenja za preradu istrošenog nuklearnog goriva, proizvodnju nuklearnog goriva... 5) postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika, plemenitih i obojenih metala...

4. Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem sprječavanja i kontrole onečišdenje, osiguravajudi

visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišdenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti

prije puštanja u rad postrojenja (uključivo i probni rad), operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu djelatnosti za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu utvrđene su posebnom Uredbom (NN 8/14) izdaje se nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš neki od djelatnosti za koje valja ishoditi okolišnu dozvolu prema Uredbi:

1) rafinerije mineralnih ulja, plinova, proizvodnja koksa, uplinjavanje ugljena.. 2) prerada neobojenih metala, proizvodnja sirovog željeza i čekika 3) proizvodnja cementa, vapna i magnezijeva oksida, azbesta, stakla, staklena vlakna, 4) proizvodnja organskih i anorganskih kemikalija, eksploziva, farmaceutskih proizvoda, 5) zbrinjavanje i oporaba opasnog otpada preko 10t/dan...

5. Sprječavanje velikih nesreda koje uključuju opasne tvari

6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša

7. Prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš

4. ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE (NN 30/09, 55/13, 153/13) + Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, tj. smanjiti postojeda buka na dopuštene razine

u smislu ovog Zakona dan traje 12 sati (7-19h), večer 4 sata (19-23h), nod 8 sati (23-7h) zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravišnim prostorima uzrokuju

buku štetnu po zdravlje ljudi

BUKA GRADILIŠTA

tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65dB(A)

u razdoblju od 8-18h dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A)

dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u slučaju da to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do max. 1 nod, tj. 2 dana tokom razdoblja od 30 dana

u građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i nodu, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja

dopuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose 40 dB(a) (u razdoblju 8-18h dopuštena su prekoračenje od 10 dB(A))

5. ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99, 151/03, 157/03 + ispravci)

Kulturna dobra su: 1. pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, arheološkog i znanstvenog značenja 2. arheološka nalazišta i arheološke zone 3. nematerijalni oblici čovjekova duhovnog stvaralaštva 4. zgrade, odnosno prostori u kojima se čuvaju ili izlažu kulturna dobra



Kulturan dobra upisuju se u Registar, koji vodi Ministarstvo kulture, i sastoji se od 3 liste:

1) lista zaštidenih kulturnih dobara 2) lista kulturnih dobara od nacionalnog značenja 3) lista preventivno zaštidenih dobara

Ako se pri izvođenju naiđe na arheološko nalazište, osoba koja izvodi radova dužna ih je prekinuti i obavijestiti nadležno tijelo. Nadležno tijelo dužno je dodi u roku od 3 dana, rješenjem odrediti mjere osiguranja i zaštite, a može donijeti i rješenje o privremenoj obustavi daljnjih radova.

Nadležno tijelo može: odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta

Izvlaštenje kulturnog dobra provodi se: ako prijeti opasnost od štedenja kulturnog dobra, a vlasnik nema mogudnosti ili interesa osigurati

provedbu svih određenih mjera zaštite i očuvanja ako se na drugi način ne može osigurati obavljanje arheoloških istraživanja ili provedba mjera zaštite ako na drugi način nije mogude osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost

2.2. zaštita na radu

Documents